Sistematizacija spojeva prema nainu ostvarenja spoja, DIN 8593

PRAOBLIKOVANJE

PROMJENA SVOJSTAVA MATERIJALA

PREOBLIKOVANJE

IZRADBENI POSTUPCI

PREVLAENJE

ODVAJANJE

SPAJANJE

Tekstilom Lijepljenjem Lemljenjem Zavarivanjem

Sastavljanjem

Punjenjem
Pritiskivanjem, utiskivanjem Praoblikovanjem Preoblikovanjem

Spajanje polaganjem: a) bazni dio; b) spojni dio

Ulaganje opruge u kuite (rupa ima zadau odrediti poziciju opruge i sprijeiti izvijanje opruge u radu

Spajanje uvoenjem. Centriranje ugradbenih elemenata primjenom trna za centriranje.

Spajanje uvoenjem

Spajanje ovijeanjem promjenom relativne orijentacije spojnog dijela.

Uglavljivanje

Elastino proirivanje

Spajanje elastinim irenjem (uskoni spoj)

Vijanje vijci za buenje

Vijanje spajanje stezanjem

Spajanje upreavanjem (stezni spoj)

Spajanje klinom

zagrijan

pothlaen

Spajanje stezanjem odnosno rastezanjem

Galvaniziranje

Zalijevanje

Ulaganje i nalijevanje

Spajanje praoblikovanjem

Spajanje preoblikovanjem ianih tijela.

Spajanje sukanjem

Urezivanje

Tokanje

Spajanje urezivanjem i tokanjem

Cijevno uvaljavanje

Sabijanje radnog komada

Rastezanje radnog komada

Spajanje s vanjskim i unutarnjim zarubljivanjem

Spajanje mikrofona zarubljivanjem

Spajanje namatanjem lima oko cilindrinog i prizmatinih ugradbenih elemenata

Spajanjem savijanjem i zakretanjem izdanaka

Spajanje zakovicama: A) aluminijska legura; B) bronca

RUKOVANJE Prije postupka spajanja potrebna je priprema ugradbenih elemenata. Djelatnosti kojima se pripremaju ugradbeni elementi spadaju u funkciju rukovanja. Rukovanje je podfunkcija toka materijala na radnom mjestu. Prema VDI 2860, rukovanje je stvaranje, definirana promjena ili privremeno odravanje, zadanog prostornog rasporeda geometrijski odreenih tijela u nekom koordinatnom sustavu. Prostorni raspored tijela u referentnom koordinatnom sustavu definiran je orijentacijom i pozicijom tijela. Orijentacija nekog tijela je kutni odnos izmeu osi tijela i referentnog koordinatnog sustava. Ona opisuje raspored tijela u odnosu na njegova tri rotacijska stupnja slobode gibanja (Eulerov kut, rad). Pozicija nekog tijela je mjesto koje zauzima odreena karakteristina toka tijela u referentnom koordinatnom sustavu. Ona opisuje poloaj tijela u odnosu na njegova tri translatorna stupnja slobode gibanja (Kartezijev koordinatni sustav, m).

Opis funkcija rukovanja simbolima (VDI 2860) na primjeru dodjeljivanja i pomicanja zatika u poloaj za sastavljanje

KONTROLA, PODEAVANJE I POSEBNE OPERACIJE Svrha je kontrole provjera stanja, svojstava, kakvoe i funkcionalnosti ugradbenih elemenata, te ispravnosti prethodno izvrenih operacija. Podeavanje (ugaanje) obuhvaa djelatnosti za otklanjanje izradbeno-tehnikih odstupanja s ciljem da se postigne zadana funkcionalna tolerancija sklopa (proizvoda). Slui za osiguranje i poboljanje zahtijevane funkcije a moe uslijediti za vrijeme ili nakon montae. Prema nainu kompenzacije razlikuju se namjetanje i prilagoavanje. Namjetanje je podeavanje promjenom relativnih poloaja ugradbenih elemenata. Prilagoavanje je podeavanje koje se vri promjenom dimenzija i/ili oblika ugradbenih elemenata (ne postoji kod automatskih procesa). Posebne su operacije sve funkcije koje osiguravaju postizanje funkcionalnosti proizvoda. Mogu se integrirati ili obavljati izdvojeno (bojenje, arenje, pakiranje, skidanje srha, obiljeavanje...).

