You are on page 1of 5

Prijemni ispit Master 2010 Studijski program: Inenjerski i operacioni menadment ifra zadataka 0 0 1 1 1 5

1.
a. b. c. d. e. f.

Kod definisanja upravljakih zadataka, treba isplanirati: Zadate rezultate i neophodne projekte, kao i koliine i naine obezbedjivanja prirodnih resursa ili/i njihovih supstituta eljene i neophodne aktivnosti, kao i vrste resursa i naine obezbedjivanja tih resursa ili/i njihovih supstituta eljene rezultate i neophodne aktivnosti, kao i koliine i naine obezbedjivanja potrebnih resursa ili/i njihovih supstituta Zadate rezultate i neophodne aktivnosti, kao i koliine i naine definisanja potrebnih resursa ili/i njihovih supstituta eljene ciljeve i neophodne rezultate, kao i koliine i naine obezbedjivanja raspoloivih resursa ili/i njihovih supstituta Ne znam Tri najvanije funkcije u preduzeu su: Nabavna funkcija, Funkcija proizvodnje/pruanja usluga i Distributivna funkcija Marketinka funkcija, Operativna funkcija i Upravljaka funkcija Komercijalna funkcija, Upravljaka funkcija i Razvojna funkcija Marketinka funkcija, Operaciona funkcija i Finansijska funkcija Trina funkcija, Proizvodna funkcija i Funkcija ljudskih resursa Ne znam Dopuniti izjavu: Organizovanje je... delegiranje prava i dodeljivanje ovlaenja delegiranje zaduenja i dodeljivanje nadoknada za rad delegiranje ovlaenja za ciljeve i dodeljivanje zaduenja radnim mestima delegiranje radnika u upravne organe i dodeljivanje nadoknada za rad delegiranje ciljeva i dodeljivanje ovlaenja... Ne znam Osnovne grupe preduzetnikih resursa su: Preduzetniki kapital, Ljudski resurs(i) i Lokacija Preduzetnika ideja, Preduzetniki motiv(i) i Preduzetniki kapital Preduzetnike Ideje, Invencije i Inovacije Preduzetnike ideje, Biznis-plan(ovi) i Novac Preduzetniki kapital, Poslovni prostor i Poslovne veze Ne znam Modelar treba da zna da (na osnovu verbalnog opisa problema): Definie matematiki model Definie kibernetski sistem i zadatak optimalnog upravljanja istim Izradi program za simulaciju Prezentira rezultate raznih poslovnih analiza na modelu Sve navedeno Ne znam Diskretni proces je: Poslovni proces koji se odvija ispod praga drai Proces koji se posmatra u diskretnim vremenskim periodima Uredjena trojka koju ine ciljni funkcional, ogranienja i upravljanje Uredjena trojka koju ine stanje, okolnosti i upravljanje Proces upravljanja po operativnim periodima Ne znam

2.
a. b. c. d. e. f.

3.
a. b. c. d. e. f.

4.
a. b. c. d. e. f.

5.
a. b. c. d. e. f.

6.
a. b. c. d. e. f.

7.
a. b. c. d. e. f.

Funkcije sistema za upravljanje podacima (DMS) su: Brzo dostavljanje podataka Precizna obrada podataka i generisanje informacija Efikasna organizacija, skladitenje i pronalaenje (uzimanje) podataka Efikasno asigniranje podataka Sve nabrojano Ne znam Upravljanje je: Planiranje stanja proizvodnog sistema, kontrola i dirigovanje sistemom Proces proizvodnje proizvoda u malim koliinama i sa minimumom trokova Proces kojim se upravljake akcije prosledjuju radnicima, ime se ostvaruju strateki ciljevi preduzea Proces prevodjenja sistema iz jednog u drugo, novo stanje Zatvoreni informacioni sistem za pripremu proizvodnje i po sadrini je skup tokova materijala i informacija Ne znam Metode za reavanje upravljakih zadataka su: Deterministika i heuristika Matematiko i nelinearno programiranje Algoritamska i heuristika Simpleks i dupleks Metoda najmanjih kvadrata i AHP metoda Ne znam Preduslovi koje proizvodna preduzea moraju da ispune, a koji omoguavaju realizaciju elektronskog upravljanja proizvodnjom, su: Vrednost potroaa, operativnost i rukovodjenje, sposobnost i uskladjenost Integrisani informacioni sistem i kontrola proizvodnih pogona, integracija proizvodnih pogona i ostalih delova poslovnog sistema, menadment aktive i pouzdano odravanje, efikasno snabdevanje Unoenje podataka, struktura datoteke, logika procedura, formulari idokumentacija, ureaj za obradu informacija, izlaz Dizajn, operativnost, rukovodjenje, odravanje, uskladjenost Ulazni podaci, raunar, lokalna raunarska mrea, algoritmi, napajanje strujom, dokumentacija i izvetaji Ne znam Stepen iskorienja raspoloivog vremena radnog mesta je: Najvei kod otvorenog, a najmanji kod zatvorenog radnog mesta Najmanji kod otvorenog, a najvei kod stabilizovanog radnog mesta Najvei kod zatvorenog, a najmanji kod stabilizovanog radnog mesta Najmanji kod otvorenog, a najvei kod zatvorenog radnog mesta Najvei kod zatvorenog, a najmanji kod otvorenog radnog mesta Ne znam Osnovnih inilaca koji odreuju radno mesto ima ukupno: 7. 10. 2. 4. 5. Ne znam Ritam i takt, kao osnovni parametri linijske proizvodnje, imaju sledeu meuzavisnost: to je ritam vei, vei je i takt

