Izvjee o stanju uma i umskog zemljita u Republici Hrvatskoj

ume u Hrvatskoj u velikoj mjeri ispunjavaju svoje gospodarske, ekoloke i drutvene funkcije. umama se gospodari na osnovi Zakona o umama ("Narodne novine", broj 52/90 proieni tekst, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93, 29/94, 76/99, 8/00, 13/02 i 160/04), koji se temelji na Ustavu Republike Hrvatske. S obzirom na zemljopisni poloaj, odnosno injenicu da teritorijem Republike Hrvatske prolazi granica izmeu eurosibirsko - sjevernoamerike i mediteranske regije, razlikujemo preko 60 umskih zajednica te oko 4.500 biljnih vrsta i podvrsta. Vano je napomenuti da je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja ije ume imaju preteno prirodnu strukturu, na to je znaajan utjecaj imala 150-godinja tradicija umarske struke i znanosti. U Republici Hrvatskoj ume i umska zemljita pokrivaju 44 % kopnene povrine, a same ume 37%, to iznosi 0,46 ha po stanovniku. Kao to je vidljivo Hrvatska spada u umovitije zemlje u Europi. Za cijelo podruje Republike Hrvatske izraena je umskogospodarska osnova podruja s vaenjem od 1996. do 2005. godine u koju su ugraeni cilj i smjernice gospodarenja. ume su podijeljene na 996 gospodarskih jedinica. Za sve gospodarske jedinice na temelju naela osiguranja odrivosti ekosustava, a uvaavajui ume kao obnovljiv prirodni izvor uz naglaene opekorisne funkcije, izraene su osnove gospodarenja (za jednodobne i raznodobne ume) te programi gospodarenja ( ume na kru, zatitne, s posebnom namjenom, privatne), s ciljem da se obnova uma ubrza, nadopuni i pobolja gdje je to potrebno. Povrine i raspored umskog zemljita: 1. 2. 3. umom obrasle povrine Neobraslo umsko zemljite Neplodno umsko zemljite UKUPNO 2.078.289 ha 345.952 ha 61.370 ha 2.485.611 ha

Od ukupne povrine gore prikazane drava je vlasnik 2.024.474 ha (81%) uma i umskih zemljita, a u privatnom je vlasnitvu 461.137 ha (19%). Dravnim umama preteno gospodari poduzee Hrvatske ume, d.o.o. Zagreb (1.991.537 ha), dok manjim dijelom (32.937 ha) gospodare drugi pravni subjekti. Vano je naglasiti da je u ovom trenutku jo oko 10% povrina dravnih uma zagaeno minama to predstavlja veliki problem u gospodarenju umama, a posebice u dijelu zatite uma, jer zbog nepristupanosti nije mogue uz uobiajene uzgojne mjere provesti mjere sanacije i zatite od tetnih biljnih organizama. Ovakova situacija mogla bi imati dugorono negativne efekte na stanje uma i njihov vitalitet. S obzirom na umskouzgojni oblik i nain gospodarenja ume u Hrvatskoj su regularne jednodobne ume 74%, dok je udio raznodobnih uma (prebornih) 26%.

