Molba itateljima

Ukoliko vam se ova knjiga nije svidjela, molim vas, darujte je nekom drugom, moda e se njemu svidjeti: a ako smatrate da je dobra i vrijedna, molim vas, da proirite barem dvije tri kopije: na taj ete nain i vi dati svoj doprinos irenju ovog znanja, koje je mnogo bitnije od svjetovnog. Ovo molim zbog toga, to prijevod nije predvien za tisak, pa e samo na ovaj nain iri krug ljudi imati prilike proitati ovo vrijedno djelo. ova saznanja mogu dovesti do promjene svijesti: a promjena svijesti kod to veeg broja ljudi, predstavlja jedinu nadu za bolju budunost !ijelog ovjeanstva. Unaprijed za"valjujem.

Prevodilac

#$#

# $$ #

OTLAPRINCIP
%&'$ (% )
*adraj
PREDGOVOR......................................................................................................................................................... O T L A PRINCIP................................................................................................................................................! "VOD #....................................................................................................................................................................$ "VOD %....................................................................................................................................................................& 'TO (E NA()ITNI(E " *IVOT"+......................................................................................................................, PRVI DIO.................................................................................................................................................................+.$,&O $, (-.- ...................................................................................................................................................../ 0.O1-2O O3 *%4% 5$ $6% 4%*7O8O9 O 4$9%.....................................................................................................++ 2.1.Strah..........................................................................................................................................................12 2.2.Grijeh........................................................................................................................................................13 2.3.Neprihvaanje odgovornosti.....................................................................................................................15 2.4.Uplitanje...................................................................................................................................................16 2.5.Traenje u i vanjs!o" svijetu...................................................................................................................1# 2.6.$o"ple!snost ivota..................................................................................................................................1% 2.#.&a'ionalnost ( )nali a..............................................................................................................................21 2.*.Nesposo+nost da se sa"ostalno i logi,no ra "i-lja.................................................................................22 :.7O*'.%3$;%: 7(O4'%8$ *U %(.%<$1$...............................................................................................................0= DR"GI DIO...........................................................................................................................................................%. +.O1-2O 5O1.%2 >U 2;$O $(-.........................................................................................................................0? 1.1.Najradi!alnije te"eljno pravilo................................................................................................................2* 1.2..rin'ip slo+odne volje..............................................................................................................................31 1.3./ovje!ov poten'ijal...................................................................................................................................32 0.O1-2O >U 2;$O $(- U $1%(,U8 @ A$1O6......................................................................................................:= 2.1.Sve je vi+ra'ija ( energija.........................................................................................................................36 2.2.0+je!tivni svijet ne postoji........................................................................................................................3# 2.3.Sve je 123N0T).......................................................................................................................................44 2.4.Totalna !o"uni!a'ija................................................................................................................................42 :.7O*'.%3$;%: 7(O4'%8$ *U (.%<$1$...................................................................................................................B: TRE/I DIO............................................................................................................................................................!$ +.-2;$.- C (%-2;$.-..........................................................................................................................................BD 1.1.1edna le!'ija i 5i i!e s posljedi'a"a6 na,in na !oji 5un!'ionira na-e "i-ljenje.....................................45 1.2.7to je svijet8 $lju, ljuds!e "oi...............................................................................................................52 1.3.Totalna sa"oodgovornost6 dovi9enja slu,ajnosti....................................................................................54 0.O67U<6- .%.....................................................................................................................................................DE 2.1.&adi se o "oi nad ivoto" i s"ru..........................................................................................................5# 2.2.)!tiviranje va-e univer alne inteligen'ije................................................................................................5* 2.3.: +jegavanje nepotre+nog gu+it!a energije i energets!ih +lo!ada..........................................................63 2.4.1edno apanjujue ot!rie6 idealno ivotno stanje...................................................................................6% 2.5.S"isao ivota............................................................................................................................................#1 :.'.U4-1.............................................................................................................................................................E0 3.1.;ju+av je....................................................................................................................................................#2 3.2..ut od so'ijalne do !o "i,!e svijesti........................................................................................................#6 3.3.;ju+i svog +linjeg poput sa"oga se+e....................................................................................................#% 3.4.U ro! svih ljuds!ih pro+le"a i njihovo nadilaenje.................................................................................*1 3.5.<ahvalnost = a+oravljena di"en ija.......................................................................................................*2

#+#

0ETVRTI DIO.......................................................................................................................................................$ +.*-A%6-2...........................................................................................................................................................?D 0.1%'$2- ,-4'U3-: F4$6$ 9%6% 2-O 4O&F........................................................................................................?= :.8O&U9 O*6 2O.- O3U,$8- 3-G....................................................................................................................??

#0#

Pred1ovor
)utor se pre!o 34 godina +avi prou,avanje" na !oji na,in ivot 5un!'ionira. &2N2 2G;: je ute"eljitelj i voditelj :nstituta a i"pulse uspjeha u 0et>ilu a. 3. ;. Svejedno da li je u pitanju ?er"ann ?esse@ Aoltaire@ ;ao T e@ $ri-na"urti@ Buddha ili :sus = 2gli sve njih integrira u svoje" jedinstveno" 0 T ; ) = prin'ipu. 0vaj !reativni "islila'@ !ojeg je ne"ogue !lasi5i'irati u ne!u od postojeih she"a@ pre entira na" prastaro nanje na sasvi" nov i jedinstven na,in. Te"a C;ju+avC vjerojatno ni!ada do sada nije +ila pri!a ana na ova!av na,in. )utor na" po!a uje@ a-to je lju+av e!ono"s!a i 5i i!alna te"a@ te na" do!a uje@ da je u po"o lju+avi sva!i pro+le" rje-iv. Svijet nije nesavr-en i ( ili !o"pli'iran. Svijet je savr-en i "nogo@ "nogo jednostavniji no -to s"o i!ada "islili. 0 T ; ) = prin'ip je univer alno upotre+ljiv@ -to na,i6 u vo9enju podu ea@ u politi'i@ u sportu i sasvi" openito u privatno" ivotu. 0vo nije e oteri!a@ nije "isti!a@ ovo nije religija6 ovo je ivotD CSvijet@ prijatelju Govinda@ nije nesavr-en niti se nala i na polagano" putu usavr-avanja6 ne@ on je u sva!o" trenut!u savr-en.C pisa! Germann Gesse, *idd"art"a C.o "o" "i-ljenju@ sve -to postoji@ "ora se te"eljiti na jednoj i ra ito jednostavnoj ideji. : po "o" "i-ljenju !ada !ona,no ot!rije"o tu ideju@ ona e +iti toli!o logi,na@ da e"o rei jedni drugi"a6 ...ta !a!o +i druga,ije i "oglo +itiDC Hiziar .o"n I"eeler

#:#

O T L A 2ri3ci2
Ovdje se radi o univerzalnoj ivotnoj zakonitosti, kojoj podlijee svaki ovjek bez izuzetka. O 6 '0 - je skraeni!a za O6 C otpustiti ' C '0 ljubav puta ljubav, odnosno na kvadrat - C ak!ija @ reak!ija O 6 ' - prin!ip je najradikalniji izraaj ekonomskog prin!ipa, i to stoga, jer se tu radi o supravodljivosti u ivotu ovjeka. 6o znai: O 6 ' - prin!ip pokazuje, kako ete svaki !ilj postii u najkrae vrijeme i s manje napora nego to se postie na uobiajen nain '0 ukazuje na to, da se poveavanje ljubavi ne odraava linearno na uinak odreene osobe, ve djeluje na kvadrat Janalogno O"m#ovom zakonuK L

#B#

"vod #
U beskraju svemira lebdi zrno praine jedno od milijardi zrna praine, a njegovi ga stanovni!i nazvae Fplanet ,emljaF. 1e tisuama godina, tamo se dogaaju udne stvari. 4ia koja tamo ive, koja sama sebe nazvae ljudima, troe velik dio svog vremena na meusobne borbe: ponekad se ak i meusobno ubijaju. - to se dogaa iz razloga, koji su jednom izvanjskom promatrau sasvim nes"vatljivi. e radi se naime o vladanju !ijelim zrnom praine F,emljaF, ne, radi se uvijek tek o vladanju jednim njezinim nes"vatljivo malim djeliem. $sto je tako nes"vatljiva i injeni!a, da ti ljudi ve tisuama godina misle, da ne postoji nikakva inteligen!ija u beskraju svemira, koja bi bila via od nji". $ako ta bia ne znaju kako svemir Hunk!ionira, ona su se oduvijek smatrala krunom F*tvaranjaF. .o i danas postoje teorije koje polaze od toga da je ovjek kruna F*tvaranjaF, u osnovi agresivan i da su zbog toga sukobi, ratovi i ubojstva neto s ime ovjeanstvo uvijek mora ivjeti. -ko ,emlju stvarno uzmemo kao da je zrno praine u beskraju svemira, tada je lako zamisliv sljedei prizor: visoko razvijena bia iz dubina svemira posjeuju ,emlju u razma!ima od nekoliko stotina ili tisua godina Jto u svemiru znai tisuu godinaK. Oni dolaze, da bi vidjeli, da li je ovjeanstvo u meuvremenu s"vatilo kako FonF , ivot Hunk!ionira. 3o sada su ti posjetio!i sasvim sigurno uvijek iznova ponovo otili kimajui glavama, jer im jednostavno nije bilo jasno, zato ljudi ne ele s"vatiti. ,a svaki razvijeni du", svakako je zagonetka zato ljudski du" ne Hunk!ionira. Ono, o emu se u ovoj knjizi izvjetava, naziva se ivotom. Ovo je pokuaj pisanja Fuputa za upotrebuF to se odnose na ivot. 8i imamo upute za upotrebu za automobile, maine za pranje rublja, "ladionike, televizijske aparate itd., itd. Ovdje je uputa za upotrebu ivota. Ona bi za neke ljude moda mogla biti sasvim korisna. 8oglo bi biti, da ne postoji prirodni zakon, koji kae da se moramo meusobno boriti i ak ubijati. 8oglo bi biti, da ne postoji prirodni zakon, koji kae da se ivot mora nuno sastojati od serije vei" ili manji" problema. 8oglo bi biti, da postoje ivotni zakoni, koji moda esto, suvie esto krimo, i time nepotrebno sebi oteavamo ivot. - moglo bi biti i to da nam O 6 ' - prin!ip stvarno pokazuje mogunost za rjeavanje svi" problema. -li to ete moi ustanoviti samo ako ga u vaem ivotu isprobate. 6ada ete sami moi ustanoviti, da li je Germann Gesse imao pravo, kada je u svojoj knjizi *idd"art"a napisao slijedee rijei: CSvijet@ prijatelju Govinda@ nije nesavr-en niti se nala i na polagano" putu usavr-avanja6 ne@ on je u sva!o" trenut!u savr-en.C

#D#

"vod %
2ada je rije o mudrim uenjima ili ivotnim zakonitostima, esto se misli na mudrosti $stoka. 6amo je stvarno bilo a i sada i" ima gurua, majstora itd., koji su doli do veliki" uvida. <to se ove knjige tie, elim spomenuti slijedee: kao prvo, ja ne dijelim u istone i zapadne mudrosti i znanja: ili je neto zakonitost, tada vrijedi svuda na svijetu i u svemiru, ili nije zakonitost, tada ne vrijedi nigdje. 3rugo, ja ne obraujem temu sa zapadnjakog gledita, ve, a to je odluujue, sa ekonomskog gledita. .a sam u prvom redu ekonom, a ta injeni!a nalazi svoj odraz i u O 6 ' - prin!ipu. 2ao stanovnik ,apada i ekonom, ja, primjeri!e, imam potekoa s dugotrajnim medita!ijama o mantrama ili o FniemF. 3ivim se onim ljudima koji to moguM ali sumnjam, da li je to za veinu ljudi posebno na ,apadu prikladan put za rjeavanje nji"ovi" problema. 5ini mi se takoer, da su mnoga od ti" uenja namijenjena jednoj eliti. - !ilj ne moe biti, da samo jednoj maloj eliti uspije stei izvanredne uvide i uspije doi do optimalnog rjeenja nji"ovi" problema. Ono to je nama potrebno, po mom miljenju, je nain ponaanja, uz pomo kojeg svatko moe smjesta rijeiti svoje probleme i postii svoje !iljeve a da prije toga ne mora godinama meditirati. -ko postavimo za"tjev, da svatko moe smjesta primijeniti bitne zakonitosti, tada to takoer znai, da se ne trae nikakva povijesna , HilozoHska ili prirodoznanstvena predznanja. .edino to se trai, to je zdrav ljudski razum. aalost je est sluaj, da velika koliina HilozoHski" i prirodoznanstveni" znanja ne pogoduje uvijek zdravom ljudskom razumu. $ suvie nauenog, knjikog znanja, vrlo esto zastire pogled na jednostavne istine. ,ato je meni stalo da pokaem jedan prin!ip, kojeg svatko moe smjesta isprobati i testirati u svom ivotu. *vaka itatelji!a i svaki itatelj e tada moi sam ustanoviti da li Hunk!ionira. e radi se o nekoj teoriji, ne radi se o HilozoHiji, o kojoj se moe lijepo diskutirati i raspravljati. 3iskusija o teoriji, koju pojedina! ne moe sam isprobati, gubljenje je vremena. Ovdje se radi o naem ponaanju u svakodnevnom ivotu.

#=#

'to je 3ajbit3ije 4 5ivot4+

4ud""a je navodno jednom rekao da ga pitanje 4oga ne zanima, da je to teorija. -li to je onda ono bitnoN <to je vanoN 8eni se ini da posebno mi na ,apadu imamo sve razloge da sebi ozbiljno postavimo ovo pitanje. .a tako mislim stoga, to od strane mnogi" ljudi esto ujem Fnemam vremenaF -ko ve smatramo da imamo premalo vremena, tada bi bilo logino da se pozabavimo barem s najbitnijim, s onim Jsada govori ekonomK to donosi najveu korist. ,animljivo je, da mnogi ljudi niti za to nemaju vremena. U obliku male prie, to izgleda ovako: a obali sjedi ovjek i pokuava rukama loviti ribe. .edan prolaznik ga potapa po ramenu i ree:FGej, dobri ovjee, doi , pokazat u ti kako se plete mrea. * njom e moi mnogo bre i vie riba u"vatiti, nego rukama.F Onaj prvi je toliko kon!entriran na jezero pred sobom, da je jedva sluao. e podiui pogled, on odgovori prolazniku: F emam vremena. 8oram loviti ribu.F Ovo zvui trivijalno, ali je svakodnevna realnost. 2oliko li se ljudi nalaze upravo u ovakvoj situa!ijiN emam vremena za bitno, jer se moram kon!entrirati na nebitno. o to je to to je bitnoN (adi se o odgovoru na jedno jedino !entralno pitanje, a to pitanje glasi: 2ako da s najmanje napora i koliko je bre mogue prijeem iz *-3-< .%& stanja u A%'.% O stanjeN $ to je ve sve. ita vie nije vam potrebno znati. ,atoN *asvim jednostavno: *ve to sainjava ivot pojedin!a, moe se podijeliti na *-3-< .% i A%'.% O. *adanje stanje je trenutno stanje. Aeljeno stanje je ono, kakvo bi trebalo bitiM ono to mi sebi zamiljamo. *asvim je logino da eljene !iljeve ne elimo dosei s mnogo truda i na polagan nain, nego to je mogue bre i s najmanje napora. *laete li seN 8oda ete sada misliti: tipini ekonom. * najmanjim moguim naporom to vei uspje". &dje je tu ovjenostN Odgovor je sasvim jednostavan. $ nematerijalne se vrijednosti mogu podijeliti u ono to .%*6 i ono to bi 6(%4-'O 6renutno stanje moe biti: nezadovoljstvo, nezaposlenost, ovisnost o drogi, rat itd., - odgovarajue eljeno stanje bi bilo zadovoljstvo, posao, ivot bez droge, mir... -ko dakle govorim o *-3-< .%8 i A%'.% O8, tada niti u kojem sluaju ne mislim samo na materijalne !iljeve. 8islim na sve. O 6 ' - prin!ip je univerzalno primjenljiv. - to znai: primjenljiv u privatnom ivotu, poslovnom , u sportu, u politi!i Jrat@ mirK, u drutvu. ,a poslovnog ovjeka se eljeno stanje moda sastoji u veoj dobiti. ,a zen#budista je eljeno stanje prosvjetljenje. ,a 7alestin!a je eljeno stanje vlastita drava. ,a amerikog predsjednika se eljeno stanje moda sastoji u miru na bliskom i dalekom $stoku. ,a majku je eljeno stanje, kada njezina dje!a dobro napreduju. ,a brojne dravne uprave je eljeno stanje smanjenje nezaposlenosti.

#E#

*ve to moete zamisliti, moete podijeliti na sadanje i na eljeno, i time vam O 6 ' - prin!ip pokazuje, kako ete brzo i s najmanje napora postii vae sasvim osobno eljeno stanje. .a jo nisam nikoga sreo, tko bi svoje !iljeve "tio dosei sa to je mogue vie napora i to polaganije. - ipak: izjava Fsa to je mogue manje naporaF u opre!i je s naim !jelokupnim zapadnjako kranskim odgojem. ama je reeno, da moramo u znoju li!a svoga zaraivati na kru". <to vie napora JborbeK tim vea zasluga. 5ak i istonjaki mudra!i puu u isti rog. edavno sam u nekoj knjizi o ,enu itao da itala! sebi ne treba praviti nikakve iluzije, jer da e se od njega traiti mnogo, mnogo rada. $za toga stoji ideja: tko se jako trudi, na kraju biva nagraen. O 6 ' - prin!ip tvrdi upravo suprotno. itko se ne treba muiti. 7ostoji jednostavniji i bri put za rjeavanje nai" problema i postizanje !iljeva. 5ak ako se ovom tvrdnjom suprotstavljam raznim HilozoHijama, ipak osjeam da se nalazim u najboljem drutvu. .edan od najvei" uitelja mudrosti svi" vremena, $sus, rekao je o tome kako slijedi: C.ogledajte pti'e ne+es!eD 0ne ne siju i ne anju i ne sa!upljaju u itni'e@ a va- ne+es!i 0ta' ih ipa! sna+dijeva hrano". <ar vi niste "nogo vredniji od njih8... .ro"atrajte poljs!o 'vijee !a!o rasteD 0no ne radi i ne trudi seE a ja va" !ae"@ da niti Salo"on u svoj svojoj ras!o-i nije +io ta!o odjeven !ao ono.CFGat. 6@26H Ovdje nema niti rijei o tome, da bi mi nae !iljeve trebali ostvariti po mogunosti sa to vie truda. *ve, to je $sus rekao, odgovara osnovama ekonomije: radikalnije ekonomske zakonitosti od ovi" $susovi", neemo nai nigdje. ,animljivo je, da se ovo jako malo odrazilo na nau kulturu i na odgoj. $deal vrijednog radnika u apsolutnoj je opre!i s gornjom izjavom $susovom. *ada vas jedino molim, da ne mislite kako zagovaram lijenost: ne, ja samo predlaem drugaiji, ekonominiji put. Ovdje se namee jo jedna vana primjedba u vezi sa eljenim stanjem: 8eni nije do toga da pokaem, kako se moe postii jedan sasvim odreeni !ilj. (adi se o prikazu temeljnog ivotnog me"anizma, uz pomo kojeg su dostini mnogi !iljevi. 6o ima jo jedno vano znaenje: vi od mene nikad neete uti to bi trebalo biti va !ilj. .a ovdje ne govorim o dobrim ili loim !iljevima. 6o je ljudsko vrednovanje. Ovdje se radi o zakonitostima koje ne potjeu od mene, koje ne potjeu od nijednog ovjeka. 6e zakonitosti su oduvijek bile, jesu i ostati e takvima kakve jesu. -ko poznajemo zakonitosti, moemo i" iskoristiti u nae svr"e. -ko i" ne poznajemo, tada postoji mogunost da i" primijenimo na nau tetu i time nepotrebno oteamo sebi ivot. 6ako sam ja radio tijekom polovi!e svog ivota, sve dok mi jednog dana nije bilo dosta, te sam rekao sebi Fto ne moe biti, mora da ide i drugaijeF $z toga je nastalo ovo, to nazivam FO 6 ' - prin!ipomF .

#?#

7(1$ 3$O

'judska drama
CGi nala i"o utjehe@ nala i"o ola!-anja@ u,i"o vje-tine u po"o !ojih se+e avarava"o. )li ono +itnoE .ut putova ne nala i"o.C Germann Gesse, *idd"art"a

#. I61o3 i6 raja
CNije "oje da sudi" o ivoti"a drugihDC Germann Gesse, *idd"art"a 'judi su optereeni jednim !entralnim problemom. (adi se o stalnom prosuivanju to je dobro i to je zlo. 8i sudimo o sebi samima, o drugim ljudima i o situa!ijama. 7roblem je tada slijedei: ono to je dobro za 8ajera, za 8illera je moda loe. $ sukob je ve programiran. 3ijeljenje na dobro i zlo nema nikakve veze sa nekim prirodnim zakonom. 6o su ljudske predodbe o moralu, koje se mijenjaju tijekom vremena i koje se ak razlikuju od podruja do podruja. jima je zajedniko da proizvode sukobe. *ukobe u ljudima i izmeu ljudi. 6ime je, naravno, stvorena i podloga za ratne sukobe. Otkuda potjee to donoenje sudova, ovo dijeljenje na dobro i loeN Uili smo to u koli: to je pria o jabu!i i -damu i %vi. U njoj se kae, da su jeli plodove sa stabla spoznaje dobra i zla. Ovdje upada u oi slijedee: oito neto poput dobra i zla prije toga nije postojalo. ,amisliv je dakle oblik postojanja koji ne poznaje niti dobro niti zlo. 2ako je ime tom obliku postojanja, to kae nam naslov prie: govori se o izgonu iz raja. *tanje dakle u kojem nema dijeljenja na dobro i zlo, ovdje se sasvim naziva FrajemF . (aj nije neko geograHsko mjesto ili neto to e se nekada u budunosti dosei, ne, raj je oito i jednostavno, stanje du"a. *vaki bi se ovjek mogao trenutno katapultirati u raj, kada bi prestao svijet a time naravno i sebe samoga dijeliti na dobro i loe. itko ovjeka ne sprjeava da se vrati u raj osim njega samoga. 2onano, on nije niti bio protjeran iz raja, kao to naslov kae, jer, na kraju krajeva, on sam je dobrovoljno jeo plodove stabla spoznaje dobra i zla. On je dakle samoga sebe izba!io iz raja. - upravo ono utjeno u !ijeloj stvari: poto je samoga sebe svojim donoenjem sudova protjerao iz raja M njemu je mogue i ako prestane suditi vratiti se tamo. 8i bi trebali sebi jasno predoiti: Upravo u onom trenutku, kada smo poeli suditi i praviti razliku izmeu dobra i zla, zapoeli su i nai problemi. 1i drage itatelji!e i itatelji, ne bi imali nikakvi" problema, da ne sudite. 8olim vas da o tome jednom dobro razmislite.

#/#

Ovo dijeljenje na dobro i loe je isto ljudska osobina. 7riroda ne dijeli: priroda ne sudi. ,amislite sebi, to bi se dogodilo, kada bi *un!e poelo suditiL 2ada bi *un!e reklo: 8illera je ubio jednog ovjeka, zbog toga on danas nee imati svjetlaM 8ajer je pomagao svojim prijateljima, a osim toga je dao i prilog dobrotvornoj organiza!iji, zato e danas dobiti vie svjetla. 8oete li sebi zamisliti kaos koji bi u tom sluaju nastaoN -ko to sebi ne moete zamisliti, tada jednostavno pogledajte, to je ovjek pomou donoenja sudovaL napravio u svijetu. ita ne izgleda suvie "armonino. 4udimo dakle sretni, to barem priroda ne sudi. 6o se uostalom moe proitati i u *vetom pismu: C1er Bog dopu-ta da Sun'e o+asjava i do+re i le@ a !i-a pada i a pravedne i a nepravedneC J8at. D,BBK .edino je ovjek taj, koji se oajno dri donoenja sudova. .a i" uvijek iznova vidim na mojim seminarima: ljude, koji se dre svoji" sudova kao da su to pozitivna dostignua. 'ako je s"vatljivo zato. 2ada bi se odrekli donoenja sudova, tada vie ne bi mogli suditi susjedu ili nekom suradniku. - tog se FzadovoljstvaF mnogi ne ele odrei. 6o bi, naime, znailo neto sasvim posebno: znailo bi, da ja odjednom vie nisam bolji od drugi". *ve dok mogu prstom ukazivati na takozvane zle ili loije ljude, sve dotle sam oito bolji od nji". 6o daje ugodan osjeaj nadmoi. *amo: iz toga nastaju "rpe problema i sukoba. -ko smo ozbiljno zainteresirani za rjeavanje nai" problema i sukoba tada moramo prestati sa donoenjem sudova. -li ako smo ozbiljno uvjereni da se svijet sastoji od dobra i zla, tada moramo biti i spremni ivjeti s odgovarajuim sukobima. 7okuaj stvaranja pitomijeg svijeta u tom je sluaju gubljenje vremena. 8irniji svijet nee postojati sve dok se drimo navike suenja. 7rimijenjeno na pojedin!a, to znai nee postojati "armoniniji ivot, sve dok lijevo i desno sudite o drugim ljudima a i o sebi samomeL Ovdje imam objanjenje zato !rkve i U , kao i brojna etika udruenja dobre volje, ne mogu mnogo doprinijeti rjeavanju problema. Upravo suprotno: zbog toga to i ove organiza!ije sve dijele na dobro i na loe, one sasvim logino, stvaraju istovremeno nove probleme. 7oznati psi"olog ;. &. .ung opisao je to na svoj nain: F1rline su po ljude opasnije odo porokaF. 5ovjek s vrlinama sklon je stroe suditi od poronog ovjeka a time automatski stvara nove sukobe, dakle upravo suprotno onome to eli. 6eko je s"vatiti zato brojni ljudi ovo ne ele uvidjeti. 7ostoje brojni primjeri, koji potvruju ispravnost izloenog gledita. ajupeatljiviji primjer iz politike za mene predstavlja odnos izmeu $zraela!a i 7alestina!a. Oni su desetljeima meusobno ratovali jer je svaki od nji" onog drugog smatrao zlim: (ezultat je svakome vidljiv: tisue mrtvi", neizre!ive patnje mnogi" ljudi, ali bez napretka u mirovnom pro!esu, bez napretka u kvaliteti ivota. Usprkos Jili upravo zbogK N visoke !ijene svega, uope nije bilo napretka. O ekonomiji ovdje sasvim sigurno ne moe biti govora. - onda sasvim iznenada, netko vie ne prijeti akom, ve prua ruku pomirni!u. $ praktiki preko noi, stvari se poinju odvijati. 7ostaje moguim ono, to desetljeima nije bilo mogue i to uz minimalan napor. *ada se poinje dogaati neto udno. 7ostoje ljudi koji usprkos svemu i dalje sude, oni ele sukob a ne rjeenje sukoba. 6o je nji"ova odluka. *amo se takvi sutra ne bi smjeli tuiti na svoje mrtve.

