Optimiziranje centralizirane opskrbe toplinom iz kogeneracijskog postrojenja na obnovljive izvore energije za pokrivanje ogrjevnog i tehnolokog konzuma

Janko Dodan
EKONERG Institut za energetiku i zatitu okolia d.o.o.
janko.dzodan@ekonerg.hr Saetak - Krajnja potronja toplinske energije kao prijelaznog oblika u glavnini primjena slui za zagrijavanje zraka radi prilagodbe uvjeta boravku ljudi te za potrebe cijelog spektra tehnolokih procesa. Podaci o toplinskom konzumu potroaa sadrani su u sreenom dijagramu trajanja toplinskog optereenja iz kojeg se oitavaju njegove toplinske potrebe i omoguuje odabir adekvatnog izvora za njihovo zadovoljavanje. Jedna od varijanti pri planiranju proizvodnje i potronje energije jesu centralizirani toplinski sustavi u kojima je gorivo u izvorima topline iz kategorije obnovljivih izvora energije, a toplina se prenosi medijem kroz izgraenu infrastrukturu. Poveanje ukupne uinkovitosti procesa kroz proizvodnju u kogeneracijskim postrojenjima ostvaruje beneficije kako u energetskom, tako i u ekonomskom pogledu. Na primjeru iz prakse prikazano je nain rjeavanja problema optimizacije opskrbe toplinom pri uvjetovanoj uinkovitosti procesa i dani prijedlozi za nastavak istraivanja. Kljune rijei centralizirani toplinski sustav, toplinski konzum, kogeneracija na biomasu, planiranje proizvodnje toplinske energije

energetska uinkovitost. Samo koritenje tih izvora nije dovoljno ako se ostali aspekti u energetskom lancu ne poboljaju. Propisima se potie uinkovitija opskrba toplinskom energijom iz obnovljivih izvora energije. Jedan od problema koji proizlazi iz propisa je obraen u ovom radu te je dan prijedlog optimizacije. Za dane toplinske potrebe potroaa koji se toplinom opskrbljuju iz proizvodnje kogeneracijskog postrojenja, varijantno su obraeni reimi proizvodnje uz postavljeno ogranienje na efikasnost procesa, a uz zahtjev za to veom proizvodnjom elektrine energije. II. TOPLINSKA ENERGIJA Toplinski konzum definiran je dvjema veliinama toplinskim optereenjem (snagom) i potroenom toplinom (energijom) za zadovoljavanje toplinskih potreba nekog potroaa. Toplinska energija je prijelazni oblik energije [1] pomou koje jedan sustav predaje svoju nakupljenu energiju drugom. Obino se prijenos topline dogaa izmeu tijela vie i nie temperature. U sustavima se nakupljena energija nalazi u obliku unutranje kalorike energije koja se mijenja zajedno s promjenom brzine gibanja molekula, pri emu se toplina odvodi ili dovodi. Nosioci toplinske energije za veinu primjena su topla odnosno vrela voda te vodena para. Koritenje vode kao prijenosnog medija je raireno zbog njenih povoljnih karakteristika meu kojima je najznaajniji veliki specifini toplinski kapacitet koji omoguuje skladitenje velike koliine energije po jedinici obujma, prijenos do mjesta potronje i predaju potroau uz relativno male gubitke. A. Vrste potroaa toplinske energije Toplinska energija se najee koristi za zagrijavanje prostora radi postizanja odreenih temperaturnih karakteristika pri boravku ljudi u njima i poveanju komfora. Osim toga, koristi se i u irokom spektru tehnologija kao ulaz u nekom dijelu procesa, poput suara, parionica, praona, glaaona, za razliite primjene kod ienja, pripreme hrane itd. Kod koritenja toplinske energije za komforno zagrijavanje prostora, bitna veliina je razlika izmeu temperature vanjskog medija i temperature na koju se promatrani
1

I. UVOD Prednosti centralizirane toplinske opskrbe potroaa ope su poznate i prihvaene gdje god je takav nain zadovoljenja potreba za toplinom tehniki i ekonomski izvediv [3]. Planiranje toplinske opskrbe ukljuuje ugradnju kogeneracijskih postrojenja u svojstvu novih, ali i kod zamjene postojeih izvora topline. Kogeneracijsko postrojenje proizvodi elektrinu i toplinsku energiju podiui pritom ukupnu efikasnost pretvorbe energije goriva u korisne oblike energije. Pogodnosti se ostvaruju koritenjem obnovljivih izvora energije (OIE) u kogeneracijskoj proizvodnji putem viih tarifa cijena proizvedene elektrine energije u odnosu na onu iz postrojenja koje kao gorivo koriste neki od konvencionalnih izvora. Tehnologija proizvodnje se ne mijenja mnogo, jer su ta goriva u raznim primjenama ve dugi niz godina i postoji iskustvo u njegovom koritenju. Primjer je koritenje biomase umjesto konvencionalnih goriva (ugljena, naftnih derivata i plina) u termoenergetskim postrojenjima pri proizvodnji elektrine energije. Koritenjem OIE se poboljavaju najvaniji elementi u planiranju energetskih sustava dananjice sigurnost opskrbe, energetska neovisnost, utjecaj na okoli,