IZRADA PLANA PROCESA RUNE MONTAE

Plan je zamiljeni niz akcija kojima se iz poetnoga stanja postie ciljno stanje.

U montai, poetno stanje predstavlja skup ugradbenih elemenata (dijelovi, sklopovi, bezobline tvari), a ciljno je stanje sklop (proizvod). Zamiljeni niz akcija u montai predstavlja niz djelatnosti kojima se ugradbeni elementi dovode u uzajamni odnos kojim se ostvaruje napredak u kompletiranju proizvoda.

Ukupni obujam potrebnoga rada za montau proizvoda, dijeli se na niz ogranienih koraka koji se izvravaju na jednom ili vie radnih mjesta. Tok izvoenja rada odreen je redoslijedom sklapanja ugradbenih elemenata, odnosno njihovim prostornim rasporedom.

Stupanj detaljnosti opisa djelatnosti ovisi poglavito o zahtijevanome stupnju podjele rada. Stupanj podjele rada, uz ostalo, ovisi i o stupnju automatizacije procesa - to je stupanj automatizacije vii, vei je i stupanj podjele rada, pa je potrebno detaljnije razraditi proces. Podjela rada i stupanj automatizacije su funkcije uestalosti ponavljanja procesa, kompleksnosti proizvoda i kvalitete kadrova. Uestalost ponavljanja montanog procesa odreena je proizvodnim koliinama: to su proizvodne koliine vee, zahtijevaju se detaljnije tehnoloke podloge. Kompleksniji sklopovi (proizvodi) iziskuju vei stupanj detaljnosti procesa u cilju postizanja zahtijevane funkcionalne kakvoe sklopa. Za kvalificirane radnike dovoljna je i gruba podjela rada, dok su detaljne radne upute nune kod nekvalificirane radne snage. Openito vrijedi pravilo: to su vei planirani obujam proizvodnje i kompleksnost proizvoda, i manja kvalifikacija radnika, zahtijeva se vei stupanj podjele rada odnosno detaljnije razraena tehnoloka dokumentacija.

Primjenjivi stupnjevi detaljnosti jesu:

skupine operacija, operacije ili elementi rada.

Skupinama operacija se vrlo grubo opisuje montani proces, a koristi se kod malenog stupnja podjele rada. Montani proces opisan operacijama definira stupanj podjele rada po radnim mjestima.

Rad izvodi jedan radnik ili vie radnika, ne prekidajui taj rad drugom djelatnou.

Najvei stupanj podjele rada dobiva se podjelom procesa na elemente rada.

Element rada je najmanji racionalni dio rada, koji se moe nezavisno izvoditi, i kojim se definira takvo stanje djelomino montiranog sklopa da se moe pomicati na drugo radno mjesto bez neeljenog rasklapanja.
Element rada dijeli se na pokrete. Pokreti se dadu opisati i izmjeriti, ali se u okviru montanoga procesa ne mogu izolirano izvesti (posegnuti, uhvatiti). Podjelom montanoga procesa na elemente rada, utvruje se toan sadraj rada i vremena za njegovo izvoenje, te se mogu definirati tone upute za izvrenje rada i odrediti trokovi montanoga procesa. Zbog toga se preporua primjena ovog stupnja detaljnosti za izradu planova montae i kod maloserijske proizvodnje.

Grupiranjem elemenata rada po radnim mjestima oblikuju se montane operacije.