# +O #

.o se neto dogaa, ili bolje reeno: ne dogaa se. 8i oito nismo sposobni ono to su nam $zrael i 7'O demonstrirali, primijeniti na druge situa!ije. a sukobe u vlastitom poduzeu ili porodi!i. a ovo sam mislio, kada sam u uvodu spomenuo vanzemalj!e. .edno vanzemaljsko bie, koje nas posjeti svako nekoliko tisua godina, ne bi vjerojatno moglo zamijetiti nikakav napredak u naem nainu razmiljanja. 6o to sada deHinitivno znamo da se ,emlja vrti oko *un!a nije za zanemariti, ali u pogledu ovjenosti nije nas mnogo dalje odvelo. $ vjerojatno ima malo ljudi , koji smatraju da su problemi postali manjima. iti let na 8jese! nije nita doprinio rjeavanju etniki" sukoba, a nezaposleni takoer zbog tog dogaaja nisu sretniji. 7ovijest je puna primjera slini" $zraelu i 7'O. -li nije obavezno potrebno da se sluimo povijesnim primjerima, ako elimo saznati neto o dijeljenju na dobro i zlo. 1eina ljudi e primjere za to nai u svome osobnom ivotu. 2oliko nam se esto neto dogodi , to smjesta o!ijenimo kao loe. -li gledajui unatrag, re!imo nakon dvije, tri ili vie godina, ustanovljavamo da ono to smo smatrali loim, i nije bilo tako loe, da je imalo svoj smisao. -li u trenutku donoenja suda, stvoren je konHlikt. - s ekonomskog gledita, svaki konHlikt je, naravno, rasipanje energije, vremena i nov!a. Ovo nije mogue izbjei: ako svoje probleme, bez obzira na koje se podruje odnose, elite stvarno rijeiti, tada morate prestati dijeliti svijet na dobro i zlo. *vijet jest. On nije dobar, on nije lo. On jest. 6o je tako jednostavno, a opet tako teko. -ko se ne elimo odrei naeg dijeljenja svega na dobo i loe, tada se, ako elimo biti iskreni, ne smijemo uzbuivati nad svjetskim i osobnim problemima. .edino FuzbuivanjeF koje bi imalo smisla, bilo bi nad nama samima, nad naom nesposobnou to nam ne uspijeva nadvladati dualitet dobra i zla. itko nas nije protjerao iz raja. 8i smo sami sebe izba!ili iz njega. (aj je ovdje, samo jednu jedinu misao udaljen od nas, od vas, dragi itatelji. o sad vas molim, ne pravite greku ekajui druge. U tom sluaju moete dugo ekati. e radi se o svijetu, ne radi se o drugima, radi se o vama. (aj eka, on je samo jednu jedinu misao udaljen od vas ali vi ga morate misliti. itko to nee uiniti umjesto vas. 8i emo se u knjizi uvijek iznova vraati na ovu temu. Ovdje mi je bilo stalo do toga, da vam pojasnim sr ljudskoga problema. Aelio sam vam pokazati, gdje se nalazi linija to razdvaja raj od ljudske patnje. Aelio sam vam pokazati, da mi sami sebe svakodnevno izgonimo iz raja, time to donosimo nae sudove.

%. Ova7o od 8ebe i3ite be82omo93o bi9e

CNje"u je prepre!o" +ilo suvi-e nanja@ suvi-e svetih stro5a@ suvi-e rtvenih pravila@ suvi-e posta@ suvi-e napora i stre"ljenjaDC Germann Gesse, *idd"art"a 5ovjekova mo je tako ogromna, da on ak ima mo, odloiti je i samoga sebe uiniti bespomonim stvorenjem. Ovom se mogunou obilno sluimo. <tovie, ini se kao da se time ovjek najradije bavi. a mojim seminarima, ja uvijek iznova imam priliku promatrati kako ljudi svim silama nastoje izgledati bespomonima. 'jude nita vie ne uzbuuje od izjave da su mona bia. (azlog tome je jasan: ovjek koji posjeduje mo odgovoran je za

# ++ #

svoj ivotL ekima je to suvie. Oni radije preuzimaju ulogu rtveM tada barem imaju mogunost da se ale i druge ine odgovornima za svoju bijedu. -ko pripadate takvima, tada vam ova knjiga u ovom trenutku nee biti korisna. 8oda je moete ponovo poeti itati za desetak godina. *ada emo govoriti o nekoliko trikova koje mi ljudi primjenjujemo, pomou koji" sebe inimo bespomonima.

0.+. *tra"
*tra" utjee na mnogo ljudi. 7ri tome mislim na stra" od bolesti, nesretnog sluaja, re!esije, otpusta s posla. $li sasvim jednostavno stra" od eHa, ili suradnika. *pomenuti treba jo stra" od odgovornosti i tui" miljenja. ,atim od provale, agresije, od rata. 8oemo nastaviti nabrajati unedogled. 3a bi ovim stra"ovima postavili izvjesne grani!e, izmislili smo dvije stvari: osiguranje i so!ijalnu dravu. Oboje ljudima nudi barem neku vrstu sigurnosne mree. 2oliko je velik stra", vidljivo nam je ako pogledamo kako veliko znaenje ove dvije institu!ije imaju. (adi se o golemim sumama, koje one posjeduju i kojima raspolau. U materijalnom svijetu je samo po sebi s"vatljivo da se nov!em pokuava kupiti izvjestan stupanj sigurnosti. 3ublji je problem u tome, da smo mi nesigurni u svojoj nutrini. esigurnost uzrokuje stra", a stra" ne vodi samo osiguranjima nego dovodi do borbe, obrane, agresije. <to vie nesigurnosti tim vie stra"a, tim vie obrane, tim vie agresije. 5ovjek koji se osjea nesigurnim, je naravno, ovjek bez moi. .edan stvarno moan ovjek se, sasvim logino nee osjeati nesigurnim, a to znai, on se nee plaiti. 6ime je stra" jedan problem ljudske nesigurnosti. esigurnost je nedostatak povjerenja u svijet. $ sada se polako pribliavamo neemu zanimljivom. 1eina ljudi pripada nekoj religiji, a time vjeruje i u 4oga. U normalnom sluaju je to vrlo moan, svemoan 4og. -ko se dakle ljudi koji vjeruju u 4oga plae i sklapaju osiguranja, tada to ne znai nita drugo do... 7ovjerenje u 4oga je dobro, ali bolje je osigurati se. JLK ama sasvim jednostavno nedostaje temeljno pouzdanje u 4oga, ili u ivot, ili kako ve elite nazvati tu snagu. 2ada bi to povjerenje postojalo, ne bi postojao stra". $ako veina ljudi pripada nekoj religiji, mi smo ipak u osnovi bezbono drutvo. 6o nije vrednovanje, to je isto utvrivanje injeni!a. 6o ne govori nita protiv osiguranjaM sasvim je u redu sklapati osiguranja, ako nedostaje povjerenje u ivot. a temu povjerenje, vratit emo se prilikom obraivanja samog O6'- prin!ipa. Ono to naa na ovom mjestu zanima, zo su posljedi!e stra"a. *tra" vodi do toga da se vrsto "vatamo dogmi, sudova, razni" sustava vjerovanja, nekog odreenog ovjeka. 8i vjerujemo da nam to daje sigurnost, identitet, orijenta!iju. 7osljedi!e su upeatljive: "vatajui se o neto, mi blokiramo ivot, blokiramo na osobni razvoj. Ono to ovjek dri ne moe se kretati. Ono to se ne kree, umire. 6o nije teorija ve dnevna praksa. .edan mi je ovjek priao da je imao suradnika koji je u roku od est mjese!i umro od raka. 6aj se suradnik grevito "vatao ta sve.

# +0 #

edavno sam uo zapanjujuu teoriju. .edna je dama govorila, da je stra" neop"odan, zbog toga to nas uva od opasnosti. 6reba sebi predstaviti ovo praznovjerje: stra" nas uva od opasnostiL -ko dakle elim bez nezgode stii autom od - do 4, tada se samo trebam plaiti, i nita mi se nee dogoditi. aravno da je stvar sasvim obrnuta: stra" privlai ono ega se bojimo. 7ovjerenje me bez ikakve sumnje uva od opasnosti mnogo bolje nego stra". 6o je ono to vanzemalja! nikada nee razumjetiL &dje je tu logika, gdje je zdrav ljudski razumN ,a to bi stra" mogao posluitiN *tra" je suprotnost ljubavi i nije za nita upotrebljiv. J a ovu temu emo se jo vratiti K. 'judski um ponekad donosi udne plodove. Ono to ovdje piem, nije, naravno, nita novo. 6ko eli, moe u *vetome pismu proitati, da stra" privlai ono ega se ovjek plai i da su brige bezrazlone. 6o zna ne samo kranstvo nego i islam. 8o""amad $Pbal, du"ovni voditelj milijuna -rapa pie na temu stra" izmeu ostalog: C0,ajanje je otrov a ivot... Bespo"onost je plod o,ajanja.. 0 atvoreni,e tvojih +riga@ u,i od proro!a poru!u Cne +rini seC. - u vezi s naim O6'-# prin!ipom moe se rei jo konkretnije: F*tra" tvojim nogama oduzima energiju za napredovanje a intelektu oduzima sposobnost razmiljanja.F Osnove O6'-# prin!ipa vrlo su lijepo vidljive i u sportu. *tra" uzrokuje grevitost, zbog ega nije mogue upotrijebiti sve raspoloive snage. U !urlingu se primjeri!e, kamenje ije je stavljanje vezano o stra" naziva Fkamenjem stra"aF . 6akav kamen naravno nikada ne zauzme onakav poloaj kako je to igra sebi zamislio. *tra", svejedno kako malen bio, ometa "armonian tijek ivota. 6o vrijedi za sport, zanimanje, privatni ivot i politiku. 3akle, ukratko reeno: stra" izvire iz temeljnog nedostatka povjerenja u ivot i vodi s jedne strane do odgovarajui" obrambeni" reak!ija JgrK, a s druge strane ne samo da openito blokira ivot, ve sasvim konkretno i energiju i sposobnost razmiljanja pojedin!a. *tra" vam zasigurno ne pomae da optimalno rjeite svoje probleme i da brzo postignete svoje !iljeve.

0.0. &rije"
7ri naim razmatranjima o bespomonim ljudima, uloga grije"a igra vanu ulogu. &rije" je izvanredno praktian kada se uz njegovu pomo eli vladati ljudima, uiniti i" ovisnima. 8e"anizam koji se iza toga krije, jednostavan je, a njegova se pouzdanost dokazuje uvijek iznova ve tisuama godina. 'judima se objasni Fsvi ste vi greni!iF . ,bog toga imaju lou savjest, a zato to imaju lou savjest, njima je mogue manipulirati. 6ako je kod odrasli", tako je i kod dje!e. 5im neko ima lou savjest, od njega je mogue dobiti stvari koje inae ne bi bilo mogue dobiti. 6rik izgleda ovako: njega se naravno ne ostavlja samog s njegovom loom savjeu. 6a nismo neljudi. &reniku se pokazuje put kojim se moe izbaviti. 7otrebno je samo da napravi ovo ili ono ili da plati i vidi, grijesi su mu oduzeti. 6o ide tako jednostavno i brzo. -li sada je vano, da se pojedina! usprkos tome ne osjea sigurno, jer inae bi mu moglo biti predobro i njega se vie ne bi moglo tako lako kontrolirati. (adi se dakle o tome, da mu se pojasni, kako grije" poput neke prijetnje stalno lebdi nad njime. 6ako je njime mnogo lake manipulirati. 2onkretno, sve skupa izgleda kako slijedi: .edan pozvani Jod koga pozvanNK objanjava mnotvu sveanim glasom: F*vi ste vi greni!i. 3oite k meni Jdok je jo vrijemeK i ja u vam pokazati put vaeg izbavljenja.F

# +: #

Ovaj prin!ip Hunk!ionira bez greke. eobjanjivo je meutim zato ljudi dozvoljavaju da se tako s njima postupa. ,ato toliko mnogo ljudi, mo nad sobom predaje u ruke drugim ljudimaN $ otkuda ti drugi ljudi sebi uzimaju pravo da odluuju o grije"u ili ne grije"uN Otkuda bilo koji ovjek uzima sebi pravo da sudi drugimaN &rije" nije prirodni zakon. 6o je ista izmiljotina ljudi koja ima jednu jedinu svr"uM ovladavanje drugim ljudima. *ve dok netko dozvoljava da se prema njemu tako postupa , ne moe postati stvarno snanim ovjekom. Ovdje se ne radi o tome da se osude propovjedni!i grije"a. 6ko uestvuje u toj igri grije"a, sam je za to odgovoran, nitko ga na to ne prisiljava. es"vatljivo je zato toliki ljudi, mo nad njima dragovoljno ustupaju drugim ljudima. es"vatljivo je takoer, zato to Hunk!ionira ak i u kranstvu. edavno sam u jednom kranskom asopisu proitao slijedeu reeni!u: F ama je potrebno oboje 8esija, koji dolazi kao suda! na!ijama, kao i ljudi, koji su voljni podvrgnuti se jednoj novoj eti!i.F ,amislite ovo: 8esija bi trebao suditi na!ijamaL Oito zato, to su svi greni!i. eka mi je dozvoljeno pitanje: kakva nam je korist od togaN <to imamo od toga ako se sudi na!ijamaN $ kojim e se na!ijama suditi stroe a kojima blaeN Goe li dotina na!ija biti bolja, akon to joj je suenoN *ve skupa nema nikakva smisla. 6o je znao i $sus. 7rolo je ve dvije tisue godina od vremena kad je na upeatljiv nain rekao: CNe sudite@ da va" ne +i +ilo su9enoDC - to mi radimoN eumorno sudimo drugim ljudima. -ko nekog oznaimo kao grenika, sudili smo mu. 8i dakle radimo upravo ono, to je utemeljitelj kranstva odba!ivao. nazivamo se kranimaL ije s"vatljivo zato toliko mnogo ljudi ini sebe bespomonim biima, izjanjavajui se da su greni!i. (ezultat toga vidimo svuda oko nas. 8eusobne optube, agresije, ratovi, a prije svega: nesposobnost da rijeimo svoje probleme. a koji je nain mogue iz jednog snanog bia napraviti slabo, degenerirano bie, slikovito nam prikazuje upeatljiva pria iz Orijenta: a nekoj livadi je mirno paslo stado ova!a. $znenada, iz oblinje se ume pojavie lavovi koji se ba!ie na stado. 'ivada je bila natopljena krvlju ova!a. 'avovi su ostali, oduzevi ov!ama nji"ovu slobodu. Ov!e su jako patile, jer su bile u potpunosti izloene nadmonim lavovima. One se skupie da bi razgovarale o novonastaloj situa!iji. Ovako niti u kojem sluaju nije moglo ii dalje. 3ogodilo se da je meu ov!ama bila jedna stara i lukava ov!a, koja je svoja razmiljanja ovako iznijela: F*nagom se ne moemo oduprijeti lavovimaM mi se ne moemo pretvoriti u lavove. -li mogue je neto drugo: mi moemo iz lavova napraviti pitome ov!e. 8oemo lavove navesti na to da zaborave tko suM to je mogue.F Ostale se ov!e sloie da bi to trebale pokuati. 6ako je inspirirana ov!a poela propovijedati krvolonim lavovima. (ekla im je: FO, vi besramni la!i, koji nita ne znate o vjenom prokletstvu. .a posjedujem du"ovnu mo, ja sam poslanik 4oji za lavove. .a sam svjetlo za zamraene oi, ja dolazim da bi" objavio zakone i podijelio zapovijedi. Ostavite se svoji" besramni" djelaL 1i koji u sebi nosite zlo,

# +B #

pomislite na dobroL 6ko je divljak i brutalan, taj je tiranin. 7ravedna se bia ne "rane mesom nego travom. 1egetarijan!e 4og voli. 1ai otri zubi su vaa sramota. (aj pripada slabima. 'oe je stremiti blagostanju, siromatvo se 4ogu vie svia od bogatstva. Umjesto da ubija ov!e ubij svoj ego i bit e nagraenL 8orate biti ludi ako niste spremni zaboraviti sebe same. ,atvorite svoje oi, zatvorite svoje ui, svoja usta kako bi vae misli mogle dosei najvie nebo. Ova livada nije nita, ona je iluzija, nemojte se zadovoljiti iluzijomLF 6ako je govorila lukava ov!a. $ dogodilo se to se moralo dogoditi. 'avovi, umorni od stalne borbe, postepeno usvojie religiju ova!a. 7oeli su jesti travu, nji"ovi zubi vremenom otupjee, a strano svjetlu!anje u nji"ovim oima izgubilo seM polako je nestalo i "rabrosti iz nji"ova sr!a. $zgubili su sposobnost da vladaju, izgubili su ugled, mo, blagostanje. ji"ova je tjelesna snaga nestajala, a du"ovni stra" je postajao sve veim. *tra" od smrti, stra" od 4ojeg suda oduze im "rabrost. *tra" je proizveo mnoge bolesti koje do tada nisu poznavali. *iromatvo i maloduni nain razmiljanja ovladae krdom neko moni" lavova. 'avovi su ovu propast nazivali Fmoralnom kulturomF. 2akva se pouka krije u ovoj priiN -ko uspijete nekog ovjeka uvjeriti da greno ivi i ako uspijete uliti mu stra" od njega ete napraviti slabia i bit e vam jednostavno vladati njime. Ukoliko elite osnovati sektu ovdje imate re!ept koji je ve tisuljeima uspjean. $li da Hormuliramo pozitivno: ne dozvolite da vas itko uvjeri kako ste grenik. (adije se pitajte, koji bi mogli biti njegovi motivi zbog koji" vas eli napraviti bespomonim ovjekom. $ molim vas da se upitate: kako bi se grije" mogao uklapati u sliku kranske ljubavi. 6o nije mogue, jer se bezuvjetna ljubav i grije" JosuivanjeK meusobno iskljuuju.

0.:.

epri"vaanje odgovornosti

epri"vaanje odgovornosti je omiljena drutvena igra. 7okuat u pokazati da se tu opet radi o odri!anju od moi. *vima nama su dovoljno poznate izreke: 8iller je krivL 3rava je krivaL $nHla!ija je krivaL 8oj eH je krivL.. itd. 2ao prvo, skreem vam pozornost na to da rije FkrivF opet u sebi krije ideju grije"a. Ona je ovdje oito takoer i u naem jeziku duboko ukorijenjena -ko je netko FkrivF tada to znai da grijei, da je grenik. $ ve smo ga osudili. 3rugo# a o tome se radi u ovom poglavlju ovo znai da oito drugi J8iller, drava...K ima mo, a ne ja. -ko nita ne mogu napraviti, tada nemam snage, ovisan sam o drugima. 3rugim rijeima, to takoer znai: ja sam rtva. Onaj drugi je moni poinila!. U medijima se svakodnevno govori o rtvama: igra rtve je krajnje popularna jer je praktina. Onaj tko sebe moe prikazati kao rtvu, ima obino veinu ljudi na svojoj strani, on zadobiva naklonost i panju, pa ak i divljenje, ukoliko svoju teku JgrenikuK sudbinu "rabro podnosi. eto se meutim potpuno zaboravlja: biti rtvom znai biti bespomonim. 3a li je to dostojno ovjekaN .e li ovjek predodreen da bude bespomonom rtvom izvjesni" snaga koje izmiu kontroliN 2ada bi stvarno bilo tako, tada bi mi ljudi imali jednu potpuno nepri"vatljivu egzisten!iju, jednu egzisten!iju nedostojnu ovjeka. ,astraujue je vidjeti kako se grevito ljudi dre svoje bespomonosti. 6o djelomino ide sve do agresije. 7ostoje ljudi koji ele biti rtve drugim ljudima, koji ele biti rtve neke nesree, oni ele biti rtvama bolesti. 6o je praznovjerje najdubljeg *rednjeg vijeka # usred visoko te"nologiziranog drutvaL
# +D #

*ljedei primjer bi trebao pokazati kao je vrlo esto nerazumno i nelogino nae miljenje. Uzmimo voditelja prodaje jednog poduzea. $ako su ekonomske prilike teke, on do sada nije izgubio svoj posao, te je uvjeren da e i dalje raditi u svom poduzeu. 5injeni!u da sve tako dobro ide, on pripisuje svojim sposobnostima. 6o znai: on preuzima odgovornost za svoju situa!iju. 3o sada je sve u redu. $znenada on dobiva otkaz. $ sada zapoinje on traiti kriv!e. <eH je kriv,.. ili re!esija,.. ili onaj klijent koji mu je obeao dobar ugovor a onda mu ga ipak nije dao. Ovo je na FnormalanF misaoni me"anizam: sve dok se sve odvija povoljno po nas, mi se osjeamo odgovornimaM kada se dogodi neto to nam ne odgovara, traimo kriv!e negdje drugdje. -ko moj auto sretno prevezem od - do 4 tada sam ponosan na sebe. -li ako mi se dogodi nesrea, tada onaj drugi nije pazio, ili je vrijeme krivo, ili...ili. 7roizvoljno preba!ujemo odgovornost sad na ovo, sad na ono. - preuzimamo je samo u sluaju ako smo bili uspjeni. .edna od omiljeni" igri je neko vrijeme bilo preba!ivanje odgovornosti na roditelje. 6ada je mogue na primjer nekoga ubiti ili silovati te zatim objasniti Fimao sam naalost teko djetinjstvoF - pogoeni roditelji sa svoje strane mogu ukazati na svoje osobno teko djetinjstvo, koje je naravno dovelo do toga da je nji"ov odgoj dje!e bio manjkav. $ tako dalje, itd.. -li na ovaj nain ne stiemo nikuda. 8i smo svjetski majstori u izmiljanju izlika, u traenju kriva!a. 4iblioteke su prepune knjiga o tome. *ve dok se tako ponaamo, inimo od sebe bespomona bia i nemamo nikakve anse da rijeimo nae probleme. 8i smo uvijek samo rtve naeg vlastitog miljenja. aa mo je tolika, da sebe moemo uiniti bespomonim rtvama, ako to elimo. - iz nekog neobjanjivog razloga, mnogi ljudi to oito ele.

0.B. Uplitanje
4rojni ljudi osjeaju neodoljiv poriv da se svuda umijeaju, da drugima kau to su krivo napravili, i kako to trebaju drugaije raditi. 3o ovog uplitanja dolazi, naravno u ime vrline. 6a, nismo neljudi, elimo pomoi, konano , mi to znamo bolje. <to znai boljeN 6ko odluuje to je boljeN O tome odluuju dobri. 6ko su dobriN 6ko odluuje o tome tko su dobriN aravno , sami dobri. - ako se loi takoer osjeaju dobrima# to je u politi!i uobiajeno# <to ondaN Ovdje se nalazimo u punom sukobu. Uplitanje je praktiki uvijek povezano sa donoenjem suda: suenje uvijek uzrokuje sukobe. 'judi koji imaju unutranje sukobe, pokuavaju rijeiti sukobe kod drugi"M to jednostavno nije mogue. 6o nije bilo mogue tijekom !ijele povijesti ovjeanstva, to nije mogue danas, a ne e biti mogue niti za tisuu godina. 6akoer niti U nisu sposobne da svojim interven!ijama smanje broj sukoba. -ko je neki sukob prividno rijeen, pojavljuju se dva nova. .o nikada do sada nisu U morale intervenirati na toliko mnogo mjesta istovremeno. 6o je povrinska terapija: lijepo izgleda, ovjek sebi moe estitati i mirno otii na spavanje. - rijeeno nije time ba nita. *ukobi su u porastu.

# += #

$li, uzmimo religije kao primjer. 8i JkraniK moemo biti sretni, to niti u islamu niti u budizmu ideja misionarstva to znai uplitanja nema nikakvog znaenja. *labu slutnju o tome, to bi se u suprotnom moglo dogoditi, prua nam islamski Hundamentalizam. a ,apadu je stra" od takvog razvoja prilino velik. o, ne moramo ii toliko daleko. 2oliko se esto mi upliemo u stvari nama bliski" ljudiN &ospoa 8iller nema pojma o odgoju dje!eL - 8ajer ve tri tjedna nije pokosio travu u svom vrtuL - ako se gospodin GoHer i dalje bude tako ponaao izgubit e svoje radno mjesto. &ospoa -rmein mora oboljeti pri takvom nainu ivljenjaL 8i znamo kako treba ivjeti. Oni drugi ne znaju # ili barem ne znaju ispravno. &lupo je samo to to i drugi na isti nain misle o nama. 6o se naziva uzajamnim uplitanjem. 6o je jedan od razloga zato se sukobi ne smanjuju, zato se vrtimo u krugu. 7ovijest ovjeanstva nam to pokazuje. $ma jo jedna misao koju meutim ovdje neemo dalje slijediti, a to je: uvijek ima ljudi koji iz sukoba izvlae korist i zbog toga, sasvim logino, nisu zainteresirani za nji"ovo rjeavanje.

0.D. 6raenje u izvanjskom svijetu

C)!o net!o trai tada se la!o "oe dogoditi da njegovo o!o vidi jo- sa"o onu stvar !oju trai@ da ni-ta ne "oe nai i ni-ta pri"iti u se+e@ jer uvije! "isli sa"o na traeno@ jer i"a 'ilj@ jer je opsjednut 'ilje". Traiti na,i6 i"ati ne!i 'ilj. ) nai na,i6 +iti slo+odni"@ +iti otvoreni"@ ne"ati ni!a!av 'ilj. Ti si po-tovani@ "oda uistinu tragala'@ jer@ stre"ei tvo"e 'ilju@ ne vidi"noge stvari !oje su pred tvoji" o,i"a.C Germann Gesse, *idd"art"a 8i smo navikli da pomo, rjeenje problema i odgovore uvijek traimo van nas sami". $ to opet pokazuje da mi oito nemamo povjerenja u nau mo i mudrost. 3a smo nau mo i mudrost opet dali drugima. U izvanjskom moramo traiti odgovore samo ako unutra nieg nema. 6ime moramo pretpostaviti, da mnogi ljudi ne dre mnogo do svoje nutrine. &dje konkretno traimo odgovore u izvanjskom svijetuN Odlazimo ekspertima, lijeni!ima, psi"olozima, pravni!ima, astrolozima, vidovnja!ima... 3rugi bi trebali za nas misliti, oni bi trebali rijeiti nae probleme. 6o je opasna stvar, mi naime delegiramo miljenje. 3rugi su sve, mi smo nita. Ovo se lijepo moe promatrati na etama ljudi koji "odoaste guruima u $ndiju, 6ibet, .apan i drugdje. 7retpostavlja se da drugi moe ono to pojedina! misli da sam ne moe. - upravo to spreava vlastiti razvoj. 6u se uvijek radi o kretanjima koja ovjeka udaljuju od njega samog. 3a se razumijemo: u redu je, ako se netko obrati izvanjskome autoritetu. *amo, on bi trebao znati to radi: on time svoju mo predaje u ruke autoriteta koji je izvan njega. 3a li e time njegovi problemi biti rijeeni veliko je pitanje. ekoliko e primjera ovo pojasniti:

# +E #

.edna mlada dama je posjetila astrologa jer sebi vie nije znala pomoi. 2od njega je saznala da e od +D. kolovoza sve krenuti na dobro. 6ime je sebe uinila potpuno bespomonim stvorenjem: do +D. kolovoza ne moe nita postii jer je to ionako loe razdoblje, nakon +D. kolovoza ne mora se nita truditi jer e stvari krenuti same od sebe. Ona je sebe u potpunosti prepustila zvijezdama. 3a li je to ivot dostojan ovjeka. 6o vie nije ovjek, nego bespomona marioneta. .edan otprilike BD# godinjak se morao podvri transplanta!iji sr!a. akon nje je dolo do komplika!ija i ovjek je tijekom tri godine lutao od jednog spe!ijaliste do drugog. ije vie mogao raditi ali je u meuvremenu i sam postao spe!ijalist jer se bavio jo samo svojom boleu i iskuao sve mogue terapije. ita nije pomagalo. jemu se stanje nije poboljavalo. 2ada je opet jednom, po ko zna koji put bio kod svoga kardiologa, ovaj mu iskreno ree: F8i vie ne moemo napraviti nita za vas. *ada si morate sami pomoiM morate mobilizirati svoje rezerve.F 8islite li da je to taj ovjek napravioN i u kojem sluaju. On je svu svoju mo dao u ruke lijeni!ima, terapeutima on se rukama i nogama branio od uvida da bi sam mogao neto napraviti, da posjeduje mo nad svojim ivotom. On je oito "tio radije umrijeti kao rtva. 2ada sam ga naime posljednji puta vidio, rekao mi je da e najvjerojatnije umrijeti ako ovako ide dalje. .a sam mu estitao na toj spoznaji i rekao mu da je sasvim normalno da on ima pravo umrijeti kada "oe. -li isto tako sam mu garantirao da sasvim sigurno ne mora umrijeti, ako se konano osloni na sebe, na svoje snage. 6o nije nikako "tioL U tom bi sluaju naime on morao neto poduzeti# ne lijeni!i. 6ada bi on bio odgovoran za svoje stanje, a neka nepravedna sudbina nad kojom se moe aliti. eki ljudi oito radije umru nego da preuzmu odgovornost za svoj ivot, i potrae je u sebe. .a sam tog ovjeka izgubio iz vida i ne znam da li je jo i danas iv. (jeavanje nai" problema nikada nije zadaa drugi" ljudi. a podruju politike lijep primjer za to je pomo za razvoj -Hrike. Ovaj kontinent nita toliko ne koi u njegovom razvoju, kao pomo koja dolazi izvana. 3o te spoznaje su doli i -Hrikan!i, koji su miljenja da je teta nanesena kroz pomo za razvoj vea od njezine koristi. -ko ekamo dok nam netko izvana ne pomogne inimo sami sebe bespomonim ljudima. 6o znai da mi nau mo predajemo drugima. $deja o izvanjskoj pomoi je oito ukorijenjena duboko u nama. 7ogodilo me kada sam u nekom asopisu proitao: F.o i danas svijet eka onog jedinog, koji moe zauvijek stvoriti mir na ,emlji 8esiju. - isto tako eka novo sr!e, nov nain razmiljanja, koji mu samo 3u" 4oji moe datiLF 2ako praktino. ije dakle potrebno nita raditi, osim da ekamo. 2oliko dugo joN U meuvremenu mi sebi meusobno razbijamo glave i objanjavamo kako do Fnovog miljenjaF u nas jo eto nije dolo, jer nas 3u" 4oji jo nije posjetio. *tvarno jako praktino. -li vjerojatno nema nikoga tko bi vjerovao da na ovakav nain moemo nekuda stii. U ovakvoj HilozoHiji su prepoznatljiva dva elementa odri!anja moi: prvo, odgovornost za mir se elegantno preba!uje na drugogaM drugo, pomo se oekuje izvana. 7riekajmo dakle. .edno mi pitanje ne da mira: ako moemo doi do mira i do novog naina miljenja samo kroz 3u" 4oji to jo onda 4og ekaN ,ar nije voeno dovoljno ratova, zar nije pobijeno dovoljno ljudiN 8oje miljenje: on 4og prilino dugo oklijeva da se umijea za dobro ovjeanstva. $li se ovdje moda radi samo o jednom problemu koji je poznat u inHormati!iN 8i ekamo 4oga, 4og eka nas. 6o dovodi do totalne blokade situa!ije. 7roblem je mogue rijeiti jedino ako netko od to dvoje prestane ekati.