Po nainu postanka ume su iz sjemena 59% tzv. visoke ume, dok niske ume imaju udio od 41%, a ine ih panjae 24%, ikare 14% i drugi degradacijski oblici (makije, garizi, ibljaci i dr.) 3%. Glede vrsta drvea ume su u Republici Hrvatskoj bjelogorine (84%) i crnogorine (16%). Prema zastupljenosti glavnih vrsta udio bukve je 35%, hrasta 27%, obinog graba 8%, obinog jasena 3%, ostale tvrde bjelogorice 7%, meke bjelogorice 4%, jele i smreke 13%, bora 2% i ostale crnogorice 1%. Podjela uma u Hrvatskoj prema gospodarskom obliku i nainu gospodarenja: Gospodarski oblik Regularne jednodobne ume Preborne ume Ukupno Povrina (ha) 1.294.667 453.676 1.748.343 Drvna zaliha(m3) 226.460.559 97.795.578 324.256.137 Godinji teajni prirast (m3) 7.307.342 2.335.775 9.643.117

Od ukupne drvne zalihe procijenjene na 324,256 mil.m3, Hrvatske ume d.o.o. Zagreb gospodare s 278,324 mil.m3 ili skoro 86%. Ostale pravne osobe imaju 7,905 mil.m3 ili 2%, a u privatnom vlasnitvu je 38,024 mil.m3 ili 12% drvne zalihe. umsko gospodarskom osnovom podruja, koja obuhvaa sve ume Republike Hrvatske, propisana je prosjena godinja sjea (prosjeni godinji etat) od 5,354 mil.m3, i za te ume utvreni godinji prirast od 8,137 mil.m3. Godinji prosjeni propisani etat za regularne jednodobne ume je 3,894 mil. m3 , a prirast u njima je 5,961 mil.m3 , dok je za preborne ume propisana sjea od 1,460 mil. m3 , a prirast je 2,716 mil. m3 . To znai da se od utvrenog prirasta u jednodobnim umama propisanim za sjeu, sjee 65,3%, u prebornim 67,1% ili ukupno 65,7%. Ne smije se zaboraviti, da na 22% povrina nije propisana sjea proredom zbog smanjenog obrasta i opeg loeg stanja, a za njih je iskazan prirast. Privatne ume zauzimaju dvadesetak posto ukupne umske povrine u Republici Hrvatskoj, to iznosi oko 500.000 hektara, od ega polovica na primorskom kru. Ovim povrinama gospodari blizu 600.000 vlasnika na oko 1.500.000 parcela. Ovako rascjepkani umski posjed prosjene je veliine 0,76 ha. U privatnim umama procijenjena drvna masa iznosi oko 80 m3/ha, s trendom pada zalihe. Tijekom 2004. godine u privatnim umama evidentirana je sjea 107.165,12 m3 drvne mase (samo oko 3% ukupno posjeene drvne mase u RH). Vlasnici privatnih uma u najveem broju sluajeva pripadaju starijoj populaciji seoskog stanovnitva, mnogi ne vode brigu o svom umskom posjedu, ili vie nemaju prebivalite u mjestu gdje im je uma. Dravne potpore privatnom umarstvu gotovo da ne postoje, kao ni znanstvena istraivanja, a gospodarenje malim umskim posjedom nepoznanica je za veinu umarskih strunjaka. Mlai umoposjednici nisu zainteresirani za ulaganja i bavljenje umom. Informiranost privatnih umovlasnika i javnosti o umarstvu u RH je vrlo loa, edukacije ne postoje, a komunikacije tijela vlasti i umovlasnika nema. Programi gospodarenja privatnim umama ne obnavljaju se (samo za otprilike 6% povrine privatnih uma postoje vaei programi), evidentirana sjea se obavlja u okvirima odobrenog opsega nune doznake, bez smjernica gospodarenja i propisanih obveza izvrenja umskouzgojnih radova. Ovakvo stanje rezultira nezainteresiranou vlasnika za svoj umski

posjed, vodi daljoj devastaciji privatnih uma i umanjenju drvne zalihe. Javlja se princip gospodarenja putem jednokratnog uitka vrednije drvne mase uz preputanje preostale povrine spontanom razvoju. Radovi jednostavne i proirene bioloke reprodukcije uma propisani su umskogospodarskom osnovom podruja i gospodarskih jedinica, a prema potrebama za uzgojnim radovima u sastojinama. Izvori sredstava za financiranje radova jednostavne bioloke reprodukcije uma osigurani su stopom od 20% u jednodobnim i 15% u prebornim i krkim umama od prodane drvne