Toplinsko optereenje, kW

volumen grije. Prva vrijednost odnosi se najee na zrak kao medij i zavisi o klimatskim karakteristikama okolia grijanog prostora, odnosno openito temperaturnim karakteristikama ako je rije o prostoru unutar nekog zatvorenog sustava. Projektna vrijednost vanjske temperature je najnia vanjska temperatura zraka koja se moe pojaviti u promatranom periodu. Druga vrijednost, unutarnja temperatura ovisi o potrebama koje su razliite za svaki prostor. Primjerice, prostori u kojima ljudi ive grijat e se na drugaiju temperaturu nego prostori namijenjeni za rad ljudi ili neku drugu fiziku aktivnost. Vrno toplinsko optereenje vana je veliina za definiranje toplinskog konzuma. To je toplinska snaga koja je potrebna za odravanje eljene unutarnje temperature pri uvjetima projektne temperature vanjskog zraka. Energija se predaje u prostor putem troila koji funkcioniraju kao izmjenjivai topline izmeu prijenosnog medija toplinske energije i okolnog zraka. Bitno je razlikovati instaliranu snagu troila toplinske energije u nekom sustavu od vrnog toplinskog optereenja. Te su dvije vrijednosti rijetko istog iznosa, iz vie razloga. Projektanti sustava grijanja najee radi prelaska na stranu sigurnosti opskrbe predimenzioniraju toplinske sustave dodajui im odreenu rezervu izborom ogrjevnih tijela s tipskim snagama veim od izraunatog vrnog toplinskog optereenja za pojedini prostor. Slina razlika postoji i kod tehnolokog toplinskog konzuma. Kod pojedinog tehnolokog procesa javlja se vrna toplinska snaga potrebna za obavljanje funkcije procesa pri nazivnim parametrima. Ona ovisi o karakteristikama pojedinog tehnolokog procesa i esto se razlikuje od instalirane snage izmjenjivaa topline koji toplinu dovedenu medijem predaju procesu. Vrno toplinsko optereenje ovisi i o reimu rada pojedinih elemenata tehnolokog postrojenja te se javlja ovisno i o njihovom meudjelovanju. B. Izvori toplinske energije Razmatra se sluaj prijenosa unutranje kalorike energije goriva putem medija razliitih karakteristika krajnjim potroaima. Izgaranjem goriva oslobaa se toplina uz nastanak nusprodukata izgaranja, toplina se predaje prijenosnom mediju koji ju prenosi do izmjenjivaa topline gdje se ona predaje potroau za koritenje ili pretvorbu u neki drugi oblik energije. Goriva koritena u procesu proizvodnje toplinske energije pripadaju neobnovljivim izvorima, kao to su loiva ulja i prirodni plin te obnovljivim kao to je drvo, geotermalna energija i energija Suneva zraenja. U Hrvatskoj prema [2] postoje 24 subjekta registrirana za proizvodnju toplinske energije koji ju proizvode u javnim i industrijskim toplanama i kotlovnicama te toplinskim crpkama. C. Energetska bilanca topline Kroz vrijeme trajanja toplinskog optereenja nekog potroaa toplinske energije izmjenjuje se toplinska energija izmijenjena izmeu dvaju sustava. Toplinsko optereenje moe varirati ili biti konstantno u

vremenu. Oitavanjem iznosa u periodinim jedinicama vremena dobiva se slika o njegovom kretanju u vremenu, a grafiki prikaz je dijagram toplinskog optereenja nekog sustava. Pod pretpostavkom konstantnog toplinskog optereenja u periodu izmeu oitanja, izraunava se toplinska energija prema sljedeem izrazu: = (1)

Gdje su: Ukupna potroena energija - Toplinsko optereenje (snaga) u periodu izmeu oitanja period izmeu dva oitanja, period trajanja pojedinog toplinskog optereenja N - Broj oitanja Sortiranjem vrijednosti toplinskog optereenja po veliini dobiva se sreeni dijagram trajanja toplinskog optereenja koji prikazuje vrijeme trajanja pojedine snage. Primjer dijagrama trajanja toplinskog optereenja prikazan je na slici (Sl. 1). Na osi apscisa nalazi se vrijeme u satima, a na osi ordinata iznos snage u kW. Pojedinoj toki krivulje pridrueni su podaci koji pokazuju vrijeme trajanja snage vrijednosti jednake ili manje od iznosa na osi ordinata. Povrina ispod krivulje predstavlja energiju potroenu u vremenu promatranja.
Sl. 1. Openiti izgled dijagrama trajanja toplinskog optereenja

300 250 200 150 100 50 0 0 2000 4000 Trajanje, h 6000

Iznose snaga na osi ordinata mogue je prikazati u relativnom omjeru prema maksimalnom. Najveoj je snazi pridruena relativna vrijednost 100 %. III. PROIZVODNJA I POTRONJA TOPLINE D. Kategorije toplinskog konzuma 1) Ogrjevni toplinski konzum Svaki potroa ima karakteristian izgled krivulje toplinskog optereenja, a posljedino tome i krivulje trajanja optereenja. Krivulju trajanja ogrjevnog toplinskog konzuma u najveem dijelu odreuju vanjski utjecaji kao to su klimatologija, na nain koji uvjetuje kretanje toplinskog optereenja prema zakonitostima iz poglavlja Vrste potroaa toplinske energije. Primjer
2

dijagrama trajanja optereenja ogrjevnog toplinskog konzuma dan je na slici (Sl. 2). Snaga je u dijagramu dijagram dana u relativnom omjeru prema maksimalnoj, maksimalnoj a vrijeme je u satima. Model toplinskog konzuma baziran na klimatolokim podacima u vremenskom rasponu od jedne godine koriten je za konstruiranje krivulje optereenja prema [4].
Sl. 2.: Dijagram trajanja optereenja ogrjevnog konzuma [7]