POSTUPAK PROJEKTIRANJA
crtei, sastavnice PROIZVOD uzorak, prototip, CAD model

DEFINIRANJE REDOSLIJEDA SKLAPANJA DEFINIRANJE ELEMENATA RADA (alati, naprave) ODREIVANJE VREMENA (MTM, WF)

PLAN MONTAE

strukturna sastavnica

PRIKAZ I STRUKTURIRANJE PROIZVODA ZA MONTAU

IZRADA GRAFA PRETHODNOSTI

DF(M)A

DODJELA ELEMENATA RADA RADNIM MJESTIMA

KOREKCIJE ELEMENATA RADA

OBLIKOVANJE MONTANOGA SUSTAVA

IZRADA RADNE DOKUMENTACIJE IZVEDBA SKLAPANJA

plan montae, upute za montau

Odreivanje redoslijeda sklapanja ugradbenih elemenata jest jedna od vremenski najrastronijih zadaa. Za sklop (proizvod) od n ugradbenih elemenata postoji teoretski n! moguih redoslijeda sklapanja. U stvarnosti se broj moguih redoslijeda sklapanja smanjuje zbog geometrijskih i tehnolokih ogranienja, koje tehnolog relativno brzo moe uoiti (prepoznati) i iskljuiti iz razmatranja. Redoslijed rastavljanja ugradbenih elemenata. (sastavljanja) ovisi o prostornom rasporedu

Proces odreivanja redoslijeda sklapanja se odvija vrlo esto u mislima tehnologa prema naelu odreivanja redoslijeda rasklapanja (demontae). Tako e ugradbeni element koji je ostao posljednji za demontau biti prvi po redoslijedu sklapanja (bazni dio), pretposljednji drugi itd.

Nakon odreivanja redoslijeda sklapanja ugradbenih elemenata definiraju se elementi rada. Elementi rada navode se bez detalja o nainu njihovog izvoenja. Njima se definira to i u kojem redoslijedu treba sklapati.

Sredstva za montau jesu runi i mehanizirani alati, naprave, jednonamjenski i programabilni automatski strojevi. Koja e se sredstva primijeniti, zavisi o tehniko-ekonomskoj analizi mogunosti automatizacije elemenata rada. Za proraun trokova i izbor sredstava, nuno je izraditi varijante procesa sa sredstvima montae razliitog stupnja automatizacije.

Za odreivanje vremena izvoenja montae, ovisno o zahtijevanoj tonosti i projektnom zadatku, u fazi planiranja procesa, koriste se: metoda procjene i usporedbe, sustavi unaprijed odreenih vremena. Za sklop (proizvod) koji je slian ili jednak postojeim sklopovima: metoda procjene i usporedbe. Za potpuno novi sklop (proizvod): metoda procjene i usporedbe, ili neki od sustava unaprijed odreenih vremena.

Metoda procjene i usporedbe najjednostavnija je metoda odreivanja vremena. Vrijeme izvoenja montae se procjenjuje na osnovi iskustva tehnologa ili se odreuje usporedbom s vremenom montae slinog postojeeg sklopa. Tonost rezultata bitno ovisi o znanju, iskustvu, savjesnosti i odgovornosti tehnologa.

Sustavi unaprijed odreenih vremena su postupci koji se temelje na ralani elemenata rada u osnovne pokrete, kojima se dodjeljuje unaprijed odreeni standard vremena, odreen prirodom pokreta i uvjetima izvoenja. Odreivanjem osnovnih pokreta i dodjeljivanjem odgovarajuih vremena, odreuje se vrijeme potrebno za izvoenje elemenata rada. Najpoznatiji sustavi unaprijed odreenih vremena su Work Factor (WF) i Methods-Time-Measurement (MTM).

U okviru ovih sustava razvijeni su postupci za razliita podruja primjene, s

razliitim trajanjima analize i razliitim tonostima odreivanja vremena.

Na temelju planova montae sklopova i zavrne montae proizvoda izrauje se graf prethodnosti montae, koji predoava logiki i vremenski tijek izvoenja rada. Graf prethodnosti montae je osnova za projektiranje sustava montae. To je grafiki prikaz montae sklopa.

Razlikuju se dvije mogunosti u vezama grafa prethodnosti montae:

elementi rada moraju slijediti jedan drugoga (sekvencijalno) elementi rada mogu se izvoditi paralelno (npr. montaa nekog sklopa) ZAKLJUAK: Podjelom proizvoda u sklopove, ija montaa se moe izvoditi paralelno, dade se znaajno skratiti vrijeme ciklusa montae.