mase, te sredstva OKF-a za neke radove na kontinentu i radove na kru. Za radove proirene bioloke reprodukcije osigurani su po stopi od 3% od prodane drvne mase, sredstvima OKF-a i sredstava naknada za prenesena ili ograniena prava koritenja uma. U gospodarenju umama znaajni su radovi jednostavne bioloke reprodukcije, a ine ih radovi uzgajanja uma: pripremni radovi na obnovi, sadnja, sjetva, popunjavanje, njega, ienje, prorjeivanje, resurekcija, doznaka, te radovi zatite i ureivanja uma. Radovi proirene bioloke reprodukcije uma u pravilu se odnose na nove povrine koje se prevode u umsku proizvodnju, zamjenu nieg u vii uzgojni oblik gospodarenja, zamjenu neekonomskih vrsta drvea u vrednije. Propisani su znaajni radovi za sanaciju povrina nastalih suenjem uma i propadanjem umskih stanita. Za potrebe sanacije naih najvrednijih uma (hrast, jela, bukva) stalno e zbog suenja i degradacije stanita rasti trokovi obnove, pa stoga i obveze izdvajanja sredstava za BR (bioloku reprodukciju uma). U skladu sa stratekim interesom Republike Hrvatske o ulanjenju u WTO i pristupanju europskim integracijama, Hrvatska je potpisala i ratificirala veinu dokumenata globalnog i meudravnog karaktera, koji izravno ili neizravno utjeu na gospodarenje umama. Time je preuzela obvezu usklaivanja dravne umarske politike s meunarodno prihvaenim naelima. Izraen je Konani prijedlog novog Zakona o umama sa svrhom usklaivanja s navedenim potpisanim i ratificiranim dokumentima. U izradi prateih zakonskih propisa prioritet imaju izmjene i dopune Pravilnika o ureivanju uma, kako bi se gospodarenje umama u potrebnoj mjeri uskladilo s meunarodnim dokumentima i standardima za certificiranje uma. Ovo je naroito vano ako se ima u vidu da se u 2005. godini mora izraditi umskogospodarska osnova podruja s vaenjem 2006. 2015. godina. Nova bi osnova trebala biti izraena u skladu sa svim prihvaenim meunarodnim naelima i osiguravala bi hrvatskom umarstvu nesmetani izlazak i ravnopravnu utakmicu na svjetskom tritu. Izdvajanja ume i umskog zemljita iz umskogospodarske osnove podruja i ustanovljenje slunosti Prema odredbi lanaka 15. i 48. Zakona o umama, u umi ili na umskom zemljitu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje umom, kao i objekti koji su predvieni prostornim planom. Prostornim planom moe se predvidjeti da se u umi ili na umskom zemljitu izgrade objekti za potrebe infrastrukture, sporta, rekreacije, lova i obrane Republike Hrvatske, samo ako iz tehnikih ili ekonomskih razloga nije mogue planirati izvan ume odnosno umskog zemljita. Sabor Republike Hrvatske, odnosno tijelo koje on ovlasti moe pojedine ume i umska zemljita u dravnom vlasnitvu izdvojiti iz umskogospodarskog podruja i prenijeti prava u pogledu odnosnih uma i umskih zemljita

na drugu pravnu osobu, radi njihovog koritenja u druge namjene, ako za to postoji interes Republike Hrvatske. Interes Republike Hrvatske utvruje se na nain i u postupku propisanom Zakonom o izvlatenju (Narodne novine, broj 9/94). Postupak se pokree na zahtjev pravne osobe u iju korist se mijenja namjena i prenose prava u pogledu pojedine ume i umskih zemljita. Na umi i umskom zemljitu moe se osnovati i slunost (izgradnja vodovoda, kanalizacija, plinovoda, elektrinih vodova i sl.), o emu odluuje Vlada Republike Hrvatske. Tijekom 2004. godine slunost je osnovana i za eksploataciju mineralnih sirovina. Rjeenjima Administrativne komisije Vlade Republike Hrvatske iz umskogospodarskog podruja izdvojeno je u 2004. godini ukupno 193,41 ha, a temeljem Odluka Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje imovinom Republike Hrvatske osnovana je slunost za eksploataciju mineralne sirovine na umi i/ili umskom zemljitu na povrini od 13,26 ha. to se tie izdvajanja uma i umskog zemljita tijekom 2004. godine izdvojeno je povrinski manje u odnosu na 2003. godinu kada je oko 1.600 ha uma i umskog zemljita izdvojeno samo za potrebe izgradnje autoceste Zagreb-Split. Po Zakljuku Vlade Republike Hrvatske, Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom rjeava imovinsko-pravne odnose sa investitorima. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva Uprava umarstva i Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom zaprimili su tijekom 2004. godine znaajno vei broj zahtjeva za ustanovljenje slunosti u odnosu na 2003. godinu, a u svrhu podizanja maslenika i vinograda odnosno koritenja umskog zemljita u dravnom vlasnitvu kojim gospodare Hrvatske ume d.o.o. Zagreb. Zbog novonastalog pritiska na ume i umsko zemljite potrebno je strogo potivati propisane kriterije, te na odgovarajui nain kontrolirati namjensko koritenje tih povrina. umarska politika uma je obnovljivo prirodno bogatstvo s kojim je potrebno postupati kao s vegetacijskim oblikom koji ispunjava infrastrukturnu (ekoloko-drutvenu) i sirovinskoenergetsku funkciju. Kao infrastrukturna kategorija uma treba obavljati hidroloku, vodozatitnu, protuerozijsku, klimatsku, protuimisijsku, prirodozatitarsku, genetsku, biolokoraznolikosnu, estetsku, zdravstvenu, rekreacijsku i turistiku funkciju. Posebnu skrb umarstvo treba posveivati uzgajanju i odravanju urbanih uma. Uz ostvarenje ekoloko-drutvenih funkcija, cilj sirovinske funkcije je proizvodnja drva visoke kakvoe, i koritenje bioloki vrijednih umskih proizvoda (biljni lijekovi, zdrava hrana i dr.). U cilju implementacije trajnog gospodarenja umskim biocenozama, a uvaavajui preuzete meunarodne obveze ukazala se potreba razvitka novih metoda inventura. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva tijekom 2004. godine raspisalo je javni natjeaj za izradu Idejnog i operativnog koncepta Nacionalne inventure umskih resursa Republike Hrvatske, a cilj kojega je definiranje metodologije prikupljanja podataka o povrini i prostornoj raspodjeli specifinih vrsta uma, podataka o kvaliteti i kvantiteti, mogunost uvida u vrijedne informacije za industriju i mnoge druge. Nuno je naglasiti da je ovo jedan od prioritetnih projekata u podruju umarstva za iju provedbu je potrebno osigurati sredstva u Dravnom proraunu, a ija provedba se planira za 5 godina i u kojem e se prikupiti podaci koji e biti kompatibilni za bazom podataka najznaajnijih meunarodnih institucija.

Isto tako, kao jedna od zadaa namee se i utvrivanje stvarne emisije ugljinog dioksida, sa ciljem prodaje pozitivne razlike (Kyoto protokol). Kyoto protokolom stvoreni su investicijski preduvjeti za zajednike projekte izmeu razvijenih zemalja i zemalja u tranziciji u podruju smanjenja emisija plinova s efektom staklenika (poglavito CO2). Ova shema investitorima omoguuje bolje odnose sa javnou, poveava marketinku poziciju investitora, certificirani ugljini bonus itd. Zemljama u kojima se projekti ostvaruju omoguuje ouvanje ugroenih prirodnih uma, poumljavanje degradiranih stanita, certifikaciju za vezani ugljik, pristup i bolju poziciju na tritu. Istaknuti zadatak koji se postavlja za ume u privatnom vlasnitvu je podizanje razine gospodarenja, to se moe postii osnivanje udruga privatnih umovlasnika, okrupnjivanjem privatnih umskih posjeda, te edukacijom vlasnika i razvijanjem interesa za odrivo gospodarenje. Prijedlogom novog Zakona o umama radi obavljanja poslova dijela javnih ovlasti te unaprjeenja gospodarenja privatnim umama i umskim zemljitima predvia se osnivanje