jedan izvor moe sluiti za opskrbu toplinom jedne zgrade, skupa zgrada, naselja, ak i dijelova gradova, pri emu je rije o tzv. centraliziranim toplinskim sustavima. ma. Ti su sustavi dobro rjeenje kada kod potroaa postoje sustavi grijanja slinih tehnikih svojstava koji omoguuju prihvat medija prijenosnika topline i koritenje topline iz medija za obavljanje osnovne funkcije - zagrijavanje zagrijavanj prostora. Prijenosni medij u veini sluajeva je voda temperature temperatur polaza od izvora prema potroau 80 ili 90 C i temperature temperatur povrata prema izvoru 60, odnosno 70 C [5]. 2) Tehnoloki toplinski nski konzum Tehnoloki konzum predstavlja mnogo ire podruje potreba za toplinskom energijom , kako prema osnovnim elementima toplinskog konzuma, tako i prema tehnikim i tehnolokim karakteristikama njegovog zadovoljavanja. Tehnologije T koje u nekom dijelu svoga procesa koriste korist toplinsku energiju, upotrebljavaju je na razliit nain i sa drugim ciljem. Rezultat je raznolikost oblika dijagrama optereenja i potreba za prijenosnim medijem. Slika (Sl. 3) prikazuje dijagram trajanja optereenja tehnolokog potroaa topline top suare. Podaci o konzumu tehnolokih potroaa topline dobivaju se iz tehnikih specifikacija proizvoaa opreme, osoblja iz pogona, pogonskog onskog dnevnika, izravnim mjerenjem, prema karakteristikama procesa i sl. [6]
Sl. 3.: Dijagram trajanja toplinskog optereenja tehnolokog potroaa suare [6]

Klimatoloki podaci pojedine lokacije su temelj za definiranje toplinskog konzuma lokalnog potroaa. Pod pretpostavkom slinosti toplinskih potreba potroaa na jednoj lokaciji, , mogue je vie pojedinanih potroaa staviti u skupinu i promatrati karakteristike toplinskog konzuma skupine potroaa. Konstruiranje krivulje optereenja skupine potroaa vri se zbrajanjem ostvarenih toplinskih snaga pojedinog potroaa u istom period od trajanja (u ovom sluaju sat). Konani izgled dijagrama trajanja optereenja ima iste dijelove koji karakteriziraju pojedinanog potroaa, stoga se konzum skupine prikazuje dijagramom kao na slici (Sl. Sl. 2). Pri tome je vrijednost maksimalne snage prikazane sa 93,8 % zbroj vrijednosti pojedinanih maksimalnih snaga potroaa pri uvjetima najnie vanjske temperature zraka koja se pojavila u godini iji se klimatolok klimatoloki podaci koriste. Vrijednost punog iznosa optereenja svih potroaa (100 %) bi bila ostvarena da je u toj godini temperatura u razdoblju grijanja postigla projektnu vrijednost. Karakteristike veine dijagrama trajanja optereenja ogrjevnog konzuma za prostore umjerene klime kakvu ima unutranjost Hrvatske je relativno kratko vrijeme trajanja vrne snage, dugi period u kojem snaga pada s malim nagibom krivulje i strmi propad prema nuli pri kraju. Vrijeme trajanja grijanja je znaajka takoer ovisna o klimatskim karakteristikama promatranog prostora. Te karakterstike su vane pri planiranju proizvodnje topline za zadovoljavanje potreba tih potroaa pokrivanje dijagrama trajanja optereenja enja. Tehnike karakteristike centralizirane toplinske opskrbe potroaa u sluaju grijanja su suproizvodnja topline izgaranjem pogonskog goriva u jednom centralnom izvoru prijenos medijem em do mjesta potronje, ogrjevnih tijela smjetenih u prostorima koje se grije. Namjena jena izvora moe biti za zagrijavanje samo jednog stambenog prostora (etano grijanje) ili

100 Toplinsko optereenje, % 80 60 40 20 0 0 2000 4000 Trajanje h Trajanje, 6000

Zadovoljavanje potreba tehnolokih potroaa topline sa tehnike strane opskrbe daleko je zahtjevnije radi zahtjeva na parametre medija kojime se potroa opskrbljuje toplinom te samog reima opskrbe koji ovisi u prvom redu o znaajkama tehnolokog procesa i njegovim reimima rada. Vrste radnog medija mogu biti razliite vrste tekuina ili plinova. Primjena vode kao radnog medija u ovom sluaju obuhvaa prijenos topline u obliku tople ili vrele rele vode, a u velikom broju sluajeva i vodene pare. Primjena vodene pare kao prijenosnog medija topline ukljuuje njenu upotrebu pod razliitim tlakovima i temperaturama, ovisno o potrebama tehnolokog procesa, esto i pare razliitih parametara za razliite dijelove procesa. U sluaju da se toplinski konzum vie tehnolokih potroaa pokriva iz centralnog izvora, bitno je da prijenosni medij odgovara svim potroaima na nain omoguava predaju topline svim
3