# +? #

8oj prijedlog e se tijekom ove knjige sastojati u tome da bi ovjek trebao prestati ekatiM ekati na pomo izvana. 3opustite mi da na ovom mjestu jo jednom navedem islamskog HilozoHa 8o"ammada $Pbala, da bi" pokazao, na koji se nain njegova religija bavi s ovdje navedenom temom: CBog voli onog ,ovje!a@ !oji asluuje ivot. Nesrea ne!a stigne onoga@ t!o se hrani sa tu9ega stola... 0n je svoju ,ast prodao a jedan nov,i. Sretan je onaj ,ovje!@ !oji e9a pod sun,ani" ra!a"a ne "olei ,a-u vode. Njegovo ,elo nije nojno od sra"ote prosja,enjaE on je jo- ,ovje!@ nije prah. Taj po-tovanja vrijedan "ladi ,ovje! !ro,i u dignuta ,ela poput sta+la. Njegove su ru!e pra ne8 Utoli!o vi-e je on "ajstor se+e sa"oga.. Iijeli jedan o'ean@ ado+iven !ro prosja,enje@ nije ni-ta drugo do "ore vatre.C 2rije li se tu jedan od razloga naeg stra"a od islamaN Usporedite askom gornji tekst s naim predodbama o takozvanim so!ijalnim postignuima industrijski" na!ija ,apada koja su nam postala toliko draga. 8islim na so!ijalnu sigurnosnu mreu i prividno bespomone ljude. (azlike su zapanjujue. 6amo Ju $slamuK govori se o moi i majstorstvu ljudi. O tome govori i ova knjiga. 8i meutim u naim sitim industrijskim drutvima otkrivamo stopostotno sluganstvo jer smo ovisni o suvie mnogo stvari izvan nas sami". 6o nikada ne moe biti put rjeavanja nai" problema. Ovo vrijedi kako za na!ije, tako i za pojedin!e.

0.=. 2ompleksnost ivota

.a sam vrsto uvjeren, a to u pokazati i dokazati, da je istina jednostavna, da mora biti jednostavna . $li bi istina trebala biti rezervirana samo za malu elitu natprosjeno inteligentni" ljudiN *vakodnevna realnost meutim takva je da se sve uvijek prikazuje stra"ovito kompli!iranim. 6o je jako praktino za eksperte. Oni se tada mogu jasno isti!ati nad obinim smrtni!ima, pa i" se zbog toga i odgovarajue !ijeni i novano nagrauje.7ostoje ljudi, koji su u neto uvjereni tek onda kad to vie ne razumiju. - postoje i ljudi koji prestanu vjerovati u neto ili u odreenu stvar, im je s"vate. 6o zvui udno ali je istina. U mojim seminarima ja esto ujem F e, tako jednostavno to ne moe bitiLF 5ak je i prilikom najnoviji" istraivanja kaosa utvreno da se i najkompleksnije tvorevine sastoje od sasvim jednostavni" struktura. -ko dovoljno duboko pogledamo stvari postaju sasvim jednostavne. o ako se kreemo povrinom, ako ponemo znanstveno analizirati, tada sve postaje kompli!irano i teko. Uzmimo jedan primjer: Godanje se ini sasvim jednostavnom stvari. 6o praktino svatko moe. -li ako ponemo analizirati sam pro!es "odanja, mogli bi analizama napuniti !ijele biblioteke# a usprkos tome vjerojatno ne bi s"vatili pro!es "odanja isto tako, pomou takvi" knjiga vjerojatno nikome ne bi bilo mogue nauiti "odati# iako je to sasvim jednostavno ako to ovjek prakti!ira. $sto tako, ako elimo, mi moemo sve toliko zakompli!irati da samo rijetkim ekspertima bude mogue neto razumjeti.

# +/ #

7rimjer s "odanjem moda nema nikakvi" daljnji" posljedi!a. o drugaije stoji stvar ako obraujemo temu ljubav. Ovoj temi je posveeno jedno od sljedei" poglavljaM zatoM ovdje samo toliko: o ljubavi se moe visokoparno HilozoHirati s rezultatom da nitko vie ne zna to je ljubav. - prije svega to vodi do toga da se ljubav ne prakti!ira. 7rakti!irati ljubav jednostavno je, ali ljubav deHinirati, analizirati, vrlo je kompli!irano, toliko kompli!irano da za ljubav vie uope ne ostaje vremena. 2ada polazni!ima moji" seminara objasnim da je uz pomo ljubavi svaki ljudski problem rjeiv, tada ima takvi", koji se gube u nedoglednoj diskusiji s ako i ali. *ve odjednom postaje visoko kompli!irano, to opet postaje opravdanjem da se nita ne poduzme. ,ato to oito ipak sve skupa nije tako jednostavno. 7oznat i ugledan zastupnik medi!ine i psi"ologije, 4alt"asar *tae"elin ve je poetkom EO# i" u svojoj knjizi CSvijet !ao tiC napisao: CU 'jelo!upnoj dana-njoj "edi'ini psihologiji nedostaje na" istins!o i jednostavnoC. 3okle je taj nedostatak jednostavnog u medi!ini doveo u meuvremenu, vidljivo je po eksploziji trokova u zdravstvu. ae je zdravstvo toliko kompleksno da ga Hinan!ijski nije vie mogue podnijeti J0O godina nakon to je *tae"elin ukazao na toLK $ druge zemlje imaju taj problem. edavno sam na Hran!uskom radiju uo kako je objavljena spoznaja od revolu!ionarnog znaenja. eki je strunjak na temu eksplozije trokova u zdravstvu dao na razmiljanje da su tri ultrazvuna pregleda tijekom trudnoe sasvim dovoljna. .a sebe sasvim ozbiljno pitam, kako su dje!a ranije dolazila na svijetN $ kako uspijeva $ndijkama, -Hrikankama, .unoamerikankama da bez ultrazvuka uzrokuju eksplozije puanstvaLN 7ostoje ljudi koji nau kompleksnu visoku te"nologiju nazivaju napretkomM po mom miljenju to je prije znak du"ovne pomraenosti. 7oput 4alt"asara *tae"elina vrsto sam uvjeren da je istina vrlo jednostavna. 4ilo bi mnogo bolje da o nekim stvarima ne bi u beskonanost raspravljali, nego i" jednostavno napravili. $stina je jednostavna: tko jednostavne stvari ini kompli!iranima, budala je jer blokira sebe samoga u vlastitom razvoju.

# 0O #

0.E. (a!ionalnost @ -naliza

,a znanstvenost i management su ra'io JintelektK i analiza od presudnog znaenja. U meuvremenu se meutim otkrilo da to moda ipak nije put koji vodi do dublji" spoznaja i do optimalni" rjeenja problema. 4it u kratak jer na ovu temu postoji ve dovoljno saznanja. ,a nas je vana spoznaja da mi nae mogunosti izuzetno ograniavamo ako se oslanjamo samo na ra!ionalnost i analizu. $ntelekt nema nikakve inHorma!ije o budunosti, njemu uvijek stoje na raspolaganju tek malobrojne inHorma!ije na koje se moe osloniti prilikom donoenja odluka. * tog gledita nije s"vatljivo zbog ega je intelektu u prolosti pridavano tako veliko znaenje. 1jerojatnost donoenja pogreni" odluka jako je velika kod onoga tko se oslanja samo na svoj intelekt. $ obratno, anse da se postignu velik uspjesi vrlo su male ako se netko slui smo svojim intelektom. iti jedan od svjetski" natprosjeno uspjeni" produkata nije nastao na temelju ra!ionalne analize potreba kupa!a. .edan od moda najupeatljiviji" primjera za ovo: DO#ti" godina je >ord proveo vjerojatno najopseniju studiju trita koja je ikad poduzeta. ;ilj je bio da se nae najoptimalniji dizajn za novi auto Q%dselQ. Ovaj veliki napor zavrio je najveim neuspje"om u povijesti gradnje automobila a poduzee >ord je to kotalo vie stotina milijuna dolara. -uto je oito bio toliko ra!ionalan, toliko prosjean da ga nitko nije "tio kupiti. Obratno, (aR 2ro! je usprkos svim ra!ionalnim protuargumentima svoji" pravnika +/=O#te kupio ime 8!3onald. On je u svojoj nutrini osjeao da e to biti sigurna stvar. Ostatak je povijest. *vakome je poznata pria o uspje"u 8!3onalda. Ovako neto nije mogue ra!ionalno planirati. 7ravi natprosjeni uspjesi se izrazito rijetko temelje na isto ra!ionalnim razmiljanjima. (a!ionalnost trai znanje u izvanjskom svijetu. 6aj nain potrage je vrlo ogranien. $stinsko znanje dolazi iznutra. <to vie netko istie svoju ra!ionalnost tim manje vjeruje samome sebi odnosno svome znanju koje dolazi iznutra. U poglavlju 0.D ukazao sam na potragu u izvanjskom svijetu. (a!ionalnost je jedna od takvi" traenja u izvanjskom. 6ko se oslanja iskljuivo na ra!ionalnost na kraju je uvijek nesiguran. ,nanost prua najbolji dokaz da spoznaje dobivene pomou ra!ionalnog razmiljanja vrlo brzo mogu zastarjeti. asuprot tome primjeri!e spoznaje $susa, 4udd"e, 'aotsea, itd. nikada nisu zastarile. 6e spoznaje nisu dobivene uz pomo ra!ionalnog naina razmiljanja. 5udovine stvari se mogu initi i od strane same znanosti. >ran!uski biolog .oel de (osnaR dokumentira u svojoj knjizi Q8akroskopQ da postup!i kojima se istraivai slue prilikom uobiajenog znanstvenog istraivanja nisu prikladni u svr"u obu"vaanja istine ve da oni sasvim suprotno istinu izobliuju. U takve postupke spada i ra!ionalna analiza. On ukazuje na to da je analitiko miljenja za znanost vanije od usporeujueg to vodi do toga da se znanost ograuje. Ona naginje skuenosti i krutosti. ,a nas to znai sljedee: ra!ionalnost i analiza ograniavaju ovjekov poten!ijal, ograniavaju va poten!ijal. 6ijekom ove knjige postat e vidljivo da za mene usporeujue miljenje, miljenje u analogija stoji u prvome planu.

# 0+ #

euspje" znanstvenog rada na bazi ra!ionalnosti posebno je uoljiv u medi!ini. .edva da postoji jedino znaajnije medi!insko otkrie u zadnji" +DO godina koji slubeni univerzitetski proHesori nisu smjesta osudili kao neznanstveno. 6ako je primjeri!e pronalaza 7roperdina koji je toliko vaan za ljudski imunoloki sustav +/DB. godine poinio samoubojstvo, nakon to su ga njegovi kolege godinama ismijavali. *vega nekoliko mjese!i nakon njegove smrti slubena je medi!ina poela uvaavati njegova otkria. 8edi!ina oito predstavlja jedno od najalosniji" poglavlja to se tie brutalnog osuivanja neistomiljenika. $ sve to u ime ra!ionalnostiL U stvari se naravno ne radi niti o ljudskosti niti o saznanjuM radi se o moi. ,drav ljudski razum trebao bi nam pokazati u najmanju ruku sljedee: dananji eksperti Jlijeni!i, psi"olozi, biolozi, itd.K smiju se ekspertima iz godine +DOO. a isto tako e se eksperti iz godine 0DOO. smijati dananjim ekspertima. 4udite dakle oprezni u osuivanju stavova koji ne odgovaraju slubenoj znanosti. 3anas zna svako dijete: ,emlja se okree oko *un!a. Ovi bi primjeri trebali biti dovoljni da pokau kako uskogrudnost koja se temelji na ra!ionalnosti koi ovjekov razvoj. &a'io trai u izvanjskom svijetu, ali istinsko znanje, istinski razvoj, dolaze iznutra.

0.?.

esposobnost da se samostalno i logino razmilja

8i ljudi openito smatramo da smo bia koja logino misle. 8nogo drimo do nae sposobnosti miljenja. U ovom poglavlju u nastojati pokazati da naa logika ne see daleko, da ponekad potpuno nelogino razmiljamo i djelujemo. 6o je ve bilo vidljivo i na dosadanjim primjerima. 6ako smo primjeri!e vidjeli da znanost uvijek pri"vaa samo ono to se uklapa u trenutno vladajuu sliku o svijetu. * logikom i samostalnim miljenjem ovo nema suvie zajednikog: tko ima pregled nad povijeu, trebao bi znati da se znanost tijekom malo godina moe jako promijeniti. $z povijesti nam je takoer vidljivo da smo se oito programirali za sukobe. 7ovijesne knjige prepune su opisa razni" ratova. <to su svi ti sukobi, ti ratovi donijeliN &dje je danas slavno (imsko ;arstvo, gdje je nekad ponosna <panjolska i mona %ngleska. 2ada bi mi stvarno mogli samostalno i logino razmiljati, mi bi ve odavno potraili druge putove suivota, a i nali bi i". 6reba primijetiti da su ovi Fdrugi putoviF tisuljeima uvijek iznova propagirani. Usprkos tome oito nismo u stanju te druge oblike suivota s"vatiti i primijeniti. U +/. stoljeu je u prvom planu bila borba za opstanak. *tjeemo utisak kao da mnogi ljudi, posebno "anageri, jo uvijek ive u du"u +/.#og stoljea. o u meuvremenu znamo da je ideja evolu!ije kroz borbu, unitenje, iskoritavanje odgovarala upravo motritu, odnosno stanju svijesti tadanji" ljudi. 8i znamo takoer da je ono to nam je znanost tada objasnila kao iskoritavanje u stvarnosti simbiotika koopera!ija.. ,namo da su paraziti u prirodi atipini i da se dogaa upravo suprotno: simbiotika pomo je dio evolu!ije. 1eina ivi" bia Jovdje iskljuujem ovjekaK oito je s"vatila da sve to ivi ini jednu !jelinu, i da smrt jednog FprotivnikaF ili jedne vrste takoer uvijek predstavlja i opasnost po sve ostale vrste i po sustav kao !jelinu. .edan od najuspjeniji" parazita je rak. On je tako uspjean da ubija ak i svog domaina JovjekaK koji ga "rani a time ubija i samoga sebe. 8i danas znamo da odnos razbojnik rtva u prirodi predstavlja izuzetak. ,bog toga smo taj odnos vjerojatno i uoili. 7ritom smo zaboravili da postoje milijarde kooperativni" i simbiotiki" odnosa a samo mali broj ubitani". U suprotnom, ivot ne bi bio mogu.

# 00 #

eki "anageri i politiari to niti do danas nisu s"vatili. ,a ovo bi vjerojatno bio potreban trening u analognom nainu miljenja. *amo tako bi netko bio u stanju da primjer raka primjeni, re!imo i na ekonomiju. Ovdje nas oito blokira naa Hiksa!ija na uvijek iznova uvjebavan ravno#linijski nain razmiljanja. 5ini mi se da je ovdje od odluujueg znaaja injeni!a da ne postoji samo jedna logika, nama poznata -ristotelova logika, ve da postoje i druge vrste logike. U naem ogranienom nainu razmiljanja mi smo toliko Hiksirani na ili ili logiku -ristotela, da sebi neku drugi logiku ne moemo zamisliti. U naem govoru ne postoji ak niti oblik mnoine za rije logikaL - ipak, postoje druge logike, koje su ve prije tisuljea bile poznate u "induizmu i budizmu, a koje su danas potvrene spoznajama moderne teoretske Hizike. e postoji samo jedan ili ili, dobro ili loe, postoji takoer Fjedno kao i drugoF, dobro i loe istovremeno. 6o je vrlo dobro Hormulirao atomski Hiziar Geisenberg. On za"tjeva Fnadilaenje one jednodimenzionalne, krute logike koja svijet noem dijeli na ili ili, da bi iz njegove ras!jepkane leine pokuala izgraditi apstraktni pojmovni svemir.F o mi smo toliko ukorijenjeni u naem ili ili nainu razmiljanja, da nam teko pada osloboditi se istogM moda i zato to je to oslobaanje povezano sa izvjesnom mjerom samostalnog razmiljanja. Jvidi i poglavlje o izgonu iz rajaK. U ovoj emo knjizi uvijek iznova morati ukazivati na jedno kao i drugo logiku usprkos opasnosti da e se neki itao!i morati dosta potruditi da bi to s"vatili. *vaki ovjek moe ako "oe u svom ivotu nai primjere koji pokazuju to vodi do konHlikta, i koji pokazuju to vodi ka nji"ovom rjeavanju. -li kako nismo nauili samostalno misliti, mi preuzimamo programe nai" roditelja ili okoline. 6o znai da mi dodue ivimo u visoko#te"nologiziranom svijetu, ali nai obras!i miljenja ne razlikuju se od oni" koje smo imali prije tisuu ili vie godina. 6o je apsurdna situa!ija. aa sposobnost miljenja nije u nikojem smislu drala korak sa sposobnou produk!ije i mijenjanja svijeta. 8i smo se toliko kon!entrirali na razvoj i produk!iju dobara, da nam nije preostalo nita vremena za razvoj samog ovjeka. 7rije nekog vremena, jako je bila popularna rije: grani!e rasta. 8nogo je razmiljamo o grani!ama materijalnog rasta, jer se oito primijetilo da to ovako dalje nee moi ii. Ono ime se mi ovdje bavimo je unutarnji rat ovjekov. 6o je polje najveeg mogueg rasta koji moemo zamisliti. * jedne strane zato to je ovjek potpuno nerazvijen, a s druge zato to na ljudskom podruju ne postoje grani!e rasta. $ako e neki znanstveni!i rei da je ovjek vrlo ogranieno bie, to je i istina, jer je ovjek samoga sebe napravio takvim ogranienim biem. -ko je imao mo to napraviti onda sasvim logino ima i mo nadilaenja grani!a koje je sam sebi postavio. %vo nekoliko primjera nae nesposobnosti da samostalno i logino mislimo: 7ostoje inteligentni "anageri, koji se ponu smijati ili neugodno osjeati kada u seminarima govorim o temi ljubavi. $stovremeno su ti "anageri lanovi kranske !rkve: krteni su i vjerojatno su i brakove sklopili u !rkvi. 6i ljudi sasvim sigurno poznaju i temeljnu izjavu kranstva : Clju+i +linjega svoga !ao sa"oga se+eDC 2ako se moe biti pripadnikom kranske !rkve a smijati se kada je tema ljubavM boriti se sa svojim konkurentima do krvi a istovremeno za"tijevati da se bombardiraju tamo neki ,'$ '.U3$. &dje je tu logikaN

# 0: #

8oe netko sve to raditi, ali sasvim sigurno ne kao lan katolike !rkve. 8oja je namjera da pokaem, kako u osnovi inteligentni ljudi esto stra"ovito malo razmiljaju. 7o roenju oni automatski pripadaju jednoj organiza!iji o ijim temeljnim pravilima vie uope ne brinu. 6o ba nije dokaz mnogo "valjene ljudske inteligen!ije. ,amislimo da smo osnovali novu organiza!iju. .edno od pravila glasi: F8i neemo suditi o drugim ljudimaF. $ sada pokuavamo ljude nagovoriti da se ulane u novu organiza!iju. 1jerojatno emo nai vrlo mali broj ljudi koji su spremni prikljuiti se. 8alo se ljudi moe drati tog pravila i mnogi e stoga rei da se ne mogu prikljuiti. $ to ima logike. -li ti isti ljudi su lanovi katolike !rkve, a !rkva postavlja isti za"tjev. &dje je tu logikaN 7ozor: ja ne nagovaram na istupanje iz !rkve. .a zagovaram samostalno i logino razmiljanje. $li smo lanovi !rkve bilo bi poteno i logino da bar pokuamo drati se njeni" pravilaM ili ako se ne obaziremo na ta pravila bilo bi poteno i logino, istupiti iz !rkve. *ve drugo je nepoteno, da ne kaem li!emjerno. 7itanje u zraku: kako moe jedno drutvo ili organiza!ija koja sasvim oito rauna sa nepotenjem ili barem s ne razmiljanjem veine svoji" lanova, rijeiti vae problemeN 2ako moe jedna kranska publika!ija objaviti: CNa"a je potre+an Gesija@ !oji dola i !ao suda'C, kako je poznato, $sus je rekao: CNe sudite...C &dje je tu logikaN &dje je tu samostalno razmiljanjeN edavno sam uo za dva primjera koja se lijepo uklapaju u reeno: eko poduzee je prijavilo etiri svoja suradnika za kurs pod nazivom: 7ozitivno razmiljanje. 2urs je trajao pola dana i kotao +0O Hranaka. 2ratko prije poetka kursa poduzetnik je svoje suradnike odjavio, a kao razlog naveo da je ekonomska situa!ija poduzea vrlo loaL &dje je tu logikaN 1jerojatno bi upravo tim ljudima nekoliko misli o pozitivnom miljenju bilo neop"odnoL -ko poslovi idu dobro, ljude se alje na kursove o pozitivnom miljenju. -ko poslovi ne idu dobro, tada se za pozitivno miljenje vie nema vremena ni nova!a. 2akva glupostLNL $ onda kaemo: Fovjek: kruna *tvaranjaF 3rugi primjer je jo apsurdniji: ako je apsurd mogue poveavati. ekoj je eni ispriala prijatelji!a kako je ne bodu komar!i jer se zna zatititi. a to je inteligentna, moderna ena s kraja 0O og stoljea odgovorila da komar!ima treba krv kako bi mogli ivjeti. Ona je to proitala u nekoj knjizi. ,ato nije lijepo ne dozvoliti da nas bodu. Ovdje dakle imamo vrlo zanimljivu teoriju: 4og je stvorio ovjeka jer je komar!ima potrebna krv. $ mi se jo udimo problemima s kojima se ovjeanstvo, a i pojedina! bori. .edan do ti" problema je primjeri!e nadaleko rasprostranjena nezaposlenost. $ to je jedan od vrlo dobri" primjera nae nesposobnosti da samostalno i logino razmiljamo. Uvijek se iznova predlae da se radi manje sati tjedno kako bi se raspoloiv posao podijelio na vie ljudi. Ovo nema ama ba nieg sa realnou i tisugodinjim iskustvom. $za tog prijedloga stoji ideja kako je koliina posla ograniena. %, to ne odgovara stvarnosti ali je u skladu sa naim ogranienim nainom razmiljanja. Oito je da nismo sposobni sebi predoiti kako je

# 0B #

koliina posla neograniena. 5ovjek je onaj koji kreira posao. -li sigurno ne time da manje radi, nego time to je kreativan. 2oliina posla nije izvana zadana, nego ju stvaramo mi sami. Ogranienim nainom razmiljanja i uslijed nae ideje kako je posao neto loe te ga treba po mogunosti redu!irati, stvarno nam je uspjelo smanjiti koliinu posla. ,ato se sada tuimo na nezaposlenost. * logikom to ima jako malo veze. 8i ne moemo godinama posao prikazivati kao neto loe borei se za smanjenje radnog vremena i pritom misliti kako nee biti posljedi!a. 7ostigli smo sada ono to su neki jako "tjeli: manje posla. itko nije pretpostavljao da e to dovesti do nezaposlenosti. *ada anjemo ono to smo godinama sijali. ,akonitosti su jednostavneL *jetimo se %disonovi" Jel. sijali!aK i >ordovi" Jpokretna trakaK pronalazaka. *tvoreno je milijune radni" mjesta. -li ne idimo tako daleko unatrag. *jetimo se vi!arski" satova, i marke *Sat!". 6o je stvarno bilo kreativno postignue koje je odralo i otvorilo nova radna mjesta. -li to je danas glavna tema u poduzeimaN *manjenje proizvodni" trokova a time i broja radni" mjesta. 6o nema veze s nedostatkom posla, ve je to nedostatak kreativnosti i Hleksibilnosti. e radi se o tome da se odreena koliina posla nanovo podijeli, radi se o tome da treba stvoriti novu koliinu rada. o za ovo je potrebno neto Hantazije, neto kreativnog razmiljanja. Oito je ovo tee, nego jednostavno govoriti o preraspodjeli posla. U reduk!iji radnog vremena u svr"u rjeavanja problema nezaposlenosti krije se jo jedna neloginost. -ko namjeteni!i manje rade, poduzetnik manje zarauje osim ako namjeteni!i u odgovarajuoj mjeri manje zarauju. o ako oni manje zarauju, manje e i konzumirati. - smanjenim konzumiranjem, sasvim sigurno nije mogue rijeiti problem nezaposlenosti. 6reba se dogoditi upravo suprotno. amjeteni!i bi trebali vie raditi za isti nova!. *amo e u tom sluaju poduzetni!i vie zaraivati. - ako poduzetni!i vie zarauju, zaposlit e vie namjetenika, sve drugo je iluzija. Osim toga e poduzetni!i vie investirati ako vie zarauju. - to pospjeuje ekonomski napredak. 1ie rada za isti nova!. 6o je so!ijalno. 8anje rada uz manje posla nema nieg zajednikog sa so!ijalnim, a i pogorava nezaposlenost. -ko stvarno elimo sami sebe upropastiti tada je sasvim dovoljno da za"tijevamo manje posla uz istu plau. uno su potrebni ljudi koji su sposobni misliti samostalno i neovisno od bilo kakvi" dogmi. 'judi koji ne preuzimaju postojee misaone Horme te se bez razmiljanja i dalje njima slue, ve oni koji su sposobni da postojee ideje dovode u pitanje. a sreu je uvijek bilo ljudi koji su za tako neto bili sposobni. 7rimjer je 2ristoHer 2olumbo. On je bio skoro osuen kao "eretik jer se usudio misliti ono to danas zna svako dijete: ,emlja je okruglaL U njegovo vrijeme je to bila udovina pomisao. $ danas postoje ljudi sa FudovinimF mislima : imajmo na umu da bi takve misli ve za koju godinu mogle biti normalne. 8oda ete i u ovoj knjizi pronai takve FudovineF misli. U tom sluaju imam jednu preporuku: odba!ite sve do sada usvojeno znanje i pokuajte u stvari samostalno, neovisno i temeljito razmisliti. $ testirajte FudovineF misli u vaem ivotu. >ilozoHiranje o tome ne donosi nita. 4itna je samo praksa. 2olumbo je o okrugloj zemlji mogao desetljeima diskutirati: da li je stvarno okrugla time se ne bi saznalo. .edino to vrijedi je praksa. * tim u vezi obraam pozornost na izjavu Hran!uskog atomskog Hiziara: .. %. ;"arona: CNasuprot rasprostranjeno" "i-ljenju@ ja sa" najdu+lje uvjeren da nanost najvi-e napreduje !ada negira is!ustvene ,injeni'e.C $ vi ete kao pojedina! takoer najvie napredovati ako barem ponekad dovedete u pitanje uobiajena gledita.

