BOLONJA Nastavni Plan II Godina 2011 12 Za Knjigu

UNIVERZITET U SARAJEVU
FARMACEUTSKI FAKULTET
SARAJEVO
NASTAVNI PLAN I PROGRAM DRUGE GODINE STUDIJA

FARMACEUTSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA
U SARAJEVU
Izvedbeni program za kolsku 2011./12. godinu
Sarajevo, juni, 2011.
III SEMESTAR
PREDMET
Obavezni predmeti
PREDMET
Obavezni predmeti
Anatomija ovjeka
Fiziologija ovijeka I
Histologija ovjeka
Organska hemija I
Fizikalna hemija I
Engleski jezik II
Medicinska
mikrobiologija
PREDAVA
NJA
VJEBE
SEMINARI
ECTS
PREDAVA
NJA
VJEBE
SEMINARI
ECTS
30 (2)
30 (2)
30 (2)
45 (3)
15 (1)
30 (2)
15 (1)
60 (4)
15
3
4
3
7
30 (2)
15(1)
30 (2)
45 (3)
15(1)
30 (2)
20
5
6
2
5
30
Ukupno ECTS III semestar: 30 ECTS
IV SEMESTAR
PREDMET
Obavezni predmeti
Fiziologija ovijeka II
Fizikalna hemija II
Imunologija
PREDAVA
NJA
VJEBE
30 (2)
30 (2)
30 (2)
30 (2)
45 (3)
15 (1)
SEMINARI
ECTS
20
4
6
3
Organska hemija II
45 (3)
60 (4)
15
Patoloka fiziologija
30 (2)
15 (1)
Farmaceutska
15 (1)
15 (1)
statistika
Medicinska biohemija
45 (3)
15 (1)
UKUPNO
Ukupno ECTS IV semestar: 30 ECTS
15
4
2
4
30
Druga godina ukupno 30 ECTS + 30 ECTS : 60 ECTS
III SEMESTAR
UNIVERZITET U SARAJEVU- FARMACEUTSKI FAKULTET SARAJEVO
Redovni studij
II GODINA
IZVEDBENI PLAN SILABUS
Predmet
ANATOMIJA OVJEKA 3 ECTS ( 2 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET

Predavanja
30
Nastavnik:
Asistent :
III semestar, 2010./11. kolska godina
Vjebe
15
Seminari
-
Prof.dr. Amela Kulenovi , kontakt telefon , e-mail adresa

Doc. Dr. Aida Hasanovi
, kontakt telefon , e-mail adresa
IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
Datum
Broj sati
Amfiteatar
Predavanje
Uvod u anatomiju. Istorijski razvoj. Podjela anatomije. Anatomski poloaj i

orijentacione ravni. Anatomska terminologija. Podjela sistematske anatomije.
Podjela nervnog sistema. neuroanatomska terminologija, elementi grae nervnog
sistema (neuron, neuroglija, sinapsa), Medulla spinalis
Truncus cerebri, poloaj, dijelovi, medulla oblongata, pons, mesencephalon, (vanjska

morfologija, organizacija sive i bijele mase)
Nn. craniales-pregled (porijeklo, vrste vlakana, tok, grane)

3
Cerebellum, (poloaj, vanjska morfologija, funkcionalna i filogenetska podjela, graa

malog mozga
Diencephalon (poloaj i podjela, thalamus, morfologija i unutranja graa)
Epithalmus, epiphysis cerebri, metathalamus, subthalamus, hypothalamus, hypophysis

cerebri, morfologija i unutranja graa)
Telencephalon (poloaj i podjela)
Telencephalon (unutranja graa, funkcionalna organizacija modane kore, limbiki

sistem, commissurae i asocijativni putevi telencephalona, bazalne ganglije)
Putevi CNS-a-pregled
6
7
2
2
Organum visus
Organum vestbulocochleare, Organum gustatorium et olfactorium
Opta angiologija osnove grae krvnog i limfnog sistema, veliki i mali krvotok
Cor, morfolofija, poloaj
Cor, graa pericard

Respiratorni sistem, osnovne anatomske karakterisitke, funkcija. Gornji dio
respiratornog sistema-pregled, nasus externus et internus, larynx
10
11
2
2
Dunik, dunice, plua, pleura

Usna upljina, podjela, sadraj, anatomski odnosi, 2. Cavitas oris, usne,obrazi, zubi,
krajnik, tvrdo i meko nepce, palatum durum et molle, jezik, miii i inervacija,
glandulae salivariae maiores et minores. Pharynx, gutanje (deglutio), oesophageus
12
Ventriculus, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ileum), intestinum crassum,
Hepar, izvodni uni vodovi, pancreas, lien

13
Urinarni sistem-pregled, bubrezi, makroskopska anatomija, graa, nefron

Polni organi ene-pregled, makroskopska anatomijs
14
Polni organi ene-pregled, makroskopska anatomija Polni organi mukarca

Endokrine lijezde Koa i derivati koe
15
Polni organi mukarca

Endokrine lijezde Koa i derivati koe
16
Sedmica
ZAVRNI ISPIT
Datum
Broj sati
Amfiteatar
Laboratorijske vjebe
Dijelovi CNS-a, periferni nervni sistem, orijentacione osovine, medulla spinalisvanjska morfologija
Medulla spinalis-unutranja graa, kimeni ivci, pleksusi i periferni ivci
Medulla oblongata, pons, mesencephalon, vanjska morfologija, unutranja graa,

kranijalni ivci, kratak opis jedara u modanom stablu, izlazita, distribucija i klinikoanatomski znaaj
Cerebellum, morfologija i unutranja graa Diencephalon, podjela i vanjska

morfologija,
Diencephalon, graa (preparat), hipotalamo-hipofizna osovina

Telencephalon, vanjska morfologija
Funkcionalna organizacija modane kore, limbiki sistem, commissurae i asocijativni

putevi telencephalona, bazalne ganglije)
Ovojnice CNS-a, liquor cerebrospinalis, komorni sistem
Vidni sistem principi organizacije, refleksni i relejni centri, kortikalne prezentacije
Topografski odnosi vanjskog, srednjeg i unutranjeg uha i njihov kliniki znaaj,
statiki i akustiki put.
6
7
1
1
Cor, morfolofija, poloaj, vaskularizacija
Gornji dio respiratornog sistema-pregled, nasus externus et internus, larynx,
10
11
1
1
Dunik, dunice, i plua i pleura

Cavitas oris, usne,obrazi, zubi, krajnik, tvrdo i meko nepce, palatum durum et molle,
jezik, miii i inervacija, glandulae salivariae maiores et minores
12
Pharynx, ventriculus, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ileum), intestinum

crassum, hepar , pancreas, lien
13
Funkcionalna anatomija urinarnog sistema.
14
15
1
1
Primjenjena anatomija reproduktivnog sistema

Klinika anatomija endokrinog sistema

Redovni studij
II GODINA
Predmet .....FIZIOLOGIJA OVJEKA I 4 ECTS ( 2 + 2 ) OBAVEZNI PREDMET

Predavanja
30
Nastavnik:
Asistent :
Vjebe
30
Seminari
-
Prof.dr. Jasminko Huski ,

Prof.dr. Emina Naka
IZVEDBENI PROGRAM
FIZIOLOGIJA OVJEKA 1
FARMACEUTSKI FAKULTET
IV SEMESTAR
Sedmica
1
Datum
Broj sati
2
Amfiteatar
Funkcionalna organizacija ljudskog tijela i pojam homeostaza
Kontrolni mehanizmi (pozitivna i negativna povratna sprega)
Fiziologija elije Bioloke membrane Satav intra i ekstracelularne
tenosti
Stanina membrana (CD prezentacija ESP)
Transport kroz staninu membranu (CD prezentacija ESP)
Ekscitabilna tkiva.
Jonski kanali (vrste i kontrola) Mirujui
membranski potencijal Akcioni potencijal,
Vrste miica i njihove fizioloke karakteristike
10
Mirujui membranski potencijal jonska osnova (CD prezentacija

A.D.A.M.)
Registracija akcionog potencijala (CD prezentacija, Nervni
sistem, A.D.A.M.)
Prijenos impulsa sa nerva na mii (CD prezentacija Muskularni
sistem, A.D.A.M.)
Osnovni mehanizmi miine kontrakcije, Vrste miine kontrakcije
(izometrijska, izotonina) Prosta i sloene miine kontrakcije
Energetika miine kontrakcije Kontrakcija i podrazivanje glatkog
miia Tonus
Prosta miina kontrakcija (CD simulacija A.D.A.M.)
Odnos izmeu duine i napetosti miia (CD simulacija A.D.A.M.)
Miini tonus (CD prezentacija Muskularni sistem, A.D.A.M.)
Opta organizacije nervnog sistema Sinapse
Osjetni receptori Receptorski potencijal Somatski osjeti
Senzorne funkcije CNS-a (MS, mozdano stablo, talamus, kora
velikog mozga) Fiziologija bola
Elektromiografija (BIOPAC student laboratory system)
Sumirana miina kontrakcija (CD simulacija A.D.A.M.)
Tetanusi (CD simulacija A.D.A.M.)
Posebna osjetila: Oko Optika vida Neurofiziologija vida
Osjet sluha , Hemijski osjeti ( miris, okus)
KOLOKVIJ
OPTA
FIZIOLOGIJA
I
FIZIOLOGIJA
EKSCITABILNIH TKIVA
Ispitivanje taktilnog senzibiliteta na koi
Prag za razlikovanje dvije take kod osjeta dodira
Adaptacija temperaturnih receptora
Motorne funkcije CNS-a: kimena modina, refleksi (uloga
miinog vretena i golijevog tetivnog organa) Nadzor modane
kore i modanog stabla nad motorikom funkcijom
11
Raspoznavanje soiva
Odreivanje otrine vida
Ispitivanje kolornog vida
Dokazivanje postojanja slijepe mrlje (Mariotte-ov ogled)
Direktni pupilarni refleks i konsezualna reakcija na svijetlost
Akomodacija, Scheiner-ov ogled (interaktivna CD prezentacija)
Odreivanje akomodacione snage i akomodacione irine
Vestibularni osjeti i odravanje ravnotee Mali mozak,
Bazalne ganglije u kontroli motorike funkcije
Brzina zvuka
Provoenje zvuka kroz kost: Rinne-ov i Weber-ov test
Lokalizacija izvora zvuka
Ispitivanje osjeta okusa

Uloga modane kore u uenju i pamenju
Limbiki sistem i hipotalamus (funkcija mozga u ponaanju i
motivaciji)
Stanje modane aktivnosti (spavanje, bioelektrina aktivnost
mozga)
10
Elektroencefalografija- demonstraciono
Refleksi na istezanje
Koni refleksi
Funkcionalna organizacija respiratornog trakta Mehanika disanja
Respiratorna membrana, razmjena gasova kroz membranu
Transport gasova krvlju
KOLOKVIJ NERVNI SISTEM I OSJETI
Mehanika disanja (kompjuterska simulacija, respiratorni sistem
A.D.A.M.)
Regulacija disanja Uloga pluca u regulaciji acidobaznog statusa
Vegetativni nervni sistem, opsta organizacija
Simpatikus i
12
parasimpatikus
Autonomni refleksi
Statika spirometrija (pluni volumeni i kapaciteti) (BIOPAC
student laboratory system)
11
12
13
Analiza spirograma
Funkcionalna organizacija kardiovaskularnog sistema
sranog miia Automatizam i regulacija sranog rada
Bioelektrina aktivnost srca
Fiziologija
Uticaj temperature, VNS-a, adrenalina i acetilholina, jona kalija i

kalcija na rad srca
Elektrokardiogram - registracija
Srani ciklus Uloga sranih zalistaka, srani tonovi,
Opti pregled cirkulacije (odnos pritiska, protoka i otpora)
Fizioloke karakteristike krvnih sudova, funkcija arterija i vena
Puls
Elektrokardiogram analiza
Konstrukcija srednje elektrine osovine srca
Mikrocirkulacija i limfni sistem Tkivni nadzor i humoralna
regulacija lokalnog krvnog protoka
Auskultacija sranih tonova
Analiza fonokardiograma
Ispitivanje pulsa
14
2
Nervna regulacija cirkulacije Arterijski krvni pritisak Kontrola
arterijskog krvnog pritiska (brza)
Analiza krivulje sfigmograma

Analiza polikardiograma
Mjerenje krvnog pritiska
Kontrola arterijskog krvnog pritiska (srednjorona i dugorona)
13
15
16
17-20
4.Metode uenja
5.Metode procjene znanja
Srani minutni volumen i venski povrat
2
2
Kontrola vrijednosti sranog minutnog volumena

KOLOKVIJ KARDIOVASKULARNI I RESPIRATORNI SISTEM
Zavrni ispit
Dopunska nastava
Popravni ispit
Nastava predmeta Fiziologija ovjeka 1 je u ukupnom fondu 60 sati