dijelovima tehnolokog procesa, u skladu s tehnikim karakteristikama sustava potronje topline. 3) Dijagram trajanja ukupnog toplinskog konzuma Kombiniranjem toplinskog konzuma za ogrjev i tehnologiju dobiva se osnova za konstruiranje zajednikog, ukupnog sreenog dijagrama optereenja toplinskog konzuma. Vrijednosti optereenja obaju konzuma u istim periodima promatranja se zbrajaju i nastaje krivulja ukupnog optereenja, a iz sortiranih vrijednosti s te krivulje i sreeni dijagram trajanja. E. Pokrivanje toplinskog konzuma Jedna od prednosti prikaza konzuma dijagramom trajanja optereenja je mogunost rasporeivanja proizvodnje izvora za pokrivanje konzuma. Ukupni konzum se pokriva sa jednim ili vie izvora, ovisno o tehnikim mogunostima proizvodnje izvora i ekonomskom karakteristikama svakog od naina opskrbe toplinom. Ponekad je puno optereenje mogue zadovoljiti jednim izvorom, a on tada mora imati mogunost mijenjanja uina u cijelom rasponu vrijednosti optereenja. Kada izvor ne moe isporuiti potrebnu snagu, uz njega se ugrauje vrni izvor. Uloga vrnih izvora pri pokrivanju dijagrama optereenja odreena je karakteristinim izgledom dijagrama trajanja optereenja. Vrh krivulje je obino vrlo strm, posebno kod ogrjevnog konzuma [7], to u praksi predstavlja potrebu za velikom snagom, ali malog trajanja. Rezultat je mala ukupnom energijom u odnosu na ostatak vremena trajanja optereenja tog potroaa. U energetskom i ekonomskom smislu to znai da je mogue ugraditi vrni izvor manje poetne cijene koji koristi skuplje gorivo da se toplinska opskrba nekog potroaa pokae ekonomski prihvatljiva prema pokazateljima tehnoekonomske analize. Danas se esto primjenjuje suproizvodnja (kogeneracija) elektrine i toplinske energije pri opskrbi toplinom velikog konzuma. Uinkovitost procesa proizvodnje toplinske energije se povea ako se pritom proizvodi i elektrina energija, ime se efikasnije iskoritavaju resursi (gorivo), a posljedica ega je prije svega smanjen utjecaj na okoli. Obnovljivi izvori energije predstavljaju veliki potencijal pri kombiniranoj proizvodnji elektrine i toplinske energije. Prednosti se u prvom redu sastoje u naelnom smanjenju utjecaja na okoli kod njihovog koritenja. Izvor koji se koristi u kogeneracijama je prvenstveno biomasa. Kao gorivo se, meu ostalim iskoritavaju umski ostatak te otpad i ostaci iz proizvodnog procesa pogona kao to su pilane, poljoprivredna gospodarstva i sl. [7],[8],[9] Tehnologije kogeneracije na biomasu koje se najee sreu u praksi su klasino parnoturbinsko postrojenje, postrojenje na temelju ORC ciklusa i postrojenje na temelju plinskog motora [9]. Klasina parnoturbinska kogeneracija sastoji se od kotla u ijem loitu izgara biomasa i zagrijava paru ija se kinetika energija pretvara u mehaniku energiju vrtnje turbine koja je spojena na zajedniko vratilo s

generatorom. Potrebe toplinskog konzuma zadovoljavaju se oduzimanjem pare odreenih parametara i distribucijom do potroaa. Druga najea tehnologija je ORC (organski Rankineov ciklus), gdje termiko ulje zagrijano izgaranjem goriva svoju toplinu predaje radnom mediju nie toke vrelita od vode koji zatim obavlja rad na turbini. Toplina za zadovoljavanje potreba potroaa se dovodi najee u obliku tople vode zagrijane u izmjenjivau topline od radnog medija u ORC ciklusu. Gorivo za tehnologiju proizvodnje energije u postrojenju na temelju plinskog motora je plin dobiven isplinjavanjem biomase koji se zatim upotrebljava u klasinom Otto motoru obavljajui rad i pokreui generator. Hlaenjem motora toplina se predaje mediju koji slui kao prijenosnik topline za zadovoljavanje potreba potroaa. Iz pregleda tehnologije vidljivo je da je parnom kogeneracijom mogue opskrbiti, meu ostalima i parne potroae, dok toplinu iz ostala dva procesa proizvodnje potroai moraju preuzeti iz tople vode. Ovo se ogranienje uzima u obzir pri planiranju toplinske opskrbe analiziranih potroaa u dijelu veliine toplinskog konzuma kojeg je mogue pokriti prozvodnjom iz kogeneracije. F. Proizvodnja iz kogeneracijskih postrojenja Osim navedene prednosti za okoli koja se ostvaruje koritenjem obnovljivih izvora energije, potrebno je napomenuti i ekonomske koristi. Na tritu elektrine energije u Republici Hrvatskoj, proizvodnja iz OIE je poticana posebnim tarifama. Slian nain poticanja proizvodnje toplinske energije za zajedniku opskrbu potroaa toplinom jo ne postoji. Pred ulagae tehnologiju kogeneracije je zato postavljen zahtjev za proizvodnjom im vee koliine elektrine energije kako bi ostvarili svoj krajnji cilj, maksimizaciju profita. Ogranienje u tom pogledu predstavlja novi Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN br. 63/2012) u kojem se uvodi uvjet minimalne ukupne godinje uinkovitosti postrojenja od 50 % u pretvorbi primarne energije goriva u isporuenu elektrinu energiju i proizvedenu korisnu toplinu [10]. Ako se ne ostvari taj uvjet, proizvoa nema pravo prodaje elektrine energije po povlatenoj tarifi. Tako s jedne strane treba to vie energije proizvesti, a s druge strane se javlja ogranienje na proizvodnju. Zato je proizvodnju toplinske energije potrebno optimirati prema postavljenom uvjetu, kako bi proizvoa bio povlaten po definiciji iz tarifnog sustava. Rjeenje je dano u poglavlju koje slijedi. Krajnji rezultat treba definirati odnos proizvedene topline i potroene za korisne primjene kao posljedicu prilagodbe uvjetu problemskog zadatka. Dodatno se javlja utjecaj na proizvodnju elektrine energije te je kroz rjeenje dan prikaz njenog kretanja nakon izvrene korekcije prema uvjetu. Smanjenje proizvodnje elektrine energije smanjuje ukupan prihod proizvoaa, ali mu sustav otkupa po
4