# 0D #

. Po8ljedice: 2roblemi 84 3erje;ivi

6ko sebe uini bespomonim ovjekom, naravno da se ne moe nadati da e brzo postii svoje !iljeve i da e svoje probleme optimalno rijeiti. o svi mi poznajemo primjere ljudi koji su to mogli. 2ao ekstremni primjer na ekstremnim primjerima se najbolje moe vidjeti odreeni me"anizam uzet u $susa iz azareta. * obzirom na nae nabrajanje oni" osobina koje nas ine bespomonim ljudima moemo ustanoviti sljedee: $sus nije imao stra". $sus sebe nije smatrao grenikom. $sus nije odbijao nikakvu odgovornost. $sus se nije mijeao u stvari drugi" ljudi. $sus nije traio spas u vanjskome svijetu. $sus je ivot prikazao radikalno jednostavnom. $sus se nije oslanjao na ra!io i analizu. $sus je razmiljao u potpunosti samostalno i logino. $sus je analogno razmiljao. <to je time postigao svima nam je poznato. 4io je nezamislivo moan. ai e se ljudi koji e rei: F aravno da je $sus to mogao. -li ja nisam $susF 6im ljudima preporuam, kao prvo da malo samostalnije razmiljaju, onda e naime vidjeti da u gore nabrojenom nema nieg, emu pojedina! ne bi mogao barem stremiti. -ko to jo nije dovoljno, tada, kao drugo, preporuam paljivo prouavanje *vetog pisma. 6amo doslovno stoji $susova izjava: F<to sam ja napravio, isto to moete i viF. 3vije tisue godina oito nisu bile dovoljne, da bi se s"vatilo ovu jednostavnu izjavu. F*ve to sam ja napravio, moete i vi.F-ko to itko mora znati, tada bez sumnje onaj, koji je sve te stvari mogao napraviti. 2ao pojedin!i, na!ija ili ovjeanstvo, mi moemo raditi to "oemo: ali ako nismo sposobni i spremni rijeiti se odreeni" naina ponaanja koji nas koe, nikada neemo postii istinski napredak. 7o mom miljenju, pogreno bi bilo da sada zaponemo veliku diskusiju o osobinama koje nas ine bespomonima i da intelektualiziramo tu temu. Ovdje se radi o ivotu, o praksi. $li emo neto uraditi, tada emo vidjeti rezultate, ili neemo uraditi nita, u tom sluaju nam ne pomae nikakvo teoretiziranje. 8i emo u drugom dijelu koji slijedi jo vie pojasniti da se ne radi u provom redu o tome da rjeavamo svjetske probleme, to bi naime znailo uplitanje, ve se radi jedino o tome da rijeimo svoje vlastite probleme. *ve dok ovo nismo s"vatili, nee biti nikakvog napretka u ljudskom razvoju. .a jo jednom podsjeam, da problemi nisu rjeivi uz pomo nae uobiajene odluke ili#ili. 6akoer i >rederi! 1ester u svojim publika!ijama navodi brojne primjere koji pokazuju, da uobiajeno logino razmiljanje ne rjeava meusobno isprepletene kompleksne probleme dananjeg svijeta, nego i" jo pogorava. Ovo je na poraavajui nain vidljivo u podruju

# 0= #

medi!ine, u terapijama raka, side i pri pokuajima da se rijei narkomanija. Ovdje na najoitiji nain moemo doivjeti neuspje" QnaeQ ra!ionalne logike. uno je da uvidite, u koliko velikoj mjeri sami sebe ograniavate i prema tome iskljuujete mogunost jednostavni" rjeenja problema. 5istog ra!ionalistu e vjerojatno smetati rije Fjednostavni"F. ,a njega, nita ne smije biti jednostavno. 6akvima preporuam, da jo jednom proitaju izjavu .o"na I"eelera, koju sam !itirao u uvodu knjige, a osim toga takvima moram rei da nisu obavijeteni, te ive jo u prolom stoljeu. Oni jo nisu saznali da je upravo najrazvijenija znanost ,apada, na koju se oni pozivaju u meuvremenu naila na paradoksno logine sisteme koji odgovaraju onima to postoje ve tisuljee u -ziji, i koji temeljnim osnovama kranstva, na koje se takoer pozivaju, takoer ne proturjee ni na koji nain. a 1ama je, da li iz sebe elite napraviti jednog bespomonog ili snanog ovjeka. Ovo je 1a ivot, ne moj.

# 0E #

3(U&$ 3$O

6emeljne osnove O 6 ' - prin!ipa #. Ova7o ovje7 <437cio3ira

C0 niti jednoj stvari na svijetu ne na" "anje nego o se+i@ o SiddharthiDC Germann Gesse, *idd"art"a Osnovu O 6 ' - prin!ipa ini jedan sasvim odreen lik ovjekaM prikazan je u ovom poglavlju. *vakodnevno iskustvo nas ui da e nam rjeavanje problema biti mogue samo ako se strogo drimo ovog lika. o dnevno iskustvo nas takoer ui da se mi najee ne drimo ovi" pravila i zato se problemi ne smanjuju ve uglavnom postaju jo veima. 6ko u svom ivotu poeli napraviti veliki korak naprijed, taj se treba drati samo ovog ovdje opisanog lika ovjekaM a to znai da ovdje spomenute prin!ipe treba primijeniti u praksi.

+.+.

ajradikalnije temeljno pravilo

CNa se+i sa"o"e eli" u,iti@ sa" se+i u,eni!o" eli" +iti@ se+e eli" upo nati.C Germann Gesse, *idd"art"a U svojim seminarima uvijek postavim pitanje: tko ili to se mora promijeniti ako elimo poboljati neku situa!iju. Odgovor uvijek dolazi relativno sa spoznajom: do promjene mora doi u meni samome. Ovaj je odgovor udan. 5udan je jer je praksa po pravilu tono obrnuta. $skustvo pokazuje da obino od drugi" oekujemo da se promijene. *uradnik oekuje da se eH promijeni. <eH oekuje da se suradni!i promijene. &raanin oekuje da se dravna uprava promijeni. 3ravna uprava oekuje da se graani promijene. 7oduzetnik oekuje da banka smanji kamate. <tedie oekuju da banke poveaju kamate. *redinom +//:. >ran!uzi su oekivali da ijem!i smanje kamate kako bi Hran!uskoj privredi krenulo nabolje. - ga 8ajer je miljenja da ga 8iller potpuno pogreno odgaja svoju dje!u, a to znai da bi se trebala promijeniti. 2arl 8arT je mislio da treba promijeniti drutvo kako bi se konano promijenio ovjek. -li zar se drutvo ne sastoji od ljudiN 5ak i U misli da bi se odreeni ljudi, dravne uprave ili narodi trebali promijeniti. Openito moemo utvrditi ovakvo stanje: ispravan ovjek oekuje da se drugi# oito: neispravni ljudi promijene. 8eutim, u praksi svatko polazi od toga da se drugi treba promijeniti, pa je sasvim logino da se zato ne mijenja nitko niti nita. 1lada pat pozi!ija. *itua!ija je to koju karakterizira da se svuda odgovornost i mo preba!uju na druge.

# 0? #

*tvarno je jako udno da pri loginom razmiljanju svatko ustanovljava kako do promjene ponajprije treba doi u njemu samome, ali da praksa izgleda upravo obratno. 'ijep primjer ovog je izmeu ostalog i nezaposlenost. 7ostoje mase ljudi koji znaju to bi drugi trebali raditi. %vo na primjeru jednog nezaposlenog ovjeka. -ko on misli da je za njegovu nezaposlenost kriv bivi poslodava! ili uprava ili na!ionalna banka, ili, ili, on tada u stanovitoj mjeri smanjuje ansu da nae novo radno mjesto. ,atoN *asvim jednostavno zato to sebe ini bespomonim ovjekom. 5ini sebe ovisnim o drugima. - tko eka da se drugi pobrinu o njemu, dugo e ekati. 8olim vas nemojte rei da je ovo teorija. *edamdeseti" godina sam i sam ostao bez posla. a moju sreu, za situa!iju nisam krivio ni eHa ni re!esiju, nego sam odgovornost potraio u sebi. 7otpuno sam preuzeo odgovornost za svoju situa!iju, i u skladu s time relativno brzo naao novo zaposlenje. - da sam za svoju situa!iju krivio 4oga ili svijet, vjerojatno bi" due vrijeme bio nezaposlen. $deja kako se drugi trebaju promijeniti neizbjeno vodi do umnoavanja sukoba, a time i problema, i to svatko moe primijetiti u praksi. *ve dok elimo poboljati svijet na nain da promijenimo druge# stvaramo samo nove sukobe. (uski komunizam bi kao primjer morao biti sasvim dovoljan. 6amo se neko vrijeme vjerovalo kako je nji"ovo spasonosno uenje potrebno nametnuti po mogunosti to veem broju ljudi. (ezultat je bio ugnjetavanje, sukobi i rat. Ono to vrijedi za ovjeanstvo ili jedan narod, to vrijedi i za pojedin!a. -ko smatrate da moete rijeiti svoje probleme ne mijenjajui se, tada se varate. ,animljivo je da postoje ljudi koji e radije umrijeti nego da se mijenjaju. J*jetite se ovjeka sa transplantiranim sr!emK. Oito je jednostavnije druge praviti odgovornima za neku situa!iju nego u sebi zapoeti s promjenom. 7romjena koju u nama provedemo ima daleko vee posljedi!e nego ste to ikad zamiljali. (azlog je: ako se mijenjamo, mijenja se takoer i izvanjski svijetL J1ie o ovom u poglavlju 0. 0.K -ko sebe mijenjate, mijenja se svijetL Osjeate li koja se mo tu krijeLN Ovo je najradikalnije temeljno pravilo koje mora biti osnova svi" nai" razmiljanja: *vaka promjena mora zapoeti u nama samima. 6o je prastara mudrost: ako svatko mete pred svojim vratima, svuda e biti pometeno. -li gdje mete U N &dje metu oni to se smatraju ispravnima i punima vrlinaN &dje metu etika udruenjaN &dje metu politike strankeN 7red vlastitim vratimaN Ova je istina bila poznata i na $stoku ve prije tisua godina. 6amo to ovako zvui: -ko eli dravu dovesti u red, mora dovesti u red pokrajine. -ko eli pokrajine dovesti u red, mora u red dovesti gradove. -ko eli gradove dovesti u red, mora dovesti u red porodi!e. -ko eli porodi!e dovesti u red, mora svoju vlastitu porodi!u dovesti u red. -ko eli vlastitu porodi!u dovesti u red, mora sebe dovesti u red. 6oliko jednostavno je to. - oito ipak jako teko.

# 0/ #

,bog toga nai politiari nikada nee moi rijeiti nae probleme. 7o deHini!iji, politiar je ovjek koji se mijea u stvari drugi" ljudi. 2olike se zemlje i organiza!ije mijeaju u stvari drugi" zemaljaN eka vas to ne brine. Ono to drugi rade nji"ov je problem. .edino to je vama bitno # ste vi. *vojim optimalnim ponaanjem bi trebali rijeiti vae probleme i dosei vae !iljeve. 7ostoji samo jedna najvanija osoba na svijetu, koja se mora promijeniti, a to ste vi. *ve druge emo ostaviti na miru.

# :O #

+.0. 7rin!ip slobodne volje

5ovjek, svaki ovjek, opremljen je slobodnom voljom. *ada ete vjerojatno rei : Fda, i to ondaN <to tu ima posebnogaNF 8nogoL U tome je sve. *lobodna volja znai da ovjek moe misliti to "oe. 6o opet znai da mi nismo rtve ii robovi nai" misli, ne, mi smo nji"ovi gospodari. ,amislite sebi ovo: ovjek moe misliti to "oe. 1i moete misliti to "oeteL 6o nije razumljivo samo po sebi. 6o vama daje totalnu slobodu. - ta totalna sloboda vam takoer daje i mo. (azloge tomu emo detaljnije pojasniti u poglavlju ak!ija C reak!ija. 8eni je ovdje vano istai da prin!ip slobodne volje nije neto samo po sebi razumljivo, tu se po mom miljenju radi o najveem daru kojeg je ovjek dobio za svoj ivotni put. 6o mu daje mogunost da o svijetu, ivotu, o drugima i o sebi samome misli to eli. *vi mi obilno koristimo tu mogunost neki na korist, a neki na tetu. 7rimjer: postoje ljudi koji smatraju kako je ,emlja dolina suza. 7ostoje i drugi ljudi koji smatraju da je ovaj svijet pun udesni" mogunosti. $ma ljudi koji misle da je 8ajer beznaajni priali!a, i drugi" koji misle da je 8ajer ljubazan ota! porodi!e. *ve je mogue, jer mi imamo slobodnu volju. *ve je mogue, znai i rat je mogu i mir je mogu. 4olest je mogua, i zdravlje je mogue. 4ogatstvo je mogue, i siromatvo je mogue. 7ostoje ljudi koji u sluaju rata, gladi ,.. i sl. 1iu: F2ako je tako neto mogueNL 2ako 4og moe dozvoliti tako netoLNF On ne samo da moe tako neto, On to i mora. On mora, jer je ovjek opremljen slobodnom voljom, a to znai da je sve mogue. -li to znai i jo neto drugo. 6o znai totalnu odgovornost. *loboda da mislimo to "oemo znai takoer da smo odgovorni za ono to mislimo. - to ima posljedi!e jer nae miljenje vri utje!aj na nae osjeaje i djela. *loboda je uvijek povezana sa odgovornou. 2ako svaki ovjek o svijetu moe misliti to "oe, on ne moe izbjei odgovornost za to. itko ga ne sili da misli kako je svijet lo to je njegova odluka, on je jedini odgovoran za njuL 5ak ako i est milijardi ljudi misli kako je svijet lo, vi dragi itao!i, imate jo uvijek mogunost da mislite suprotno. 1i snosite odgovornost a i posljedi!eM kakve su to posljedi!e vidjet emo u poglavlju ak!ija C reak!ija. 7rin!ip slobodne volje znai jo neto zapanjujue. 6o znai da nitko, nikakav vanzemalja!, niti mesija, nemaju pravo da izbave ljude protiv nji"ove volje Jbez obzira to to znailoK. -ko se ovjek eli ba!iti u propast, on ima pravo na toM on je dobio slobodnu volju. -li mora ivjeti s posljedi!ama. -ko o prin!ipu slobodne volje mislimo do loginoga kraja tada to znai jo neto udovino: budunost je nepredvidiva. 'ogino, zar neN ,a"valjujui slobodnoj volji svaki ovjek moe u svakom trenutku totalno promijeniti nain svog razmiljanja ako eli. - time se mijenja
# :+ #

budunost. *ada ete s pravom primijetiti da ima ljudi koji mogu predvidjeti budunost. 6o je istinaM ali to je tako zbog toga to ljudi u veini sluajeva ne mijenjaju svoja miljenja, barem ne iznenada. 4udunost je mogue predvidjeti samo u sluaju ako dotini ovjek ili ljudi ne mijenjaju svoja miljenja. -li im netko promjeni nain miljenja time mijenja i svoju budunost, bez obzira to je neki vidovnjak moda i rekao. 3ok je moja ena jo bila dijete neka joj je vidovnjakinja prorekla da se nikad nee udati, niti imati dje!e. 8oja je ena odavno udana i ima dva djeaka. 4udunost ne stvaraju vidovnja!i niti neka nepoznata sudbina, nego mi sami# sami stvaramo budunost. 7osljedi!e nepredvidive budunosti znaajne su. 6o znai da za ovjeanstvo a i za ovjeka ne postoji nepromjenjiv plan za budunost, on sasvim jednostavno uope ne moe postojati. 6o bi naime proturjeilo prin!ipu slobodne volje. - to znai i ovo: sudbina pojedin!a tj. 1aa sudbina nije u talogu kave niti u linijama dlana niti u zvijezdama. Ona je tamo samo ako tim stvarima date mo nad vama. o vea mo je u ovjeku samom s njegovom sposobnou da misli to on eli, a ne ono to zvijezde ele. 1idite dakle da prin!ip slobodne volje ima ogromne posljedi!e. 6o je zakon svemira, to je produkt totalne, bezuvjetne ljubavi. *amo bezuvjetna ljubav moe ovjeku dati dar slobodne volje. 7rin!ip slobodne volje i bezuvjetne ljubavi neraskidivo su meusobno povezaniM jedno ne postoji bez drugoga. $zraz je bezuvjetne ljubavi dakle kada se nekome drugome da pravo da misli to "oe. 7osljedi!a slobodne volje e tijekom knjige biti nesumnjivo jo vie vidljive. *ada jo samo ovoliko na ovu temu: FOno to u nekom ovjeku vidi, to e ti postatiM 4og, ako 4oga vidiM 7raina, ako prainu vidi.F a sreu, vi raspolaete sa slobodnom voljomM vi moete vidjeti i misliti to "oete.

+.:. 5ovjekov poten!ijal

U ovom emo poglavlju odgovoriti na dva pitanja. 7rvo: u emu se sastoji ovjekov poten!ijalN 3rugo: da li ovjekov poten!ijal ogranien ili ne ogranienN ,a naa daljnja razmiljanja su odgovori na ova pitanja od kljunog znaaja. Od ega se sastoji ovjekov poten!ijalN 'judski poten!ijal va poten!ijal sastoji se od dvije temeljne osobine: od energije i od inteligen!ije. $z Hizike znamo da je sve to postoji, jedno pitanje energije. 1i ste energija, ja sam energija, drvo je energija, stol je energija...itd.. 4ez energije nema niega. 4ez energije se ne moemo kretati, bez nje ne moemo nita stvoriti. 4ez dovoljno velike koliine energije ne moemo dosei nae !iljeve i ne moemo rijeiti nae probleme. Obratno: to vie energije imamo na raspolaganju, tim bre dostiemo nae !iljeve i tim bre rjeavamo nae probleme. 8i to i elimo, zar neN O6'-#prin!ip e stoga trebati odgovoriti na sljedea pitanja: otkuda dolazi energijaN &dje gubimo energijuN &dje blokiramoN 2ako emo maksimizirati energetski poten!ijalN
# :0 #

U poduzeu se radi o tome da se suma energetskog poten!ijala maksimizira i da se usmjeri na odreene !iljeve. Upravljanje suradni!ima bi se time moglo smatrati pro!esom upravljanja energijama. 8i emo vidjeti da stvarno postoji ponaanje koje dovodi do maksimuma ljudske energije a to znai i moi. o s energijom samom jo uvijek nije nita napravljeno. ama je potrebna i inteligen!ija koja nam pomae da donosimo pravilne odluke. 7ritom mislim na jednu univerzalnu inteligen!iju koja nema nita zajedniko s onim to smo nauili u koli. 8islim na univerzalnu inteligen!iju koja je neovisna o kolskoj izobrazbi i s kojom u prin!ipu svaki ovjek raspolae. 4ilo da se radi o dravnoj upravi, o poduzeu ili o pojedin!u, uvijek je bitno da li se donese vie ispravni" ili vie krivi" odluka a to je ovisno o reenoj univerzalnoj inteligen!iji koju ovjek moe upotrijebiti ili pak ne. 6ko ne poznaje poduzea ili ljude kod koji" sve glatko teeN - tko ne poznaje poduzea ili ljude kod koji" sve ide krivoN 7oduzee u kojem se donose preteno krive odluke nee se dugo odrati na tritu. 4iti e dakle sasvim korisno ako nam O6'- prin!ip pomogne da odgovorimo na sljedea pitanja: kako u aktivirati svoju univerzalnu inteligen!ijuN 2ako i gdje u dobiti ispravne odgovore na moja pitanjaN *ada dolazimo do pitanja da li je ovjekov poten!ijal ogranien ili ne ogranien. Ovom emo pitanju pristupiti sa dvije strane. ajprije emo promatrati gore navedene osobine koje ine ovjekov poten!ijal: energija i inteligen!ija. 3a li je energija ogranienaN 3a li je inteligen!ija ogranienaN %nergija je vibra!ija, vibra!ija se moe mijenjati po volji. inteligen!ijaN &dje su grani!e inteligen!ijeN .a polazim od pretpostavke da su oboje: i energija i inteligen!ija bezgranini: a time je i ljudski poten!ijal bezgranian. 3ovoljno je samo da se inHormiramo, kako da maksimiziramo energiju i inteligen!iju. &enijalno na temeljnim prin!ipima ivota je to, da postoji ponaanje, koje vodi do maksimuma energije i istovremeno do maksimuma inteligen!ije. O6'- prin!ip opirno opisuje to ponaanje. 3rugo motrite koje slui donoenju prosudbe da li je ljudski poten!ijal ogranien ili je bez granian, psi"oloko je. Ono potjee od lijenika i psi"ijatra 4alt"asara *tae"elina iz ,Uri!"a. U svojoj knjizi: CSvijet !ao tiC on opisuje odreenu sliku ovjeka koji slui kao predloak takoer i naim razmiljanjima. Ova slika polazi od pretpostavke da se ovjek sastoji od dvije stvarnosti. 7rva je stvarnost ograniena, konana. 6o je podruje naeg ra!ionalnog, dakle analize. .a to podruje nazivam podrujem razmiljanja glavom. 8i uz pomo naeg uma elimo sve objasniti. 6o je dakle podruje objanjivog i prema tome podruje planiranja. 8i pokuavamo s naim glavama obu"vatiti budunost, pokuavamo je planirati. 2ako mi uz pomo naeg uma nikada ne moemo s apsolutnom sigurnou znati to nam donosi budunost, u toj se prvoj stvarnosti nalazi i izvor sumnje i stra"a. Goe li uspjeti ili nee uspjetiN 6ko to moe znatiN &lava to naravno ne zna. Uz pomo uma mi sebi moemo zamisliti sve mogue nevolje, nesree i katastroHe. &lava je tu vrlo matovita. 4alt"asar *tae"elin je ustanovio neto to svaki ovjek moe na sebi promatrati: $z te prve stvarnosti, iz miljenja glavom, proizlaze svi nai problemi. &lavom mi sudimo i osuujemo i upliemo se sve vie u bezbrojne probleme. 3a se problemi ne mogu rijeiti glavom vidljivo je ako pogledamo oko sebe: na svijet raspolae znanjem kakvo jo nikada u povijesti ovjeanstva nije postojalo. -li to je

# :: #

isto znanje glave, uma. - posljedi!a toga je da svijet ima toliko problema, kao nikada do sada. 2ada bi intelekt, naa glava, stvarno bila sposobna rijeiti probleme, mi bi trebali biti skoro bez ikakvi" problema zbog toga to je nae znanje tako veliko. -li svatko zna da to nije tako. asuprot nadaleko rairenog praznovjerja Jpraznovjerje nije postojalo samo u *rednjem vijekuLK, ra!io, miljenje glavom, jako je ogranieno. Uz pomo ogranienog naina razmiljanja mi ne moemo rijeiti probleme bezgraninog ivota. 4ilo bi vrijeme da to konano s"vatimo. Osobine koje proistjeu iz ove prve realnosti esto se nazivaju mukima: ra!io, analiza, borba, vladanje nad drugima itd. 2uda nas je ovo krasno ponaanje dovelo vidimo ako ba!imo samo jedan pogled oko sebe ili u medije.. 7roblemi i sukobi: koliko oko i u"o seu. 7reteno su isti materijalisti oni koji se oslanjaju na ovu prvu stvarnost. 2uda takav materijalizam vodi moe se lijepo vidjeti na primjeru biveg ***(#a. e zaboravimo : slubena HilozoHija ruskog komunizma bio je materijalizam kojeg su razradili 8arT i %ngels. ,a %ngelsa je postojala samo vjeno promjenjiva materija. 7osljedi!e takvog ogranienog razmiljanja su za pogoene ljude sve drugo nego ugodne. o na sreu po nas, ovjek se ne sastoji samo od ove prve ograniene stvarnosti. *vaki ovjek posjeduje jednu takozvanu drugu realnost. 6a druga stvarnost vie nije ograniena, ona je neograniena. 6o je podruje ne objanjivog, sinteze a ne analize. Ovdje se dakle ne ralanjuje neko sastavlja. Ovdje se ne vidi dualnost, dvojstvo, nego jednota, a to znai: ovdje se ne sudi. 'ogina je posljedi!a: na tom podruju ne nastaju problemi, tu nema sukoba. Upravo zato to se ne sudi, to se ne ralanjuje niti analizira. 6o podruje je podruje vjenoga *-3- a to znai: nema niti sumnje niti stra"a. *umnja i stra" iskljuivo proizlaze iz razmiljanja o budunosti. 2ako ovdje ne postoji budunost, ne postoje ni spomenuti sumnje i stra"ovi: to sasvim jednostavno nije mogue. kako ovdje ne postoji niti prolost, tu nema niti osjeaja krivnje koji bi nas mogli muiti. Osjeaji krivnje imaju svoj izvor u prolosti: u stvarima za koje mislimo da smo i" krivo napravili. -ko ne postoji stra", ne postoji sumnja, ne postoji osjeaj krivnje, to onda postojiN 7ostoji povjerenje. Ovo podruje je podruje apsolutnog povjerenja. 7ovjerenje u ivot, u univerzalnu inteligen!iju, u 4oga svejedno je kako elite ovu mo nazvati. .a ovu drugu stvarnost nazivam znanjem sr!a. Ovdje govori sr!e, osjeaj, intui!ija, a to je bezgranino, nasuprot ogranienom razmiljanju glavom. 8i smo godinama pokuavali glavu JumK odijeliti od sr!a. *ilom smo sebe nastojali ograniiti. Umjesto da vjerujemo bezgraninoj univerzalnoj inteligen!iji u naoj nutrini mi smo se oslanjali na nau siunu ogranienu inteligen!iju, te sebi umiljali u besprimjernoj zasljepljenosti da time moemo rijeiti nae probleme. ae znanje sr!a, nae unutarnje znanje, mi smo silom uutkaliM zar je onda udo to su inHarkti sr!a toliko uestaliN 2ako bi se sr!e moglo razvijati, ako potisnemo ono to je ispod nae glaveN Uz pomo mudrosti iz ove druge stvarnosti mi smo u mogunosti rijeiti sve nae probleme. 2ako je ta mudrost bezgranina, ona raspolae svim inHorma!ijama Jglavi je to nemogueK, i zbog toga je u stanju donositi optimalna rjeenja. o nemojmo se zavaravati: veina ljudi se jo uvijek mnogo radije oslanja na totalno ograniene inHorma!ije glave, a to nema mnogo zajednikoga sa zdravim razumom. 1e je u prvom dijelu knjige 0.?. ukazano na nesposobnost ljudi da logino razmiljaju. Ovo je slijedei dokaz te nesposobnosti.