Nastava e se izvoditi u obliku predavanja i praktinih vjebi kako slijedi:
- predavanja 2 sata sedmino, ukupno 30 sati
- praktine vjebe 2 sata sedmino, ukupno 30 sati
Znanje i vjetine ocijenjuju se kontininuirano u toku semestra i kao zavrni
ispit.
Studenti su obavezni da pristupe svim oblicima provjere znanja tokom
semestra.
U toku svakog oblika provjere znanja student dobiva odreeni broj bodova. Za
svaki oblik provjere znanja definisan je minimalan broj bodova koje student
mora osvojiti.
Ukoliko student zadovolji (ostvari minimalan broj bodova) osvojeni broj
bodova prevodi se na zavrnom ispitu u ocjenu
PRAKTINE VJEBE
U toku praktinih vjebi vrit e se kontinuirana provjera znanja kroz 3
kolokvija iz slijedeih oblasti:
kolokvij 1. Opta fiziologija i fiziologija ekscitibalnih tkiva
kolokvij 2. Fiziologija nervnog sistema i osjeta
kolokvij 3. Fiziologija kardiovaskularnog i respiratornog sistema
U toku kolokvija ocjenjivat e se usvojena znanja i vjetine iz Fiziologije
ovjeka 1. Maksimalni broj bodova koji student moe osvojiti je 20 bodova po
jednom kolokviju, ukupno 60 bodova. Da bi se pojedinani kolokvij smatrao
14
poloenim student mora osvojiti minimalno 12 bodova. Ako student poloi sve
kolokvije tokom semestra na zavrnom ispitu ne polae praktini dio. Ukupan
broj bodova se dodaje ukupnom zbiru bodova osvojenih na parcijalnom i
zavrnom ispitu.
Gradivo praktinog dijela nastave koje student ne poloi u toku semestra polae
nakon pismenog dijela zavrnog ispita.
PARCIJALNI ISPIT
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 1,2, 3 i 4
Ispit je pismeni, test sa 100 MCQ pitanja.
Student moe ukupno osvojiti 80 boda (po jedan bod za svaki taan odgovor u
MCQ testu). Da bi zadovoljio na parcijalnom ispitu 1. student mora osvojiti
najmanje 44 boda .
Ukoliko student ne poloi parcijalni ispit u toku semestra predvieno gradivo
polae na zavrnom ispitu.
ZAVRNI ISPIT
Studenti koji su ispunili sve obaveze tokom semstra polau pismeni zavrni ispit
koji obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 5 i 6. Ispit je u formi testa
sa 80 MCQ pitanja.
Student moe ukupno osvojiti maksimalno 80 bodova (po jedan bod za svaki
taan odgovor u MCQ testu).
Da bi zadovoljio na zavrnom pismenom ispitu student mora osvojiti najmanje
44 boda.
Student koji nije poloio parcijalni ispit polae pismeno integralni zavrni ispit
koji se sastoji od testa sa 160 MCQ pitanja.
Student moe ukupno osvojiti maksimalno 160 bodova (po jedan bod za svaki
taan odgovor u MCQ testu.
Da bi zadovoljio na zavrnom pismenom ispitu student mora osvojiti najmanje
88 bodova.
Nakon poloenog teoretskog dijela ispita student koji nije poloio praktine
vjebe pristupa polaganju praktinog dijela ispita, i to iz oblasti koje nije
15
poloio u toku semestra. Broj zadataka na praktinom dijelu ispita odgovara

broju nepoloenih kolokvija (od 1 do maksimalno 3). Maksimalni broj bodova
koji student moe osvojiti je 20 bodova po jednom zadatku, ukupno 60 bodova.
Da bi se pojedinani zadatak smatrao poloenim student mora osvojiti
minimalno 6 bodova.
Ukupan dobiveni broj bodova prevodi se u ocjenu.
OCJENA
BROJ BODOVA
10
206-220 bodova,
9
186-205 bodova,
8
166-185 bodova,
7
146-165 bodova,
6
125-145 bodova,
POPRAVNI ISPIT
Popravni ispit je pismeni i odvija se po prethodno definisanim kriterijima
zavrnog ispita.
Na popravnom ispitu studentu se priznaju svi, u toku semestra, poloeni
dijelovi ispita.
Popravnom ispitu mogu pristupiti i studenti koji nisu zadovoljni ocjenom
dobivenom na parcijalnom dijelu ispita kao i na zavrnom ispitu. Ukoliko na
ispitu student ne zadovolji ne priznaje mu se ranije ostvarena ocjena.
Ukoliko student nije zadovoljan-a ocjenom dobivenom u toku kontinuirane
provjere praktinog dijela gradiva student moe ocjenu ponititi i pristupiti
popravnom ispitu. Ukoliko ne zadovolji ne priznaje mu se ocjena postignuta u
toku nastave.
6. Literatura
Obavezna
Arthur C. Guyton, John E. Hall: Medicinska fiziologija, Medicinska naklada Zagreb 2007, godina.
Naka-Iindi E. : Fiziologija ovjeka, kliniki koncept, WUS Austrija. Sarajevo 2007
Naka-Iindi E. i sur. Laboratorijski vodi za vjebe iz fiziologije ovjeka 2005 g.
16
Proirena
Ganong WF: Review of Medical Physiology. 21. izd. Lange Medical Publications, Los Altos 2003.
Boron WF, Boulpaep EL : Medical physiology, Elsevier Saunders 2005.
Dopunska
Berne RM, Levy MN. Fiziologija kroz prikaze bolesnika. 3 izd. Medicinska naklada Zagreb. 1997
17

Redovni studij
II GODINA
Predmet
HISTOLOGIJA OVJEKA 3 ECTS ( 2 + 1 )

Predavanja
30
Nastavnik:
Asistent :

OBAVEZNI PREDMET
Vjebe
15
Seminari
-
Prof.dr. Zakira Mornjakovi , kontakt telefon , e-mail adresa

Prof.dr. Selma Alielebi
IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
Datum
Broj sati
Amfiteatar
Predavanje
PREGLED STRUKTURE ELIJE, PLAZMALEMA: GRAA I FUNKCIJE

(TRANSPORT JONA I MALIH MOLEKULA)
ENDOSOM I ENDOCITOZA, LIZOSOM I FAGOCITOZA, PEROKSISOM
ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM I RIBOSOMI,

SEKRETORNE VEZIKULE, MITOHONDRIJI
CITOSOL I NJEGOVI SASTOJCI, NUKLEUS, CELULARNE VEZE
GOLGI-JEV
APARAT,
18
5
6
2
2
EPITELNO TKIVO
VEZIVNO TKIVO
MIINO I NERVNO TKIVO
Parcijalni ispit
Teoretski dio ispita se polae pismeno u terminu predavanja
HISTOLOGIJA PROBAVNE CIJEV
10
HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA LIJEZDA PRIDRUENIH PROBAVNOJ

CIJEVI
11
HISTOLOGIJA RESPIRATORNOG I VASKULARNOG SISTEMA
12
13
14
15
2
2
2
2
HISTOLOGIJA URINARNOG SISTEMA

POLNI SISTEM
ENDOKRINI I IMUNI SISTEM
KOA I ULA
16
Sedmica
Parcijalni ispit zavrni ispit

Teoretski dio ispita se polae pismeno u terminu predavanja
Datum
Broj sati
Amfiteatar
Vjebe
okrugla stanica (SM), stanina membrana (TEM)
endosom (TEM), lizosom (TEM), peroksisom (TEM, demonstraciono)
granulirani endoplazmatski retikulum (SM, TEM), agranulirani endoplazmatski
19
retikulum (TEM) , Golgi-jev aparat (TEM) , mithondrij (TEM)

4
mast u citosolu (SM), nukleus i pigment u citosolu ganglijske elije (SM), citoskelet
(TEM, demonstraciono), komunikacijske celularne veze (TEM, demonstraciono)
bazalna lamina (TEM, demonstraciono), jednoslojni cilindrini epitel (SM),

pseudostratificirani epitel (SM) , mnogoslojni ploasti neoroeni epitel (SM), epitel
prelaznog tipa (SM, demonstraciono), egzokrina lijezda - tubulusna, alveolarna (SM,
demonstraciono)
neformirano vezivno tkivo (SM), fibroblast i vezivna vlakna (TEM), elastina

hrskavica (SM), lamelarno kotano tkivo (SM, demonstraciono), endohondralno
okotavanje (SM, demonstraciono), periferna krv (SM), kotana sr (SM,
demonstraciono)
glatko miino tkivo (SM, demonstraciono), skeletno miino tkivo (SM, uzduno),
srano miino tkivo (SM), mozak (SM), pseudounipolarni neuron i amficiti (SM,
demonstraciono), nervna vlakna (SM, demonstraciono)
Parcijalni ispit
Teoretski dio ispita se polae pismeno u terminu predavanja, a praktini dio u terminu
vjebi.
zub (SM, demonstraciono), jezik (SM, demonstraciono), jednjak (SM), eludac (SM),
tanko crijevo-duodenum (SM), epitel tankog crijeva (TEM, demonstraciono) , kolon
(SM, demonstraciono)
10
douna lijezda (SM, demonstraciono), podjezina lijezda (SM, demonstraciono), jetra

(SM, TEM), guteraa (SM)
11
nosna upljina - olfaktivna sluznica (SM, demonstraciono), dunik (SM,
20
demonstraciono), plua (SM, TEM), arterija elastinog tipa (SM), vena (SM,
demonstraciono), kapilare (TEM)
12
bubreg (SM), filtraciona membrana (TEM), ureter (SM), mokrani mjehur (SM,
demonstracioni preparat)
13
ovarijum (SM), uterus (SM), vagina (SM, demonstraciono), testis (SM), penis (SM,
demonstraciono), prostata (SM, demonstraciono)
14
hipofiza (SM) , epifiza (SM, demonstracioni preparat), titna lijezda (SM) , paratitna
lijezda (SM, demonstracioni preparat), nadbubrena lijezda (SM, demonstraciono),
nepani krajnik (SM, demonstraciono), limfni vor (SM), slezena (SM, demonstracioni
preparat), grudna lijezda (SM)
15
koa (SM), nokat (SM, demonstracioni preparat), mlijena lijezda u laktaciji (SM),
retina (SM), suzna lijezda (SM, demonstracioni preparat), Corti-jev organ (SM,
demonstracioni preparat)
16
Parcijalni ispit zavrni ispit

Teoretski dio ispita se polae pismeno u terminu predavanja, a praktini dio u terminu
vjebi te za studente koji su uspjeno poloili Modul 1 predstavlja zavrni ispit.
Studenti koji nisu zadovoljili na parcijalnom ispitu Modula 1 polau oba modula.
U ovoj sedmici student je duan predati indeks, podatke o rezultatima sa vjebi i
opravdanja o izostancima u svrhu upisa ocjene i kompletiranja portfolija.
Sedmica 17., 18. i 19.
Dopunska nastava
U ove tri sedmice, u terminima redovne teoretske nastave a prema elji studenata, obavit e se nastavne aktivnosti po
pitanju otklanjanja nejasnoa i dopunskih obrazloenja.
Studenti koji su izostali do tri puta sa praktine nastave iste nadoknauju u terminima redovnih vjebi. Takoer, svi
studenti imaju mogunost da ovjere ili poveaju skor za maksimalno tri vjebe.
21

Redovni studij
II GODINA
Predmet
ORGANSKA HEMIJA I
Predavanja
45
Nastavnik:
Asistent :

7 ECTS ( 3 + 4 + 15 ) OBAVEZNI PREDMET
Vjebe
60
Seminari
15
Prof.dr. Boo Banjanin , 061 350 150; b.banjanin@untz.ba

Mr. sci Hurija Dudevi anar Tel: 033 269 641; e-mail: cupavialegro@bih.net.ba
Mr. Mirsada Salihovi Tel: 033 269 641; e-mail: velmir @yahoo.com
IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
1
Datum
Broj sati
3
Amfiteatar
Predavanja
Razvoj organske hemije
Formiranje molekula atomska struktura, vezivanje, kovalentno vezivanje, formalne promjene, jonsko
vezivanje, reprezentativni molekuli, crtanje trodimenzionalne strukture
Jednostavni hidrokarbon i Svojstva hidrokarbonata, alkeni, struktura izomera , Cikloalkani, strukture i
formule, naprezanje u prstenu
Znaaj organske hemije
2
Atomske orbitakle i hibridizacija u Organskoj hemiji
22
1Atomske sp, sp, sp hibridizacije

Vezivanja u organskim molekulama
Vezivanja u alkanima, alkenima i alkinima

3
Hemijske formule organskih spojeva
Molekulske strukture, ekspandirana i kondenzovana

4
Funkcionalne grupa u organskim spojevima
Funkcionalne grupe sa C-C, - vezama

Funkcionalne grupe sa halogenima
Funkcionalne grupe sa kisikom
Funkcionalne grupe sa azotom
5
Alkilne grupe
Modeli alkila,
Alkili sa 1 , 2, 3 ugljikom
6
Prostorni prikaz organske molekule
Newmanove projekcije, konformacije alkana, stepeniaste konformacije etana, prostorni raspored

elemenata molekule butana.
7
Stereohemija: konfiguracija, konformacija, cikliki spojevi.
Geometrijska izomerija:Geometrija alkena, energetici rotacije oko veze, Energija

reakcije,Konformaciona analiza: rotacija oko sigma veze, Etan, butan, Cikloalkeni
Sestoclani karbonovi prsteni,Cikloheksani, monosupsticioni cikloheksani, distribucija cikloheksana,
fuzioni estolani prstenovi, oznake,
Hiralitet, Enantiomeri, predstavnici enantiomera predstavljeni u dvije dimenzije, Potpuna
konfiguracija
Polarimetrija, Optika aktivnost, optika istoa
Oznaavanja konfiguracije
Hiralitet sa jednim centrom: relativna konfiguracija, hiralitet sa viestrukim centrom: apsolutna
konfiguracija, rezolucija enenatiomera, mezo komponente,Fisher-ove projekcije, otika aktivnost u
aleima, Stereoizomerizam na heteroatomnim centrima
23
Test I.
Ciklini alkani sa 3,4,5,6,7 C atoma, Biciklini spojevi cis i trans dekalin i norbornan, struktura
steroida, Ciklohexan- konformacije stolice, amca i tvist amac konformacije, Mono i
viesupstituirani ciklohexani
Konjugovani sistemi
Alkeni, alil sistemi, butadieni, oktatetraeni

10
Aromatski spojevi- benzene
Struktura benzene, molekulske orbitale benzena, elektronska konfiguracija benzena, aromatski

spojevi benzenoida, anuleni
Aromatski hetero ciklini spojevi
11
12
Karbonilni spojevi
Aldehidi i ketoni: primjeri struktura, mehanizam nukleofilne adicije, primjeri nukleofila

Karboksilne kiseline i derivati karboksilnih kiselina
Uvod, strukture, karboksilna.kiselina, derivati i relativna reaktivnost

Reakcije: Nukleofilna adicija- eliminacija kod derivata karboksilne kiselin- osnovna reakcija,
mehanizam, primjeri, poreenje derivata karboksilnih kiselina , aldehida i ketona
13
Amini
Alkilamini, bazinost, diazonojev jon, N- heterocikli, Strukture, nearomatski heterocikli sa O, ,

nearomatski heterocikli sa S, nearomatski heterocikli sa N, i aromatski sa N
14
Struktura i znaaj heterociklinih spojeva tipa:

Porfirini, lijekovi protiv AIDS-a, stimulatori, neurotransmiteri, antibiotici, analgetici, antivirusni
agensi
15
16
3
3
Test II
Zavrni ispit
24
Sedmica
Datum
Broj sati
1
2
4
4
4
5
6
7
4
4
4
4
10
11
12
4
4
13
14
15
4
4
Amfiteatar
Mjere opreza, zatite i rad u organskohemijskom laboratoriju
Priprema za rad, voenje laboratorijskog dnevnika I raun iskoritenjaUpoznavanje sa
laboratorijskim posuem
Provjera znanja- kolokvij I
Popravni I i II
Metode preiavanja: Prekristalizacija- benzojeve kiseline
Odreivanje talita vrstih supstancu Thileov aparat
Odreivanje vrelita tenih supstanci- Metoda kapilare po Sivolobovu
Odvajanje tenih komponenata smjese- Destilacija pri normalnom pritisku, sastavljanje
aparature, destilacija, fazni dijagram
Destilacija- frakciona, odvajanje komponenata bliskih taki kljuanja,Sastavljanje aparature,
destilacija, fazni dijagram
Destilacija vodenom parom (destilacija azulena iz kamilice) Sastavljanje aparature,destilacija,
fazni dijagram
Ekstrakcija, koeficijent raspodjele ,raspodjela organske supstance izmeu dva otapala,
extrakcija siretne kiseline etrom
Sublimacij :Sublimacija joda
Kromatografija (na papiru, TLC, stupcu)odvajanje pignenata iz biljnog materijala,
identifikacija prirodnih i sintetskih org. spojeva
Kromatografija (na papiru, TLC, stupcu)odvajanje pignenata iz biljnog materijala,
identifikacija prirodnih i sintetskih org. spojeva
Provjera znanja kolokvij II- metode preiavanja ( popravni I i II)
Nadoknada proputenih vjebi ikolokvij II ( popravni III)
25
OBLICI NASTAVE, NAINI PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE

Predavanja, laboratorijske vjebe(L), auditorne vjebe(A), kolokviji, seminari i konsultacije;
Prije svake vjebe studenti rade kviz koji je eliminatoran. Sadraj kviza je osnova laboratorijske vjebe koja se u tom terminu izvodi. Polaganjem
svih
kvizova u prvom pokuaju studenti se slobaaju kolokvija za datu grupu vjebi. Vjebe e se svake skolske godine redizajnirati i dopunjavati novim
sadrajima
Ispit je pismeni (eliminatoran) i usmeni.
Ocjena ispita se formira na osnovu kriterija predstavljenih u tabeli
Kriterij
Provjera znanja - kriteriji

Maksimalan broj bodova
Bodovi za prolaz
Osvojen broj bodova
Ocjenjivanje
Ocjena
(BiH)
(ECTS
ocjena)
Urednost pohaanja nastave
3,3
< 55
Angaman na labor. vjebama
2,75
55 64
Kolokviji I
Kolokviji II
Testovi tokom kursa:
Test I (pismeni)
Test II (pismeni)
Seminarski rad
5
10
2,75
5,5
65 74
32
32
10
17,6
17,6
5,5
75 84
85 94
95 - 100
10
Zavrni ispit (pismeni i usmeni)

Ukupno
100
55
26
LITERATURA
1. Pine S.H.: Organska hemija(prevod), kolska knjiga Zagreb, 1994
2. Rapi V.: Nomenklatura organskih spojeva ,kolska knjiga Zagreb, 1995
3. Banjanin B.: Organska hemija: Teorija i rijeeni problemi, Univerzitet u Tuzli, 2001
4. Banjanin B.: Uputstva za izvoenje vjebi iz organske hemije sa laboratorijskim dnevnikom,Univerzitet u Tuzli, 2001.
5. Arsenijevi R. S.: .: Organska hemija, Partenon, 2001
6. Volhardt C., Shore E.: Organska hemija(prevod), Data status i Nauka, Beograd, 2004
7. A. Nikolin, B. Nikolin (1984): Praktikum organske hemije.
Dopunska literatura
8. Carey A. F.,Organic Chemistry, fourth edition, Virginia 2000
9. Morrison & Boyd, Organic Chemistry, Prantice- Hall, New Jersey, 2002
Korisni linkovi: www.sciencedaily.com, www.cem.msu.edu
27

Redovni studij
II GODINA
Predmet ...FIZIKALNA KEMIJA I 6 ECTS ( 2+3+1 ) OBAVEZNI PREDMET

Predavanja
30
Nastavnik:
Asistent :
Vjebe
45
Seminari
20
Prof.dr.Kemo Sinanovi, telefon: (033) 218-680, ksinanovic@yahoo.com

Amra Hrvat, telefon: (033)218-680 amrahemy@yahoo.com
IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
Datum
Broj sati
Amfiteatar
Predavanje
Uvod:nastanak, razvoj, struktura fizikalne kemije
Materija, agregatna stanja, idealni gas
Realni gas, kinetika teorija gasova
Termodinamika:system, rad termodinamikog sistema, I zakon, entalpija
Toplotni kapacitet, ekviparticija energije, Joule-Thomsonova ekspanzija
Termokemija, Carnotov ciklus, II zakon, entropija
Spontanost procesa, Gibbsova energija, Gibbsova energija I rad,
Karakteristine funkcije, III zakon
Termodinamika biokemijskih procesa, termodinamika ireverzibilnih procesa
Ravnotee: kriterij za termodinamiku ravnoteu, kemijska ravnotea
Kemijski potencijal, K=f(T)
3
4
5
2
2
2
6
7*
2
2
28
10
11
12
Fazne ravnotee, Gibbsovo pravilo faza

Clausius-Clapeyronova jednaina, ravnotee na granici faza
Adsorpcija: Freundlichova, Langmuirova, BET izoterma
Adsorpcija iz rastvora
Termodinamika rastvora, parcijalni volumen, termodinamika mijeanja
Idealni rastvori, realni rastvori
Koligativne osobine rastvora
Particioniranje izmeu tenih faza
Termodinamika rastvaranja, temperaturna ovisnost rastvorljivosti
Predvianje rastvorljivosti
Ionika: elektroliti, provodljivost, aktivitet, usoljavanje, isoljavanje, Donnanove ravnotee
Elektrodika: elektrode, elektrodni potencijal, Nernstova jednaina
Mjerenje pH, ionselektivne elektrode, polarografija
Zavrni ispit
13
2
14
2
15*
2
16
2
Napomena: Sedmice, oznaene *, planirane su za odravanje parcijalnih ispita u terminu za raunske i laboratorijske vjebe.
Sedmica
Datum
Broj sati
2
3
4
5
6
3
3
3
3
3
7
8
9
10
3
3
3
3
Amfiteatar
Laboratorijske i raunske vjebe

Uvod: uputstva za rad na raunskim vjebama: prisustvo, aktivnost, zadae, literature
Uputstva za rad laboratorijskihvjebi: urednost, tanost rezultata, kolokvij
Raunske vjebe:idealni gas
Raunske vjebe:realni gasovi, kinetika teorija gasova
Raunske vjebe: I I II zakon termodinamike
Laboratorijska vjeba: odreivanje entalpije rastvaranja soli I entalpije neutralizacije
Raunske vjebe: kemijska ravnotea
Priprema za prvi parcijalni ispit
Prvi parcijalni ispit (2 asa), Cl-Cl-jednaina
Raunske vjebe: konstanta ravnotee i temperatura, adsorpcija
Laboratorijska vjeba: adsorpcija acetatne kiseline na aktivnom uglju
Laboratorijska vjeba: odreivanje parcijalnog molarnog volumena NaCl u vodi
29
11
12
13
3
3
3
14
15
Laboratorijska vjeba:odreivanje konstante ravnotee metodom raspodjele

Raunske vjebe:rastvori, koligativne osobine
Raunske vjebe: elektrokemija
Priprema za drugi parcijalni ispit
Laboratorijska vjeba:konduktometrijsko odreivanje konstante disocijacije slabe
kiseline
Drugi parcijalni ispit
Seminari
Na poetku semestra e studentima biti ponuen spisak tema za seminarske radove i tokom prve sedmice nastave e biti formirane grupe studenata,
koje e do naznaenog datuma predati i pripremiti prezentaciju za javno izlaganje seminarskih radova.
Literatura
Obavezna..... 1. P.Atkins: Elements of physical chemistry, Oxford University Press, 2004.
2. R.Chang: Physical chemistry for the chemical and biological sciences, University Science Book, 2000.
3.K.Sinanovi: Fizika kemija sa zadacima, interna skripta, Farmaceutski fakultet, Sarajevo, 2002.
4.Praktikum iz fizikalne kemije, Farmaceutski fakultet (interno)
5.M.Cacan, F.Kora: Zbirka zadataka iz fizike hemije, Glas medicinara, Sarajevo, 2005.
Dopunska..... 1.I.D.Holclajtner-Antunovi: Opti kurs fizike hemije, Zavod za udbenike, Beograd,2000.
2. K.A.Connors: Thermodynamics of pharmaceuticals systems, Wiley-Interscience, 2002.
3.N.egar i ostali: Zbirka zadataka iz fizike hemije, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

3.www.living book of physical chemistry
Provjera znanja:
Provjera znanja e se vriti kontinuirano kroz sve oblike izvoenja nastave: predavanja, raunske, laboratorijske vjebe, seminari, parcijalni ispiti.
30
Predmet ocjenjivanja
Elementi koji ine ukupnu ocjenu su:
Element
A.Prisustvo oblicima nastave
1. Predavanja
2. Seminari
B.Prvi parcijalni ispit
C.Drugi parcijalni ispit
D.Seminar
1.Seminarski rad
2.Prezentacija seminarskog rada
E.Raunske vjebe i zadae
1.Aktivnost na vjebama
2.Zadae
F.Laboratorijske vjebe
1.Rezultat vjebe
2.Kolokvijum
3.Urednost rada u laboratoriji
UKUPNO:
broj bodova
5
5
25
30
5
5
5
5
5
5
5
100
Nain ocjenjivanja
Po elementima A, B, F student dobija bodove na kraju semestra. Bodove po elementima B i C dobija nakon pregledanog pismenog parcijalnog
ispita i rezultati se objavljuju javno na oglasnoj ploi. Student mora imati bodove iz svih elemenata i podelemenata. Na zavrni ispit izlaze
studenti koji nisu zadovoljni rezultatom s prvog ili drugog ili oba parcijalna ispita, tako da im se briu osvojeni bodovi s tih ispita pred izlazak na
zavrni ispit. Student na zavrnom ispitu moe pristupiti iz nastavnog gradiva samo prvog, samo drugog ili oba parcijalna ispita. Prije obavljanja
zavrnog ispita, studenti e biti informirani javno preko oglasne ploe o ukupnom broju bodova koje su stekli tokom semestra.
Konaan spisak s brojem bodova i zavrnom ocjenom e biti obznanjen nakon odranog zavrnog ispita.
31
Zavrna ocjena
Ukupan broj bodova
100-95
94-85
84-75
74-65
64-55
Manje od 55
ocjena
10
9
8
7
6
5
slovna ocjena
A
B
C
D
E
F
Nain komunikacije izmeu studenta i nastavnika/asistenta

Komunikacija izmeu studenta i nastavnog osoblja e se realizirati kroz nastavne oblike. Komunikacija putem e-maila i telefonski je tokom
radnog vremena u sedmici. Satnica za konsultacije e biti objavljena na poetku nastave, nakon utvrivanja rasporeda.
32

Redovni studij
II GODINA
Predmet ... ENGLESKI JEZIK II 2 ECTS ( 1 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET

Predavanja
1
Vjebe
1
Seminari
-
Nastavnik: Devahira Arslanagi, (033) 268-700; 061/161-229; mino@bih.net.ba

IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
Datum
Broj sati
1
1
1
1
1
1
1
Amfiteatar
Predavanja
Gramatika: rezime pomonih glagola, naziva vremena, upitnih/odrinih oblika i kratkih odgov.
Vokabular: ESP, Tema 1
Gramatika: rezime sadanjih vremena
Gramatika: rezime prolih vremena
Gramatika: rezime modalnih glagola
I parcijalni ispit
1
1
1
1

Gramatika: rezime kondicionalnih i vremenskih reenica
Gramatika: rezime buduih vremena
33
13
14
15
Sedmica
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15

Gramatika: rezime indirektnog govora
1
1
II parcijalni ispit
Datum
Broj sati
1
1
1
1
1
1
1
I parcijalni ispit
1
1
1
1
1
1
Amfiteatar
Vjebe
Reading, Its a wonderful world tehnoloka i nauna dostignua (jezika vjetina: itanje)
ESP: Tema 1 (Jezik struke, farmacija: prati sadraj nastavnih predmeta)
Speaking, What makes people happy - opis posla koji volimo (jezika vjetina: govorenje)
Listening, Books and films omiljene knjige i filmovi (jezika vjetina: sluanje)
Writing, For and against prednosti i nedostaci djetinjstva (jezika vjetina: pisanje)
Reading, 'Famous for not being famous' vaniji dogaaji u ivotu (jezika vjetina: itanje)
Speaking, Customs... obiaji kod roenja, svadbi, smrti (jezika vjetina: govorenje)
Writing, 'Correcting mistakes' analiza greaka u pismu (jezika vjetina: pisanje)
II parcijalni ispit
Obavezna literatura
1. New Headway the NEW edition Intermediate Student's Book (Udbenik) opi jezik; autori: Liz and John Soars, OXFORD University
Press, 2003;
2. New Headway the NEW edition Intermediate Workbook (Radna sveska - vjebe); autori: Liz and John Soars, OXFORD University Press,
2003;
3. Izbor tekstova (6) iz struke - PHARMACEUTICAL ENGLISH razni izvori
34
4. Murphy, Raymond, English Grammar in Use, A self-study reference and practice book for intermediate students, Cambridge University Press,
Cambridge, 1999.
5. Rjenik (advanced) engleski monolingvalni
Dopunska......
1. Hewings, Martin, Advanced Grammar in Use, A self-study reference and practice book for advanced learners of English, Cambridge University
Press, Cambridge, 1999.
2. Journal(s) of Pharmacy (farmaceutski asopisi)
Osnovne informacije o nastavnom predmetu:
Cilj kolegija je revidirati i produbiti postojee znanje iz osnovnih gramatikih struktura, te osposobiti
studente da vladaju neophodnom opom i strunom leksikom u svrhu njihove pripreme za dalji samostalni
Ciljevi predmeta (izraeni
rad na tekstovima iz struke.
u novosteenim znanjima i
Kolegij se sastoji iz tri meusobno povezane cjeline: revizija gramatike engleskog jezika na nivou vrste
sposobnostima studenata)
rijei (morfologija), revizija gramatike engleskog jezika na nivou reenine strukture (sintaksa), te
razumijevanje tekstova iz razliitih oblasti ljudskog znanja i dostignua, sa posebnim akcentom na
tekstovima iz struke.
Nastava za pregled gramatike iz prve dvije podoblasti je zamiljena u vidu revizije, u kombinaciji
Sadraj nastavnog
predavanja i vjebi na sljedee tematske podcjeline: 1. glagoli (podjela, osobine, glagoli to be, to have,
predmeta (pregled
to do, i modalni glagoli; glagolska vremena: tvorba i upotreba; bezlini glagolski oblici: infinitiv, particip
tematskih jedinica
i gerund; osnovna pravila slaganja vremena: upravni i neupravni govor; pasiv: tvorba i upotreba;
predmeta)
kondicional: tvorba i upotreba), 2. imenice (vrste, rod, broj: brojive i nebrojive imenice, pade: genitiv i
njegova upotreba), 3. pridjevi (tvorba, vrsta, poreenje: pravilna i nepravilna komparacija pridjeva), 4.
prilozi (tvorba, vrste, poreenje) 5. zamjenice (vrste i tvorba); 6. lan (vrste: odreeni, neodreeni, nulti lan
i upotreba) 7. brojevi (vrsta: glavni i redni i njihova tvorba) 8. reenica (osnovni model reeninih lanova te
promjena reda rijei; kondicionalne i vremenske reenice). Fokus zavisi od prethodnog znanja studenata.
Nastava za treu podoblast se vri iskljuivo na asovima vjebi. Teite vjebi je usmjereno ka
pronalaenju glavne potke teksta, razumijevanju strukture i organizacije teksta te aktivnom prepoznavanju
gramatikih oblika i struktura prilikom analiziranja i razumijevanja tekstova. Od studenata se oekuje i
sposobnost smislene diskusije na engleskom na tematske cjeline koje dati tekstovi obrauju.
35
Oblici izvoenja nastave