povlatenoj cijeni ekonomski donosi vee koristi nego da ju mora prodavati po normalnoj trinoj. IV. OPTIMIRANJE ODNOSA PROIZVODNJE OIZVODNJE U
KOGENERACIJI I POTRONJE TOPLINE

Proizvodnja u kogeneracijskom procesu ima openito za cilj plasirati proizvedenu elektrinu energiju u sustav i opskrbiti toplinski konzum spojen na mreu u kojoj je ona izvor ili jedan od nekoliko izvora. Prioriteti pri proizvodnji koji utjeu na reim rada ovise o nekoliko faktora. Prvenstveno tu je tehnologija proizvodnje elektrine i toplinske energije sa vlastitim ogranienjima u udjelima pojedine vrste u ukupnoj energiji, a s druge strane postoje vanjski ograniavajui faktori zbog kojih e neki reim rada biti vie ili manje preferiran. Njihova priroda je potaknuta ekonomskim razlozima, zahtjevima korisnika ili drugog vanjskog tehnolokog tehnolo potroaa koji se oslanja na proizvodnju iz kogeneracije. U ovom sluaju ogranienje se vee uz uvjet iz [10] o minimalnom godinjem stupnju uinkovitosti proizvodnje kogeneracije. Vri se planiranje proizvodnje toplinske energije za pokrivanje definiranih potreba potroaa topline sa korekcijama prema uvjetu, uz maksimalnu moguu proizvodnju elektrine energije. Znaaj te veliine odreen je u poglavlju Proizvodnja iz kogeneracijskih postrojenja. postrojenja G. Proizvodnja toplinske energije Iskoritavanje proizvedene toplinske energije iz kogeneracije za pokrivanje cijelog ili samo dijela toplinskog konzuma moe se ostvariti na vie naina. Osim proizvodnje tono onoliko topline koliko je potrebno za zadovoljenje konzuma, postoje p sluajevi kada se neiskoriten viak proizvedene proizveden topline izbacuje u zrak, najee preko kondenzatora izvedenih u obliku rashladnih ih tornjeva. Optimizacijski problem iz prethodnog poglavlja Proizvodnja iz kogeneracijskih postrojenja analiziran je u tri varijante pokrivanja toplinskog konzuma: Proizvodnja prema toplinskom dijagramu Maksimalna proizvodnja elektrine energije Ostvarenje minimalne propisane uinkovitosti procesa proizvodnje elektrine i toplinske energije Prva varijanta je opisana dijagramom jagramom trajanja optereenja na slici (Sl. 4). . Pri proizvodnji toplinske energije se optereenje postrojenja mijenja prema dijagramu pratei krivulju optereenja toplinskog konzuma koja je na dijagramu oznaena crvenom bojom. Proizvodnja elektrine energije takoer prati krivulju toplinskog optereenja. Ogranienja pri proizvodnji se javljaju ju u vrnom dijelu dijagrama gdje kogeneracijsko postrojenje nije u mogunosti dati veu snagu i za koje vrijeme se dodatno ukljuuje vrni izvor (jedan ili vie njih). Na dijagramu je toplinska energija predana iz kogeneracijskog postrojenja oznaena zelenom, nom, a iz vrnog izvora naranastom bojom. Zbog injenice da se gotovo sva

proizvedena toplinska energija preda potroaima, uz gubitke u proizvodnji i prijenosu, u ovom reimu rada se ostvaruje najvei ukupni stupanj uinkovitosti procesa proizvodnje. Striktno iktno gledajui uvjet o uinkovitosti iz problemskog zadatka, ova varijanta ga zadovoljava. Nema odbaene topline, stoga nije potrebna izgradnja kondenzatora koji bi je preuzeo.
Sl. 4.: Pokrivanje toplinskog dijagrama Proizvodnja toplinske energije iz kogeneracijskog postrojenja prema optereenju konzuma [11]