# :B #

Osobine koje imaju svoj izvor u toj drugoj stvarnosti esto se smatraju enskim osobinama: sr!e, osjeaj, intui!ija, jednota. U vezi s time je zanimljivo da ene na svim podrujima postaju sve aktivnije. Ovaj trend sa budunosti postaje sve jai. 8uke su osobine donijele zapanjujue materijalne rezultate, ali one su zakazale u rjeavanju problema: nama su sada u poveanoj mjeri potrebne nerazumne JLK osobine. Oito su se nekada muke osobine smatrale lijepim i velikim, dok su enske smatrane manje razumnima. eka mi je ena priala kako mora esto, zajedno sa mukar!ima donositi odluke: ona pritom uvijek intuitivno zna to je s njezinog gledita ispravno. 8ukar!i tada redovito pitaju kako dolazi do tog stanovita i da li ga moe objasniti Jprva stvarnostK. Ona svaki put mora poteno priznati da FtoF ne moe objasniti Jdruga stvarnost, ne objanjivoLK Ona se redovito glupo osjeala do sada. 8ukar!i uvijek mogu sve objasniti, ona kao ena to ne moe. U stvarnosti, meutim, ona se prikljuila na mnogo obu"vatniju univerzalnu inteligen!iju, dok se mukar!i oslanjaju na krajnje ogranienu inteligen!iju uma ili glave. 2ako ne bi dolo do nikakvi" nesporazuma, moram napomenuti da ove dvije stvarnosti nemaju nikakve veze s razlikama izmeu ena i mukara!a. 6e su dvije stvarnosti prisutne u svakom ovjeku. -li pojedin!ima uspijeva da se bolje prikljue na drugu stvarnost i onda da je mobiliziraju. *aetak je: 5ovjek svaki ovjek sastoji se od jedne ograniene i jedne bezgranine inteligen!ije. 'judima je ostavljeno na volju Jprin!ip slobodne voljeK na koju e se od ovi" dviju inteligen!ija "tjeti oslanjati. 8ene u vezi s ovim zanima jedno jedino pitanje: kako u aktivirati u meni prisutnu univerzalnu inteligen!ijuN Ovo pitanje je mogue i drugaije Hormulirati: kako da ujem 4oga u meniN O6'- prin!ip na ovo daje jednostavan i jasan odgovor. J2ada tako ne bi bilo, ovu bi knjigu smjesta mogli ba!itiK. 7osljedi!e ove nove slike ovjeka koja je do sada samo ski!irana, ogromne suM one proimaju sva podruja naeg ivota, i ja u se u daljnjim poglavljima uvijek iznova vraati na ovo. 6ime smo na kraju nai" razmatranja o ovjeku. *toga e se sva naa daljnja razmiljanja o ovjeku temeljiti na sljedeoj sli!i: 5ovjek posjeduju bezgranian poten!ijal Jenergije i inteligen!ijeK. 5ovjek raspolae slobodnom voljom. 5ovjek treba promijeniti jedno jedino bie: samoga sebe.

# :D #

%. Ova7o <437cio3ira 43iver64m = 5ivot

0.+. *ve je vibra!ija @ energija

$stinska realnost nije materija, ve je to vibra!ija @ energijaM to dokazuju istraivanja Hiziara, posebno atomski" Hiziara. Ova injeni!a ima nesagledive posljedi!e po na ivot. -ko je sve energija, onda su i nae misli energija, a to znai da nae misli posjeduju poten!ijal koji u izvanjskom svijetu moe proizvesti neki uinak. 8isli nisu neto to se odvija samo u naim glavama. 7osljedi!e ove spoznaje obraditi emo u poglavlju kojem je tema ak!ija C reak!ija. -ko je sve energija, onda je i ovjek energija a to znai dvoje: 7rvo: ovjek je, kao to smo upravo vidjeli sposoban razvijati se kako i koliko god eli , a drugo ovjek je besmrtan. %nergiju nije mogue unititi. 7ogledajmo to se dogaa ako nekom tijelu dovodimo energiju. 1ibra!ija JHrekven!ijaK tog tijela se poveava a to znai da se stanje tog tijela mijenja. $z komada leda nastaje voda. -ko i dalje dovodimo energiju voda se pretvara u paru i iako nae oi vie nita ne vide, ipak je jo uvijek sve tu, nita nije jednostavno nestalo. 6u se radi o Hizi!i. - ono to vrijedi za led i vodu vrijedi naravno i za ovjeka. -ko nekom ovjeku uspije znaajno poveati svoju vibra!iju, logino je da e doi trenutak kad e postati nevidljiv. 6o nema nieg zajednikog s mistikom ili magijom nego s Hizikom. -ko je kao takav ovjek nevidljiv, tada to ne znai nita drugo nego da je svoje grubo materijalno tijelo preobrazio u Hino materijalno i da ne postoji smrt. $deja da smrt postoji je krajnje materijalistiki nain razmiljanja kojeg smo sami sebi priutili i s posljedi!ama toga sada moramo ivjeti. 7rije 0OOO godina je $sus pokuao pokazati da smrt ne postoji: F*mrti, gdje je tvoj ala!NF -li samo su rijetki s"vatili o emu se radi. U takve spada atomski Hiziar .. %. ;"aron, naslov jedne njegove knjige F.a sam star +D milijardi godinaF govori da je on sam star koliko i svemir. $ za njega smrt ne postoji. 3akle, ako je ovjek vibra!ija, tada se sve vibra!ije dadu po volji mijenjati. 7itanje je samo kakoN - odgovor je jednostavan # kroz nae misli. aim miljenjem mi mijenjamo vibra!ije tijela. 6o je lako isprobati. 8islite na ljubav. 8islite na mrnju. Uinak na tijelo je vrlo razliit, zato to se vibra!ija mijenja. 8oemo se do krajnosti unijeti u materiju neki to obilno prakti!iraju ili se moemo izdii u nebo. *ve ovisi o nama. *jeate li se prin!ipa slobodne volje. 2ako je sve vibra!ija, bolest nije nita drugo do dis"armonija vibra!ija. ,ato je posve oito da se na takvu dis"armoniju moe utje!ati uz pomo drugaiji" vibra!ija. - to znai: kroz muziku, boje, mirise, a sasvim razumljivo i kroz nae miljenje. Ova spoznaja uope nije tako nova. ovalis, veliki pjesnik i mistik romantike Hormulirao je to kratko i jasno: F*vaka bolest je muzikalni problem . 3akle, problem vibra!ija. 6ime nam ve logika i Hizika kau da se bolesti mogu lijeiti pomou misli. 6o je i $sus demonstrirao.

# := #

*ve je pitanje energije a time i vibra!ija. 5ovjeka moemo primjeri!e promatrati kao muziki instrument. 8uzika i tonovi su, kao to znamo takoer vibra!ije. -ko neki instrument nije usklaen, proizvodit e dis"armonine tonove, a to znai: agresije, sukobe, nezadovoljstvo. *igurno poznajete izraz Fratiman jeF. *ada se radi o tome da instrument imenom ovjek uz pomo naeg miljenja ponovno uskladimo. -li to nitko ne moe napraviti za nas. *vaki je ovjek odgovoran za sebe samog i za svoje miljenje a time i za "armonine i dis"armonine vibra!ije koje stvara ili odailje od sebe. Uvijek se iznova udim velikoj mudrosti koja se krije u govoru. 5ovjek se naziva i persono". U toj rijei je korijen latinske rijei personare. *onare znai zvuati, a personare znai zvuati kroz. 5ovjek je time onaj kroz kojeg zvuk prolazi. $ opet imamo ton, vibra!iju. *vaki je ovjek ton a svaki se ton po elji moe promijeniti, tako da bude "armonian ili dis"armonian. -ko elite svoje probleme optimalno rijeiti, ako elite svoje !iljeve dosei brzo i s malo truda, tada morati imati na umu injeni!u da je sve vibra!ija, a time i da je sve promjenjivo. 4eton je takoer vibra!ija i on je promjenjiv. $ nemogu suradnik, gospodin 8ajer, i on je vibra!ija i on se moe promijeniti. $ autistiko dijete je vibra!ija dakle promjenjivo, iako e kolska medi!ina upotrijebiti rije FneizljeivF. ,a materijalistiki usmjerenu kolsku medi!inu je naravno mnogo toga neizljeivo. 8eutim, to ni na koji nain ne odgovara iskustvima do koji" se stalno dolazi Jto je $sus i demonstriraoK i nikako ne odgovara najnovijim spoznajama iz podruja atomske Hizike. 8i rasipamo nae vrijeme a time i na nova!, ako se drimo materijalistiki", univerzalni" temeljni" prin!ipa. - takav temeljni prin!ip glasi, kao je reeno: sve je vibra!ija. 6o kazuje, usput reeno, i na govor. Uzmimo rije realnost. <to ona znaiN 6a rije se sastoji od re i al. rei ili (a na egipatskom jeziku se nazivao 4og *un!e. - to je *un!e drugo nego vjeni simbol energije i vibra!ija. *un!e je toplina, svjetlo: *vjetlo je vibra!ija, energija u pravom smislu. -l ukazuje na -ll Jnjem. UniverzumK ili takoer -lla" J4ogK. (ealnost je time boansko univerzalno svijetlo, boanska vibra!ija ne postoji nita drugoL O1O je realnost. $majte to na umu kada je radi o vaem ivotu. 1i odluujete o tome dali ete se svojim nainom miljenja uiviti u tamu materije ili ete se uzdii u svjetlo. 1i o tome odluujete nitko drugi. O1O je realnost. *ve drugo je ogranieno razmiljanje, neznanje, praznovjerje. -ko mislite da je svijet dolina suza, svojim se mislima sputate nanie. 6o je tako. -ko mislite da je svijet radosna sveanost, svojim se mislima izdiete. *asvim sigurno. 6o nije mistika, nije religija. 6o je ista Hizika.

0.0. Objektivni svijet ne postoji

CNai-ao sa" na jednu istinu@ Govinda@ !oju e- opet s"atrati -alo" ili glupo-u@ ali to je "oja naj+olja "isao. 0na glasi6 Suprotnost sva!e istine@ ta!o9er je istinaDC Germann Gesse, *idd"art"a

# :E #

3esetljeima nas se uvjeravalo kako postoji jedan objektivni svijet, svijet dakle kojeg je mogue mjeriti i koji je za sve ljude jednak. 3rugim rijeima da postoji jedan jedini svijet. Ovo je gledite toliko ukorijenjeno u nama da mnogim ljudima teko pada misliti neto drugo. 6o je svakako opet lijep primjer nae nesposobnosti da samostalno razmiljamo. 7otpuno smo impregnirani jednom odreenom slikom svijeta, slikom objektivnog svijeta koji je jednak za sve. -li taj svijet ne postojiL 7okuat u sada uz pomo Hizike i neurobiologije temeljito razoriti ovu sliku objektivnog svijeta, jer nas ona smeta u rjeavanju nai" problema i jer nas ini rtvama jednog sasvim odreenog pogleda na svijet. 6ijekom ovog stoljea, slutnja je sve vie postajala izvjesnou: objektivan svijet ne postoji. Ova spoznaja se vjerojatno pojavila sa kvantnom Hizikom. Ustanovilo se da se izvjesno neto moe smatrati kako esti!om, tako i vibra!ijom. $ da to ovisi o promatrau. Ova spoznaja je bila udovina: ne govori nita drugo nego da promatra utjee na svijet. Ovo opet ne znai drugo ve da ne postoji objektivan svijet koji bi bio isti za sve. U novije vrijeme se ve spomenuti Hran!uski atomski Hiziar .. %. ;"aron koji je usput reeno dalje razvio %insteinovu teoriju relativnosti ovako izjasnio o toj temi : CNe postoji o+je!tivan svijet. Svijet je ono@ -to "i o nje"u "isli"o.C 6reba sebi zamisliti: svijet je ono to mi o njemu mislimo. Ovime itavu dosadanju sliku svijeta ba!amo na smetlite povijesti. - to nosi svoje posljedi!e. *vijet je ono to vi o njemu misliteL 3akle, niste izloeni bilo kakvom dobrom ili loem svijetu. 1i sasvim sami odreujete svoj svijet. 1i odluujete da li je va svijet dobar ili lo. ,ar to nije HerN ,ar to nije grandioznoN Osjeate li mo koju time odjednom dobivateN iste izloeni svijetu na milost i nemilost, ne, svijet je izloen vama. *vijet je tono ono to vi o njemu mislite. - to vam daje mo nad !ijelim svijetom, mo nad vaim svijetom. <to mislite o svijetuN <to god mislili, tako je. 6o je mo. e postoji dakle samo jedan svijet, ve postoje mnogi svjetovi. *vaki ovjek ivi u svojem vlastitom svijetu, kojeg je sam sebi zamislio. -ko je ta injeni!a poznata, mora se postaviti sljedee pitanje: koji je ovjek tako glup da sebi zamilja jedan lo svijetN Oito ima takvi". 6o su svi oni koji jo nisu uli da objektivan svijet uope ne postoji. $ da su prema tome nasjeli tisuama godina staroj zabludi na svoju vlastitu tetu. *poznaja da je svijet ono to svaki ovjek misli o njemu ima posljedi!e koje uope nismo do kraja sagledali. o da se ipak donekle naviknemo na tu ideju, zamijenimo rije svijet sasvim jednostavno drugim rijeima: 8oja je ena ono to ja o njoj mislim. 8oj je suprug ono to ja o njemu mislim. 8oja su dje!a ono to ja o njima mislim. 8oj eH je ono to ja o njemu mislim. 8oji su suradni!i ono to ja o njima mislim.

# :? #

8oji su klijenti ono to ja o njima mislim. (e!esija je ono to ja o njoj mislim. Osjeate li sad mo, nezamislivu mo koja se tu krijeN Ovu igru rijei moete proirivati po volji. -ko sada mislite da je ovo teorija tada imate pravo: svijet je ono to vi o njemu misliteL 6ako i ova knjiga i izjave koje ona sadri. Ova knjiga nije objektivnaM ona je ono to vi o njoj misliteL &lupost, ako je smatrate glupom. 'udost ako je smatrate ludou. Ona je senza!ionalna, ako vi tako o njoj mislite. 3a se krivo ne s"vatimo: naravno da postoje takozvane objektivne veliine. .edan je ovjek primjeri!e visok +?O !m, a drugi +EO. Onaj prvi je dakle objektivno vii od drugoga. -li ovdje se radi o neem drugom: radi se o tome kako se djeluje na druge ljude, a to znai, radi se o osjeaju. 6o je stvarna realnost. etko osjea da je +?O !m visok ovjek vrlo visok, netko drugi ima osjeaj da je to prosjena visina. *vatko ima svoju osobnu istinu a ta istina dolazi iznutra. 6o je osjeaj. ,nanstveno utemeljena izjava: Fne postoji objektivan svijetF znai da ne postoji samo jedna istina. 7ostoje mnoge istine. *vaki ovjek ima svoju osobnu istinu. <to je posljedi!a togaN O istini se ne moe diskutiratiL *ve to smatrate istinom jest istina. -ko meutim neki drugi ovjek suprotnost tome smatra istinom, tada je to njegova istina. a ovoj i sa onoj osnovi mogli bi nestati svi sukobi, svi ratovi. ,bog istine se ne moe prepirati jer ne postoji samo jedna istina. U tome je i istona mudrost Jvidi Germann GesseK, koja kae da je suprotnost od istine takoer istina. <to ne znai nita drugo do: ita nije istina : sve je istina. Od presudnog je znaaja ovdje samo pitanje da li ono to smatrate istinom pospjeuje va razvoj ili ga koi. O6'- prin!ipom ja vam elim pribliiti jednu istinu koja e vam sigurno pomagati u razvoju. -ko mislite da je to teorija, tada imate pravo. 6ime ste samim sebe uinili slabim ovjekom, rtvom svog vlastitog miljenja. -ko tako "oete, neka onda tako i bude. 6o je vae pravo. -li s mojeg gledita to nije jako pametno. 2oji ovjek sebe dragovoljno ini bespomonom rtvomN Oito, mnogi. Ovakvo jedno dragovoljno ograniavanje moi je nenadmaivo. * razumom to nema nikakve, ama ba nikakve veze. ,akljuak: ovjek koji posjeduje neogranien poten!ijal dragovoljno ini od sebe jedno potpuno bespomono bie. U tome mu nitko nije ravanL 3a kaemo jo i to da nije samo atomska Hizika dola do takvi" senza!ionalni" saznanja, nove spoznaje na podruju neurobiologije dolaze u prin!ipu do isti" rezultata. 3va istraivaa Gaturana i Aarel u svojoj knjizi CSta+lo spo najeC piu CNe postoji ni!a!va e!sterna@ o+je!tivna istina@ ni!a!va univer alna istina.C 2od nji" je svijet takoer ovisan i promatrau. 6ime smo opet ondje gdje je ve u +B. stoljeu bio jedan od najpoznatiji" islamski" mistika: )+d al = $ari" )l 1ili koji se izjasnio6 C;judi su poput ogledala !oji se nala e jedno nasuprot drugo".C .a dakle u drugome vidim samoga sebe, a to znai: moje miljenje. 8i emo to proiriti i utvrditi: svijet Hunk!ionira poput ogledala. 1i u njemu uvijek vidite jedino samoga sebe: agresiju, ako ste agresivni. 8ir, ako ste mirni.

# :/ #

8i vi i ja stvaramo svijet naim nainom razmiljanja. 8eutim, to mi radimoN 3a bi saznali tko smo ili kakav poten!ijal imaju nai suradni!i mi idemo i putamo sebe ili svoje suradnike analizirati. U tome se opet nalazi ideja o objektivnom svijetu. e postoje objektivni ljudi. 7onovit u jo jednom: 1i ste ono to o sebi mislite. 6oka. 1ai su suradni!i ono to o njima mislite. 6oka. 1ai su klijenti ono to o njima mislite. 6oka. Odluite sami to elite misliti o sebi ili o svojim suradni!ima. -li u tom sluaju preuzmite i odgovornost za ono to mislite. -ko znate ovo, onda sebi moete pritedjeti mnoge analize. 6o je ekonomski jer tedi vrijeme i nova!. *vijet, kozmos, organiziran je nezamislivo ekonomski. *amo je ovjeku uspjelo stvari nezamislivo zakompli!irati. a sreu su tekoe u meuvremenu toliko porasle da prije ili poslije moramo doi do novi" spoznaja, ukoliko ovdje elimo preivjeti. U sluaju da ovdje ne preivimo, tada to takoer nije nesrea, poto znamo da smrt ne postoji. *ada znate kako svijet Hunk!ionira. *vojim nainom razmiljanja mijenjate svijet. 6o vam daje nezamislivu mo. apravite s time to elite: imate slobodnu volju.

0.:. *ve je .%3 O6CSada vi-e nije "ogao ra li!ovati silno "no-tvo glasova@ nije "ogao ra li!ovati vedre od raspla!anih@ niti dje,je od ens!ih@ svi su pripadali ajedno@ ,enjive tualj!e i s"ijeh nala'a@ !ri'i +ijesa i u dasi u"iruih@ sve je +ilo jedno@ sve je +ilo "e9uso+no pove ano i isprepleteno@ tisuustru!o i "ije-ano.C Germann Gesse, *idd"art"a 7ret"odno je poglavlje, vjerujem za mnoge bilo teko pri"vatljivo. -li dolazi jo vee. .ednako kao stvar s ne#objektivnim svijetom, tako je i F*ve je .%3 O6-F neto to se jo ne nauava u niti jednoj javnoj koli bar ne do danas. .a sam meutim siguran, da e ove Hiziarima i mistiarima poznate stvari u roku od sljedei" DO do +OO godina ui i u program javni" kola. - to je +OO godina u beskraju vremenaN Osjeaj odvojenosti je bez sumnje za mnoge ljude jedan od najvei" problema. 6ime mislim na odvojenost od drugi" ljudi, od prirode ili ak od ivota. o ovaj osjeaj odijeljenosti je tek ljudska iluzija, u stvarnosti ta odijeljenost uope ne postoji. Osjeaj odijeljenosti potjee od miljenja glavom Jpoglavlje +.:K. 8iljenje sr!em ne poznaje osjeaj odijeljenosti. $deja odijeljenosti je time znak u kolikoj smo mjeri odvojili glavu ili um od sr!a. U naem drutvu to je vidljivo po narkomanimaM to su ljudi koji vie od svi" drugi" pate od osjeaja odijeljenosti. 7o mnogim misti!ima prolosti mi znamo da odijeljenost oito ne postojiM u svemiru postoji samo .ednota. *ve je povezano sa svime. o promotrimo askom, to su najnovija saznanja s podruja Hizike u vezi s tom temom donijela na svjetlo dana.

# BO #

U teorijskoj Hizi!i postoji irom svijeta poznat CBellov teore"C. aime +/=B. taj je Hiziar ukazao kako Cni!a!va teorija o realnosti !oja je !o"pati+ilna sa !vantno" teorijo" ne "oe pola iti od pretpostav!e da +i prostorno odijeljena doga9anja +ila "e9uso+no neovisna.C <to to znaiN 6o znai da nita u svemiru nije odijeljeno od neeg drugog.L e postoji odijeljenost izmeu ljudi, ne postoji odijeljenost izmeu ovjeka i prirode, ne postoji odijeljenost izmeu bilo kakvi" dogaaja bez obzira koliko bili meusobno udaljeni. 3rugaije reeno to znai da na svakoj toki svemira postoje inHorma!ije o !jelini. .o jasnije Hormulirano, to znai svaki ovjek posjeduje !jelokupno znanje svemira, posjeduje sveznanjeL 6o su mudra!i -zije oduvijek tvrdili. 3anas to potvruju spoznaje atomske Hizike. * tim u vezi podsjeam na 1. 2. Iharona 6 CSva!i ato" je pove an sa sva!i" drugi" ato"o" u sve"iru i to pre!o supstan'e FduhaH anti"aterije... Ijelo!upno sa nanje je poten'ijalno dostupno svi" ato"i"a sve"ira.C Ove spoznaje iz Hizike su udovine. o mi i" jo niti izdaleka nismo uspjeli ugraditi u na nain razmiljanja. (adikalni utje!aj ovi" injeni!a na va ivot, na moj ivot, na ivot jednog prodavaa itd., razmatrat emo u poglavlju FO6'-# prin!ipF Ovdje govorimo samo o tome kako svijet Hunk!ionira. *ve je poelo 0O#i" godina 0O#og stoljeaM i to s kvantnom Hizikom. Ona je prirodne znanosti okrenula naglav!e Jsjeate se: ne postoji objektivan svijetK: Ona bi i na ivot okrenula naglav!e u pozitivnom smislu kada bi mi njezine rezultate s"vaali ozbiljno. >iziar i kaos istraiva .aul 3avies * obzirom na kvantnu me"aniku primjeuje: C0na je@ isto !ao prije nje teorija relativnosti raspr-ila "noge dotada-nje du+o!o u!orijenjene pretpostav!e o naravi realnostiC. 6o znai da realnost nije onakva kakvu smo oduvijek zamiljali. U svemiru ne postoji odijeljenost, nego vlada .ednota. 6o je realnost. Ovo meutim nije poigravanje Hiziara, to je svakodnevna realnost za svakog ovjeka. U toj spoznaji lei rjeenje svi" nai" problema. 7redoite sebi: nita to se u svijetu Ja takoer i svemiruK dogaa nije odijeljeno od vas. $ obratno: sve to radite, sve se odraava na !ijeli svijet Ji !ijeli svemirKL Osjeate li svoju odgovornostN Ova spoznaja oduzima da" u pravom smislu rijei. *ve to radite i mislite, odraava se, ne samo u vaoj porodi!i ili vaem poduzeu, ne, to se odraava u !ijelom svemiru. (e!ite sada, jeste li moan ili bespomoan ovjekN 1idite, vraamo se na istu temu: na temu nes"vatljive moi koju ovjek posjeduje. 3o sada smo utvrdili: 8istiari su znali: sve je .%3 O. -tomski Hiziari znaju: sve je .%3 O. 8oemo ii jo i dalje. 5ak i zen#budizam zna: sve je .%3 OL *imbol toga je krug i to krug koji se !rta rukom uz pomo estara. 2rug predstavlja .ednotu, on okruuje suprotnosti, on nije ili ili ve i jedno i drugo. *imbol naeg naina razmiljanja i naeg drutva nije krug, nego pomou ravnala na!rtana ravna linija. 'inija koja razdvaja. Ona dijeli brutalnou autoputa. Ona simbolizira na u jedan smjer usmjeren dualistiki odjeljujui nain miljenja. ?er+ert )'htern+u'h je za to pronaao upeatljiv izraz: C)utoput u u"ovi"aC -ko tu liniju zamislimo jo sa streli!ama na oba kraja tada je to meusobno suprotstavljanje, dualnost. Obje streli!a su meusobno posvaane. 4orba sasvim oigledno ide uz ideju aristotelovske logike ili ili.

# B+ #

a ovaj se nain nai problemi ne mogu nikada rijeiti, jer je realnost kako smo vidjeli sasvim drugaija. asuprot aristotelskoj ideji ne postoji odijeljenost nego vlada .ednota. $deja odijeljenosti neizbjeno vodi do sukoba: a sukobi su uzaludno troenje vremena i nov!a. *ukobi nisu ekonomski. 8oda ete sada rei da vi niste budist i da niste upoznati s istonjakim nainom razmiljanja. 8oe biti. -li u tom bi vam sluaju barem kransko uenje trebalo biti poznato. - u njemu nailazimo na jedno zapanjujue otkrie: i $sus je, naravno znao, sve je .%3 O. 2ako je $sus ivio prije 0OOO godina dok jo nisu postojala otkria na polju Hizike nego tek unazad nekoliko stoljea, on je morao tada pronai neku drugu Hormula!iju. 7oznato je, $sus je uvijek govorio slikovito: i slikama ili bolje reeno: iskljuivo pomou slika mogue je upeatljivo prikazati najkompleksnije Hizikalne spoznaje. $sus je rekao: C0no -to u,inite jedno" od ovih "alih@ "eni ste u,iniliC !ao i C0ta' i ja 123N0 s"o. C 'ogino je da on to moe rei samo ako zna da je sve .%3 O. U tom sluaju te rijei imaju smisao, inae ne bi imale. 3akle, bila bi ogromna zabluda vjerovati da ideja .ednote potjee iskljuivo s $stoka. $deja se nalazi i u poe!ima kranstva. a poetku kranstva nalazi se takoer i ideja 'jubavi, i jo emo vidjeti 'jubav se ne moe objasniti bez ideje .ednote. Oboje idu jedno uz drugo. Utoliko $susovo uenje pokazuje upeatljivu logiku. 8oda ste uli za prirodoznanstveni eksperiment: na neki biljku se prikljui aparat. a izvjesnoj udaljenosti, u kipuu vodu se ba!aju ivi raii. <to se dogaaN -parat registrira da biljka reagira na ovo. 6o je mogue samo u sluaju ako izmeu biljke i raia ne postoji odijeljenost, ako postoji komunika!ija. $ ovaj eksperiment potvruje injeni!u: sve je .%3 O. $ potvruje izjavu: to ste uinili najmanjem od moji", meni ste uinili. 7ostoji jedan borilaki port koji se temelji na ideji .ednote: aikido. 2ako se temelji na ideji .ednote, u njemu ne postoji poraeni niti pobjednik, i zato aikido nije zastupljen niti na svjetskim niti na olimpijskim natje!anjima. -li neto je za nae razmatranje vano i zauujue: jednog uvjebanog aikidoka Jaikido bor!aK ne moe poraziti ni jedan bora! koji pripada nekoj drugoj koli borilaki" vjetina. 7ravi aikidoka je nepobjediv. 6o je povezano s moi i idejom .ednote. O6'- prin!ip e vam pokazati kako u vaem ivotu moete postati nepobjedivim FaikidokomF. *ve je .%3 O a posljedi!e po va ivot, nesagledive su.

0.B. 6otalna komunika!ija

*ada emo spomenuti jednu od posljedi!a da je sve .%3 OM to je totalna komunika!ija. U literaturi kao i na seminarima mnogo se pie i govori o komunika!iji. 7ostoje brojne mogunosti kolovanja na podruju te"nika komunika!ije, te"nika prezenta!ije, prodaje, govornitva, i sl. -li pri svim tim te"nikama radi se tek o vr"u ledene sante: o svjesnoj komunika!iji. 8nogo obu"vatnija i zbog toga utje!ajnija nesvjesna komunika!ija rijetko se spominje.