Naini provjere znanja
PREDAVANJA I VJEBE
Obaveze studenata i sticanje ECTS bodova: U skladu sa Pravilima/Predmetom ocjenjivanja
Ocjenjivanje i provjera znanja studenata se izvodi na slijedei nain: dva pismena parcijalna ispita/kolokvija,
ili jedan integralni, koji e biti usmjereni na poznavanje gramatikih struktura i razumijevanje prethodno
obraenih tekstova i eseja iz ESP-a (jezika struke) duine 450-500 rijei, koji svaki student mora predati u
predzadnjoj sedmici u semestru. U vrijeme konsultacija, izvoa nastave obavlja individualne razgovore sa
studentima o rezultatima njihovih testova, odnosno eseja.
- Nain komuniciranja izmeu studenta i nastavnika: lino nakon predavanja/vjebi; (033) 268-700; 061 / 161-229; mino@bih.net.ba
- Obavijesti o rezultatima ispita i ostale informacije: Studentska sluba, Oglasna ploa Fakulteta
Minimalan broj bodova za prolaznost: 60 %

I. Parcijalni ispiti: 100% = 55 bodova; 60% = 33 boda
Skala (Br. bodova)
33 35
36 40
41 45
46 50
51 55
Ocjena
E (6)
D (7)
C (8)
B (9)
A (10)
Raspon
3 boda
5 bodova
5 bodova
5 bodova
5 bodova
II. Integralni ispit: 100% = 100 bodova; 60% = 60 bodova

Skala (Br. bodova)
Ocjena
Raspon
36
60-64
65-74
75-84
85-94
95-100
E (6)
D (7)
C (8)
B (9)
A (10)
5 bodova
10 bodova
10 bodova
10 bodova
6 bodova
Provjera znanja se provodi pismenim parcijalnim (2) ili integralnim ispitima (1) , a konana ocjena se formira kao prosjek ocjena postignutih na
parcijalnim ispitima / postignuta jedinstvena ocjena na integralnom ispitu. Od ostvarenih bodova na ovaj nain, oduzimaju se negativni bodovi (5%)
za neredovno pohaanje i (10%) ako se ne preda esej.

Redovni studij
II GODINA
Predmet MEDICINSKA MIKROBIOLOGIJA 5 ECTS ( 2 + 2 + 5 ) OBAVEZNI PREDMET

37
Predavanja
30
Vjebe
30
Seminari
15
Nastavnik: prof. dr. ukrija Zvizdi, 061505 523 - kontakt telefon , e-mail adresa sukrijazvizdic@yahoo.com
Asistent : doc. dr. Sadeta Hamzi, 063 881 225 - kontakt telefon , e-mail adresa sadetahamzic@yahoo.com
IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
Datum
Broj sati
Amfiteatar
Predavanje
Predmet i cilj izuavanja mikrobiologije. Reim studija, literatura.
Osobine bakterijske stanice, osnovna graa prokariota (ovojnice bakterijske stanice,
citoplazma, izrasline na bakterijskoj stanici), oblik, veliina, raspored, hemijski sastav
bakterija. Spore bakterija. Klasifikacija i nomenklatura bakterija.
Bakterijski enzimi i ishrana, fermentacija i respiracija (aerobna, anaerobna). Faktori
bakterijskog rast i razmnoavanje bakterija.
Genetika bakterija. Genotip i fenotip. Mutacije i modifikacije (varijacije bakterijske stanice).
Adaptacija bakterijske stanice i znaaj bakterijske selekcije. Rekombinacija (transformacija,
transdukcija, konjugacija). Bakteriofagi, plazmidi i transpozomi. Genetski inenjering i
biotehnologija (vakcine). Faktori bakterijske patogenosti i virulencije. Egzo i endotoksini
bakterija. Normalna mikroflora ljudskog organizma.
Antimikrobni lijekovi i mehanizam djelovanja na bakterijsku stanicu. Rezistencija bakterija na
antimikrobike (unakrsna i multipla), uroena i steena, negenetska i genetska (hromozomska i
plazmidska).
Rodovi: Staphylococcus, Streptococcus, Enterococcus
Opte osobine, podjela, virulencija i patogenost, znaajne vrste za humanu medicinu.
Rodovi: Neisseria, Haemophilus, Bordetella, Brucella i Coxiella
Opte osobine, podjela, virulencija i patogenost, znaajne vrste za humanu medicinu.
Rodovi: Bacillus, Clostridium, Bacteroides i Mycobacterium
Opte osobine, njihov znaajne za humanu medicinu. Znaaj, sastav i kombinacije pojedinih
38
10
11
12
13
14
15
vrsta vakcina. Primjena hiperimunih seruma u zatiti od infekcije.

Porodica: Enterobacteriaceae
Rodovi: Salmonella, Shigella, E coli, Klebsiella spp., Proteus spp.
Opte osobine porodice i pojedinih rodova. Morfoloke i antigenske osobine pojedinih
predstavnika bakterijskih rodova znaajnih za humanu medicinu.
Porodica: Pseudomondaceae
Rodovi: Pseudomonas i Acinetobacter.
Rodovi: Vibrio, Yersinia, Helicobacter.
Opte osobine porodica i pojedinih rodova. Morfoloke i antigenske osobine pojedinih
predstavnika bakterijskih rodova znaajnih za humanu medicinu. Intrahospitalne
infekcije. Znaaj racionalne upotrebe antibiotske terapije u prevenciji razvoja
bakterijske rezistencije.
Spiralne bakterije. Rodovi: Treponema, Borrelia, Leptospira. Rodovi: Chlamydia,
Mycoplasma, Ureaplasma. Opte osobine spiralnih bakterija i njihov znaaj u medicini..
Znaaj vektora u prenoenju pojedinih bakterijskih vrsta na ovjeka.
Protozoa. Opte osobine i podjela. Rodovi: Entamoeba, Leishmania, Plasmodium,
Toxoplasma. Trichomonas vaginalis. Uvod u parazitologiju, klasifikacija. Opte
morfoloke osobine i razvojni ciklusi pojedinih predstavnika protozoa. Pojam stalnog i
prelaznog domaina.
Medicinska mikologija. Opte osobine gljiva. Graa, razmnoavanje, spore, hife, micelij.
Pojam bifaznih gljiva. Dermatofiti, Kvasnice, Sistemske mikoze, Plijesni, Aspergillus i
Penicillium, Pneumocystis carinii. Mikotoksikoze, Oboljenja koja uzrokuju pojedini
predstavnici humano patogenih gljiva.
Virusi: graa, oblik, simetrija, antigeni. Virusne nukleinske kiseline, virusni geni, pojam
produktivne i neproduktivne infekcije. Perzistentne virusne infekcije. Virusne uklopine.
Povezasnost virusa sa malignim oboljenjima i imunodeficijentnim stanjima organizma.
Varijabilnost virusa. Oportunistike infekcije. Umnoavanje virusa.
RNA virusi: Picornaviridae, Orthomyxoviridae, Rhabdoviridae, Togaviridae.
Morfologija virusa i njihova patogenost.
DNA virusi: Parvoviridae, Herpesviridae, Adenoviridae, Papillomaviridae, Poxviridae
Morfologija virusa i njihova patogenost. Morfologija, graa, simetrija, patogeneza,
Virusni hepatitisi (HAV-HGV), Porodica Retroviridae (HIV), Pojam imuodeficijencije.
39
16
Zavrni ispit
17
Dopunska nastava i popravni ispitni rok
Sedmica
Datum
Broj sati
Amfiteatar
Laboratorijske vjebe, seminar i kolokvij

Aseptika tehnika rada, sterilizacija i dezinfekcija i antiseptici.
Opti principi rada u mikrobiolokoj laboratoriji.
Mikroskopi. Nativni i bojeni preparat. Bojenje bakterija.
Morfoloki oblici i veliina bakterija.
Uzimanje, slanje i obrada materijala. Hranljive podloge.
Zasijavanje materijala. Kultivisanje mikroorganizama.
Identifikacija bakterija. Biohemijsko-fizioloko ispitivanje bakterija,
areni red. Seroloke metode identifikacije bakterija.
Tumaenje rezultata mikrobiolokih analiza.
KOLOKVIJ
5
Normalna i patoloka mikroflora ljudskog organizma.

Intrahospitalne infekcije.
40
10
Metode izvoenja antibiograma.

Rezistencija bakterija na antimikrobne lijekove.
SEMINAR
Gram pozitivne koke.
Rodovi Staphylococcus i Streptococcus.
Gram negativne koke. Rod Neisseria.
Hemofilne bakterije. Rod Haemophilus
SEMINAR
Gram pozitivni sporogeni bacili.
Porodica Bacillaceae.
Rodovi Bacillus i Clostridium.
Gram pozitivni bacili; Rod Mycobacterium,
Rod Corynebacterium
KOLOKVIJ
11
12
Enterobacteriaceae i Pseudomonas.
Koprokultura, urinokultura, hemokultura.
Ekologija mikroorganizama. Sanitarna mikrobiologija.
SEMINAR
13
14
15
2
2
Medicinska parazitologija. Protozoe i helminti.

Mikologija. Dermatofiti. Patogene kvasnice. Sistemske mikoze.
Osnove virusolokih dijagnostikih tehnika. Embrionirana kokoija jaja. Citopatogeni
efekat virusa (CPE). Seroloke reakcije (ELISA, Western blot, virusne uklopine). Dejstvo
41
fizikih i hemijskih agenasa na viruse (antivirusni lijekovi). Savremeni i aktuelni principi

antivirusne terapije. Virusne vakcine.
KOLOKVIJ
SEMINARSKA NASTAVA
U okviru nastavnog procesa planirano je da se kroz seminarske radove grupe studenata aktivno ukljue u prezentiranje praktinog dijela nastavnog procesa.
Literatura:
1. Obavezna literatura:
Zvizdi ukrija. Opa medicinska virusologija. Medicinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 2002.
Zvizdi ukrija, Edina Belagi, Elvedina Kapi. Mikrobiologija s parazitologijom, prirunik za studente farmaceutskog fakulteta. Farmaceutski fakultet
Sarajevo, Sarajevo, 2006.
Bai Fahrija, Edina Belagi. Mikrobiologija. Medicinski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 1998.
2. Dodatna literatura:
Murray PR, Baron JE, Jorgensen JH, et al. Manual of clinical microbiology. 8th. Wasington DC. ASM Press, 2003.
Kaleni S i saradnici. Medicinska bakteriologija i mikologija. Merkur ABD. Zagreb 2005.
Journal of Clinical Microbiology,
Journal of Hospital Infection.
Obaveze studenata i sticanje ECTS bodova: U skladu sa Pravilima

Procjena znanja vrit e se kontinuirano u toku semestra i kao zavrni ispit.
Elaboracija (kontinuirana provjera znanja) ukljuuje: znanja i vjetine na praktinim vjebama, znanja i aktivnosti iz interaktivne seminarske nastave i parcijalni ispit.
Procjena znanja u toku semestra bodovat e se prema predvienim standardima i nosit e 55% zavrne ocjene.
42
Pohaanje nastave: mora biti uredno.

Vjebe, kolokviji, seminari sa prezentacijom:
Vjebe: U toku semestra provjeravat e se studentsko znanje iz nauenih vjetina kroz kolokvije. Maksimalan broj bodova po kolokviju je 5, a minimalni 3. Na kraju
semestra dat e se zakljuna ocjena (broj bodova) od 0-15. Minimalan broj bodova da bi se kolokvij smatrao poloenim je 3.
Kolokvij mora biti poloen u toku semestra ili na popravnom ispitu.
Seminari: U toku seminara student e biti ocijenjen ocjenom od 0-10, a na kraju semestra dat e se zakljuna ocjena (broj bodova) od 0-10. Minimalan broj bodova
da bi se seminar smatrao poloenim je 6.
Prvi parcijalni ispit:
Parcijalni ispit je pismeni, test, MCQ (pitanja sa viestrukim izborom) i esej. Parcijalni ispit obuhvata gradivo obuhvaeno modulom 1 i 2. Ukupan broj bodova koje
student moe ostvariti je 30. Minimalan broj bodova da bi se parcijalni ispit smatrao poloenim je 18.
Zavrni ispit
Zavrni ispit je pismeni ili usmeni, test MCQ (pitanja sa viestrukim izborom). Zavrni ispit obuhvata gradivo obuhvaeno modulom 3, 4 i 5. Ukupan broj bodova
koje student moe ostvariti je 45. Minimalan broj bodova da bi se zavrni ispit smatrao poloenim je 27.
Odluku o nainu izvoenja zavrnog ispita donosi odgovorni nastavnik sukladno sa brojem kandidata. Nakon poloenog pismenog dijela ispita, student polae
praktini ispit, ukoliko u toku semestra nije poloio predviene kolokvije.
Kriteriji ocjenjivanja
Maksimalno bodova
Znanja
i
vjetine
na 15
praktinim
vjebama
(KOLOKVIJ)
Znanja i aktivnosti u 10
Minimalno bodova
(bodovi za prolaz)
9
6
43
interaktivnoj (seminarskoj)
nastavi
Parcijalni ispit-test
30
Zavrni ispit, usmeni ili 45
pismeni
Ukupno:
100
14
25
55
Nakon poloenih svih dijelova ispita, studentu se zakljuuje konana ocjena kako slijedi:
Ocjena
5 (F,FX)
Broj bodova
54
6 (E)
55- 64
7 (D)
8 (C)
65-74
75-84
Opis ocjene
Ne zadovoljava
minimalne kriterije
Zadovoljava minimalne
kriterije
Openito dobar
Prosjean
9 (B)
10 (A)
85-94
95-100
Iznad prosjeka
Izuzetan uspjeh
Provjera znanja:
Provjera znanja e se provoditi tokom samog rada sa studentima (predavanja, vjebi, seminara)
te e se konana ocjena formirati na osnovu nevedenih provjera znanja i putem pismenog/usmenog zavrnog ispita:
iznos (%)
1. KOLOKVIJI
15%
44
2. SEMINARI
seminari, prezentacije
10 %
3. Prvi parcijalni ispit
30%
4. Zavrni ispit
45%
Prag prolaznosti iz kolegija je 55% realiziranih bodova iz tabele.
Neakademsko ponaanje - negativni bodovi