8.
a. b. c. d. e. f.

9.
a. b. c. d. e. f.

10.
a. b. c. d. e. f.

11.
a. b. c. d. e. f.

12.
a. b. c. d. e. f.

13.
a.

b. c. d. e. f.

14.
a. b. c. d. e. f.

Ne zavise jedan od drugog to je ritam vei, takt je manji to je ritam manji, manji je i takt taan odgovor je i pod a) i pod d) Ne znam Osnovni kriterijumi vrednovanja rada metodom bodovanja su: Struna sprema, sloenost, odgovornost, uslovi rada Sloenost, odgovornost, napori u radu, uslovi rada Struna sprema, znanje, odgovornost, uslovi rada Znanje, iskustvo, odgovornost, uslovi rada Znanje, sloenost, odgovornost, uslovi rada Ne znam Kriterijum Odgovornost obuhvata sledee elemente kriterijuma: Odgovornost za rukovoenje, odgovornost za proces, odgovornost za bezbednost, odgovornost za sredstva, odgovornost za informacije Odgovornost za rukovoenje, odgovornost za proces, odgovornost za sredstva, odgovornost za informacije Odgovornost za rukovoenje, odgovornost za proces, odgovornost za bezbednost, odgovornost za sredstva Odgovornost za proces, odgovornost za bezbednost, odgovornost za sredstva, odgovornost za informacije Odgovornost za rukovoenje, odgovornost za proces, odgovornost za bezbednost, odgovornost za informacije Ne znam Odreivanje vrednosti posla na osnovu poreenja sa kljunim poslovima, po svakom od elemenata kriterijuma, koristi se kod: Metode rangiranja poslova Metode klasifikacije poslova Metode poreenja poslova Metode poreenja faktora Metode bodovanja Ne znam Logistiki menadment je ... Istraivanje i primena upravljakih mehanizama unutar logistikih procesa i njihovo usklaivanje u okvirima lanaca snabdevanja Istraivanje efektivnosti tehnikih sistema i smanjenja trokova u njihovom ivotnom veku Korienje egzaktnih principa, matematikih modela i informacione tehnologije za projektovanje lanaca snabdevanja Upravljanje skupom sredstava koja se koriste za transport proizvoda Nita od navedenog Ne znam Logistika dekompozicija je ... Dekompozicija tehnikog sistema na podsisteme, sklopove, podsklopove i delove Dekompozicija osnovne funkcije tehnikog sistema na njene podfunkcije Grafiki prikaz zahteva za elementima logistike podrke Grafiki prikaz realizacije plana logistikih aktivnosti Nita od navedenog Ne znam Simultano inenjerstvo je sinonim pojma ... Raunarski podrano projektovanje i konstruisanje Integralni razvoj proizvoda Raunarski upravljana logistika

15.
a. b. c. d. e. f.

16.
a. b. c. d. e. f.

17.
a. b. c. d. e. f.

18.
a. b. c. d. e. f.

19.
a. b. c.

d. e. f.

20.
a. b. c. d. e. f.