# B0 #

-ko ozbiljno uzmemo temeljne tvrdnje Fsve je vibra!ijaF i Fsve je .%3 OF tada u svemiru postoji totalna komunika!ija sve komuni!ira sa svimeM "tjeli mi to ili ne. itko nije izoliran nitko sebe ne moe izolirati. 6o ima za svakog ovjeka a posebno za managera i prodaju dramatine posljedi!e. O6'- prin!ip koristi ovu injeni!u. 4rojni problemi nisu rjeivi bez znanja o toj totalnoj komunika!iji. ,amislite sebi: vi komuni!irate sa svime u svemiru, a svemir s vamaL 7itanje je samo, da li sluate... ,a atomske Hiziare je to oito samo po sebi s"vatljivo. .. %. ;"aron kae : CT!o je@ pri"jeri'e@ u na-oj navodno toli!oj naprednoj 'ivili a'iji jo- sposo+an da ra u"ije govor !a"ena i sta+la8 C ,a jednog atomskog Hiziara je dakle samo po sebi razumljivo da kamenje i stabla mogu govoriti, da ak i !ijeli svemir FpriaF. - kako smo i vi i ja dio tog svemira, takoer smo dio te totalne komunika!ije. *ada ete postaviti pitanje: kako e mi to pomoi, pa da otplatim moju "ipotekuN 2ako mi to pomae da smanjim svoju tjelesnu teinuN 2ako e mi to pomoi da ponovo dovedem u red svoj brakN 2ako e mi to pomoi prilikom prodajeN 6o pomae i vie no to mislite. 2ako je sve .%3 O, izmeu vas i vai" kupa!a, prijatelja, bankara, itd, ne postoji distan!a. *ve to mislite trenutno se prenosi na dotinu osobu svejedno gdje se ona nalazila. Gtjeli vi to ili ne: sa svojim mislima vi utjeete na svijet. $ ako elite rijeiti vae probleme i postii vae !iljeve, tada, logino je, morate na svijet utje!ati na pozitivan nain. 7rilikom opisa O6'- prin!ipa, poblie u objasniti.

. Po8ljedice: 2roblemi 84 rje;ivi

.a sam vrsto uvjeren da su nai problemi samo onda rjeivi ako u drugom dijelu opisane spoznaje ozbiljno s"vatimo i konzekventno primijenimo. -ko to napravimo, ne samo da nam je mogue nae probleme rijeiti na najekonominiji nain, mi moemo i nae !iljeve postii bre i s manje truda nego do sada. 7ostoje ljudi koji misle da su izvjesni problemi ili sukobi nerjeivi. Oni su u pravu iz dva razloga: prvo, jer je svijet ono to svaki ovjek ono to on o njemu misli Jpoglavlje 0.0K i drugo, jer mnogi problemi stvarno nisu rjeivi s uobiajenim nainom razmiljanja. .a zastupam miljenje da su svi problemi i sukobi rjeivi. $ ja sam u pravu iz dva razloga. 7rvo zato jer je svijet ono to ja o njemu mislim, i drugo, jer predlaem radikalno drugaiji nain razmiljanja. FNi!a!av o+li! realnosti nije "oniji@ oivljavajui@ ,udesniji od ljuds!og duhaC rekao je primjeri!e $Pbal 8o"ammad, ve spomenuti du"ovni uitelj milijuna muslimana. 2ako onda da ovjeku ne bude mogue rijeiti njegove problemeN Ovdje u kratko saeti prin!ipe, koje je po mom miljenju potrebno potovati: +. *vaki ovjek mora s promjenama poeti kod sebe. 7restanimo se mijeati u stvari drugi" ljudi. 0. *vaki ovjek raspolae sa slobodnom voljom: on moe misliti to "oe. On moe svoje miljenje u svakom trenutku promijeniti ime mijenja i svoju budunost.

# B: #

:. 7oten!ijal svakog pojedin!a nije ogranien. On je neogranien. 7ojedina! mora taj poten!ijal upotrijebiti ako eli optimalno rijeiti svoje probleme, a svoje !iljeve postii bre nego do sada. B. *ve je vibra!ija @ energija. 7rema tome, sve je po volji promjenjivo. D. e postoji objektivan svijet. *vijet je ono to ja o njemu mislim. 6o svakom ovjeku daje nezamislivu mo. On moe svojim miljenjem promijeniti svijet.

=. *ve je .%3 O. 7osljedi!e ove spoznaje su nesaglediveM one dovode do elimina!ije konHlikata a time i do ekonominijeg ponaanja. 6o znai: !iljevi se bre dosiu a problemi bre rjeavaju E. 7otrebno je da se oslobodimo ogranienog ili ili razmiljanja koje vodi sukobima i prijeemo na ovo kao i ono razmiljanje. 6o znai da moramo prestati neprekidno donositi sudove. Uvjet za sve ovo je naa sposobnost da uklonimo ogranienja uobiajeni" sustava vjerovanja koja smo sami sebi nametnuli. 3rugaije ne ide. *vaki ovjek ima u sebi mo da moe trijumHirati nad svim okolnostima. On sasvim sigurno nije roen da bi u znoju li!a svog i u borbi protiv svoji" blinji" zaraivao kru" svoj svagdanji. On je roen da bi se razvijao, da bi pobjeivao, da bi bio sretan i uspjean. *iromatvo ,bolest i nesrea sasvim sigurno ne spadaju u vrline kojima bi ovjek trebao teiti. *vemir je obilje, zdravlje i srea. O6'- prin!ip kojeg opisujem u treem dijelu ove knjige temelji se na spoznajama iz drugog dijela i nadilazi ljudska ogranienja opisana u prvom dijelu knjige. 7ravilno primjenjeno to dovodi do nezamislive moi dotinog ovjeka.

# BB #

6(%9$ 3$O
8oni O6'- prin!ip
C<nanje je "ogue prenijeti@ ali "udrost nije.C Germann Gesse, *idd"art"a O6'- prin!ip se sastoji iz tri dijelaM O6 za otpustiti, ' za ljubav, - za ak!ija C reak!ija ,apoeti u objanjavanjem zakona ak!ija C reak!ija jer predstavlja osnovu za prva dva dijela. 4ez tonog poznavanja zakona ak!ija C reak!ija nije mogue dobro s"vatiti niti teme FotputanjeF a niti temu FljubavF. '0 u rijei O6'0- stoji tu zbog injeni!e da se uinak nekog ovjeka zbog poveanja ljubavi ne poveava linearno nego na kvadrat. 1i moete rije O6'0- promatrati kao jednadbu i to kako slijedi: otputanje T ljubav 0 T - Jpri emu mora biti - C + jer je zakon ak!ije C reak!ije jedan neutralan zakonK 6ime se dobiva uinak koji je neki ovjek postigaoL Ova jednadba tono odgovara O"m#ovom zakonu koji je jako vaan za elektri!itet. -ko se napetost povea JC energija C ljubavK uinak se poveava na kvadrat. 8oe se to i ovako promatrati: za protok ivotne struje vrijede tono isti zakoni kao i za protok elektri!itetaL

#. A7cija > rea7cija

CNi-ta ne ,ine de"oni@ de"oni ne postoje. Svat!o "oe ,arati@ svat!o "oe postii svoje 'iljeve@ a!o "oe "isliti@ a!o "oe ,e!ati@ a!o "oe postiti.C Germann Gesse, *idd"art"a

+.+. .edna lek!ija iz Hizike s posljedi!ama: nain na koji Hunk!ionira nae miljenje
$z Hizike nam je poznat zakon ak!ija C reak!ija. 6o sasvim jednostavno znai: ako snagom od +O kg vrim pritisak na neki zid, tada i zid na mene vri pritisak od +O kg. -ko pritiemo silom od 0O kg, i zid odgovara protu#pritiskom od 0O kg. U ovom emo poglavlju vidjeti kako se ovaj Hizikalni zakon maniHestira kada je u pitanju nae miljenje. 7ozabavit emo se naim miljenjem i posljedi!ama koje proizlaze. 7rvo: to je misaoN 2ako je sve vibra!ija, odnosno energija, i misao je takoer vibra!ija, tj. energija. 8isao dakle nije FnitaF. Ona takoer nije neto to se odvija iskljuivo u naem tijelu. 5ovjek je savren odailja: on bez prekida odailje misli. *vaka misao odgovara odreenoj vibra!iji i prema tome odreenom energetskom poten!ijalu koji naputa ovjeka svoj odailja. ,bog toga o mislima moemo govoriti kao o energetskom tijelu. .ako je vano da sebi moemo predoiti: svaka misao koju mislimo predstavlja jedno energetsko tijelo. Ovisno o veliini tog energetskog poten!ijala, logino je da su i uin!i koje misli uzrokuju vrlo razliiti.

# BD #

7ostoje snane i postoje slabe misli. 2ako je i sve ostalo to postoji vibra!ija, mi moemo naim mislima utje!ati na sve to je oko nas. 2ako svaka misao posjeduje energetski poten!ijal, svaka misao tei svom ostvarenju: ova je tenden!ija naravno vea, to je vei energetski poten!ijal odreene misli. 3akle, to je vae miljenje snanije, tim je vea i mogunost da se vae misli ostvare. a primjer, radost i oduevljenje su energetski jake misli, koje dovode do odgovarajui" pozitivni" rezultata. 7rema tome, kontinuiran pozitivan i vedar nain razmiljanja nije nikakvo lebdenje u obla!ima, ve posjeduje sasvim vrstu Hizikalnu pozadinu. 6o su energije koje dotinog ovjeka s matematikom sigurnou vode do pozitivni" rezultata. -li nemojte zaboraviti: misli stra"a su esto takoer jako energetski nabijene : i one takoer imaju tenden!iju da se ostvare s matematikom sigurnou. ,ato misli stra"a nikada nisu poeljne. - sada korak dalje: *line misli imaju sline vibra!ije i zbog toga se meusobno privlae. 6o uzrokuje stvaranje takozvani" misaoni" oblika koji naravno posjeduju mnogo vei energetski poten!ijal od pojedinani" misli. 6o ima odluujue posljedi!e po poduzee, narod, !ijelo ovjeanstvo. ,amislite na primjer: neko poduzee zapoljava +OOO suradnika. *vi ti ljudi misle neto od jutra do mraka. -psolutno je odluujue za uspje" tog poduzea, to ti ljudi misle i to svaki pojedini. 8isli svi" radnika sumiraju se u jedan veliki energetski poten!ijal. -ko je on preteno pozitivan, doi e i do odgovarajui" rezultata: ako je negativan, to e dovesti do negativni" rezultata. Uprava poduzea moe raditi to "oe ali ako veina namjetenika misli negativno, onda nema nikakve anse. .edno poduzee se moe stvarno mislima dovesti do uspje"a ili neuspje"aM ali ne samo kroz upravu, nego zajednikim mislima svi" zaposleni". 6o je ista Hizika. 6o su energije koje tee svom ostvarenju. - upravljanje poduzeem se moe smatrati i upravljanjem energijama. 'ijep primjer za to to je u stanju napraviti jedan dovoljno veliki energetski poten!ijal za mene predstavlja pad 4erlinskog zida. Ovakve stvari naravno nisu sluajne. ,id je sruen upravo u trenutku kada su misaone energije slobode postale vee od misaoni" energija neslobode. *ve je pitanje energije. - sada ozbiljno pitanje: 2akve vi energije proizvodite od jutra do mrakaN 4udui da imate slobodnu volju, moete misliti to "oeteM a to vae miljenje onda odreuje energije koje ete osloboditi. 2akve energije elite osloboditi u svom ivotuN %nergije stra"a ili energije ljubaviN $majte na umu da to ima posljedi!e po va ivot. $demo jo korak dalje: $z Hizike znamo da se energija ne moe izgubiti. 6o vrijedi isto za du"ovno podruje koje nas zanima. %nergija se ne moe izgubiti, znai, i da se niti jedna misao ne gubi. *ve to mislite, sve to ste ikada pomislili i to ete ikada misliti nita se ne gubi. <to misliteN *a svakom svojom milju proizvodite energije koje se nikada ne gubeM te energije imaju tenden!iju da se ostvare. $zuzetno je sada vano da ne izgubite iz vida slijedee: sve to ste do sada mislili vie ne moete promijenitiM ali jedno ipak moete: moete promijeniti svoj nain razmiljanja, i to za"valjujui udesnom daru slobodne volje. - promjenom naina razmiljanja vi smjesta proizvodite drugaije vibra!ije, drugaije energije i time drugaiju budunost. 7rolost ne moete promijeniti, ali va nain razmiljanja moete promijeniti *-3-, ako elite.

# B= #

$demo jo korak dalje: 3olazi zakon koji u ovom poglavlju nosi ime: ak!ija C reak!ija. 6o znai: svaka se misao vraa natrag svom poiljao!u. 1i odailjete misliM to je ak!ija. Ono to vam se vraaM to je reak!ija. 7redoite si: sve to mislite, vraa vam se natrag. 6o je genijalno i u vezi sa prin!ipom slobodne volje najvea pravda u svemiru. e mogu si zamisliti nikakvu zakonitost koja bi bila pravednija od ove. *ve to mislite, sve to aljete od sebe, sve vam se vraa natrag. 7osljedi!e toga su tako dramatine da se time moramo poblie pozabaviti. a primjer, kada kritizirate nekog ovjeka, ovaj zakon kae da e i taj ovjek vas kritizirati. 7o zakonu, ta misao e vam se od nekuda vratiti u tono istoj kvaliteti. 8oda e vas neka druga osoba kritizirati, ali moda e doi u obliku zdravstvenog problema ili kao u mojem sluaju u obliku otkaza. a sebi samome sam upoznao na ovaj nain zakonitost ak!ije C reak!ije. akon zavrenog studija zaposlio sam se kao asistent poslovoe srednje velikog poduzea. aravno da sam sve znao bolje od svog eHa, konano, ja sam studirao, a on nije. * mojeg gledita je on sve radio pogreno. .a sam kritizirao i kritizirao. 7oeo sam tog ovjeka ak mrziti, i u mislima sam ga ak i vie puta ubio. $znenada je dolo do sukoba i ja sam se odjednom naao na !esti, bez posla. a moju sreu, ja se tada nisam ponaao onako kako se ponaaju danas mnogi nezaposleni. isam krivio niti eHa, niti re!esiju, nego samoga sebe. 7reuzeo sam odgovornost za svoju situa!iju i zbog toga vrlo brzo utvrdio, kakve sam sve negativne energije odaslao u svijet kroz moju kritiku. $ te su mi se energije vratile konzekventno i brutalno. .a ovo nazivam pravdom. 7osljedi!e ovog zakona, meutim idu mnogo dalje. -ko vas netko kritizira ili vara, to se dogaaN 6ada e onaj drugi a ne vi morati snositi posljedi!e svog ponaanja. ,amislite samo kako je to ekonominoL 1i ne trebate pokrenuti niti mali prst, a da bi se osvetili. *vemir je tako organiziran da reak!ija neminovno pogaa pokretaa ak!ije. 6o je bio razlog $susovi" rijei: Fa!o te net!o udari po lijevo" o+ra u@ prui "u i desniC -ko pak uzvratite udara! tada si ne inite apsolutno nikakvu uslugu, jer e vam se sve vratiti. ,akon ak!ije i reak!ije je stvarno genijalan. On ima i sljedeu posljedi!u: vi za samoga sebe ne moete napraviti nita boljega nego da drugome elite samo najbolje. *ve to napravite nekom, vraa vam se natrag. 8a koliko udno zvualo: najvei FegoistF je onaj koji drugome ini po mogunosti to vie dobra. $ obratno: onaj koji misli samo na sebe samoga, koji drugima nikada nita ne da, taj najvie teti sebi samome. ,ar nije grandioznoN .a uvijek iznova osjeam najdublje potovanje prema tom pravednom zakonu. ,amislite samo, kada bi veina ljudi posjedovala znanje o tom zakonu. 6o bi znailo da bi u svi nai problemi bili trenutno rijeeni: svatko bi svakomu smjesta elio sve najbolje, jer bi znao da mu se sve vraa. 3a li drugi ljudi poznaju taj zakon ili ne, za vas ne igra nikakvu ulogu. (adi se o vaem ivotu. (adi se o tome da vi sebi moete ostvariti svoje eljeM a ono to drugi rade, nji"ova je stvar, a ne vaa. <to dakle elite doivjeti u vaem ivotuN Aelite li zdravlje, sreu, blagostanje, uspje". U tom sluaju ne moete napraviti nita bolje, nego da sve ovo elite po mogunosti svim ljudima na koje nailazite# a i onima na koje ne nailazite. Udaljenost na podruju misli ne igra nikakvu

# BE #

ulogu. 6o su i Hiziari nepobitno utvrdili. e igra nikakvu ulogu, da li gospodin 8ajer sjedi pred vama kada mu elite neto dobro ili loe, ili se u tom trenutku nalazi na odmoru na Gavajima. U du"ovnom podruju ne postoji prostor. ,amislite si to ova injeni!a znai za rjeavanje ili pogoranje sukoba u poduzeima ili porodi!ama. ,amislite kakve to ima posljedi!e po prodavaa. ,naajno je to on misli o svojim kup!ima, ak i u sluaju ako je daleko od nji". Ovu znaajnu stvar moe svatko iskuati u svome ivotu. 6o nema nita zajednikog s vjeromM ovo je ista Hizika. -ko mislite jednu misao, isto je kao i da ba!ite kamen u jezero. 7oinju se iriti valovi. 6i se valovi neminovno vraaju na ono mjesto na kojem je kamen pao u vodu. $sta je stvar s naim mislima. .edino to u du"ovnom podruju ne postoje otpori. 8isli se dakle vraaju s istom energijom s kojom su bile odaslaneL 7ripazite dakle na svoje misliL U praksi je mogue ustanoviti jo jednu zanimljivu stvar. -ko kritiziramo nekoga tko takoer voli kritizirati, tada reak!ija dolazi kasnije nego ako kritiziramo nekoga tko to ne radi. U tom sluaju povratni udara! dolazi mnogo bre. .a sam doivio vie sluajeva da je neki ovjek kritizirao nekog tko je bio otputen, jer je smatrao da se to dogodilo zbog nesposobnosti otputenog i da je zato sam kriv to je otputen. e bi prolo niti pola godine, a kritiar bi i sam bio otputen i nezaposlen. 6o ponekad moe ii jako brzo. o to je netko jae vezan o materiju tim due traje dok se ne pokae reak!ija. $ upravo je to razlog zbog kojeg mnogi ljudi govore o sluaju. 6ada se kae, ovo ili ono je sluaj. 6o je velika iluzija. 8i sluajem nazivamo ono to ne znamo objasniti. -ko bi meutim imali vei vidokrug slino pogledu iz aviona iznenada bi mogli vidjeti povezanosti. $znenada bi vidjeli, da je taj takozvani sluajan dogaaj samo reak!ija na neto, to smo odavno mislili i ve zaboravili. o ponekad do reak!ije moe doi i jako brzo, i tada su povezanosti jednostavno vidljive. 8oja supruga je imala jedan takav doivljaj kada je putovala s prijatelji!om u ,Uri!". U vonji vlakom prijatelji!a bi kritizirala svakog koga bi ugledala. 2od jednog joj se nije svialo njegovo li!e, kod drugog je nalazila da je obleka grozna. 2ratko i jasno: !ijeli put vlakom je bio zainjen kritikom drugi" ljudi. *tigavi u ,Uri!", pooe pjei!e u prav!u 4a"n"oHstrasse. U susret im je iao neki pijana!. aavi se pored prijatelji!e moje ene, pljunuo joj je na rukav. (eak!iju te ene moete zamisliti. 4ila je bijesna na pokvarenost ovoga svijeta. U biti, ovo nije bilo nita drugo do reak!ija na njene prijanje ak!ije. Ona je za vonje vlakom neprekidno pljuvala po drugima, verbalno dodue, ali nije bitno. U vidu materijalne reak!ije dobila je upravo ono to je u du"u napravila drugima. 7otpuno bi nemogue bilo da taj pijana! pljune na moju enu. a nikoga se ne pljune sluajno, nitko nije sluajno orobljen, i nitko nije sluajno ubijen. U svemiru ne postoji sluaj. ,ato to postoji apsolutno pravedan zakon ak!ije i reak!ije. 6aj je zakon nepogreiv. 6aj zakon nema nita zajedniko sa moralom. On nije niti dobar niti lo. On jednostavno jest. 6o znai da je on a moralan. 6aj je zakon bio, jest, i uvijek e biti isti. aim mislima mi sebi stvaramo nau realnost. *ve to doivite u ivotu Jpretrpite, izdrite, podnesete itd.K vi ste uzronik ti" stvari. - to znai: 1i moete sve promijeniti. 1idljivo je uvijek maniHesta!ija nevidljivog. evidljivo je vae razmiljanje i osjeanje. ,nate li da je ovo F7osljednji sudF N 7osljednji ili najmlai ne znai nita drugo nego neto to se dogaa upravo sadaM neto to je tako mlado da mlae ne moe biti. - u emu se sastoji

# B? #

ovaj sud koji se dogaa *-3-N *astoji se jednostavno u tome da morate pojesti ono to ste sami sebi sku"ali. 6ko bi inae imao pravo suditi o vama, osim vas sami"N *-3- je rezultat vai" dosadanji" misli. 1aa budunost ovisi o tome to sada mislite. <to mislite *-3-N U svojem interesu i u interesu svi" drugi", mislite samo najbolje o sebi i o drugima. 2ako vidite, svemir je nezamislivo jednostavno organiziran. 6ako jednostavno i genijalno, da nam to ne upada u oi tek tako, iako...iako je i ova injeni!a u naem govoru odavno poznata. 6ko ne poznaje uzrei!u: Fkako netko u umu vie, tako mu se jeka vraaFN 7otrebno je jedino da ovu uzrei!u ne tumaimo isto materijalno. -ko je malo prilagodimo, moglo bi se rei: Fkakve misli ovjek alje u svijet, tako odjekuje natragF. 3ruga poznata mudrost glasi : Fkakva sjetva, takva etvaF. *jetva su nae misli, koje od jutra do veeri neprestano mislimo. Aetva je ono to nam se vraa, reak!ija na nae misli. 6ako je to jednostavno. 3akle: da etva ne bi bila loa, ili u najmanju ruku nezadovoljavajua, morate si obavezno postaviti pitanje: kako je izgledala sjetva vai" misli. -ko vas spopadne jeza jer u prolosti niste imali samo plemenite misli, mogu vas umiriti. 1ae vam se misli dodue neizbjeno vraaju, ali vi sebe moete zatititi od negativni" utje!aja. Od asa kada ponete pozitivno misliti, misliti konstruktivno, vi sebe titite. 6ime mijenjate svoje vibra!ije to ublaava reak!iju misli koje se vraaju. -ko vam uspije da svoje misli trenutno preusmjerite na ljubav tada vam ne moe nita natetitiM ak niti povratni uinak najloiji" misli. 'jubav ima jau vibra!iju od svi" drugi" misli. ,nate li da je i $sus takoer poznavao ovaj zakonNL On nije govorio o ak!iji i reak!iji, ljudi onog vremena teko da bi to s"vatili. On se izrazio ovako: CNe sudite da va" ne +i +ilo su9enoC. Odlian primjer ak!ija C reak!ijaL 6ko osuuje nekog drugog Jak!ijaK, tom e biti sueno Jreak!ijaK. 6o je univerzalan zakonM takoer djeluje i obratno: tko drugome uini dobro, i sam e doivjeti dobro. 2ako zakon ak!ija C reak!ija djeluje na Hinan!ijeN $mamo pojam Fizda!iF gdje se skriva rije davati. 2od izdataka se radi o darovima koje dajemo drugima. 3arovi, izda!i, to je ak!ija. reak!ija na te izdatke su primanja. 8olim da se dobro upamti: vai primi!i su reak!ija na vae izdatke. 4ez izdataka nema primitaka. 1idi se da je od odluujueg znaaja u kakvom du"u izdajmo. -ko to inimo suzdrano, i primi!i e dolaziti suzdrano. Gans ;. 'eu, vjerojatno najuspjeniji "otelijer <vi!arske J"otel &iardino, -s!onaK lijepo je u jednom intervjuu rekao: Ct!o +roji !o"adie putra ne postie ni-ta. Aeli!odu-nost +i tre+ala +iti vrlino" sva!og ugostiteljaC. -k!ija C reak!ija. -ko se izda!i ine sitniavo, mrzovoljno ili s idejom Fovo su nezasitni!iF tada se ne treba uditi reak!iji, odnosno slaboj zaradi. <to se stvarno dogaa ako kaem: Fovo je skupoFN 6ada dovoljno ne !ijenim tui trud. 8islim da je ono to sam dobio manje vrijedno od nov!a kojim sam to platio. a taj se nain stvara siromatvo. 6o je neizbjeno. a taj smo nain izazvali re!esiju. 6ko misli da je ono to kupuje preskupo, taj kao posljedi!u za svoj nova! dobiva uvijek manju protuvrijednost i konano na taj nain ini sebe siromanim ovjekom. 3ublji je razlog ovaj: on dovoljno ne !ijeni rad drugog ovjeka Jak!ijaK pa prema tome niti njegov rad ne nailazi na dovoljnu mjeru priznanja Jreak!ijaK. o s istim me"anizmom se postie i bogatstvo. 6ko kupuje neki proizvod i pri tome misli Fovo je povoljna kupnjaF taj priznaje rad drugog ovjeka, pa e i njegov rad biti odgovarajue

# B/ #

priznat. 2ada misli FpovoljnoF to znai da smatra kako je dobio vie nego je za to platio. U skladu s tim on postaje sve bogatiji jer prima uvijek vie nego je daoL ;ijena neke stvari pritom uope ne igra nikakvu ulogu. 4itna je predodba o FjeHtinomF ili FskupomF u naem umu. *iromatvo ili bogatstvo FstvarajuF se u naem umu. 1lasnik sobo#slikarskog obrta u >ran!uskoj koji je tijekom +O godina broj svoji" radnika poveao s : na 0OO, ovako je rekao : F7rvo treba dati, ako ovjek eli neto primitiF. On naravno daje svojim radni!ima vie od minimalne, obavezne plae, i po mogunosti dijeli esto darove. ajgore to neki poduzetnik ili pojedina! s obzirom na svoje Hinan!ije moe napraviti jest da sve smatra FpreskupimF a svoje izdatke smanji na minimum. 6o nije nita drugo nego praktina primjena univerzalnog zakona -k!ija C (eak!ija. *ada samo nemojte rei da je sve to tek lijepa etika ili poigravanje s osjeajima, ali da realnost izgleda sasvim drugaije. 6o nije istina. Ovaj zakon nema nieg zajednikog s etikom, a niti s moralom. U svemiru ne postoji moralL 7riroda ne poznaje moral. 8oral je ljudski pronalazak, oni time ele vladati nad drugim ljudima. Otkuda neki ovjek sebi uzima pravo suditi o drugim ljudimaN Ovo se protivi najdubljim temeljnim prin!ipima kranstva. 7o mom miljenju, ovo je jako opasan zakon za one koji o tome nita ne znaju. .a sam zbog njega ostao bez posla. .ednom se ovjeku zbog njega u roku od nekoliko dana mo vida smanjila na polovi!u: on vie nije "tio vidjeti svog zeta. o tko poznaje taj zakon, njemu se otvaraju nesluene mogunosti. .o jednom podsjeam da ovaj zakon ne vrijedi samo za pojedin!a, nego tako i za porodi!e, poduzea, za svaki narod i za !ijelo ovjeanstvo. ,bir onoga to misli neki narod odreuje njegovu FsudbinuF. <to se katastroHa tie, postoje dvije kategorije: postoje katastroHe koje su posljedi!a prirodni" promjena u svemiruM no postoje i katastroHe koje su, sasvim jednostavno, posljedi!a ljudski" misli, tj. energija koje te misli oslobaaju. ,emlja je bolesna od ljudski" misli. 2ada mi u sebi imamo konHlikte, oni e se prenijeti i na izvanjski svijet. 6o nas ne treba uzbuivati time se stvar samo pogorava treba samo promijeniti nain razmiljanja. *ve ima svoj praizvor u naem miljenju. Oneiavanje okoline nije sutina problema: problem je nae miljenje. 7ravi oneiivai prirode su psi"ike naravi: to su nae misli. 8aterijalno oneienje je tek posljedi!a du"ovnog oneienja. 7ripazite, dakle, na svoje misli. Ono na to se kon!entriramo, to i raste. Aelim ukazati na jo jednu posljedi!u naeg miljenja, kojoj je pridavano isuvie malo pozornosti. -ko su misli energija, znai da onome ne to se kon!entriramo dajemo energiju. *laete seN *ve je energija, a naim miljenjem mi dodajemo jo energije. 7osljedi!e toga su zapanjujue: -ko se kon!entriramo na nae slabosti, one rastu. -ko se kon!entriramo na bolest, ona jaa. -ko se kon!entriramo na konkuren!iju, ona se poveava. -ko se kon!entriramo na nedostatak nov!a, on postaje veim. -ko se kon!entriramo na problem narkomanije, on se poveava.