Drugi karakteristini reim rada prikazan je na slici (Sl. 5). . Reim maksimalne proizvodnje pro elektrine energije ije u obzir se uzima radi trinih uvjeta poticanja proizvodnje elektrine energije iz kogeneracije na obnovljive izvore energije. U sluaju da nema drugih ogranienja na proizvodnju topli toplinske energije, ekonomski je najpovoljnija konstantna proizvodnja elektrine energije s maksimalnim kapacitetom kroz cijelo razdoblje promatranja. Tako se ostvaruje najvei prihod. Poto su proizvodnja toplinske toplin i elektrine energije povezane, slijedi da postrojenje itavo to vrijeme proizvodi i toplinsku energiju maksimalnim kapacitetom. U tom se sluaju pokrivanjem toplinskog dijagrama moe iskoristiti dio topline na dijagramu oznaen zelenom bojom, , dok se dio d oznaen plavo baca u okolinu preko kondenzatora. Maksimalizacija proizvodnje elektrine energije je ostvarena, ali ova varijanta ne zadovoljava uvjet o ukupnoj uinkovitosti dan u poglavlju Proizvodnja iz kogeneracijskih postrojenja.
Sl. 5.: Pokrivanje toplinskog proizvodnja elektrine energije [11] dijagrama Maksimalna

Poto gore navedena rjeenja samo djelomino ispunjavaju postavljene uvjete, uvjete optimiranjem je potrebno nai novi reim rada koji predstavlja rjeenje
5

problema u punom opsegu. Slijede opisi reima rada u kojima se ostvaruje proizvodnja i potronja energije uz koju e biti zadovoljeni postavljeni uvjeti [11]. Takva varijanta proizvodnje toplinske energije energi za pokrivanje toplinskog konzuma kombinira znaajke prethodne dvije te bazira proizvodnju toplinske energije dijelom u ovisnosti o toplinskim potrebama potroaa . Drugi dio vremena radi snagom veom od snage toplinskog konzuma, pa se viak energije predaje daje u okolinu. Tako se ostvaruje vea proizvodnja elektrine energije to je ispunjenje jednog od uvjeta zadatka. Koliko e se energije iskoritavati samo za pokrivanje toplinskog konzuma, a koliko bacati, ovisi o uvjetu minimalnog godinjeg stupnja efikasnosti efika postrojenja. Proizvedena roizvedena i potroena energija se moe opisati sljedeim jednadbama: _ = , , _ , _ _ Uvjet:
, , ,

ukupna energija predana okolini pomou kondenzatora, a posljedino dolazi do porasta stupnja efikasnosti.
Sl. 6.: Postizanje minimalnog stupnja kogeneracijskog postrojenja smanjenjem proizvodnje djelovanja

(2) (3) (4) (5) (6)

Gdje su: _ , _ - ukupna proizvedena, odnosno potroena energija n Broj perioda promatranja u godini , Snaga proizvodnje elektrine energije u i i-tom periodu promatranja , - Snaga proizvodnje toplinske energije u i-tom i periodu promatranja , - Snaga konzuma toplinske energije u i-tom i periodu promatranja - trajanje perioda promatranja , - Ukupan i minimalni ukupan godinji stupanj efikasnosti cjelokupnog kogeneracijskog procesa koji ukljuuje proizvodnju i potronju energije, pretvorbu unutranje kalorike energije goriva u toplinu i elektrinu energiju te gubitke pri distribuciji toplinske energije. Vidljivo je iz (6) da se poveanje stupnja efikasnosti kogeneracijskog procesa moe ostvariti utjecajem na dvije varijable, ukupnu proizvedenu toplinsku i elektrinu energiju i potroenu ili iskoritenu toplinsku energiju. Smanjenje ukupne proizvodnje kogeneracije uz konstantni toplinski konzum sa strane potroaa prikazano je na dijagramu na slici (Sl. 6). . Uklapanje u dijagram trajanja optereenja izvedeno eno je tako da proizvodnja optereenjem prati dio optereenja konzuma do jedne toke od koje je proizvedena energija u postrojenju konstantna, a energija koja nastaje razlika izmeu snage konzuma i proizvodnje se predaje u zrak pomou kondenzatora. Snaga na a kojoj prestaje praenje krivulje optereenja toplinskog konzuma izravno, prema (4 i 5), ), slijedi iz zadanog uvjeta minimalnog iznosa stupnja efikasnosti procesa. Gledajui dijagram, mogue je uoiti da se smanjuje

Ako se primjenjuje utjecaj na potronju toplinske energije, onda je e za postizanje minimalnog stupnja efikasnosti potrebno poveati potroenu, odnosno iskoritenu toplinsku energiju kod potroaa. Na dijagramu prikazanom na slici (Sl. 7) to je ostvareno podizanjem krivulje trajanja optereenja za odreeni iznos. Iz (6) slijedi iznos za koji je potrebno poveati optereenje toplinskog konzuma da bi bio zadovoljen uvjet minimalnog lnog iznosa stupnja efikasnosti procesa. Tehnika izvedba ove mjere je npr. dodavanje novih potroaa toplinske energije u toplinski sustav ime se poveava ukupni konzum. Pri tehno-ekonomskoj analizi proizvodnje i potronje topline daje se prijedlog daljnjeg jeg razvoja dodavanjem tehnolokog konzuma u obliku procesa koji troe toplinu (peletarnice, suare i sl.). Bilanca energije nakon dodavanja izgleda kao na dijagramu, potroaima se predaje je vie topline nego prije, to se pokriva sa energijom koja bi se inae predala u okolinu. Rezultat je poveanje e iskoritene topline na raun odbaene i posljedino poveanje ukupnog stupnja efikasnosti procesa.
Sl. 7.: Postizanje minimalnog stupnja kogeneracijskog postrojenja poveanjem konzuma k djelovanja