1. prepisivanje zadae i seminara
10 %
2. prepisivanje na ispitima i provjerama znanja
50 %
IV SEMESTAR
Redovni studij
II GODINA
45
IV semestar, 2010./11. kolska godina
Predmet .....FIZIOLOGIJA OVJEKA II

Predavanja
30
Nastavnik:
Asistent :
4 ECTS ( 2 + 2 ) OBAVEZNI PREDMET

Vjebe
30
Seminari
-
Prof.dr. Jasminko Huski ,

Prof.dr. Emina Naka
IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
Datum
Broj sati
Amfiteatar
Predavanje
Sastav i fizioloke uloge krvi, Eritrociti, Hemoglobin, Krvne grupe i transfuzija, Trombociti,
Hemostaza i zgruavanje krvi, Fibrinoliza
Leukociti i odbrana organizma od infekcije

Imunost i alergija
Funkcionalna organizacija urinarnog sistema Nefron, bubreni krvotok

Stvaranje urina:glomerularna filtracija, protok krvi kroz bubreg i njihova regulacija
Reapsorpcija i sekrecija u bubrenim kanaliima i nadzor nad njima Nadzor nad osmolarnou i
koncentracijom Na u ECT (koncentrovanje i dilucija) e Sastav definitivnog urina
Regulacija ABS (uloga bubrega) Mikcija
Gradja, inervacija i funkcija GIT

Kretnje u GIT (motorike funkcije: uzimanje hrane, vakanje i gutanje)
46
Motorike funkcije eluca, kretnje tankog i debelog crijeva

Sekrecija u GIT (opti principi)
Pljuvaka (sastav, uloge i regulacija luenja)
eluani i pankreasni sok (sastav, uloge i regulacija luenja)

Sekrecija u GIT (crijevni sok, u: sastav, uloge i regulacija lucenja)
Probava i apsorpcija hrane (proteina, masti i ugljinih hidrata)

Energetika i intenzitet metabolizma Pretilost, gladovanje
10
Tjelesna temperatura i termoregulacija
11
Endokrini sistem Hormoni, osobine i mehanizam djelovanja Hipotalamus i hipofiza
12
Tireoidea, endokrini pankreas
13
Paratireoidea, metabolizam kalcija i fosfata, vitamin D, kosti i zubi
14
15
Nadbubrene lijezde
Stres
Spolne lijezde
16
ZAVRNI ISPIT
Amfiteatar
Procedura uzimanja uzoraka krvi

Dobivanje plazme
Dobivanje seruma
Sedmica
1
Datum
Broj sati
2
47
7*
10
11
2
2
12
13
14
Odreivanje hematokrita
Sedimentacija eritrocita
Hemoliza eritrocita
Osmotska rezistencija eritrocita
Brojanje eritrocita
Odreivanje hemoglobina
Hematoloki indeksi
Odreivanje krvnih grupa ABO sistema
Odreivanje vremena
krvarenja
Odreivanje vremena koagulacije
Posjeta Zavodu za transfuziologiju
Odreivanje Rh faktora
Brojanje leukocita
Diferencijalna krvna slika
KOLOKVIJ FIZIOLOGIJA KRVI
Glomerularna filtracija (kompjuterska simulacija A.D.A.M.)
Funkcija bubrenih kanalia (reapsorpcija i sekrecija)
Procjena funkcije bubrega(izraunavanje klirensa, netofiltracijskog i netoreapsorpcijskog
pritiska)
Acidobazna ravnotea procjena efikasnosti fiziolokih mehanizama u kompenzaciji
acidobaznih poremeaja (kompjuterska simulacija A.D.A.M.)
Odreivanje koliine izluene pljuvake
Analiza tjelesnog sastava
Izraunavanje indeksa tjelesne mase (BMI)
Izraunavanje odnosa obima struka i bokova (WHR)
Odreivanje energetske potronje organizma
- odreivanje vrijednosti bazalnog metabolizma
- odreivanje dnevnih energetskih potreba
- definisanje principa pravilne ishrane
- sastavljanje dnevnog obroka hrane
Uticaj hormona titne lijezde na intenzitet bazalnog metabolizma (CD prezentacija Physiology
interactive lab syst. 2.0)
Uticaj tjelesne mase na intenzitet bazalnog metabolizma (CD prezentacija Physiology
interactive lab syst. 2.0)
Odreivanje koncentracije glukoze u krvi, Izoglikemija
48
15*
16
4. Metode uenja
5. Metode procjene
znanja
2
2
KOLOKVIJ FIZIOLOGIJA GASTROINTESTINALNOG TRAKTA, BUBREGA I ENDOKRINOG

SISTEMA
Mjeseni ovarijski ciklus i test na trudnou
Nastava predmeta Fiziologija ovjeka 2 je u ukupnom fondu 60 sati.

Nastava e se izvoditi u obliku predavanja i praktinih vjebi kako slijedi:
- predavanja 2 sata sedmino, ukupno 30 sati
- praktine vjebe 2 sata sedmino, ukupno 30 sati
Znanje i vjetine ocijenjuju se kontininuirano u toku semestra i kao zavrni
ispit.
Studenti su obavezni da pristupe svim oblicima provjere znanja
tokom semestra.
U toku svakog oblika provjere znanja student dobiva odreeni broj
bodova. Za svaki oblik provjere znanja definisan je minimalan broj
bodova koje student mora osvojiti.
Ukoliko student zadovolji (ostvari minimalan broj bodova) osvojeni broj
bodova prevodi se na zavrnom ispitu u ocjenu
PRAKTINE VJEBE
U toku praktinih vjebi vrit e se kontinuirana provjera znanja kroz 3
kolokvija iz slijedeih oblasti:
kolokvij 1. Opta fiziologija i fiziologija ekscitibalnih tkiva
kolokvij 2. Fiziologija nervnog sistema i osjeta
kolokvij 3. Fiziologija kardiovaskularnog i respiratornog sistema
U toku kolokvija ocjenjivat e se usvojena znanja i vjetine iz Fiziologije
ovjeka 1. Maksimalni broj bodova koji student moe osvojiti je 20
bodova po jednom kolokviju, ukupno 60 bodova. Da bi se pojedinani
kolokvij smatrao poloenim student mora osvojiti minimalno 12 bodova.
Ako student poloi sve kolokvije tokom semestra na zavrnom ispitu ne
49
polae praktini dio. Ukupan broj bodova se dodaje ukupnom zbiru

bodova osvojenih na parcijalnom i zavrnom ispitu.
Gradivo praktinog dijela nastave koje student ne poloi u toku semestra
polae nakon pismenog dijela zavrnog ispita.
PARCIJALNI ISPIT
Parcijalni ispit obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 1,2, 3 i 4
Ispit je pismeni, test sa 100 MCQ pitanja.
Student moe ukupno osvojiti 80 boda (po jedan bod za svaki taan
odgovor u MCQ testu). Da bi zadovoljio na parcijalnom ispitu 1. student
mora osvojiti najmanje 44 boda .
Ukoliko student ne poloi parcijalni ispit u toku semestra predvieno
gradivo polae na zavrnom ispitu.
ZAVRNI ISPIT
Studenti koji su ispunili sve obaveze tokom semstra polau pismeni
zavrni ispit koji obuhvata provjeru znanja usvojenih kroz module 5 i 6.
Ispit je u formi testa sa 80 MCQ pitanja.
Student moe ukupno osvojiti maksimalno 80 bodova (po jedan bod za
svaki taan odgovor u MCQ testu).
Da bi zadovoljio na zavrnom pismenom ispitu student mora osvojiti
najmanje 44 boda.
Student koji nije poloio parcijalni ispit polae pismeno integralni zavrni
ispit koji se sastoji od testa sa 160 MCQ pitanja.
Student moe ukupno osvojiti maksimalno 160 bodova (po jedan bod za
svaki taan odgovor u MCQ testu.
Da bi zadovoljio na zavrnom pismenom ispitu student mora osvojiti
najmanje 88 bodova.
Nakon poloenog teoretskog dijela ispita student koji nije poloio
praktine vjebe pristupa polaganju praktinog dijela ispita, i to iz oblasti
koje nije poloio u toku semestra. Broj zadataka na praktinom dijelu
ispita odgovara broju nepoloenih kolokvija (od 1 do maksimalno 3).
50
Maksimalni broj bodova koji student moe osvojiti je 20 bodova po

jednom zadatku, ukupno 60 bodova. Da bi se pojedinani zadatak smatrao
poloenim student mora osvojiti minimalno 6 bodova.
Ukupan dobiveni broj bodova prevodi se u ocjenu.
OCJENA
BROJ BODOVA
10
206-220 bodova,
9
186-205 bodova,
8
166-185 bodova,
7
146-165 bodova,
6
125-145 bodova,
POPRAVNI ISPIT
Popravni ispit je pismeni i odvija se po prethodno definisanim kriterijima
zavrnog ispita.
Na popravnom ispitu studentu se priznaju svi, u toku semestra, poloeni
dijelovi ispita.
Popravnom ispitu mogu pristupiti i studenti koji nisu zadovoljni ocjenom
dobivenom na parcijalnom dijelu ispita kao i na zavrnom ispitu. Ukoliko
na ispitu student ne zadovolji ne priznaje mu se ranije ostvarena ocjena.
Ukoliko student nije zadovoljan-a ocjenom dobivenom u toku
kontinuirane provjere praktinog dijela gradiva student moe ocjenu
ponititi i pristupiti popravnom ispitu. Ukoliko ne zadovolji ne priznaje
mu se ocjena postignuta u toku nastave.
6. Literatura
Obavezna
Guyton A.C., Hall J.E. Medicinska fiziologija, Medicinska naklada Zagreb 2007, godina.
Naka-Iindi E. i sur. Praktikum Laboratorijski vodi iz fiziologije ovjeka 2006 g.
Naka-Iindi E. Fiziologija ovjeka, kliniki koncept, WUS Autsrija. Sarajevo 2007
Naka-Iindi E. Integrativni sistemi u fiziologiji ovjeka, e-content, WUS Austrije Sarajevo, 2007.
www.nastava.ba
Proirena
51
Berne R.M, Levy M.N. Fiziologija. Medicinska knjiga, Zagreb, 1996.

Ganong W.F: Review of Medical Physiology. 21. izd. Lange Medical Publications, Los Altos 2003.
Dopunska
Berne R.M, Levy M.N.Fiziologija kroz prikaze bolesnika. 3 izd. Medicinska naklada Zagreb. 1997.

Redovni studij
II GODINA
Predmet ... FIZIKALNA KEMIJA II
IV semestar, 2010/11. kolska godina

6 ECTS ( 2+3+20 ) OBAVEZNI PREDMET
52
Predavanja
30
Nastavnik:
Asistent :
Vjebe
45
Seminari
20
Prof.dr.Kemo Sinanovi, telefon: (033) 218-680, ksinanovic@yahoo.com

Amra Hrvat, telefon: (033)218-680 amrahemy@yahoo.com
IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
Datum
Broj sati
Amfiteatar
Predavanje
Formalna kinetika, molekularitet, red I odreivanje reda kemijske reakcije, reakcije 0 I I
reda
Reakcije II reda, sloene reakcije, uticaj temperature na brzinu kemijske reakcije
Teorije kemijske kinetike: koliziona teorija I teorija prelaznog stanja, kinetiki izotopski I
kinetiki solni efekt
Mehanizam kemijskih reakcija:SN, SE, AE, E1, E2, radikalske, redoks-reakcije,
fotokemijske reakcije
Formalizam homogene katalize, kiselinsko-bazina, elektrofilno-nukleofilna kataliza
Heterogena kataliza, enzimska kataliza: fenomenoloki pristup
Kinetika enzimskih reakcija, inhibicija enzimskih reakcija
Kvantna mehanika-razlozi nastanka, Schroedingerova jednaina
estica u kutiji, kvantni brojevi, orbitale, SCF osnovni princip
Komparacija VB I MO u kemijskim vezama, hibridizacija
HMO teorija i MO-indeksi, HMO-raun za butadien
EM-zraenje, spektroskopija, pravila zabrane, Lambert-Beerov zakon
Spektri: elektronski, oscilatorni, rotacijski, Ramanovi spektri
Rezonantna spektroskopija: ESR, NMR
2
3
2
2
5
6
7*
8
9
10
11
12
13
14
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
53
Sekundarni procesi u spektroskopiji: fosforescencija, fluorescencija

15*
2
Zavrni ispit
16
2
Napomena: Sedmice, oznaene *, planirane su za odravanje parcijalnih ispita u terminu za raunske i laboratorijske vjebe.
Sedmica
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
Datum
Broj sati
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
3
Amfiteatar
Laboratorijske i raunske vjebe

Raunske vjebe: kinetika
Laboratorijske vjebe: polarimetrija
Laboratorijska vjeba: kinetika razlaganja H2O2 (I red)
Laboratorijska vjeba: kinetika oksidacije jodida (II red)
Raunske vjebe: kinetika
Raunske vjebe:kinetika
Prvi parcijalni ispit
Raunske vjebe: kvantna kemija
Raunske vjebe: kvantna kemija
Raunske vjebe: spektroskopija
Laboratorijske vjebe:kolorimetrija
Laboratorijske vjebe: spektrofotometrijsko odreivanje aspirina
Drugi parcijalni ispit
Seminari
Na poetku semestra e studentima biti ponuen spisak tema za seminarske radove i tokom prve sedmice nastave e biti formirane grupe
studenata, koje e do naznaenog datuma predati i pripremiti prezentaciju za javno izlaganje seminarskih radova.
Literatura
54
Obavezna..... 1. P.Atkins: Elements of physical chemistry, Oxford University Press, 2004.