umarske savjetodavne slube ija e glavna uloga biti struna pomo privatnim umovlasnicima u kvalitetnijem gospodarenju umama. Unapreenje stanja i gospodarenja privatnim umama drava bi trebala poticati dodjelom subvencija umoposjednicima i potporama kapitalnim ulaganjima u umarstvu, kao i posebno poticati i pomagati meusobna povezivanja vlasnika privatnih uma i okrupnjavanje njihovih posjeda.U tom smislu predvia se uvesti i poseban Upisnik privatnih umovlasnika. Ciljevi i zadae koji su definirani i u Nacionalnoj umarskoj politici i strategiji koju je donijela Vlada RH, a objavljena u Narodnim novinama broj 120/03.: 1) Razvijati umarstvo u mjeri i na nain koji e, na naelima odrivog gospodarenja, maksimizirati njegov doprinos nacionalnoj ekonomiji i opoj dobrobiti, na nain koji je sukladan zatiti i ouvanju prirode i okolia; 2) Proizvodnja drva visoke kakvoe i to uinkovitije koritenje raspoloive drvne mase. 3) Poveanje udjela prihoda od nedrvnih umskih proizvoda; 4) Restrukturiranje Poduzea za ume i privatizacija poslova u umarstvu; 5) Razdvajanje funkcija upravljanja i gospodarenja umama; 6) Podizanje razine gospodarenja privatnim umama; 7) Ispunjavanje obveza prema Deklaracijama Ministarskih konferencija i uspostava partnerskih odnosa s relevantnim tijelima EU; 8) Povezivanje znanstvenih institucija sa slinim institucijama u Europi i svijetu, i primjena novih suvremenih tehnologija u istraivanjima; 9) Kontinuirano usavravanje kadrova i ukljuivanje visokog kolstva u sustav europskog visokog obrazovanja (ECTS); 10) Certificiranje uma cilj je razviti nacionalne standarde koji e biti baza za certificiranje uma u Hrvatskoj. 11) Provesti Nacionalnu inventuru umskih resursa Republike Hrvatske po meunarodno prihvaenim standardima Sukladno svjetskim trendovima, umarstvo e imati sve vie ekoloku i zatitnu funkciju, to e zahtijevati prilagodbu poslovanja i na druge segmente koji su direktno ili indirektno vezani uz umarstvo (nedrvni umski proizvodi, usluge u urbanom umarstvu, usluge u graevinarstvu i sl.). Prioritete ciljeva gospodarenja umama (ouvanje stanita i

stabilnosti ekosustava, bioloka raznolikost, poveanje opekorisnih funkcija uma, proizvodnja drvne sirovine) treba usklaivati sa trenutnim opim i posebnim zahtjevima prema umskoj proizvodnji na svim razinama. U gospodarenju umama zadani ciljevi bit e postignuti planiranjem postupka sa umom u cilju odrivog gospodarenja, uz stalno praenje promjena u umi (monitoring) koje su izazvane nepovoljnim ekolokim imbenicima (kisele kie, klimatski ekscesi, tetni organizmi i dr.)., te prilagoavanje promjenama ( ureivanje uma). S vremenom e sve vie rasti potreba i potranja za ekolokim i socijalnim funkcijama uma. Zato treba stvarati povoljnu podlogu za naplaivanje tih funkcija na lokalnoj, dravnoj i globalnoj razini, te poveavati stopu ulaganja (vraanja) u umu Postignue kojim se opekorisne funkcije vrednuju i materijaliziraju treba zadrati, te i dalje razvijati u znanstvenom, zakonodavnom i ekonomskom smislu. Primjenom Zakona o povratu imovine oduzete za vrijeme jugokomunistike vladavine moe se oekivati porast udjela privatnih uma u ukupnom umskom fondu ali ne u nekom bitnom obimu u odnosu na sada. Novim Zakonom o umama propisane se odredbe koje e stimulativno djelovati na organiziranje privatnih umovlasnika i njihovo poticanje na ulaganja u gospodarenje umama. Poticajnim mjerama drava treba pokrenuti poumljavanja umskih povrina koje sada nisu pod odgovarajuom umskom vegetacijom, djelovati u smjeru unapreenje urbanog umarstva, a kod donoenja prostornih planova osigurati suradnju svih zainteresiranih korisnika prostora. Razvoj privatnog