# DO #

aravno da vrijedi i slijedee: -ko se kon!entriramo na blagostanje, ono raste. -ko se kon!entriramo na zdravlje, ono jaa. -ko se kon!entriramo na mir, on postaje veim. a to se vi kon!entrirateN 8ali primjer: na eljeznikoj stani!i blizu mene neki je ovjek bio napadnut i premlaen. 3ogaaj se pojavio na naslovnoj strani lokalnog lista zajedno s HotograHijom. 6ko imalo poznaje zakonitosti znat e kakve su posljedi!e tog izvjetavanja. 6isue ljudi koji proitaju lanak nalaze da je strano to to se dogodilo i time ideji agresije daju daljnju energiju. 6o je isto kao kada bi dolijevali ulje na vatru. 2roz taj dogaaj, a posebno uslijed upadljivog izvjetavanja o tome poveava se agresija u svijetu, to znai, opasnost od daljnji" agresija se poveala. ,ar mi to zbilja elimoN .a mislim da ne znamo to radimo to sve uzrokujemo naim mislima. ae misli imaju dalekosenije posljedi!e nego to slutimo. - ako pogledamo kakvo je stvarno stanje stvari na toj eljeznikoj stani!i, morat emo ustanoviti da tamo dolaze tisue ljudi dnevno, ulaze u vlakove i nitko i" ne uznemirava. 6o su injeni!e. 2ako to nikoga ne zanima, ovoj injeni!i naalost ne dajemo energiju naim mislima. -li ako se dogodi samo jednom neto negativno, mi se uzbuujemo i tom negativnom dogaaju pridodajemo energiju a to znai da potpomaemo negativne dogaaje. edavno se spiker dnevnika na vi!arskoj televiziji tuio da se broj ovisnika o drogi poveao usprkos tome to je mnogo milijuna Hranaka investirano u kampanju protiv narkomanije. aravno da je problem postao jo veim: drugaije i nije moglo biti jer je uslijed kompanije problemu narkomanije konstantno dodavana energija. a ovaj nain nije mogue rijeiti niti problem narkomanije a niti bilo koji drugi problem. iti jedan pametan ovjek nee pokuati gasiti poar, dodajui mu kisik. 8i meutim inimo upravo to, kako u odnosu na nae privatne tako i drutvene probleme. Ovaj me"anizam naravno vrijedi i u sportu. *porta koji se suvie kon!entrira na svoje slabosti nee postii posebno dobre rezultate. $zvanredan sporta e biti onaj koji se moe veseliti svojim jakim osobinama. 6ko ne obraa pozornost na svoje slabosti nije naiva!, on primjenjuje jedan temeljni zakon: on svojim slabostima ne daje energiju, ne daje im snagu: zato one postaju sve manje. *labosti se ne smanjuju tako to se ovjek na nji" kon!entrira, ve se smanjuju time to se pojedina! kon!entrira na svoje jake straneL -li to rade brojni pojedin!i i poduzeaN Oni se podvrgavaju analizama kako bi otkrili vlastite slabosti. 8isle da e time nadvladati slabosti. 6o ili uope ne uspijeva ili tek uz ogroman napor a to je sve drugo nego ekonomino. 2on!entra!ija na slabosti daje ovima dodatnu energiju dakle dogaa se upravo ono to ne elimo. 3u"ovne zakonitosti su nepromjenjive, nepodmitljive i sveprisutne. ,ato postoji samo jedan logian i razuman stav, a taj je: 4ez obzira kako va ivot u ovom trenutku izgleda, svjesno se kon!entrirajte samo na pozitivne dogaaje: time e se oni umnoiti. Ovo je tako sigurno kao sutranji izlazak *un!a. 5ak i ako se nalazite u najgoroj seriji neuspje"a vaeg ivota, uvijek moete nai neto emu se moete veseliti.

# D+ #

+.0. <to je svijetN 2lju ljudske moi

Ovdje mogu biti kratak jer smo ovu temu ve obradili u dijelu: F e postoji objektivan svijetF <to je svijetN *vijet je ono to mi mislimo o njemu. Ova izjava nam daje nezamislivu mo. $ opet se sreemo sa zakonom ak!ija C reak!ija <to to znai za va ivotN 6o znai da je za vas istinito ono to vi smatrate istinom. a dva primjera prodavaa: 7rvi prodava kae: F ae su !ijene previsokeF 3rugi prodava kae: F ae su !ijene primjereneF 6ko od nji" ima pravoN Oboje su u pravu jer ne postoji objektivna istina. *vaki ovjek ima svoju vlastitu istinu. $ ovo je jedna solidna polazna toka za konstruktivnu diskusiju. -ko zaponete diskusiju s ova dva prodavaa i pritom imate predodbu o FistinitomF i FneistinitomF tada to nee dovesti do nieg osim do svae. 1i ste u pravu, drugi je u krivu. ezgodno je samo to to onaj drugi na stvari gleda upravo suprotno. -li ako uete u diskusiju sa stavom Fsvatko ima svoju vlastitu istinuF tada je konstruktivan razgovor mogu. 6ada moete pokuati ustanoviti zato prvi prodava misli da su !ijene previsokeM a prije svega mu moete objasniti to ini sam sebi s takovim miljenjem. On naime ima pravo, za njega su !ijene previsoke i on e u skladu s time i prodati manje. 6o sigurno ne odgovara !iljevima koje si je postavio kao prodava. 7rije mnogo godina sam bio zaposlen u poduzeu s oko trideset prodavaa. 8eu njima je bio jedan ovjek iz 8Un!"ena koji je prodavao dvostruko vie od prosjeka svi" prodavaa. (azlog tomu je sasvim jednostavan. 7rije poetka godine, utvrivao se prodajni budet za slijedeu godinu. Ovaj se budet svodio na !!a. milijun Hranaka po prodavau Jradilo se o raunima i programima za nji"K. a kraju godine je o prometu odluivalo jedino to to je svaki pojedini prodava mislio o tom budetu. 1eina prodavaa je razmiljala otprilike na isti nain Fgodina e biti teka, ali ja u pokuatiF Onaj spomenuti prodava je naravno mislio neto drugo: F* jednim milijunom prometa ja se neu zadovoljiti, napravit u barem dva milijunaF $ tako je to i bivalo: iz godine, u godinu. 7rosjean prodava je imao pravo: bila je to teka godina. eki su bili malo iznad budeta, a neki malo ispod. Onaj spomenuti prodava je takoer imao pravo: bilo mu je mogue ostvariti svoj !ilj. .a to ne mogu izmijeniti: svijet je ono to vi o njemu mislite. 6rite je ono to vi o njemu mislite. 1ai su kup!i ono to vi o njima mislite. 1i ste ono to o sebi mislite da jeste. 6o znai mo, mo, i jo jednom: mo. 3obar primjer tog prin!ipa dogodio se u naem susjedstvu. 7rovaljeno je u kuu jedne Hamilije koja je imala psa uvara: unato psu uvaru. 8e"anizam se odvija kako slijedi:
# D0 #

7rvo: ukuani su imali stra" od provale. 6o je ak!ija Jmiljenje i osjeanjeK 3rugo: zbog stra"a od provale, ti su ljudi nabavili psa uvara. 7as uvar je izvanjski znak stra"a od provale 6ree: dolo je do provale. 6o je reak!ija. 5etvrto: ukuanima se potvrdilo ono to su mislili. 6o bi moglo zvuati otprilike ovako: F1idi da sam imao pravoL Aivimo u stranom svijetu. 4ilo je ispravno bojati se provale i da smo kupili psa uvara. Ubudue trebamo jo vie pripaziti.F *vijet je ono to ja o njemu mislim. $ ja uvijek primam potvrdu za to. .a taj me"anizam nazivam Fkota pravednostiF. *vakome se uvijek daje za pravo. 6o je Has!inirajue u !ijeloj toj stvari. $ to je i $sus znao. On je rekao: CBiti e va" pre"a va-oj vjeri.C 6ako se i dogaa. -ko mislite da ivite u neprijateljskom svijetu punom provalnika tada vam se dogaa, Fprema vaoj vjeriF. -ko mislite da ivite u mirnom svijetu, u kojem vas ne moe snai nita loe tada vas se takoer dogaa, Fprema vaoj vjeriF. *vaki kranin to zna. $liN $ ovdje se radi o niem drugom nego o zakonu ak!ije i reak!ije. .a vam savjetujem, iskuajte ovo. 7romijenite miljenje o nekoj odreenoj osobi, o nekoj odreenoj situa!iji i promatrajte to e se dogoditi. -li molim vas, dajte si vremena. -ko ste godinama mislili da je gospodin 8iller posljednji 8o"ikana! tada ne moete oekivati da e se 8iller promijeniti ako ste vi jedan dan mislili drugaije. 7romijenite vae miljenje i odrite ga promijenjenim bez obzira to se dogodilo. 3oivjet ete uda. (azlog tome je jasan, jednostavan i logian. *vijet je ono to vi o njemu mislite. $: sve je .%3 O. 2ao to smo vidjeli nema odijeljenosti izmeu vas i gospodina 8illera. 1i ste 8iller, 8iller, to ste vi. U skladu s time, 8iller se mijenja ako se vi promijenite. 3rugaije ne moe biti. -ko sada mislite da to ne tima: ako mislite da se 8illera nee nikada promijenitiM tada vam moram dati ta pravo. .er, svijet je ono to vi o njemu mislite. $ ako mislite da se 8iller nee promijenit: tada i nee. 3rugaije ne moe biti. 1i ste stvarno svemoan ovjek. ,ar ne. 1i ste samo primijenili zakon ak!ije i reak!ije. 7rimjenjujete ga svakodnevno, svakog sata, minute i sekunde "tjeli vi to ili ne. $sto tako podlijeete i zakonu gravita!ije, "tjeli vi to ili ne. -ko imate dje!e, upitajte se slijedee: koji je najbolji savjet koji moete dati svojoj dje!i na primjer, uoi ispitaN *ada poznajete zakon ak!ije i reak!ije. 7rema tome, kakav e biti savjetN *avjetujte i" da misle Fja znamF. e kota vie energije no ako se misli Fja ne znamF ali mnogo vie koristi. 6o otvara put univerzalnoj inteligen!iji koja drijema u svakom ovjeku. 8isao Fja ne znamF zatvara vrata ovoj univerzalnoj inteligen!iji. *vijet je onakav, kako ja o njemu mislimM prema tome ima vie smisla misliti Fja znamF, nego misliti Fja ne znamF. $skuajte.

# D: #

+.:. 6otalna samoodgovornost: dovienja sluajnosti

-ko ste razmiljali o do sada reenom moete doi do jednog zakljuka: a taj je: vi ste odgovorni za sve to vam se dogaa. Obratite panju: 1i niste odgovorni samo za ono to vi radite. 1i ste odgovorni za sve to vam se dogaa i to zato jer ste odgovorni za svoje misli. - ono to vi mislite, odreuje va ivot. 3akle, nemojte vie nikada bilo kojem ovjeku prepustiti mo nad vama tako to ete rei: Fon je odgovoran, a ja sam rtvaF U svemiru ne postoje rtve. U svemiru ne postoji sluajnost. 3o ove spoznaje su doli brojni znanstveni!i. ,amislite sljedee: da bi se FsluajnoF stvorio ivotno vaan enzim !Rto!"rom !, jedan lanani molekul koji se sastoji od +OB aminokiselina, potrebno bi bilo +O+:O pokuaja. Ovaj enzim dakle niti uz najbolju volju nije mogao nastati FsluajnoF. ,nanstveni!i su naime izraunali da je od trenutka praeksplozije, dakle nastanka svemira prolo tek +O+E sekundi. 2ada bi se dakle od poetka svemira do sada svake sekunde napravio jedan pokuaj, taj enzim jednostavno ne bi mogao nastati, jer jednostavno nije bilo dovoljno vremena. C) ipa! se -iro!i !rugovi nanosti i dalje dre teorije o Cslu,ajuC s jedni" "entaliteto" atvaranja o,iju !oji i"a sve !ara!teristi!e psihi,!e s!leroti,nosti.C apisao je . .%. 4erendt u knjizi : FNada Brah"a@ svijet je tonC. - sigurno ste uli i za %insteinovu poznatu izjavu: C1a ni!ada neu vjerovati da se Bog !o'!a sa svijeto"C $ Hiziar 7aul 3avies u knjizi F7rin!ip kaosF kae: C0t!uda "oe"o nati da li je pri +a'anju nov,ia ili !o'!e re ultat stvarno slu,ajan8 0 to"e ne postoji suglasnost "i-ljenjaC JLK * pojmom FsluajF morali bismo malo opreznije postupati. $ s vaim ivotom se nitko ne ko!ka uz jednu iznimku: vi sami. <to god se u vaem ivotu dogaa, nita nije sluaj. *luaj bi bio u suprotnosti sa svim temeljnim ivotnim zakonitostima. $ osim toga: kada bi polazili od toga da sluaj stvarno postoji, to bi znailo da imamo jako malo povjerenja u *tvoritelja svemira. 6o bi stvarno bio jako alostan svijet u kojem bi vladao sluaj. 8i smo s naim miljenjem toliko ogranieni da sasvim jednostavno ne poznajemo sve uzroke, i zato brojne stvari pripisujemo sluaju. 1e je godine +/O?. znanstvenik Genri 7oin!are to ovako Hormulirao: CArlo "ali u ro!@ !oji a nas ostaje nepri"jeeni"@ u ro!uje na,ajan e5e!t@ !ojeg sva!a!o "ora"o pri"ijetiti@ i onda !ae"o da taj e5e!t ovisi od slu,aja.C ,naajan eHekt kojeg vidimo moe biti nesrea. Onda mi, primjeri!e kaemo da je netko FsluajnoF udario svojim vozilom u nas. -li nitko ne govori o Fsasvim sitnom uzorkuF. Ovaj vrlo mali uzrok je odreeni nain razmiljanja od kojeg je moda ve prolo dosta vremena i kojeg se vie niti ne sjeamo. U naoj ogranienosti mi tada govorimo o sluaju samo zato jer ne vidimo meuovisnosti, zato jer stvari promatramo iz ablje perspektive a ne

# DB #

iz balona ili iz aviona: odozgo bi naime, smjesta uoili ovisnosti koje, logino, iz ablje perspektive nije mogue vidjeti. %vo trenutka da se diskutira o vrlo vanoj temi. $z iskustva s brojnim polazni!ima moji" seminara znam koje se pitanje sada vrti po glavama mnogi" ljudi. 2ada tvrdim Fsluaja nemaF tada to znai i da ja nisam sluajno roen, da nemam sluajno svoje roditeljeLN aravno, da je tako. 8olim, obratite panju na slijedee: mi ovdje ne govorimo o bilo kojoj metodi to su je ljudi izmislili: govorimo o univerzalnim zakonitostima. 6o znai: sluaj ili postoji, ili ne postoji. .er mi ljudi ne moemo po naoj udi i volji odluivati to bi bio sluaj, a to ne. U tom se sluaju ne bi moglo govoriti o univerzalnoj zakonitosti. *vemir je tako nezamislivo genijalno organiziran da sluaj ne postojiL U svemiru ne postoji nepravda. ,amislite samo, molim, monstruoznu nepravdu kada bi sluaj odreivao gdje e se koji ovjek roditi. 6a bi nepravda bila tako velika da bi bila jedva podnoljiva. $ to bi prualo bijednu sliku o univerzalnoj inteligen!iji koja djeluje iza svega. .a podsjeam, da je stvarno bilo ljudi koji takvu mogunost nisu mogli podnijeti i koji su sebi zbog toga oduzeli ivot. 6i su ljudi oito do kraja bili uvjereni u postojanje sluaja, i to im je bilo isuvie nepodnoljivo. Ovo meutim nije moje iskustvo, to nije moje uenje. *luaj ne postoji. iti s obzirom na roenje. 2ako bi to izgledalo kada bi se sluajno rodili tko zna gdje. 6o sasvim jednostavno nema nikakva smisla. 2ako bi sve skupa imalo smisla moramo pri"vatiti injeni!u ponovnog raanja uenje o reinkarna!iji kao to to pri"vaaju milijuni ljudi a od ega je i kranstvo u svojim poe!ima polazilo. 4udizam to naziva kotaem ponovnog raanja. ;ilj svakog budiste je da nadvlada taj kota ponovnog raanja, kako se vie ne bi morao raati na ovoj materijalnoj razini. 7rema openito priznatom uenju, ovjek se dijeli na duu, tijelo i du". -ko je ovjek ovako sazdan, tada moemo poi od pretpostavke prema zakonu analogije da i svijet mora biti sazdan na isti nain. 6o znai: postoji materijalan svijet kojeg svi mi vidimoM postoji astralni svijet Jljudska dua se esto naziva astralnim tijelomK kojeg ne vidimoM i postoji du"ovni svijet kojeg takoer ne moemo uoiti naim materijalnim osjetilima. 5ovjek FkruiF izmeu materijalnog i astralnog svijeta. Ono to nam se prikazuje kao smrt s gledita astralnog svijeta je roenje. Ono to nam se prikazuje kao roenje s gledita astralnog svijeta je smrt. U jednom odreenom trenutku mi odlaemo materijalno tijelo, a u jednom kasnijem trenutku ulazimo u novo materijalno tijelo. Ovime je jasno da smrt ne postoji. 4ilo bi ogranieno razmiljanje kada bi vjerovali da je ivot mogue ubiti. 6o je naravno znao i $sus : CS"rti@ gdje je tvoj ala'8C *mrt ne postoji. 7ostoji samo jedno: a to je ivotL 6ko dolazi na ovaj materijalni svijet, taj je sebi odabrao neki odreeni zadatak. 3a bi taj zadatak mogao obaviti potrebni su mu odreeni uvjeti. On sebi te uvjete stvara tako to odabire svoje roditelje. $zborom roditelja on je naravno odabrao i rasu i boju koe, pokrajinu i narod u kojem e se roditi. $ to ne FsluajnoF. -ko je prin!ip slobodne volje injeni!a, tada on mora vrijediti i pri izboru roditelja. 6o ima dalekosene posljedi!e. 3je!a nisu nikakva mala nerazvijena stvorenja. 8ogue je da su dje!a s obzirom na svoj razvoj daleko ispred svoji" roditelja. $ nije uvijek tako da su roditelji tu za svoju dje!uM esto dje!a dolaze kako bi roditelji nauili odreenu lek!iju.

# DD #

edavno sam uo: neka ena je rodila dijete sa uroenim Hizikim nedosta!ima.6i su nedosta!i bila posljedi!a takozvanog Hetalalko"olsindroma. jegova je majka pila prva dva mjese!a trudnoe ona nije znala da je u drugom stanju jednu bo!u votke dnevno. 2ada je ena doznala da je trudna, trenutno je prestala piti. -li za dijete je ve bilo prekasno. aravno da je maj!i skoro prepuklo sr!e kada je vidjela to je napravila. 2ako je mogue ovakav dogaaj donekle razumno objasniti, ne uzimajui u obzir injeni!u slobodnog izbora svoji" roditelja. 6o nije mogue. Uzimajui u obzir injeni!u ponovnog raanja objanjenje je relativno jednostavno. 3ijete je sasvim svjesno odabralo ovu majku. ,atoN aravno zato to je dijete maj!i eljelo pomoi. uspje" je bio trenutaan: ena vie ne pije. ,bog toga je FdijeteF koje ispravno gledano to uope nije preuzelo na sebe da se rodi u jednom unakaenom Hizikom tijelu. 6o je u vezi sa slobodnom voljom i bezgraninom ljubavlju FdjetetaF prema maj!i. ,ato je FdijeteF bilo spremno preuzeti na sebe ovo iskustvo. - osim toga FdijeteF naravno sasvim tono zna da smrt ne postoji i da je ovaj ivot ovdje promatrano s odstojanja relativno kratak. U vezi s time moram ukazati na jo neto vano. 3u" moe ekati do +0 mjese!i nakon roenja, prije nego to deHinitivno ue u tijelo jednog novoroenog djeteta. On moe i odbiti ui u to tijelo, a to znai: dijete umire. 7oznat je Henomen umiranja novoroenadi. 3ogaa se da dijete umre bez vidljivog medi!inskog razloga. 7a i nije potreban nikakav medi!inski razlog: razlog je to to je du" odbio Jpo prin!ipu slobodne voljeK da se nastani u tom tijelu. 8oe se dogoditi i da pri roenju uz pomo klijeta glava djeteta bude ozbiljno ozlijeena. -ko se du" nije elio nastaniti u tijelu oteenog mozga, dijete e umrijeti. $ jo neto moram rei: Ovo je poglavlje zakona ak!ija C reak!ijaM ovaj je zakon univerzalno vaei, to znai da vrijedi i nakon FsmrtiF. 8oe biti da reak!ija na neku ak!iju slijedi tek u nekom slijedeem ivotu. 6o je prije svega zamislivo u sluaju ako bi ak!ija Jnpr. ubojstvoK dovela do reak!ije koju taj ovjek u tom ivotu ne bi podnio. ,a zakon ak!ija C reak!ija FsmrtF ne predstavlja nikakvu prepreku. F*mrtF ionako za nita ne predstavlja prepreku. 6ko ovo zna, nikada nee doi na ideju da svoje roditelje krivi za lo odgoj. 6akoer niti slijedea isprika nema opravdanja: F.a sam ubio 8ajera, to dodue alim, ali imao sam teko djetinjstvo.FOvakav nain opravdavanja preba!uje odgovornost na roditelje a to se protivi kozmikim zakonima. *vatko snosi potpunu odgovornost za ono to misli i radi kao i za ono to mu se dogaa. Ovo daje ljudima, to znai vama ogromnu mo. -li u vaoj ogromnoj moi lei i mogunost da ovu mo odba!ite: da je date roditeljima ili nekoj neprozirnoj sudbini. .iddu 2rinamurti, veliki mislila! naeg stoljea ovako je saeo: C)!o niste spre"ni osjeati se odgovorni"a a sve@ a stvarno sve -to se doga9a u va-e" ivotu@ neete ni"alo napredovatiC .a ovome ne bi" dodao nita, osim sljedeeg: ovisi o vaoj slobodnoj odlu!i JvoljiK da li elite napredovati ili ne. 6oliko o osnovi O6'- prin!ipa, univerzalnom zakonu ak!ije i reak!ije. 3aljnja razmiljanja se temelje na ovom temeljnom zakonu, kojeg je $sus opisao sljedeim rijeima: CNe sudite@ da va" ne +i +ilo su9enoDC

# D= #

%. Ot24;ta3je
CTi ga ne prisiljava-@ ne udara-@ ne apovijeda- "u@ jer na- da je "e!o ja,e od tvrdog@ voda ja,a od stijene@ a lju+av ja,a od nasilja.C Germann Gesse, *idd"art"a U ovom poglavlju elim pokazati kako e vam otputanje pomoi da vae !iljeve postignete bre i s manje truda nego uz pomo bilo koje druge metode. U vezi s time vas usrdno molim da na tenu ne gledate sa psi"olokog nego sa Hizikalnog gledita: ivot nije psi"oloki FproblemF kao to emo vidjeti. * Hizikalnog stajalita nam se otvaraju dimenzije koje nikada ne bi smatrali moguima.

0.+. (adi se o moi nad ivotom i smru

U jednom srednje velikom industrijskom poduzeu, B? godinji poslovoa FiznenadaF je obolio od raka. <est mjese!i kasnije ovjek je umro. 8edi!inski razlog: rak. 3ublji uzrok: on nije mogao otpustiti. U jednom uslunom poduzeu bio je zaposlen izvanredno uspjean prodava. 4io je toliko uspjean da si je mogao dozvoliti povlaenje iz poslovnog ivota ve sa :E godina. (azlog: bio je natprosjeno dobar prodava. 3ublji razlog: mogao je otputati. U nekom vi!arskom "otelu je bio zaposlen ovjek koji nije govorio njemaki jezik radio je kao nosa koHera. 3eset godina kasnije, taj je ovjek bio direktor "otela. (azlog: on je uvijek davao sve od sebe. 3ublji razlog: mogao je otputati. Ovakve promjene je mogue po volji nabrajati. Aelim pokazati da se kod teme otputanja stvarno radi o ivotu Jsrei, blagostanju, uspje"u...K ili smrti. 6ko po prvi puta uje rije otputanje, tome to vjerojatno udno zvui. Openito se ovo moe i ovako zamisliti: Aivot je tok. 6o su ve i stari &r!i znali: panta rei C sve tee. -ko ivot stvarno znai protok, tada je jasno da zadravanje znai smrt, zar ne. Ono to zadravamo, vie se ne moe pokretati, ne moe tei. - ono to se vie ne moe pokretati, za nae je pojmove mrtvo. ,amislite sebi ivot kao rijeku: rijeka koja vie ne tee, nije rijeka. *asvim sigurno vam je poznata i radikalna metoda, kako se moe FdokrajitiF neki brak: dovoljno je da branog partnera dovoljno vrsto drite: on se vie ne moe kretati, a to prije ili kasnije vodi do FsmrtiF braka. 7ozor: Ovo nije nikakvo poti!anje na razvodLL 7redugo zadravanje moe dovesti i do smrti poduzea. 7oznato vi!arsko poduzee koje je proizvodilo kvalitetno vrijedne produkte i imalo vodei poloaj u svijetu, danas se nalazi u krizi. 4roj suradnika je smanjen sa +:OO na :OO. Od poduzea nije ostalo mnogo. Uzrok: poduzee je predugo ustrajalo na svojoj te"nologiji, i, a", toliko uspjenim produktima. *ada je potpuno potisnuto sa trita: konkuren!ija je otila mnogo dalje.

# DE #

,adravanjem moete sve FubitiF : to je samo pitanje vremena. eki drugi primjer: kada gaate lukom i strijelom metu. <to morate napraviti da bi pogodili metuN 8orate napeti luk JenergijaK, morate nianiti Jinteligen!ijaK i morate otpustiti streli!u. *ada ete misliti: pa to zna svatko. aravno da je tako. -li otkrijte mi zato to nije jasno i svakom prosjeno inteligentnom ovjeku kada je rije o postizanju !iljeva u svakodnevnom ivotuN 7okuajte objasniti jednom tradi!ionalnom FneposveenomF manageru da mora otpustiti kako bi bre postigao svoj !ilj. On e vas pogledati kao da dolazite s drugog planeta. - ipak je to tako. Otputanje je najbri i najprikladniji put za postizanje svi" !iljeva. - kada kaem svi" !iljeva, tada stvarno i mislim na sve !iljeve. Ovdje se govori o univerzalnim zakonitostima to znai da ne postoje ogranienja na odreene !iljeve. (azmislite malo to se dogaa ako strijela! dodue nategne svoj luk, ali ga ne otpusti, nego ga dri tako napetim. U poetku se ne dogaa nitaM zatim on postaje umoran. - ako se napetost jo povea luk pu!a. 2ako se ve kae kad netko zbog pretjeranog rada oboliNL FOn je prenategnuo lukLF 6ko luk prenategne postaje bolestan. 6ko je prenategnuo luk predugo je zadravao, nije mogao otpustiti. 6ime je postigao negativan rezultat, a to znai: napravio je neto sasvim neekonomino. Otputanje je povezano sa ivotom. ,adravanje je u svezi sa blokadom, boleu i FsmruF. Upravo kao u poglavlju o ak!iji i reak!iji i ovdje se takoer ne radi ni o emu drugome nego o moi: o vaoj moi nad ivotom i FsmruF. *ada emo detaljno promotriti to je to otputanje i to ono u stvari znai.