Kombinacijom prethodnih reima rada takoer se postie ostvarenje uvjeta za pokrivanje konzuma proizvodnjom iz kogeneracije. U smislu izraza (6), ( istovremeno se smanjuje proizvodnja i podie ukupno optereenje kod toplinskog konzuma, to prikazuje slika Sl. 8. Tehniki se mjera poveanja uinkovitosti ostvaruje dodavanjem toplinskog konzuma u obliku
6

tehnolokog potroaa u kombinaciji sa smanjivanjem proizvodnje (praenja krivulje optereenja) u dijelu dijagrama trajanja toplinskog optereenja kao na primjeru (vidi sliku Sl. 6).
Sl. 8.: Postizanje minimalnog stupnja djelovanja kogeneracijskog postrojenja istodobnim smanjenjem proizvodnje i poveanjem konzuma

Ova varijanta se moe postaviti kao optimizacijski problem s parametrima: poveanje optereenja na krivulji u toplinskom dijagramu, ostvareno prikljuenjem dodatnog tehnolokog konzuma, ogranienja u obliku zahtjeva pojedinog reima rada potroaa topline ili samog kogeneracijskog postrojenja itd. Proizvodnja elektrine energije je opet pritom veliina koja treba ostvariti to vei iznos. 4) Primjena na sluaju iz prakse Mogunost izgradnje kogeneracijskog postrojenja za proizvoaa u drvnoj industriji je analizirana u r radu [11]. Izraunat je ukupan konzum za sve potrebe koji je mogue zadovoljiti iz kogeneracijskog postrojenja na temelju ORC ciklusa elektrine snage 1 MW. Konzum je prikazan u tablici (Tab. 1). .
TAB. 1.: TOPLINSKI KONZUM POTROA OAA IZ [11]

analizirano zbog utjecaja poveanja konzuma na ostale parametre analize. Problem optimiranja baziran na treem sluaju proizvodnje prema zadanim uvjetima treba u smislu predmetne analize rjeavati ukljuivanjem drugih dijelova analize u korake optimizacije. Prvenstveno to t su promjene ekonomskih pokazatelja pri smanjenju proizvodnje kada se prati optereenje toplinskog konzuma te pri dodavanju snage novog konzuma. Neki od ekonomskih pokazatelja pokazatelj koji se mijenjaju su gubici nastali smanjenjem proizvodnje elektrine energije i trokovi dodavanja konzuma proirivanjem proiriv ili izgradnjom novih jedinica potroaa. Cilj je doi do ostvarenja osnovnog uvjeta uz najpovoljniju kombinaciju reima rada. Optimizacija se radi promatranjem ekonomsk ekonomskih parametara kod kombiniranja naina ostvarivanja osnovnog uvjeta i nalaenjem toke optimuma a. Primjerice, mogue je prilikom utjecaja na proizvodnju i konzum u smislu izraza (6) i uzimajui u obzir par pokazatelja troak goriva-cijena elektrine energije i marginalni troak tro dodavanja jedinice snage toplinskog konzuma nai toku gdje je glavni pokazatelj isplativosti (NPV ili IRR) optimalan. Rezultat ovisi o osjetljivosti pokazatelja na promjenu odabranih parametara. H. Proizvodnja elektrine energije U prethodnom potpoglavlju poglavlju pod nazivom Proizvodnja toplinske energije obraeni su reimi proizvodnje toplinske energije pri razliitim varijantama zadovoljavanja a toplinskog konzuma potroaa koji koriste toplinu iz kogeneracijskog postrojenja. Proizvedena elektri lektrina energija se plasira u elektroenergetski sustav. Od ukupne bruto proizvedene elektrine energije na stezaljkama generatora, dio se oduzima za vlastitu potronju, a ostatak se na pragu elektrane predaje u mreu. Vlastita potronja je potronja koja je izravno vezana za sami proces proizvodnje elektrine energije. Bitna napomena za promatrani sluaj je da i potronja energije za pumpanje rashladne vode u kondenzatoru predstavlja vlastitu potronju [11]. Krivulje trajanja snaga neto proizvodnje kogeneracijskog kogeneracijs postrojenja dane su na slici (Sl. 9) za sve varijante rada postrojenja zajedno.
Sl. 9.: Proizvodnja elektrine energije za tri reima rada kogeneracijskog postrojenja

Toplinski konzum Grijanje prostorija Suenje drveta Nova suara sjeke Ukupno

Toplinska snaga (MW) 2,00 1,30 1,85 5,15

Toplinska energija (MWh/god) 3.300 5.080 7.207 15.587

Maksimalna toplinska snaga koju daje izvor iznosi 4,095 MW te dio optereenja konzuma preuzima vrni izvor. Primjenom reima rada u kojem se postie minimalan stupanj efikasnosti kogeneracijskog procesa proizlazi da postrojenje treba proizvodnjom pratiti optereenje konzuma dok se ne smanji ispod vrijednosti 3,245 MW, nakon ega moe nastaviti tom razinom proizvodnje, odbacujui viak topline. Takvim reimom proizvodnje ostvaruje se godinji stupanj efikasnosti od 55 %, odabran radi prelaska na stranu sigurnosti. Postizanje uvjeta porastom konzuma vri se podizanjem vrijednosti varijable , u izrazu (3) dok se ne ostvari minimum za ostvarenje uvjeta danog izrazom (6). No to u razmatranom sluaju nije