2. R.Chang: Physical chemistry for the chemical and biological sciences, University Science Book, 2000.
3.K.Sinanovi: Fizika kemija sa zadacima, interna skripta, Farmaceutski fakultet, Sarajevo, 2002.
4.Praktikum iz fizikalne kemije, Farmaceutski fakultet (interno)
5.M.Cacan, F.Kora: Zbirka zadataka iz fizike hemije, Glas medicinara, Sarajevo, 2005.
Dopunska..... 1.K.Laidler, J.Meisner: Physical chemistry, Benjamin Cummings,2003.
2.M.Hollas:Modern spectroscopy, John Wiley, 2004.
3.N.egar i ostali: Zbirka zadataka iz fizike hemije, Svjetlost, Sarajevo, 1991.
3.www.living book of physical chemistry
Provjera znanja:
Provjera znanja e se vriti kontinuirano kroz sve oblike izvoenja nastave: predavanja, raunske, laboratorijske vjebe, seminari, parcijalni ispiti.
Elementi koji ine ukupnu ocjenu su:
Element
A.Prisustvo oblicima nastave
1. Predavanja
2. Seminari
B.Prvi parcijalni ispit
C.Drugi parcijalni ispit
D.Seminar
1.Seminarski rad
2.Prezentacija seminarskog rada
broj bodova
5
5
25
30
5
5
55
E.Raunske vjebe i zadae

1.Aktivnost na vjebama
2.Zadae
F.Laboratorijske vjebe
1.Rezultat vjebe
2.Kolokvijum
3.Urednost rada u laboratoriji
UKUPNO:
5
5
5
5
5
100
Nain ocjenjivanja
Po elementima A, B, F student dobija bodove na kraju semestra. Bodove po elementima B i C dobija nakon pregledanog pismenog parcijalnog
ispita i rezultati se objavljuju javno na oglasnoj ploi. Student mora imati bodove iz svih elemenata i podelemenata. Na zavrni ispit izlaze
studenti koji nisu zadovoljni rezultatom s prvog ili drugog ili oba parcijalna ispita, tako da im se briu osvojeni bodovi s tih ispita pred izlazak na
zavrni ispit. Student na zavrnom ispitu moe pristupiti iz nastavnog gradiva samo prvog, samo drugog ili oba parcijalna ispita. Prije obavljanja
zavrnog ispita, studenti e biti informirani javno preko oglasne ploe o ukupnom broju bodova koje su stekli tokom semestra.
Konaan spisak s brojem bodova i zavrnom ocjenom e biti obznanjen nakon odranog zavrnog ispita.
Zavrna ocjena
Ukupan broj bodova
100-95
94-85
ocjena
10
9
slovna ocjena
A
B
56
84-75
74-65
64-55
Manje od 55
8
7
6
5
C
D
E
F
Nain komunikacije izmeu studenta i nastavnika/asistenta

Komunikacija izmeu studenta i nastavnog osoblja e se realizirati kroz nastavne oblike. Komunikacija putem e-maila i telefonski je tokom
radnog vremena u sedmici. Satnica za konsultacije e biti objavljena na poetku nastave, nakon utvrivanja rasporeda.

Redovni studij
II GODINA
Predmet .........IMUNOLOGIJA

3 ECTS ( 2 + 1 )
OBAVEZNI PREDMET
57
Predavanja
30
Vjebe
15
Seminari
-
Nastavnik: Prof.dr. Zehra Dizdarevi, 061 158 934

Asistent :
IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
Datum
Broj sati
1
2
2
2
4
5
6
7
2
2
2
2
9
10
11
2
2
2
12
13
2
2
Amfiteatar
Predavanje
Opa imunologija; komponente imunog sistema, biologija imunog sistema
Sistem komplementa
Molekularna imunogenetika
Imunoloka preosjetljivost
Citokini i njihova uloga
Imuni odgovor organizma na: ok, traumu i sepsu
Autoimuna oboljenja: reumatoidni artritis
Sistemski lupuseritematoder. Autoimuna oboljenja vezivnog tkiva
Imunologija reprodukcije
Neonatalna imunologija
Imunohematoloke bolesti
Imunologija tumora
Uloga FDG-PET I PET-CT u dijagnostici tumora grudnog koa
Imunoloki mehanizam u bolesti bubrega,
Neurolokih bolesti, kardio-vaskularnih oboljenja; endokrinih bolesti, gastrointest.
trakta
Dermatolokih, alergijskih oboljenja. Transplantaciona imunologija
Imunoloko-laboratorijske metode
58
14
15
16
2
2
Imunosenzorske tehnologije
Kliniko-laboratorijsko- imunoloki testovi
Test
Vjebe prate predavanja: Za zavrnu reprodukciju ispredavanog i priprema za test ispit

Ukupno ECTS bodova:
Broj asova predavanja:
Broj asova vjebi:
3
30
15
Literatura
Obavezna..... 1. J. Karamehi, Z. Dizdarevi: Klinika imunologija, Svjetlost Sarajevo, 2007
Dopunska..... 1. I. Andreis i saradnici: Imunologija
2. Sva dostupna relevantna literatura iz imunologije
Predmet ocjenjivanja: od 5-10 ( prema bodovnoj skali)
U provjeru znanja i putem seminarskog rada

Redovni studij
II GODINA
Predmet.......ORGANSKA HEMIJA II

7 ECTS ( 3 + 4 + 15 ) OBAVEZNI PREDMET
59
Predavanja
45
Vjebe
60
Seminari
15
Nastavnik: Prof.dr. Boo Banjanin ,

Asistent : Mr. sci Hurija Dudevi anar
Tel: 033 269 641; e-mail: cupavialegro@bih.net.ba
Mr. Mirsada Salihovi prof. hemije
Tel: 033 269 641; e-mail: velmir @yahoo.com
IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
Datum
Broj sati
Amfiteatar
Predavanje
Mehanizmi organskih sinteza
Prostorni faktori u reakcijama nukleofilne supstitucije
Reakcije eliminacije
Reakcije slobodnih radikala
Uvod i znaaj,
Reakcije nukleofilne supstitucije, SN 1 i SN 2, mehanizam, tranziciona stanja, relativna
konfiguracija, mehanizmi pomou strelica, profili reakcionih dijagrama
- supstituenti
- supstituenti
- nukleofili
Problemi
Jednaine i mehanizmi
E 2 reakcija- trans produkti, cis produkti, prikaz mehanizma pomou strelica, problemi
E 1 reakcija- mehanizmi, prikaz mehanizma pomou strelica , problemi
Hloriranje metana- osnovna reakcija
60
Mehanizam- inicijacija
- propagacija
- terminacija
Problemi
5
Hidrogenacija alkena ( adicija)
Hidroksilacija alkena
Reakcije organometalnih spojeva
8
9
3
3
TEST I
Elektrofilna aromatska supstitucija
10
Uticaj supstituenata na elektrofilnu aromatsku supstituciju
Osnovna reakcija, mehanizam, formiranje enantiomera, Problemi.

Bromiranje alkena.Osnovna reakcija, mehanizam, bromonium jon
Stereospecifinost, regioselektivnost..................Problemi
Osnovne reakcije:
Sinhidroksilacija reakcija, mehanizam, primjeri
Antihidroksilacija- reakcija, mehanizam, primjeri
Epoksidacija, hidroliza epoksida...............Problemi
Organometalni reagensi kao baza,
Organometalni reagensi kao nukleofili,
Grignardov reagens
Problemi
Mehanizam:
a) stepen 1,
b) intermedijer,
c) stepen 2
Reakcioni profil, reagensi, reakcioni dijagram ..................Problemi
Relativna reaktivnost:
- aktivatori
- reaktivatori (primjeri)
Regioselektivnost:
61
- Hamondova pravila (postulati)

- orto i para usmjerivai
- meta usmjerivai ( primjeri)
Problemi
11
12
Keto- enolna tautomerija

( kiselinom katalizirana
Hidratacija alkina
13
Formiranje hemiacetala i acetala
14
Kratak pregled hemije prirodnih spojeva
tautomerija), mehanizam Problemi
Uvod, kiselinom katalizirana hidroliza- dobijanje ketona

Hidroboracija, oksidacija- dobijanje aldehida
Problemi
Reakcija, mehanizam sinteze hemiacetala
Reakcija, mehanizam sinteze acetala. Hidroliza acetala
Problemi Aldolna kondenzacija
Reakcija, mehanizam, stereohemija
Problemi
Ugljikohidrati: klasifikacija, struktura, osobine
Lipidi, steroidi, terpeni, prostaglandini, masti,ulja, fosfolipidi- struktura
Amino kiseline, peptidni vez, di, tri i poli peptidi
Proteini- struktura
Nukleinske kiseline- komponente DNA
15
16
Sedmica
TEST II
ZAVRNI ISPIT
3
3
Datum
Broj sati
Amfiteatar
62
Sinteze organskih spojeva:

Saponifikacija
Sinteza sapuna iz masti i ulja

2
Sulfoniranje
Aciliranje
Nitriranje
Sinteza acetilsalicilna kiselina

(Aspirin)
Sinteza benzensulfonske kiseline, prekristalizacija, odreivanje istoe

Sinteza acetanilida, prekristalizacija, odreivanje istoe
Priprema smjese za nitriranje
sinteza m-dinitrobenzena,
prekristalizacija, odreivanje istoe
prekristalizacija, odreivanje istoe
Halogeniranje
Polimerizacija
Reakcije ugljikohidrata, sinteza osazona
Dokazi na eere
10
Ekstrakcija fenola
11
Ekstrakcija terpena
12
Sinteza etilenjodida, sinteza jodoforma, prekristalizacija

dobijanje bakelita
Dobijanje aminoplasta
Sinteza glukosazona, prekristalizacija
Molisheov dokaz, Fellingova otopina
Ekstrakcija eugenola iz klinia, identifikacija-TLC
Ekstrakcija limonena iz narandine kore, TLC
Ekstrakcija kofeina iz aja ,Dokazivanje- Murexid reakcija
63
13
14
4
4
Kolokvij I- sinteze organskih spojeva (popravni I i II)

Nadoknada proputenih vjebi i kolokvij I (popravni III)
Dvadeseta sedmica- popravni ispit

OBLICI NASTAVE, NAINI PROVJERE ZNANJA I OCJENJIVANJE
Predavanja, laboratorijske vjebe(L), auditorne vjebe(A), kolokviji, seminari i
konsultacije;
Prije svake vjebe studenti rade kviz koji je eliminatoran. Sadraj kviza je osnova laboratorijske vjebe koja se u tom terminu izvodi. Polaganjem
svih
kvizova u prvom pokuaju studenti se slobaaju kolokvija za datu grupu vjebi. Vjebe e se svake skolske godine redizajnirati i dopunjavati novim
sadrajima.
Ispit je pismeni (eliminatoran) i usmeni.
Ocjena ispita se formira na osnovu kriterija predstavljenih u tabeli
Provjera znanja - kriteriji
Maksimalan broj bodova
Kriterij
Bodovi za prolaz
Osvojen broj bodova
Ocjenjivanje
Ocjena
(BiH)
(ECTS
ocjena)
Urednost pohaanja nastave
3,3
< 55
Angaman na labor. vjebama
2,75
55 64
Kolokviji I
Kolokviji II
Testovi tokom kursa:
Test I (pismeni)
Test II (pismeni)
5
10
2,75
5,5
65 74
32
32
17,6
17,6
75 84
64
Seminarski rad
10
5,5
85 94
95 - 100
10
Zavrni ispit (pismeni i usmeni)

Ukupno
100
55
LITERATURA
1. Pine S.H.: Organska hemija(prevod), kolska knjiga Zagreb, 1994
2. Rapi V.: Nomenklatura organskih spojeva ,kolska knjiga Zagreb, 1995
3. Banjanin B.: Organska hemija: Teorija i rijeeni problemi, Univerzitet u Tuzli, 2001
4. Banjanin B.: Uputstva za izvoenje vjebi iz organske hemije sa laboratorijskim dnevnikom,Univerzitet u Tuzli, 2001.
5. Arsenijevi R. S.: .: Organska hemija, Partenon, 2001
6. Volhardt C., Shore E.: Organska hemija(prevod), Data status i Nauka, Beograd, 2004
7. A. Nikolin, B. Nikolin (1984): Praktikum organske hemije.
Dopunska literatura:
7. Carey A. F.,Organic Chemistry, fourth edition, Virginia 2000
8. Morrison & Boyd, Organic Chemistry, Prantice- Hall, New Jersey, 2002
Korisni linkovi:
www.sciencedaily.com, www.cem.msu.edu , http://www.organic-chemistry.org , http://www.chemistryguide.org

Redovni studij
II GODINA
65
Predmet:....PATOLOKA FIZIOLOGIJA 4 ECTS ( 2 + 1 + 15 ) OBAVEZNI PREDMET

Predavanja
30
Vjebe
15
Seminari
15
Nastavnik: Doc.dr. Besim Prnjavorac , kontakt telefon , e-mail adresa

Asistent :
IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
Datum
Broj sati
Amfiteatar
Predavanje
UVOD, znaaj predmeta patoloa fiziologija, patoloka fiziologija kao bazina ili
klinika disciplina, ocjena opeg statusa bolesnika, suficijencija-insuficijencija,
kompenzacija-dekompenzacija, ocjena granine funkcionalnosti organa i organskih
sistema, funkcionalni testovi. Homeostaze. Nadomjestak funkcije arteficijelnim
organima.
BOLEST: Definicija po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), patofizioloki

aspekt boolesti, stadiji bolesti, ishodi, restitutio ad integrum, sekvele. ETIOLOGIJA I
PATOGENEZA: Podjela etiolokih faktora, ivi (infektivni agensi) i neivi faktori
(fizikalni, hemijski), specifini i nespecifini faktori, unutranji, vanjski faktori:
Kinetoze, uinak zvuka i ultrazvuka. Uinak toplote i hladnoe, hibernacija.
Metaboliki uinci toplote i hladnoe. Uinak povienog i snienog atmosferskog
pritiska. Djelovanje elektrine struje.
KSENOBIOTICI, definicija, bioloki znaaj. Lijek kao ksenobiotik. Efekti lijekova,

poeljni i nepoeljni. Toksini uinak supstance, putevi odstranjenja toksiona,
66
metabolioziranje toksina, konjugacija.

4
IMUNOLOKI POREMEAJI. Odbrambene barijere, odbrana od infekcija, odbrana

od bakterija, virusa, protozoa. Prepoznavanje u imunolokom odgovoru, primarni i
sekundarni imunoloki odgovor. Akutna faza reakcije. Mehanizam nastanka
autoimunih bolesti. Odbrana od tumorskog rasta. Funkcije komplementa. Alergijske
reakcije tipa I, II, III i IV po Gell-u i Coombs-u. Anafilaktiki ok.
POREMEAJI KARDIOVASKULARNOG SISTEMA-1. Poremeaji rada srca,
poremeaj rada srca kao pumpe, poremeaji ritma srca, poremeaji ishrane miokarda.
Procjena NYHA klasifikacije.
POREMEAJI KARDIOVASKULARNOG SISTEMA-2. POREMEAJI KRVNOG

TLAKA. Hipertenzija i hipotenzija, esencijalna, sekundarna. Mehanizmi nastanka
hipertenzije, hiperdinamska i hiperrezistencijaska hipertenzija. Poremeaji funkcije
sistema vena, poremeaji limfotoka.
POREMEAJI RESPIRATORNOG TRAKTA - 1. Nastanak poremeaja respiratornih

puteva (obstruktivnog sindroma), nastanak poremeaja alveolarne funkcije, poremeaj
alveolokapilarne membrane (restriktivnog sindroma).
POREMEAJI RESPIRATORNOG TRAKTA - 2. Upalne mehanizmi u poremeajima

funkcije plua, mehanizam nastanka astme, anafilaksija i astma, uloga IgE, mogunosti
upliva na mehanizme poremeaja plua.
POREMEAJI FUNKCIJE BUBREGA. Poremeaji funkcija bubrega u ouvanju

homeostaza. Poremeaji glomerularne filtracije, poremeaji funkcije tubula. Poremeaj
reapsorpcije i koncentracije urina. Metabolika acidoza kao posljedica poremeaja
bubrega. Prerenalni, renalni i postrenalni poremeaji. Proteinurija, naini nastanka.
Nefrotski sindrom.
Vjebe: Analiza urina, fizikalni pregled urina, hemijski pregled urina, sediment urina,
67
urinokultura. Funkcionalni testovi u ocjeni funkcije bubrega, renalni klirensi,

BIURETT.
10
POREMEAJ FUNKCIJE PROBAVNOG TRAKTA. Poremeaji gutranja. Poremeaji

fukcije eluca, sekrecijski poremeaji, poremeaji motiliteta i pristatltike, mehanizam
nastanka povraanja. Hematoloke i metabolike poslkjedice poremeaja funkcije
eluca. Dumping sindrom. Znaajke promjene funkcija nakon operacija eluca.
Patogeneza ulkusne bolesti. Ileus, proljevi, zatvori. Poremeaji motiliteta i sekrecije
probavne cijevi. Poremeaji pranjenja probavne cijevi.
11
POREMEAJI KRVI I KRVOTVORNIH ORGANA. Poremeaji crvene loze.