poduzetnitva u umarstvu treba usmjeriti k uspostavljanju partnerskih odnosa poduzea koje gospodari umama i poduzetnika, koji u tom odnosu moraju nai obostrane interese. Ovi e partneri-poduzetnici jednim dijelom nastati privatizacijom onoga dijela poduzea za gospodarenje umama koji svoj razvoj moe upotpuniti nastupom na slobodnom tritu, a drugi dio partnera-poduzetnika regrutirat e se iz postojeih poduzetnikih tvrtki koje mogu odgovoriti zahtjevima partnerskih odnosa. Takav sustav privatnog poduzetnitva u umarstvu mora se zasnivati na podizanju kvaliteta usluga (licenciranje), konkurencije izvoaa, slobodnom tritu, uz primjerene cijene kvaliteti obavljenih usluga. Rangiranjem poduzetnikih tvrtki temeljem postignutih rezultata rada i kakvoe pruenih usluga (uobiajena praksa zapadnih zemalja), uz stalno praenje njihovih materijalnih i strunih mogunosti, osigurat e dugoroni karakter partnerskih odnosa, odnosno posao za te tvrtke u duem vremenskom razdoblju, to je u obostranom interesu partnera. Ovako postavljene ciljeve moe se postii prvenstveno promjenom i prilagoavanjem zakonske regulative i drugih podzakonskih akata novim uvjetima, te stvaranjem institucionalnih i kadrovskih okvira koji e omoguiti: - razvoj mjerila i pokazatelja za odrivo gospodarenje umama, - stvaranje partnerskih odnosa, - protok informacija. Ciljeve istraivanja treba ugraditi u nacionalni program znanstvenih istraivanja i program razvoja hrvatskog umarstva, iji bi krajnji cilj trebao biti prijenos rezultata istraivanja u praksu. Donoenjem novog Zakona o umama stvorit e se preduvjeti za provedbu stratekih zadataka u umarstvu. Sam proces restrukturiranja Poduzea za ume zahtijevat e i mnoge druge promjene u zakonskoj i monetarnoj regulativi, kao i odreivanje uloge i zadae umarskog sektora u revitaliziranju pojedinih dijelova gospodarstva i drutva. Potrebno je

usvojiti jedinstvenu umarsku politiku i u novom Zakonu o umama definirati ulogu Ministarstva u odnosu na upravljaku nadzornu funkciju. U tom smislu, kljuno je pitanje ustavna odrednica osiguranja bioloke reprodukcije uma na cjelokupnome umskogospodarskome podruju s jedne strane, uz opredjeljenje za trino poslovanje i stvaranje dobiti u tom poslovanju s druge strane.Ovo potonje obuhvaa nunost prenoenja gospodarske i fiskalne odgovornosti na nie ustrojne razine, to premnijeva i odreen stupanj interesa i nadzora od strane lokalne zajednice. Takav ustroj temelji se na trinome poslovanju subjekata koji moraju ostvarivati dobit, a zajedno osigurati odrivost prirodnih resursa i njihovu bioloku reprodukciju (dravni interes). U cilju usklaivanja zakonodavstva Republike Hrvatske sa smjernicama i propisima EU tijekom 2004. godine posebno povjerenstvo koja je imenovao ministar, radilo je na nacrtu Zakona o umama koji je usklaen sa odredbama Uredbe (EZ) 2152/2003. Europskog parlamenta Vijea od 17. studenoga 2003. o nadzoru nad umama i meudjelovanjem u okoliu u Zajednici (ume u fokusu) i Direktivom Vijea 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o ouvanju prirodnih stanita i divlje faune i flore za to je i pribavljena Izjava o usklaenosti MVPEI-a. U institucionalnom smislu, pred umarski kompleks postavljen je kao cilj restrukturiranje poduzea Hrvatske ume, p.o. Zagreb.. Osim navedenog, ukupnom transformacijom zadovoljili bi se preduvjeti koji se pred nas postavljaju s ciljem ukljuivanja u europske integracije. Vlada Republike Hrvatske, kroz Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva, potaknula je proces restrukturiranja koji e se odvijati u skladu s programom i smjernicama Vlade RH. Spomenuti program Vlade RH napose obuhvaa sastavnice