Pri proizvodnji prema krivulji optereenja toplinskog konzuma elektrina snaga na pragu elektrane oznaena crvenom bojom prati krivulju. Kako nema topline koja se baca u okolinu, nije potreban rad kondenzatora, stoga u vlastitu potronju se ne ubraja pumpanje rashladne vode. Maksimalna proizvodnja toplinske energije pretpostavlja konstantan rad maksimalnom snagom cijele godine. Viak pritom proizvedene topline koji se ne iskoristi za zadovoljavanje toplinskog konzuma mora se odvesti u okolinu pomou kondenzatora. Krivulja oznaena plavom bojom ima nagli propad zbog vlastite potronje koja se u jednom trenutku poveava za iznos snage pumpanja rashladne vode u kondenzatoru smanjujui pritom snagu koju postrojenje plasira u mreu. Kondenzator u ovom sluaju nije u pogonu cijelu godinu jer dio toplinskog konzuma ima vee ili jednako optereenje od proizvedene topline u postrojenju i ona se tada moe u potpunosti iskoristiti. Zelenom bojom je oznaena proizvodnja elektrine energije kada je cilj postizanje minimalnog propisanog stupnja efikasnosti kogeneracijskog postrojenja na nain da se smanjuje snaga proizvodnje u dijagramu trajanja optereenja do snage s kojom je dalje mogue raditi, a da ukupni uvjet bude zadovoljen (sluaj opisan dijagramom na slici Sl. 6). Dio topline se baca u okolinu, to za sobom povlai potrebu vlastite potronje elektrine energije za rad kondenzatora. Ukupna proizvedena elektrina energija je najvea u sluaju reima maksimalne proizvodnje elektrine energije, slijedi reim s uvjetom minimalnog godinjeg stupnja efikasnosti pa reim proizvodnje prema krivulji optereenja toplinskog konzuma. V. ZAKLJUAK Analizom potreba za toplinskom energijom potroaa stvara se osnova za proces planiranja njene opskrbe. Analitiki prikaz toplinskog konzuma koriten u ovom radu je sreeni dijagram trajanja optereenja. Na temelju njega se prikazuje kretanje optereenja svih promatranih potroaa i planiraju kapaciteti za njihovu opskrbu toplinom. U radu je dan pregled mogunosti pokrivanja dijagrama trajanja optereenja toplinskog konzuma, sa strane tehnolokih i tehnikih ogranienja i kompatibilnosti proizvodnog postrojenja i potroakih potreba. Sa strane energetske bilance vri se uklapanje izvora u dijagram trajanja optereenja i analiziraju potrebe za angairanjem dodatnih izvora. Poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora predmet je politike energetskog planiranja koja radi razumnog koritenja resursa pred proizvoae stavlja uvjete. Jedan od takvih je i minimalna godinja uinkovitost pri proizvodnji elektrine i toplinske energije iz kogeneracijskih postrojenja na obnovljive izvore energije. Provedena je optimizacija za problem proizvodnje toplinske energije za pokrivanje danog konzuma. Zbog utjecaja promjene proizvodnje toplinske na proizvodnju elektrine energije koju treba

maksimizirati, optimizacija daje varijante rjeenja kojima se ispunjava postavljeni uvjet. Iz posljednjeg predloenog sluaja koji se temelji na kombinaciji dviju varijanti rjeenja problema postavlja se novi optimizacijski problem. Rjeavanjem tog problema unaprijeuje se proces planiranja i donoenja odluka o ispunjenju uvjeta o minimalnoj uinkovitosti. LITERATURA
[1] [2] [3] Udovii, B., Elektroenergetski sustav, knjiga, Kigen Zagreb, 2005. Vuk, B., Energija u Hrvatskoj 2010 godinji energetski pregled, publikacija, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Republike Hrvatske, 2011. Muek, Z., Jelavi, V., Slavica, . Et al., Strategija razvoja sektora toplinarstva u Republici Hrvatskoj, faza 2/3, knjiga, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Republike Hrvatske, 2008. Komeriki, Z., Abrashi, A., Dodan, J., et al. Studija izvodljivosti centralizirane opskrbe toplinskom energijom iz biomase Grada Otoca, EKONERG, Zagreb, 2012. Recknagel, H., Sprenger, E., Schramek, E. Grijanje i klimatizacija, knjiga, Interklima, Vrnjaka Banja, 2004. Komeriki, Z., Abrashi, A., Dodan, J. Studija izvodljivosti izgradnje kogeneracijskog postrojenja na biomasu, elektrine snage 1 MW, EKONERG, Zagreb, 2012. Vidak, D., Dodan, J., Hecer, D., Abrashi, A. Analiza konzuma toplinske energije grada Pazina i izbor ogrjevnog medija, EKONERG, Zagreb, 2012. Komeriki, Z., Abrashi, A., Dodan, Studija izvodljivosti centralizirane opskrbe toplinskom energijom iz biomase naselja Sunja, EKONERG, Zagreb, 2011. Komeriki, Z., Hecer, D., Dodan, J. Studija izvodljivosti izbora najpovoljnijeg tehniko-tehnolokog rjeenja kogeneracijskog postrojenja za tvrtku PANA d.o.o. lokacija Turopolje, EKONERG, Zagreb, 2011. Tarifni sustav za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, podzakonski akt, Narodne novine, Zagreb, 2012. Hecer, D., Dodan, J., Analiza opravdanosti izgradnje kogeneracijskog postrojenja i prikljuka na elektroenergetsku mreu s tehno-ekonomskim podacima i podacima prostornog ureenja, EKONERG, Zagreb, 2012.

[4] [5] [6] [7] [8] [9]

[10] [11]