Anemije, vrste anemija, mehanizam nastanka. Policitemija, hemokoncentracija,
viskoznost krvi. Primarni i sekundarni poremeaji. Potencijalne mogunosti tretmana.
Maligna bujanja staninih krvnih elemenata. Leukoze, leukocitoze, leukopenije.
Poremeaji koagulacije.
12
13
POREMEAJI FUKCIJE HORMONA. Poremeaji koordinacije u luenju hormona,

poremeaji hipozizno hipatalamusnog kompleksa. Nastanak diabetes insipidusa. Fead
back mehanizmi. Primarne, skundarne i tercijarne endokrinopatije. Osnovni poremeaji
funkcije titne ljezde, kore i sri nadbubrega, poremeaj funcije spolnih hormona.
POREMEAJI METABOLIZMA. Poremeaji metabolizma ugljenih hidrata,
poremeaji digestije i apsorpcije ugljenih hidrata, polisaharida, disaharida,
monosaharida. Poremeaji metabolikih ciklusa ugljenih hidrata, aerobne i anaerobne
glikolize, znaaj funkcije pentozo fosfata, znaaj Krebsovog citratnog ciklusa.
Nastanak eerne bolesti, tipovi eerne bolesti, nastanak hipoglikemije i
hiperglikemije, uloga inzulina u metabolizmu ugljenih hidrata i masti. Poremeaji
metabolizma lipida, hiperlipidemije, znaaj, tipovi. Mehanizam nastanka ateroskleroze.
Beta oksidacija masnih kiselina, uloga Krebsovog ciklusa u metabolizmu masti,
energetski balans organizma, uloga inzulina u nastanku masnih depoa. Poremeaj
metabolizma proteina, hipoproteinemije, nastanak poremeenom sintezom, poveanom
68
potrebom organizma, poremeajem enzimskih sistema, poveanim gubitkom.

14
15
Sedmica
Datum
Broj sati
PATOFIZIOLOGIJA OKA. Definicija kolapsa perifernog krvotoka, hipovolemijski,

kardiogeni, vazodilatacijski ok, mehanizmi nastanka. Mehanizmi kompenzacije
kolapsa perifernog krvotoka.
POREMEAJ FUNKCIJA CENTRALNOG I PERIFERNOG NERVNOG SISTEMA.
Poremeaji u stvaranju i prenoenju nervnih impulsa. Bioloki znaaj bola,
nocioceptori, nastanak bolnih senzacija, dermatoni. Regionalni poremeaji funkcije
mozga, ishemijski i hemoragijski inzult. Mehanizam nastanka epilepsije,
Parkinsonovog sindroma, poremeaj funkcije neurotransmitera i nastanak afektivnih
poremeaja. Razlika u poremeaju centralnog i perifernog neurona.
Amfiteatar
Vjebe
Analiza funkcionalnosti organa, analiza kompenzatornog mehanizma ilustracije
kompenzacija metabolike aciidoze hiperventilacijom, prikaz arteficijenog organa
vjetaki bubreg
Seminari, interaktivno uenje: Samostalni prikaz sluaja iz prakse, analiza podataka
iz konkretne klinike situacije. Nadomjestak bubrene funkcije arteficijelnim organom.
Analiza stadija bolesti, analiza funcionalnog stanja Glasgow comma score, APACHE
II, Karnofsky indeks. Analiza mogunosti tretmana nepovoljnog uinka etiolokog
faktora, razlozi za uzimanje lijekova (nadoknada nedostajee supstance, suprimacija
pretjeranog uinka, pospjeenje nedostatnog uinka)
Seminari, interaktivno uenje: Samostalni prikaz sluaja iz prakse, analiza ishoda
bolesti sa sekvelama i bez sekvela.
Mjerenje toksinog uinka, LD-50, ED-50. Demonstracija koritenja lijekova u
dijagnostikim procedurama.
Seminari, interaktivno uenje: Samostalna analiza sluaja trovanja ili predoziranja
69
10
11
lijekovima. Predoziranje digoksinom, lijekova s negativnim hronotropnim efektom

(beta blokatorima).
Laboratorijski i kliniki testovi u opcjeni imunosti, kutani tewstovi,analiza
imunoglobulina, monoklonske i poliklonske gamapatije.
Seminari, interaktivno uenje: Samostalna analiza uraenih testova, prikaz sluajeva
iz prakse.
Nastanak elektrokardiograma, Einthoven-ov trokut, odvodi EKG-a. Mehanizam
nastanka aritmija, osnovi analize poremeenog EKG-a
Seminari, interaktivno uenje: Samostalna analiza osnovnih poremeaja ritma iz
prakse, vodi ritma, frekvencija. Analiza EKG-a iz prakse.
Analiza mogunosti u tretmanu hipertenzije. Funkcionalno ispitivanje srca i tlaka,
HOLTER, ergometrija.
Seminari, interaktivno uenje: Samostalna analiiza izvjetaja HOLTER-a i
ergometrije, sluaj iz prakse.
Plinske analize krvi, hemokoncentracija.
Seminari, interaktivno uenje: Samostalna analiza krvne slike kod
hemokoncentracije, samostalna ocjena plinskih analiza krvi.
Sprometrija .
Seminari, interaktivno uenje: Samostalna procjena nalaza spirometrije, analiza
sluaja iz prakse.
Seminari, interaktivno uenje: Samostalna analiza nalaza urina, analiza skupljenoig
24-satnog urina.
Osnovne dijagnostike i funkcionalne procedure kod poremeaja funkcija probavnog
trakta.
Seminari, interaktivno uenje: Samostalna analiza posljedica poremeene funkcije
eluca na crvenu krvnu lozu, analiza mogunosti tretmana.
Analiza perifernih razmaza. Analiza normalnih i patolokih stanica perifernog razmaza,
akutne i hronine leukoze. Poremeaji eritrocitne loze, megaloblastna anemija,
sideropenina anemija, toksine inklizije, retikulociti, bojenje i brojanje. Razlikovanje
70
akutnih i hroninih anemija. Laboratorijska analiza poremeaja vremena krvarenja

(Duke, Ivy), poremeaji koagulacije (Lee-White, Becker), test otpornoisti kapilara
(Rumpel-Leed), analiza protrombinskog vremena (PV, Quick), patoloko i
farmakoterapijsko produenje PV, leukemoidna reakcija, toksine inkluzije, periferni
razmaz krvi kod tekih infekcija i hroninih bolesti, periferni razmaz kod malarije.
Seminari, interaktivno uenje: Samostalna analiza perifernih razmaza

krvi, praenje terapije antikoagulantnim lijekovima, te terapije
antiagregacijaskim lijekovima. Procjena INR kod odreivanja PV po
Quick-u.
12
13
14
15
Analiza poremeaja hidracije organizma, izotona, hipertona i hipotona dehidracija.

Analiza poremeaja homestaze osmotskog pritiska, izraun osmotskog pritiska plazme.
Seminari, interaktivno uenje: Samostalna analiza nalaza hormona kod patolokih
stanja u funkciji hormona, analiza nalaza hormona titne ljezde iz klinike prakse.
Fukcionalno ispitivanje poremeaja metabolizma, test postprandijalne glikemije, test
inzulinemije, Analiza Hendersson-Hasselbach-ove jednaine.
Seminari, interaktivno uenje: Analiza testa optereenja glukozom i postprandijalne
glikem ije, te inzulinemije iz klinike prakse.
Elementi praenja parametara oka, procjena gubitka funkcija organa, organskih
sistema i funkcija organizma.
Seminari, interaktivno uenje: Samostalna analiza sluajeva oka iz klinike prakse,
hipovolemijskog oka, kardiogenog oka, na osnovu dostavljene dokumentacije.
Osnovne dijagnostike metode u ocjeni poremeaja funkcije centralnog i perifernog
nervnog sistema, osnovi analize elektroencefalograma, kompjuterizirana tomografija
(CT) u diferencijaciji ishemijskih, hemoragijskih i ekspanzivnih poremeaja mozga.
Seminari, interaktivno uenje: Analiza mogunosti tretmana afektivnih

poremeaja intrervencijom na nivou neurotransmitera.
71
Seminari, interaktivno uenje: Svaki student e u toku semestra biti obavezan izraditi dva seminarska rada, prema rasporedu, iz programa silabusa.
Vrednovanje postignutih rezultata i struktura ocjene dostignutog uspjeha (od ukupno 100 %), prema procentima, kako slijedi:
Prisustvo svim oblicima nastave
, seminari,vjebe, interaktivno uenje
10 bodova
Tekua provjera znanja
(testovi, pismeno)
20 bodova
(Ukupno 20 pitanja u obliku testa, svaki taan odgovor nosi 1 bod)
Ocjena vjebi
15 bodova
Ocjena usmenog zavrnog ispita
55 bodova
UKUPNO
100 bodova ( 100 %)

Redovni studij
II GODINA
72
Predmet ...FARMACEUTSKA STATISTIKA

Predavanja
15
Nastavnik:
Asistent :
2 ECTS ( 1 + 1) OBAVEZAN PREDMET
Vjebe
15
Seminari
-
Armin krbo, 061141779 , armin.skrbo@gmail.com

IZVEDBENI PROGRAM
Sedmica
1.
Datum
Broj sati
1
2.
3.
4.
5.
6.
1
1
1
1
7.
8.
9.
10.
11.
12.
1
1
Amfiteatar
Predavanje
Opte o statistici, istorijski razvoj i trendovi, znaaj statistike za farmaceute.
Statistiko posmatranje masovnih pojava; Statistika jedinica i obiljeje; Skale mjerenja; Statistike varijable.
Populacija i uzorak; Prikupljanje statistikih podataka.
Ureivanje podataka, grupisanje, ifriranje i prebrojavanje statistikih podataka.
Prikazivanje statistikih podataka (statistike tabele).
Prikazivanje statistikih podataka (statistiki grafikoni).
Statistike mjere ili parametri (mjere centralne tendencije-aritmetika, harmonijska,
geometrijska sredina).
Statistike mjere ili parametri (mjere centralne tendencije-modus, medijana,)
Statistike mjere ili parametri (mjere varijabilnosti-raspon, varijansa, standardna
devijacija).
Statistike mjere ili parametri (mjere varijabilnosti-koeficijent varijacije, srednje
aspsolutno odstupanje); Mjere asimetrije.
Pojam vjerovatnoe i sluaja, distribucija vjerovatnoe, normalna raspodjela
Testiranje statistikih hipoteza.
73
13.
14.
15.
Sedmica
1
1
1
Datum
Broj sati
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
15
Statistiki testovi.
Parametrijski testovi.
Neparametrijski testovi.
Praktine vjebe
Amfiteatar
Statistika u farmaciji sa osnovnim statistikim pojmovima, struna statistika literatura

i statistiki programi
Statistika analiza i prikupljanje statistikih podataka
Prikupljanje statistikih podataka i izrada anketnog upitnika
Statistika obrada anketnog upitnika
Osnovna statistika izraunavanja, mjere centralne tendencije
Osnovna statistika izraunavanja, mjere varijabilnosti, mjere disperzije
Osnovna statistika izraunavanja, mjere varijabilnosti, mjere disperzije
Populaciona statistika, zdravstvena statistika, zadaci i izraunavanja
Populaciona statistika, zdravstvena statistika, zadaci i izraunavanja
Testovi signifikantnosti (statistika znaajnost)
Testovi signifikantnosti (statistika znaajnost)
Grafiko i tabelarno prikazivanje rezultata
Pojam vjerovatnoe i sluaja
Praktini statistiki rad na kompjuteru sa primjerima iz farmacije
Primjena statistikih metoda na primjerima iz farmaceutske prakse korienjem
programskih statistikih paketa
Literatura
1. A. Mrhar, S. Primoi, Statistine metode v farmaciji, SFD, 1983
74
2. Blai R. M., Dragovi V. Opta statistika, osnovi i analiza. Savremena administracija, Beograd, 1988.
3. Dragovi V., Paali B. Osnovi statistike analize kroz primjere. Savremena administracija, Beograd, 1990.
4. Janjanin M., Dimitrijevi D., Damjanovi P. Osnovne metode statistike analize, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd,
Beograd, 1996.
5. Jevtovi I., Devi. R. Medicinska statistika. Komino Trade, Kraljevo, 1999.
6. Jones S. D. Pharmaceutical Statistics. Pharmaceutical Press (Royal Pharmaceutical Society of Great Britain), 2002.
7. Kohout J. F. Statistics for Social Scientists. John Wiley & Sons, Inc., 1974
8. Li Wan Po A. Statistics for Pharmacists. Blackwell Science Ltd., Victoria, Australia, 1998.
9. Marui M., Petrak J., Petroveki M., Marui A. Uvod u znanstveni rad u medicini. Medicinska naklada, Zagreb, 2000.
10. Miller N. James., Miller C. Jane. Statistics and chemometrics for analytical chemistry. Pearson Education, Harlow, 2000.
11. Obradovi S., Senti M. Osnovi statistike analize. Nauna knjiga, Beograd, 1963.
12. Obradovi S., Senti M. Osnovi statistike analize. Nauna knjiga, Beograd, 1963.
13. Petz B. Osnovne statistike metode za nematematiare. Naklada Slap, Jastrebarsko, 1997.
14. Petz B. Osnovne statistike metode. Izdavaki zavod Jugoslovenske akademije, Zagreb, 1974.
15. Pirc B. Osnove istraivanja u zdravstvu. Informator, Zagreb, 1975.
16. S. Bolton, Pharmaceutical statistics, Practical and clinical applications, Marcel Dekker Inc., New York, 1997
17. krbo A., Pando J., Zavrnik D. Statistika za farmaceute. Farmaceutski fakultet Sarajevo, 2004.
75
18. Vrani V. Vjerojatnost i statistika. Tehnika knjiga, Zagreb, 1965.