Montani problem

Veze prethodnosti
Definirani redoslijed: B slijedi A

Grubo projektiranje

Fino projektiranje

Slobodni redoslijed: A i B se mogu izvoditi paralelno, odnosno u proizvoljnom redoslijedu

A B
bazni dio spojni dio

Izvedba

montani postupak

Broj elementa rada

bazni dio
bazni dio

alat plansko vrijeme napomena

bazni dio spojni dio montani postupak alat plansko vrijeme napomena

spojni dio montani postupak alat plansko vrijeme napomena

spojni dio montani postupak alat plansko vrijeme napomena

bazni dio spojni dio montani postupak alat plansko vrijeme napomena

bazni dio spojni dio montani postupak alat plansko vrijeme napomena

ORGANIZACIJSKE STRUKTURE U RUNOJ MONTAI

U runoj se montai koristi niz organizacijskih struktura u razliitim izvedbama. One se ipak dadu svesti na etiri organizacijska principa.

Principi se mogu podijeliti prema: - koliini gibanja

montanih objekata (nepokretni/pokretni)

radnih mjesta (nepokretni/pokretni), i

- parametrima gibanja

toku gibanja (periodiko/aperiodiko) i

nainu gibanja (usmjereno/neusmjereno).

PRINCIPI MONTAE
Montaa na samostalnom radnom mjestu Montaa velikih objekata Uzastopna montaa Linijska montaa Taktna linijska montaa Kombinirana linijska montaa

koliina gibanja

Nepokretni montani objekti Nepokretna radna mjesta Pokretna radna mjesta

aperiodini periodini usmjereno neusmjereno tok gibanja gibanje

Pokretni montani objekti Nepokretna radna mjesta

periodini kontinuirani

Pokretni montani objekti Pokretna radna mjesta

tok gibanja tok periodini kontinuirani gibanja usmjereno gibanje

parametar gibanja

aperiodini tok gibanja

usmjereno gibanje

radno mjesto montani objekt mehanizirani montani ureaj

gibanje objekta gibanje radnog mjesta

Strukture, odreene prema tome jesu li radna mjesta ili objekti montae pokretni/pomini ili nepokretni/nepomini, jesu:

1. 2. 3. 4.

Samostalno radno mjesto, Montaa velikih objekata, Pokretna radna mjesta i nepokretni objekti montae, Linijska montaa,

5.
6.

Pomina radna mjesta i pomini objekti sklapanja,

Montaa u autonomnim skupinama.

1. Samostalno radno mjesto

Objekt montae i radno mjesto su nepokretni.

Sklapanje objekta montae odvija se na jednom radnom mjestu. Struktura se koristi za objekte koji svojim dimenzijama, teinom, brojem ugradbenih elemenata i potrebnom opremom doputaju integrirano prostorno ureenje radnog mjesta. Struktura se odlikuje visokom fleksibilnou prema koliinama i varijantama proizvoda, te ne postoji problem povezivanja radnih mjesta i potekoe uzrokovane zastojima i razlikama u proizvodnosti radnika. Bogatstvo sadraja rada doputa visoku radnikovu samostalnost u odluivanju o tijeku i metodi rada, a uvid u krajnji rezultat rada, zadovoljstvo i motiviranost. Radno vrijeme dade se oblikovati klizno. Struktura doputa zapoljavanje osoba sa smanjenim tjelesnim sposobnostima.

Nedostaci se strukture ogledaju u:

povienim investicijskim trokovima (udvajanje opreme u sluaju potrebe za vie radnih mjesta), potrebi za viom kvalifikacijom radnika,

oteanoj komunikaciji izmeu radnika, i

veim potrebnim prostorom.

Oznaka
Radna visina Fini rad Strojni rad Runi rad Poloaj radnog komada Fini rad Strojni rad Runi rad Dubina uvlaenja Sjedee povrine Prostor za koljena Prostor za ispruene noge Podnoak Prostor za stopalo Udaljenost radni komad korijen nosa Fini rad Strojni rad Runi rad

Mjere (mm)
A (orijentacione vrijednosti) 1275 1100 1200 1000 B (orijentacione vrijednosti) 200 300 max. 325 C min. 50 D min. 700 L min. 400 K min. 350 L min. 300 M 280 380 N min. 400 O min. 200 P min. 200 S (orijentacione vrijednosti na oblikovanom radnom mjestu) 280 270 450