Sekvencijalno inenjerstvo Simultano usklaivanje lanaca snabdevanja Ne znam Svojstvo koje odlikuje programabilnu automatizaciju ukljuuje: Veliki obim proizvodnje Veliku investiciju u univerzalnu opremu Fleksibilnost u vezi sa promenama dizajna proizvoda Mali obim proizvodnje u odnosu na fiksnu auyomatizaciju Nita od navedenog Ne znam Sistemi automatizovanog voenog vozila (AGVS) su: Velika familija transportnih sredstava, esto mehanizovanih, ponekad automatizovanih, projektovanih za kretanje materijala izmeu specifinih lokacija po fiksnoj putanji, obino u velikim koliinama ili obimima Automatizovana transportna sredstava projektovana za kretanje materijala izmeu specifinih lokacija po fiksnoj putanji, obino u malim koliinama ili obimima Viefunkcionalni manipulatori projektovani praenje definisanih putanja materijala, delova ili alata Reprogramabilni, viefunkcionalni manipulatori projektovani za kretanje materijala, delova, alata ili specijalnih ureaja posredstvom promenljivih programiranih pokreta radi izvravanja raznovrsnih zadataka Baterijski pokretana, automatski upravljana vozila projektovana za praenje definisanih putanja Ne znam Aspekti definisanja inovacije mogu biti: Preduzetnitvo, kompetitivna prednost, inovacione aktivnosti i procesi, priroda inovacije Preduzetnitvo, kompetitivna prednost, stepen novine, priroda inovacije Preduzetnitvo, stepen novine, priroda inovacije, inovacione aktivnosti i procesi Tip novine, stepen novine, konkurentnost, profitabilnost Preduzetnitvo, konkurentnost, profitabilnost Ne znam Pokazatelj povraaja investicija u inovacije se oznaava kao: ROI R2I R4I RI PPI Ne znam Koncept eko-inovacija obuhvata: Zatita ivotne sredine, zelene inovacije, obnovljivi izvori energije Zatita ivotne sredine, ekoloki proizvodi/usluge, zelene inovacije, zeleni proizvod Zatita ivotne sredine, organizacione eko-inovacije, ekoloki proizvodi/usluge, zelene inovacije Obnovljivi izvori energije, zatita ivotne sredine, zelene inovacije Obnovljivi izvori energije, organizacione eko-inovacije, zelene inovacije, zatita ivotne sredine Ne znam Po tipu resursa koji koriste, razlikuju se tehnologije: Tehnologija proizvoda, tehnologija procesa i informaciona tehnologija Tehnologija proizvoda, tehnologija usluga i informaciona tehnologija Tehnologija procesa, tehnologija usluga i informaciona tehnologija

21.
a. b. c. d. e. f.

22.
a. b. c. d. e. f.

23.
a. b. c. d. e. f.

24.
a. b. c. d. e. f.

25.
a. b. c.

d. e. f.

26.
a. b. c. d. e. f.

Tradicionalna proizvodna tehnologija, informaciona tehnologija i hibridna tehnologija Bazna tehnologija, nastajua tehnologija i kljuna tehnologija Ne znam Breinver kao komponenta tehnologije predstavlja: Sva neophodna znanja o tome kako se hardver koristi da bi se zadaci izvrili ovekova znanja i ekspertizu neophodnu da bi se zadaci mogli da obave Organizacionu i upravljaku strukturu, modele i metode koji su sastavni deo uspeno primenjene tehnologije u praksi preduzea Fiziku strukturu i logiki raspored opreme ili maina neophodnih da bi se izvrili odgovarajui zadaci Sve gore navedeno Ne znam Fokusiranu fazu u razvoju tehnologije u organizaciji karakterie: Odgovarajue vre organizaciono strukturiranje Visok stepen centralizacije u organizaciji Jasno definisanje zadataka i odgovornosti u vezi sa realizacijom ciljeva tehnolokog sistema Sve gore navedeno Nita od navedenog pod a), b) i c) Ne znam Ekoloki menadment predstavlja pristup ekolokom upravljanju koji integrie: Ekologiju, politiku, planiranje i drutveni razvoj Ekologiju, ekonomiju, drutvo i politiku Ekologiju, politiku, upravljanje i odrivi razvoj Ekologiju, ekonomiju, organizovanje i drutveni razvoj Ekologiju, politiku, ekonomiju i drutveni razvoj Ne znam Dopunite sledeu definiciju ekolokog menadmenta: Traenje najbolje mogue ekoloke opcije radi promocije... Ekolokog razvoja Odrivog razvoja Ekonomskog razvoja Drutvenog razvoja Politikog razvoja Ne znam Koji su glavni principi ekolokog menadmenta? Efektivnost i odrivost Globalizacija i pravednost Zagaiva plaa i meuzavisnost Kvantitativnost i dugorona perspektiva Obazrivost i upravljivost Ne znam

27.
a. b. c. d. e. f.

28.
a. b. c. d. e. f.

29.
a. b. c. d. e. f.

30.
a. b. c. d. e. f.

You might also like