Obavezna.
1. krbo A., Pando J., Zavrnik D. Statistika za farmaceute. Farmaceutski fakultet Sarajevo, 2004.
Dopunska.
1.
Jones S. D. Pharmaceutical Statistics. Pharmaceutical Press (Royal Pharmaceutical Society of Great Britain), 2002.
2.
Kohout J. F. Statistics for Social Scientists. John Wiley & Sons, Inc., 1974
3.
Li Wan Po A. Statistics for Pharmacists. Blackwell Science Ltd., Victoria, Australia, 1998.
Obaveze studenata i sticanje ECTS bodova: U skladu sa Pravilima

Provjera znanja:
Nakon zavrenih vjebi polae se KOLOKVIJ, usmeno ili pismeno uz praktian rad na raunaru.
Zavrna provjera znanja : Integralno (usmeni, pismeni ispit ili test) sa mogunou izrade seminara.
Provjera znanja e se provoditi tokom samog rada sa studentima (predavanja, vjebem, seminari) te e se konana ocjena formirati na osnovu
nevedenih provjera znanja i putem pismenog/usmenog zavrnog ispita:
1. pohaanje nastave, aktivnosti,
iznos (%)
5%
76
sudjelovanje u diskusiji
2. zadae
10 %
3. kolokvijumi, programi
seminari, prezentacije
10 %
4. Prvi parcijalni ispit (I kolokvijum)
20 %
5. Drugi parcijalni ispit (II kolokvijum)
20 %
6. Zavrni ispit
35 %
Prag prolaznosti iz kolegija je 60 % realiziranih bodova iz tabele.

Neakademsko ponaanje - negativni bodvi
1. prepisivanje zadae i seminara
10 %
2. prepisivanje na ispitima i provjerama znanja
50 %

Redovni studij
II GODINA

77
Predmet .........MEDICINSKA BIOHEMIJA 4 ECTS (3 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET

Predavanja
45
Nastavnik:
Asistenti :
Vjebe
15
Seminari
-
Doc. dr Radivoj Jadri, 033 663 742/742, lokal 133

Dr. sci. med. Sabaheta Hasi, 033 663 743/742, lokal 129
Mr. sci. med. Emina Kiseljakovi, 033 663 743/742, lokal 129
Dr. med. Faruk Skenderi, 033 663 743/742, lokal 129
Upoznavanje studenata sa osnovnim metabolikim procesima, njihovim znaajem za pojedina tkiva i organske sisteme, znaaju
kooperacije meu pojedinim tkivima, njihovim metabolikim kapacitetima, sa svrhom razumijevanja sloenih fiziolokih i patofiziolokih
procesa u organizmu.
Sedmica
1
Datum
Broj sati
3
Amfiteatar
Predavanje
Predmet, zadaci i znaaj biohemije. Kratak pregled razvoja biohemije. Kruenje materije i
78
energije u prirodi. Elementarni sastav ivih bia - anorganski sastav: V o d a - koliina,

raspodjela i uloge u organizmu. Promet i regulacija prometa vode.
S o l i - raspodjela i uloge u organizmu. Katijoni - raspodjela i uloge u organizmu. Izojonija.
Anijoni - znaaj, raspodjela i uloge u organizmu. Elementi u tragovima (Oligoelementi) raspodjela, uloge i znaaj u organizmu. Promet i regulacija prometa minerala u organizmu.
Znaaj pH za organizam. Promjene pH (acidoza i alkaloza). Regulacija pH - puferi i organski
sistemi u regulaciji pH
Proteinske aminokiseline. Strukture peptida i proteina - peptidna veza. Denaturacija proteina.
Uloge proteina. Podjela proteina - Prosti proteini: Protamini i Histoni; Prolamini i Glutelini;
Skleroproteini; Albumini i Globulini. Uloge i znaaj prostih proteina. Proteinski sastav krvne
plazme i drugih biolokih tenosti. Fizioloke vrijednosti albumina i globulina u biolokim
tenostima.
Metode izuavanja proteina. Sloeni proteini: Nukleoproteidi; Hromoproteidi; Glikoproteidi;
Fosfoproteidi; Lipoproteidi; Metaloproteidi. Strukture, uloge i znaaj pojedinih sloenih
proteina
L i p i d i - osobine, podjela. P r o s t i h i s l o e n e masti u organizmu ovjeka.
Izoprenoidni lipidi - Holesterol (uloge i raspodjela); une kiseline (uloge); Karotenoidi
(uloge); Steroidni glikozidi i steroidni hormoni;
G l i c i d i - podjela. Osobine, uloge i znaaj monosaharida u organizmu. Derivati
monosaharida - podjela i uloge. Disaharidi - osobine, podjela i uloge. Polisaharidi - osobine,
struktura, podjela i uloge. Homoglikani i heteroglikani
V i t a m i n i - opte karakteristike., uloge u organizmu
Hidrosolubilni vitamini: C, B-kompleks, P- vitamin. Liposolubilni vitamini - A, D, E, K
vitamini. Vitamini kao koenzimi.
En z i m i - Pojam biokatalizatora i enzimske reakcije. Sastav enzima - aktivni i alosteriki
centar, struktura koenzima. Uslovi djelovanja enzima. Mehanizam djelovanja enzima.
Energetika enzimskih reakcija. Guldberg-Waage-ov zakon. Reverzibilnost enzimskih reakcija.
Spregnute reakcije. Specifinost enzima. Inhibitori i aktivatori enzimskih reakcija. Izoenzimi.
Klasifikacija enzima - Oksidoreduktaze: podjela i uloge. Redoks sistemi i redoks potencijali.
Bioloke oksidacije. Respiratorni lanac. Transferaze: podjela i uloge. Hidrolaze: podjela i
uloge. Liaze; Izomeraze; Ligaze - podjele, uloge i znaaj.
79
10
11
12
13
14
15
Probava ugljinih hidrata u digestivnom traktu. Resorpcija ugljinih hidrata. Glikogenoliza.

Glikoliza. Citratni ciklus.
Ciklus pentozo - fosfata. Energetski uinak metabolizma glukoze. Biosinteza glikogena.
Metabolizam galaktoze i fruktoze. Metabolizam amino eera i uronskih kiselina. Regulacija i
poremeaji metabolizma ugljinih hidrata.
Probava i resorpcija masnih materija i digestivnom traktu. Katabolizam prostih masti.
Aktivacija masnih kiselina. - oksidacija masnih kiselina. Biosinteza masnih kiselina i glicerida
Biosinteza i katabolizam glicerofosfatida i sfingolipida. Biosinteza i katabolizam holesterola.
Biosinteza unih kiselina. Metabolizam karotenoida. Regulacija i poremeaji metabolizma
masti. Ketogeneza
Probava proteina u digestivnom traktu. Resorpcija produkata proteolize. Bioloke

vrijednosti proteinske hrane. Bilans azota. Proteinski minimumi. Opti metabolizam
amino kiselina - dekarboksilacija (biogeni amini); dezaminacija; transaminacija.
Sudbina amonijaka nastalog u metabolizmu amino kiselina
Biosinteza uree. Posebni metabolizmi amino kiselina (glicina - anabolizam kreatina i
krteatinina; serina - anabolizam holina, acetilholina i holamina; Metabolizam tio-amino
kiselina; Metabolizam amino kiselina sa razgranatm lancom (valin, leucin, izoleucin);
Metabolizam homociklinih i heterociklinih amino kiselina. Biosinteza kateholamina
Sinteza i razgradnja hemoglobina. Nastanak unih boja - ikterusi. Metabolizam purinskih i
pirimidinskih baza. Povezanost intermedijernih metabolizama organskih spojeva. Topohemija
elije.
80
Sedmica
1
2
3
4
Datum
Broj sati
1
1
1
1
6
7
1
1
9
10
1
1
11
12
13
14
1
1
1
15
Praktikum
Osmoza; Difuzija;
Fizioloki rastvori
Peptidna veza; Tioaminokiseline; Tirozin; Triptofan;
Aromatske aminokiseline; Reakcije na glikoproteide (Molieva reakcija)
Talone reakcije proteina;
Kolokvij 1.: disperzni sistemi i aminokiseline
Dokazivanje i odreivanje proteina u urinu
Dokazivanje hemoglobin
Dokazivanje eera u urinu;
Kolokvij 2. proteini
Dokazivanje holesterola; Reakcije na une kiseline;
Dokazivanje vitamina C i A;
Dokazivanje unih boja; Reakcije na mlijenu kiselinu;
Kolokvij 3.: ugljeni hidrati, masti i vitamini
Reakcije na ureu i fermentativna hidroliza uree
Dokazivanje acetona; Dokazivanje kreatinina;
Hloridi u urinu; Indikan reakcija
Fizikalni pregled urina;
Kolokvij 4.: metabolizam
Literatura:
Obavezna literatura:
P. Karlson Biokemija
M. Miholji i sar. - Biohemija
Praktikum iz medicinske biohemije: grupa autora sa katedre
81
Dopunska literatura:
L. Strayer Biohemija
Michael Lieberman, Allan D. Marks, Colleen Smith: Marksove osnove medicinske biohemije : kliniki pristup; Data status,
Beograd, 2008.
Provjera znanja-kriteriji
Kriterij
Urednost pohaanja
nastave
Kolokviji/praktina
nastava
Test I
Test II
Ukupno
Maksimalan
broj bodova
Ocjenjivanje
Bodovi za
prolaz
Osvojen broj
bodova
Ocjena
(BiH)
Ocjena
(ECTS)
< 50
50-54
5
5
FX
F
20
10
55 64
33
36
18
20
65 74
100
55
75 84
85 94
95 - 100
8
9
10
C
B
A
11
82

BOLONJA Nastavni Plan II Godina 2011 12 Za Knjigu

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BOLONJA Nastavni Plan II Godina 2011 12 Za Knjigu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UNIVERZITET U SARAJEVU

NASTAVNI PLAN I PROGRAM DRUGE GODINE STUDIJA

Sarajevo, juni, 2011.

Ukupno ECTS III semestar: 30 ECTS

Druga godina ukupno 30 ECTS + 30 ECTS : 60 ECTS

ANATOMIJA OVJEKA 3 ECTS ( 2 + 1 ) OBAVEZNI PREDMET

III semestar, 2010./11. kolska godina

Prof.dr. Amela Kulenovi , kontakt telefon , e-mail adresa

Uvod u anatomiju. Istorijski razvoj. Podjela anatomije. Anatomski poloaj i

Truncus cerebri, poloaj, dijelovi, medulla oblongata, pons, mesencephalon, (vanjska

Nn. craniales-pregled (porijeklo, vrste vlakana, tok, grane)

Cerebellum, (poloaj, vanjska morfologija, funkcionalna i filogenetska podjela, graa

Epithalmus, epiphysis cerebri, metathalamus, subthalamus, hypothalamus, hypophysis

Telencephalon (unutranja graa, funkcionalna organizacija modane kore, limbiki

Cor, graa pericard

Dunik, dunice, plua, pleura

Ventriculus, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ileum), intestinum crassum,

Hepar, izvodni uni vodovi, pancreas, lien

Urinarni sistem-pregled, bubrezi, makroskopska anatomija, graa, nefron

Polni organi ene-pregled, makroskopska anatomija Polni organi mukarca

Polni organi mukarca

Medulla oblongata, pons, mesencephalon, vanjska morfologija, unutranja graa,

Cerebellum, morfologija i unutranja graa Diencephalon, podjela i vanjska

Diencephalon, graa (preparat), hipotalamo-hipofizna osovina

Funkcionalna organizacija modane kore, limbiki sistem, commissurae i asocijativni

Cor, morfolofija, poloaj, vaskularizacija

Gornji dio respiratornog sistema-pregled, nasus externus et internus, larynx,

Dunik, dunice, i plua i pleura

Pharynx, ventriculus, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ileum), intestinum

Funkcionalna anatomija urinarnog sistema.

Primjenjena anatomija reproduktivnog sistema

UNIVERZITET U SARAJEVU- FARMACEUTSKI FAKULTET SARAJEVO

III semestar, 2010./11. kolska godina

Predmet .....FIZIOLOGIJA OVJEKA I 4 ECTS ( 2 + 2 ) OBAVEZNI PREDMET

Prof.dr. Jasminko Huski ,

Mirujui membranski potencijal jonska osnova (CD prezentacija

Ispitivanje osjeta okusa

Uticaj temperature, VNS-a, adrenalina i acetilholina, jona kalija i

Analiza krivulje sfigmograma

5.Metode procjene znanja

Srani minutni volumen i venski povrat

Kontrola vrijednosti sranog minutnog volumena

Nastava predmeta Fiziologija ovjeka 1 je u ukupnom fondu 60 sati

poloio u toku semestra. Broj zadataka na praktinom dijelu ispita odgovara

UNIVERZITET U SARAJEVU- FARMACEUTSKI FAKULTET SARAJEVO

HISTOLOGIJA OVJEKA 3 ECTS ( 2 + 1 )

III semestar, 2010./11. kolska godina

Prof.dr. Zakira Mornjakovi , kontakt telefon , e-mail adresa

PREGLED STRUKTURE ELIJE, PLAZMALEMA: GRAA I FUNKCIJE

ENDOSOM I ENDOCITOZA, LIZOSOM I FAGOCITOZA, PEROKSISOM

ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM I RIBOSOMI,

CITOSOL I NJEGOVI SASTOJCI, NUKLEUS, CELULARNE VEZE

MIINO I NERVNO TKIVO

HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA LIJEZDA PRIDRUENIH PROBAVNOJ

HISTOLOGIJA RESPIRATORNOG I VASKULARNOG SISTEMA

HISTOLOGIJA URINARNOG SISTEMA

Parcijalni ispit zavrni ispit

okrugla stanica (SM), stanina membrana (TEM)

endosom (TEM), lizosom (TEM), peroksisom (TEM, demonstraciono)

granulirani endoplazmatski retikulum (SM, TEM), agranulirani endoplazmatski

retikulum (TEM) , Golgi-jev aparat (TEM) , mithondrij (TEM)

bazalna lamina (TEM, demonstraciono), jednoslojni cilindrini epitel (SM),

neformirano vezivno tkivo (SM), fibroblast i vezivna vlakna (TEM), elastina

douna lijezda (SM, demonstraciono), podjezina lijezda (SM, demonstraciono), jetra