koje preustroj poduzea za gospodarenje umama predmnijevaju kroz gospodarsku opravdanost, odrivi razvoj i odrivost prirodnih resursa, okolinu prihvatljivost, prirodnu postojanost, te socijalnu odgovornost prema zaposlenima. Cilj restrukturiranja poduzea za ume je poveanje uinkovitosti i smanjenje trokova, privatizacija poslova u umarstvu i osnivanje malih poduzea vezanih za umarstvo, te poveanje proizvodnje i prodaje uz postupno preusmjeravanje na iskoritavanje nedrvnih umskih proizvoda, koji moraju zauzimati vei udio u poslovanju. Osim navedenog, ukupnom transformacijom zadovoljili bi se uvjeti koji se pred nas postavljaju s ciljem ukljuivanja u europske integracije. Openito je prihvaena injenica da se bogatstvom uma i pripadajuom zemljom treba upravljati na nain koji promie ekoloki odgovorno, drutveno korisno i ekonomski odrivo gospodarenje umama u svijetu. Republika Hrvatska je poetkom 2002. godine pokrenula projekt izrade nacionalnih standarda za certificiranje uma te je u njega ukljuila velik broj zainteresiranih strana koje procjenjuju kljune elemente odrivog gospodarenja umama u Hrvatskoj uzevi u obzir meunarodne principe, kriterije i indikatore. Certifikat koji je Republika Hrvatska dobila od Forest Stewardship Councila (FSC) (Vijee za upravljanje umama) za 2.000.000 ha uma kojima gospodare Hrvatske ume dokaz je orijentacije Hrvatske prema odrivom gospodarenju umskim resursima.

Meunarodna suradnja Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva po pitanjima meunarodne suradnje tijekom 2004. godine iz sektora umarstva bili su viestruke. Tako je primjerice Ministarstvo izvrilo vie imenovanja za pojedina tijela i strune radne skupine Europske ekonomske komisije Ujedinjenih naroda (UNECE-a) i Foruma za ume Ujedinjenih naroda (UNFF-a), te omoguilo imenovanim predstavnicima aktivno sudjelovanje u zasjedanjima istih. Istovremeno, Ministarstvo je organiziralo izradu razliitih nacionalnih izvjea u cilju ravnopravnog sudjelovanja u radu navedenih organizacija kao to su Nacionalno izvjee Republike Hrvatske za peto zasjedanje Foruma za ume UN-a (UNFF 5), Nacionalno izvjee Republike Hrvatske o umskim poarima i Nacionalno izvjee o procjeni umskih resursa (Global FRA 2005). Tijekom 2004. godine nastavljena je suradnja Ministarstva pri prikupljanju i distribuciji statistikih podataka iz sektora umarstva (podaci o sjei drva, uvozu, izvozu, umskim poarima i sl.) za meunarodne organizacije. Pokrenute su i razliite aktivnosti u suradnji s drugim ministarstvima u cilju ispunjavanja meunarodnih obveza (Okvirne konvencije o promjeni klime i pripadajueg Kyoto protokola i legislative Europske unije na podruju obnovljivih izvora energije). Vana aktivnost svakako je bila i poticanje umarskih znanstvenika na intenzivnije ukljuivanje u rad meunarodnih umarskih znanstvenih organizacija i programa, npr. COST.

Prioriteti za budunost uma i umskog zemljita u Republici Hrvatskoj: donoenje novog Zakona o umama izrada podzakonskih akata temeljenih na Zakonu o umama nastavak restrukturiranja Hrvatskih uma d.o.o. Zagreb izrada i donoenje Zakona o umskom reprodukcijskom materijalu usklaenog za Smjernicom Vijea ministara 1999/105/EZ o tritu umskim reprodukcijskim materijalom, a sukladno NPPEU za 2005. godinu izrada i donoenje Zakona o hrvatskoj komori inenjera umarstva i drvne tehnologije, te osnivanje Komore nastavak provedbe Nacionalne inventura umskih resursa Republike Hrvatske ustanovljenje umarske savjetodavne slube provedba znanstvenih istraivanja, s posebnim naglaskom na poduzimanje mjera za spreavanje propadanja uma i smanjenja znaajnog udjela sluajnog prihoda kod glavnih umskih vrsta