0.0. -ktiviranje vae univerzalne inteligen!ije

Ustanovili smo da se ovjekov poten!ijal sastoji od inteligen!ije i energije. adalje, da morate uloiti maksimum inteligen!ije i energije ako svoje !iljeve elite postii po mogunosti brzo i s malo napora. Ovo vrijedi i za rjeavanje problema: ako svoje probleme elite postii po mogunosti brzo i s malo napora tada morate takoer uloiti maksimum inteligen!ije i energije. 'ogino, zar neN Ovdje se radi o tome da istraimo kako se aktivira univerzalna inteligen!ija. U drugom dijelu pod +.: smo objasnili svaki ovjek ima na raspolaganju nezamislivu inteligen!iju 2ako aktivirati tu inteligen!ijuN Odgovor glasi: otputanjemL *ada emo vidjeti to otputanje konkretno znai. -ko ste upali u neki problem, ili ako elite postii odreeni !ilj, a ja vam savjetujem da otpustite, to time mislim. <to znai otputanjeNL

# D? #

Otputanje znai: +. 7ri"vaanje trenutnog stanja. -ko elite to bre stii od trenutnog do eljenog stanja tada se, logino je, ne smijete grevito drati sadanjeg stanja. 2ako bi se sadanje stanje moglo promijeniti u eljeno ako ga zadravateN ,adravati trenutno stanje znai blokirati ga. 7ri"vaanje sadanjeg stanja znai njegovo otputanje a tada se dogaa neto zapanjujue: trenutano se stanje mijenja. .a uvijek iznova ujem polaznike moji" seminara kako izjavljuj: Fali ja to ne mogu pri"vatitiF: ekada sam i ja tako mislio skoro sam se time do kraja unitio. 5ovjek ne samo da moe pri"vatiti to to jest, on to mora. Ovo je naime u svezi s istom logikom. Ono to jest, jest, a ako neto jest, tada nema nikakva smisla uzbuivati se oko toga. 6o se zbog naeg uzrujavanja nee promijeniti. Ono to jest to je ono to je u ovom trenutku. - ono to je sada ne moe nitko promijeniti. 8i moemo utje!ati na budunost, ali nikako na ono to jest i to je sada. -ko ne pri"vaamo ono to jest i to je sada, radimo neto sasvim nelogino. 6ada naime stvaramo sukob, sukob izmeu nas i onoga to jest. *vaki sukob kota energije i nova!a, on blokira inteligen!iju. 6o znai: ako ne pri"vaamo to jest, tada sebe totalno onemoguavamo. 2ako da brzo rijeite vae probleme i brzo postignete !iljeve ako se u potpunosti onemoguavate time to ne pri"vaate ono to jestN 6o nije mogue. *ada ete primijetiti da se !ijeli svijet bori protiv sadanji" stanja svi" vrsta: papa jednako kao i U . 6o je istina. $ upravo zato se problemi ne rjeavaju, jo se stvaraju novi. 7roblemi se ne rjeavaju tako da se bori protiv nekog odreenog trenutnog stanja Jovjeka ili situa!ijeK. Ovo nema nita zajednikog sa psi"ologijom ili HilozoHijom: to je ista logika i Hizika: sukob izaziva otpor. $ ako se !ijeli svijet slui sukobima i otporima, to stvari ne ini nita boljima a prije svega: ne pomae ljudima pri rjeavanju nji"ovi" problema. ,amislite samo to bi se s vama i s vaim automobilom desilo kada njegovi amortizeri ne bi pri"vaali neravnine na !estiL 3akle: kao prvo: pri"vaajte ono to .%*6 ma koliko FloeF to moda bilo. 0. e osuivati

Ovo ima veze sa tokom +. eto ne pri"vatiti znai osuivati to. -ko neto ne osuujete, lake vam je pri"vatiti to. Otpustiti dakle znai takoer i toM ne suditi stalno o ljudima i situa!ijama Jdobro, loeK. Ovo je potpuno u skladu sa zakonom ak!ije reak!ije. -ko ljude i situa!ije osudite tada blokirate ivot: blokada znai sukob, sukob znai otpor. 7onavljam, govorim o Hizi!i. *uditi znai djeliti neto to je !jelinaM a ako imam dva dijela: imam sukob. $ tada ni pri najboljoj volji ne moete oekivati da ete svoje !iljeve postii brzo i s malo truda. 6o je iluzija. 8eutim, postoje ljudi koji pomou sukoba pokuavaju postii svoje !iljeve. 6akvi ljudi oito raspolau sa suvie vremena i nov!a. :. e odreivati put

(ekao sam, otputanje aktivira univerzalnu inteligen!iju koja je prisutna u svakom ovjeku. -ko elim dosei odreeni !ilj a pritom se kon!entriram na neki odreen put kojim to elim postii, tada to totalno ograniavam. 6o je isto razmiljanje umom koje blokira razmiljanje sr!em, tj. univerzalnu inteligen!iju. a um vidi moda jedan, dva ili tri mogua puta koji

# D/ #

mogu dovesti do !ilja. o tko nam kae da ne postoje jo bezbrojni drugi putovi do !ilja. 8nogi poduzetni!i dramatski blokiraju poten!ijal svoji" suradnika, uspostavljajui ekipe za planiranje koje razrauju tone strategije koje bi trebale dovesti do !ilja. 6akvi poduzetni!i mogu biti osrednje uspjeni, ali oni nemaju nikakve anse u usporedbi sa poduzetnikom koji zna kako e aktivirati inteligen!iju svoji" suradnika. Uvoenjem motorkotaa marke Gonda u -meriku predstavlja jedan takav primjer. 7rema istraivanju proH. 8intzberga prodaja ti" motora doivjela je izvanredan uspje" za"valjujui nedostatku bilo kakve strategijeL .ednom klasinom manageru se pri takvoj pomisli die kosa na glavi Jali klasian manager se vrlo rijetko moe po"valiti izvanrednim uspjesimaK. Objanjenje Gonda uspje"a jasno je i jednostavno. Oito su voditelji Hirme kao i svi suradni!i imali jasan !ilj pred oima. 1odstvo Hirme nije meutim napravilo pogreku da poten!ijal svoji" suradnika ogranii na jedan odreeni put, na jednu odreenu strategiju. 6ako je svaki suradnik mogao razviti svoj poten!ijal. 7ozor: ne treba zajedno sa vodom ba!iti i novoroene: ovdje ne propovijedam uklanjanje svi" strategija. *trategije zamiljam poput !estovni" rubnjaka unutar koji" bi trebala postojati po mogunosti to vea sloboda kako bi se suradni!i mogli razvijati. Ovdje u ukazati na jo neke daljnje posljedi!e. -ko ste bolesni tada je obino va !ilj da ozdravite. -ko se Hiksirate na neku odreenu metodu ili terapiju, ograniavate time vau univerzalnu inteligen!iju. 1ae sr!e, va ivot, va 4og zna mnogo bolje od vaeg ogranienog razmiljanja umom na koji ete nain najbre ozdraviti. 4og nema grani!a, 4og je univerzalna inteligen!ija. ,ato blokirati tu inteligen!ijuN *jetimo se prolog poglavlja. 5ovjek posjeduje slobodnu voljuL 3akle je u njegovoj moi da zanijee tu univerzalnu inteligen!iju, svog 4oga tako je velika mo ovjekovaL itko vas ne moe izlijeiti protiv vae volje. U vezi s time jo neto: to moe imati sasvim dramatine posljedi!e. 5uo sam o jednoj porodi!i koja je imala autistino dijete. 'ijeni!i su to dijete proglasili neizljeivim. 6o je s"vatljivo jer lijeni!i poznaju samo odreene putove lijeenja a u ovom sluaju im nji"ov razum nije pokazao nikakvu mogunost lijeenja. (oditelji ovo miljenje lijenika nisu pri"vatili, to znai da se nisu Hiksirali na neki odreeni nain lijeenja, oni su ostavili otvorenim sve mogunosti. 3anas je to dijete izlijeeno bez lijekova FsamoF uz pomo jednog naina ponaanja kojeg mi ovdje nazivamo O6'- prin!ipom .6o je dijete ak studiralo na univerzitetu. Ograniavanje na neki odreeni nain ili put lijeenja predstavlja stra"ovito ograniavanje nai" mogunosti. 7omislite samo koliko toga jo prije DO ili +OO godina nije bilo izljeivo a danas se uspjeno lijei. $sto e se ponoviti za slijedei" DO i +OO godina. 7odruje medi!ine je paradni primjer ogranienog naina razmiljanja. Ono to se u odreenom trenutku skoro zatvorom kanjava esto nekoliko godina kasnije postaje slubenim miljenjem. ae umno razmiljanje je u tolikoj mjeri ogranieno da sasvim jednostavno ne moemo is!rpsti sve mogunosti za postizanje nai" !iljeva. 6ko se usprkos tome eli osloniti samo na svoj um neka mu bude, on jednostavno mora i ivjeti s posljedi!ama svog stava. B. e boriti se za !ilj Jeljeno stanjeK ili protiv sadanjeg JtrenutnogK stanja

4orba znai zadravanje i borba znai sukob. 6ime opet imamo otpor i nepotrebno rasipanje energije i vremena. ,adravanje ograniava i nau univerzalnu inteligen!iju. 8i se time drimo naeg umnog razmiljanja, a to kako je ve reeno, potpuno limitira nau univerzalnu inteligen!iju. aravno da se borbom postiu odreeni !iljevi: ali uz koju !ijenuN

# =O #

Uz koliko trudaN 2ome je to mogue i tko e platiti ovu !ijenu neka to i uini sa svim posljedi!ama. *jetimo se jo jednom borbe izmeu $zraela i 7'O koja traje desetljeima. * kojim rezultatomN Ogroman utroak energije za brojne mrtve, za bol i patnju. &dje je tu logikaN 6o nema nita zajednikog s logikom, s ekonomijom. 6u je rije jedino o ljudskom ponosu, o egoizmu, a to znai: o razmiljanju umom. 6ako se ne rjeavaju problemi. Uz pomo otputanja, mi postiemo !iljeve bre i s manje napora nego uz pomo borbe. prije svega, mi nae !iljeve postiemo i onda, ako je protivnik i jai od nas. 3ovoljno je da prouimo povijest. 7ostoji dovoljno primjera. ajupeatljiviji je apoleonov po"od na (usiju. apoleon je bio najgenijalniji Jinteligen!ija umaK vojskovoa svog doba i posjedovao je najbolje opremljenu armiju. 3a mu se ruska armija suprotstavila, lako bi ju unitio. <to je za initi u takvom sluajuN 2akvu taktiku treba primijeniti apoleonov protivnikN 6o mora biti strategija koja vodi do vie inteligen!ije i moi JenergijeK od one kojom raspolae apoleon. apoleon je imao nesreu da mu je protivnik bio ruski vojskovoa 2utusoS koji je oito bio sposoban razumno razmiljati, za razliku od svoji" oHi!ira. 7rotiv volje svoji" oHi!ira, on nije krenuo u borbu. 7ovukao se sa svojom vojskom Jneotpor @ otputanjeK. apoleon je sve vie napredovao i postajao sve vie razoaran jer nije nailazio na neprijatelja kojeg bi mogao poraziti. 7ritom je naravno, apoleon gubio sve vie energijeM ali ne i 2utusoS. On koji je svoju majku (usiju volio iznad svega, pustio je apoleona da dopre sve do 8oskveL Uvjeren da je pobijedio, apoleon je ruskom !aru i 2utusoSu odaslao ponude za sklapanje mira. a te ponude nije nikada dobio odgovor. 7osljedi!a: apoleon je bio Hrustriran i razoaran te je i dalje gubio energiju: to znai da je sve vie pobolijevao. 2utusoS i njegova vojska nisu gubili niti energiju niti inteligen!iju. 2ada je naposljetku dola zima a 8oskva nestala u plamenu, apoleon je bio prisiljen na povlaenje: u tom ga je trenutku 2utusoS napao i potpuno unitio ponosnu Hran!usku armiju. apoleon je potajno odveden u Hran!usku kao pobijeen i bolestan ovjek. <to je uinio 2utusoS: on je otputanje primijenio kao strategiju. asuprot svojim oHi!irima, on je pri"vatio injeni!u da je apoleon uao u (usiju. 6o pri"vaanje trenutnog stanja mu je omoguilo da jo uvijek jasno razmilja i da na kraju pobijedi vjerojatno najveeg vojskovou svi" vremena. 3a je smjesta zapoeo bitku protiv trenutnog stanja Jprilikom ulaska Hran!uske armije u (usijuK 2utusoS svoj !ilj Jprotjerivanje apoleonaK nikada ne bi dosegao. 4io bi pobijeen. *vatko od nas je u neku ruku vojskovoa. 7omislimo na nae svakodnevne borbe. 2oja strategija vodi do uspje"a ako je protivnik jai od nasN 8oe biti da je va protivnik neka bolest. 6ko vam jami da ste jai od te bolestiN U tom bi sluaju preporuljiva bila 2utusoSa strategija. Otpustiti, ne opirati se, kako jai protivnik ne bi pobijedio. Ovo meutim ne znai da se odriemo svog !ilja JzdravljaK. iti 2utusoS se niti jednog trenutka nije odrekao svog !ilja. 6o samo znai da smo odluili primijeniti drugu, inteligentniju i moniju strategiju kako bi postigli na !ilj. 6o znai da se ne sluimo tupim linearnim miljenjem i jednostavno zaponemo bitku, riskirajui da je izgubimo. elogina strategija borbe je samo onda FpobjednikaF, ako je protivnik slabiji. 7redlaem jednu strategiju koja je uspjena bez obzira koliko jak bio protivnik, to je strategija otputanja.

# =+ #

D.

e kon!entrirati se na !ilj iskljuivanje

-ko se vrsto kon!entrirate na svoj !ilj, to znai da zadravate, da ograniavate svoju inteligen!iju jer vie niste sposobni razmiljati jasno i uputeno. 2on!entra!ija znai iskljuivanje: vie ne zapaate to se dogaa lijevo i desno od vas, a to je sasvim oito ograniavanje vae inteligen!ije. 7rodava koji se grevito kon!entrira na sklapanje ugovora s kup!em, ne vidi kup!a u !jelini, on time niti sebi, a niti kup!u ne pravi nikakvu uslugu. 3a se razumijemo: !ilj treba postojati, ali ako se suvie snano na njega kon!entriramo vie ne zapaamo sadanjost u njezinoj !jelini, ne ponaamo se optimalno u sadanjem trenutku. 3rugim rijeima: ograniavamo na poten!ijal, nau univerzalnu inteligen!iju. 7osljedi!e toga se mogu promatrati i u sportu. 6ko se grevito kon!entrira na neki !ilj, taj dodue moe postii izvjesne uspje"e, ali pravi ampion nee postati jer je u gru. 6ko je grevit ne moe postii optimalne rezultate. .edan je polaznik seminara tako ispriao slijedee: 5esto je igrao tenis protiv o!a. Jnamjerno je rije protivK $mao je namjeru da pod svaku !ijenu pobijedi. 8islio je da je s obzirom na kondi!iju puno bolji i da zato mora pobijediti. -li je stalno gubio. 6ime se naravno poveala njegova grevitost. .ednog dana mu je bilo dosta te borbe. Jborio se za jedan odreeni !ilj: kon!entrirao se na taj !iljK U sljedei je me uao bez !ilja da pobjedi, nego samo da bi igrao. $ vidi : od toga dana vie nije izgubio niti jedan me protiv svoga o!a. Uvijek je pobjeivao. - nije napravio nita drugo, nego otpustio. Otpor i blokada su se razrijeili, ivot je mogao tei, mogao se mijenjati iz trenutnog stanja u eljeno stanje. Ono to vrijedi za sport, vrijedi i za sva ostala ivotna podruja. 1rijedi za managera, za prodavaa, za nezaposlenog, za majku koja eli da njezin sin bude uspjean u koli. *vuda vlada isti me"anizam. -ko se kruto kon!entrirate na jedan !ilj, ograniavate svoj poten!ijal. Otpustite svoj !iljL =. e sumnjajte u postizanje !ilja

*umnja potjee od miljenja glavom i u potpunosti ograniava nau univerzalnu inteligen!iju. *umnja je suprotnost povjerenjuM a bez povjerenja naa se inteligen!ija ne moe aktivirati. Otpustiti znai imati povjerenjeM povjerenje u ivot, u nezamislivu mudrost koja je prisutna u svakom ovjeku. 6ko nema povjerenja, ne moe otpustiti, on se mora svuda "vatati. Ovo nepovjerenje u ivot je jedna ak!ija, koja e naravno dovesti do reak!ije. 6ko nema povjerenja u ivot, taj ne moe oekivati da e ga ivot nositi, da e mu initi dobro. On time ograniava svoje mogunosti u velikoj mjeri. 6ko eli postii neki !ilj, a istovremeno sumnja da e mu to stvarno uspjeti, taj nema mnogo ansi za uspje". Ovakvom sumnjom on blokira protok ivota. ,bog toga: ako usprkos takvom stavu postignete !ilj, tada samo uz pomo relativno velikog utroka vremena i energije. aravno da je i $sus to znao: C)!o posjedujete vjeru@ ni-ta va" nee +iti ne"ogue.C 6o je tako jer uslijed otputanja Jvjere, povjerenjaK ivot moe tei a naa se univerzalna inteligen!ija moe maniHestirati. Ova se univerzalna inteligen!ija ponekad naziva i supra#inteligen!ijom ili 4ogom.

# =0 #

*aetak: Otputanje je suprotnost slabostiM ono aktivira u svakom ovjeku prisutnu nezamislivo visoku inteligen!iju, a to konkretno znai: # pri"vatiti sadanje stanje # ne osuivati, ne suditi # ne odreivati put # ne boriti se protiv trenutnog stanja ili za eljeno stanje # ne kon!entrirati se na !ilj # ne sumnjati u postizanje !ilja

0.:. $zbjegavanje nepotrebnog gubitka energije i energetski" blokada

4ez energije se ne postiu !iljevi, bez energije se ne rjeavaju problemi. - s malo energije sve ide mnogo polaganije nego uz pomo mnogo energije. ,bog toga se moramo ,apitati: gdje nepotrebno gubim energiju i gdje energiju nepotrebno blokiramN ;ilj bi nam trebao biti da ne gubimo i da ne blokiramo energiju nepotrebno. %nergetsku situa!iju ovjeka promatram s jednog sasvim praktinog gledita i zbog toga ne pravim razliku izmeu gubitka energije i njene blokade. U oba sluaja jednostavno nedostaje odreena koliina energije. 6ime je poten!ijal ogranien. &dje dakle blokiramo ili nepotrebno gubimo energiju. abrajanje koje slijedi nikako nije potpunoM ali e pokazati da mi Fpropusni poput sitaF +. 8i gubimo @ blokiramo energiju, ako ne pri"vaamo trenutno stanje -ko ne moemo pri"vatiti ljude, situa!ije, nae osobne osjeaje ili nau prolost, tada nas to nepotrebno kota mnogo energije. 6ime stvaramo sukobe, a kao to smo ve ustanovili sukobi blokiraju energiju. 0. 8i gubimo @ blokiramo energiju ako sudimo -ko dijelimo, stvaramo sukob, a samim time i gubitak energije. -nalogno je toki +. Ono to osuujemo, ne moemo pri"vatiti. (ije je o otputanju, a tu se radi o ivotu i smrti. Osuivanje JdijeljenjeK ima veze sa smruM ono to je podijeljeno, nije !ijelo. Ono to nije !ijelo ne moe se razvijati. eosuivanje je povezano s .ednotom a .ednota je u vezi sa ivotom. *vi poznajemo najljepi primjer toga: odnos mukar!a i ene. <to sa dogaa ako se mukara! i ena stope u jednu !jelinu, ako se dualnost ensko muko nadvladaN astaje nov ivotL 5ovjek je u stanju proizvesti nov ivot, tako to ne dijeli ne sudiL 2ada bi konzekventno ivjeli odijeljenost mukara! ena, ovjeanstvo bi nakon ve +OO godina izumrlo. Aivot je .ednota, dijeljenje je FsmrtF. 7romatrajmo sa energetskog stanovita: ivot je energija, a osuivanje blokira tu energiju a time i ivot. Uzmite jednog sportaa koji stalno osuuje svoje rezultate. On tako blokira svoje mogunosti. 7rimjer za to je i!k >aldo, nekadanji broj + svjetske rang liste proHesionalni" golH igraa. i!k >aldo je perHek!ionist. <to radi perHek!ionistN On nikada nije posve zadovoljan svojom igrom, on sebe esto osuuje. i!k >aldo je napokon nauio da pri"vati i jedan ne posve savren udara!, da ne sudi. $ to se dogodiloN i!k >aldo je igrao kao u transu i jako se
# =: #

pribliio perHek!iji kojoj je prije tako grevito stremio. 7erHek!ija se ne postie kroz borbu, nego kroz otputanje, kroz ne osuivanje. U sportu je to dobro vidljivo, jer kroz ne osuivanje otpada i stra" od pogreki. 6ime smo kod slijedee toke. :. 8i gubimo @ blokiramo energiju ako se plaimo neuspje"a U igri F;urlingF se kamenje koje se odba!uje sa stra"om naziva Fkamenje stra"aF *tra" moe biti toliki da potpuno paralizira ovjeka. 6akav ovjek vie ne raspolae nikakvom energijom koju bi mogao produktivno upotrijebiti. *tra" znai: zadravatiM ivot vie ne moe tei. <to jae sudimo o sebi Jtoka 0K, tim vie stra"a proizvodimo. 6o je stra" da neemo ispuniti za"tjeve koje smo sami sebi postavili. $ osim toga, to znai sukob. *tvoren je sukob izmeu stvarnog i eljenog stanja, a taj nas sukob kota energije, taj sukob spreava protok ivota. 1jerujem da osjeate kako se uvijek radi o jednom te istom: o sukobu ili ne sukobuM o otporu ili ne otporu. B. 8i gubimo @ blokiramo energiju ako usporeujemo 6o je jedna varija!ija pret"odne toke. Usporeivati takoer znai suditi. 6ko usporeuje taj obino i sudi. -ko usporeujete svoj auto s autom vaeg susjeda i ustanovite da je ve opet kupio nov i vei auto, to vas nepotrebno kota energije. U medi!ini je ustanovljeno da su oboljeli od raka esto ljudi koji neobino mnogo usporeuju. Oni sebe stalno usporeuju s okolinom i pokuavaju se to bolje uklopiti u tu sredinu. Oni pokuavaju izbjei svako zamjeravanje. 6o vodi tome da su toliko normalni da to prelazi u bolest. *truni medi!inski naziv za to je normalopatija. 4olesno normalan. Oni se toliko snano usporeuju s drugim ljudima da dolazi do potpune blokade energije. 2ada tijelo vie ne moe izdrati javlja se rak, ono poinje probijati blokadu. $ eto nas opet pri temi Aivot JotputanjeK i smrt JzadravanjeK. -ko vam je stalo do toga da svoj poten!ijal to je vie mogue razvijete, tada vam ozbiljno savjetujem: ne usporeujte se sa drugim osobama posebno ne s vaim konkurentima. 1i ste vi. 3rugi su drugiM svatko mora ispuniti svoju vlastitu ivotnu zadau. D. 8i gubimo @ blokiramo energiju ako gajimo negativne osjeaje -ko se ljutimo na neku osobu, tada ne samo da toj osobi dajemo mo nad nama, nego osim toga jo i gubimo energiju. 6o je po nas nepovoljan nain ponaanja. 7ozor: ljutnja nad nekom osobom nije nita drugo nego da tu osobu ne moemo pri"vatiti takvom kakva jest. 7osljedi!e negativni" osjeaja su tono iste kao i one nepri"vaanja i osuivanja. *jetimo se ponaanja neki" lanova vi!arske na!ionalne ekipe prilikom zimske olimpijade u -lbertville, >ran!uskoj. U tisku se moglo proitati kako su mnogi iz ekipe kritizirali pistu. egativni" osjeaja u odnosu na pistu je dakle bilo dovoljno. U skladu s time, rezultat vi!arske momadi je bio odgovarajue lo. Ovo je logina posljedi!a prekraja protiv osnovni" ivotni" zakonitosti. 'oginu posljedi!u ponaanja koje je u skladu sa ovim zakonitostima pruio je u isto vrijeme -lberto 6omba. Od negativni" osjeaja niti traga, samo uivanje, uivanje i samo uivanje u natje!anju. (ezultat je bio uvjerljiv: vie zlatni" medalja.

# =B #

,abrinjavajue je da su ove stvari na najvioj razini u vi!arskom sportu nepoznate. 6jelesna kondi!ija i najbolja te"nika nisu dovoljni da bi se odralo na vr"u. 7ravi ampion ivi u skladu sa ovim zakonitostima i to ga ini nepobjedivim. =. 8i gubimo @ blokiramo energiju ako se borimo 3a li se borimo za neki !ilj ili protiv trenutnog stanja borba uvijek znai gr: a to nepotrebno kota energije. avest u primjer iz sporta. a evropskom nogometnom kupu +//0. jemaka protiv 3anske ju bila oiti Havorit s obzirom na te"niku i kondi!iju. ,a jemaku je to bila vrlo znaajna utakmi!a, zbog toga su i pripreme bile intenzivne i detaljne. 3anska nije imala mnogo za izgubiti, pa su im pripreme bile odgovarajue FintenzivneF, dok su ijem!i trenirali, 3an!i su se sunali na obali mora. 7obijedila je naravno 3anska. 7ri otprilike istoj te"ni!i i kondi!iji, obavezno pobjeuje onaj koji moe otpustiti. On ima boli protok energije. Ove zakonitosti nisu primjenjive samo u sportu. a primjeru prodavaa: 6ijekom moji" 0D godina rada u privredi nisam sreo niti jednog natprosjenog prodavaa koji se trudio da vie zaradi ili koji se borio protiv preslabog prometa. $ nisam sreo niti jednog natprosjenog prodavaa koji je vrlo brino pripremao svoje posjete kup!ima. -li sam upoznao "rpe prosjeni" prodavaa o kojima se uvijek govorilo da su jako vrijedni. 6ime je uvijek bilo istovremeno reeno da su im prodajni rezultati prosjeni. Upoznao sam i neke natprosjeno uspjene prodavae i svi su oni bez izuzetka vladali umijeem otputanja. .ednom sam bio suodgovoran za ekipu od :O prodavaa. 6amo sam ponekad imao neugodan doivljaj. 3ogaalo se da smo morali otpustiti nekog prodavaa, jer pri prodaji nije imao dovoljno dobre rezultate. 6o su bili marljivi suradni!i koji su se stvarno borili za svoje !iljeve Joni su se borili i time sebe totalno ograniiliM ali ja to u ono vrijeme jo nisam znaoK. 6ijekom otkaznog roka svaki puta se dogaalo neto udno: otputeni je prodava imao zadovoljavajue rezultate prodajeL $ to nije bio samo jedan sluaj, dogodilo se vie putaL U svijetlu O6'- prin!ipa jasno je zato je to tako. 6aj suradnik se odjednom nije vie borio za svoj !ilj, on je svoju situa!iju obzirom na postignut promet pri"vatio, a svoje posjete kup!ima nije vie pro!jenjivao kao dobre ili loe. 7osljednja tri mjese!a je jednostavno radio bez pro!jenjivanja. 7rije posjete kup!u, sam bi sebi rekao: ako sklopim posao tada sam onima gore pokazao da su otpustili krivogaM pravo im budi. - ako ne sklopim posao, i onda im pravo budi nisu me trebali otpustiti. 3akle, to god da se dogodilo sve je bilo u redu. 6ime je ne"oti!e primijenio najveu umjetnost zenbudizma: staloenost. 8eutim, svi su nai motiva!ijski sustavi usmjereni upravo na suprotno: na motiva!iju malobrojni" i demotiva!iju mnogi". 8oete rei: da, ali uz pomo pritiska su ipak postignuti pozitivni rezultati to je dokazano. o pitanje glasi: to se s ime usporeujeN -ko poem od jednog loeg poetnog stanja, tada je jednostavno, uz malo pritiska postii bolje rezultate. -li usporedbom dvije ekipe od koji" jedna radi pod pritiskom i borei se, a druga uz pomo O6'- prin!ipa, rezultat e biti oit. 2ao prilikom utakmi!e jemaka 3anska. %kipa koja se bori nema anse, jer ne samo da blokira svoju inteligen!iju, nego i svoj energetski poten!ijal.

# =D #

U privredi ova razlika moe odluivati o biti ili ne biti jednog poduzea. 3ruga ekipa postie vei promet sa manje napora. 3rugaije ne moe biti. U dananjoj privrednoj situa!iji, mnoge ekipe se slue krutim sredstvima: to je prilika za ekipu koja raspolae jednom mnogo djelotvornijom strategijom. E. 8i gubimo @ blokiramo energiju ako imamo osjeaje krivnje -ko mislimo da smo u prolosti neto krivo napravili, to moe dovesti do osjeaja krivnje. Ovi osjeaji mogu postati toliko jaki da nastaju masivne energetske blokade. 6akav ovjek ne moe biti sposoban svoje probleme rijeiti brzo i optimalno a !iljeve postii brzo i s malo uloenog truda. U nutrini je totalno blokiran. Ovakvi osjeaji krivnje kod mnogi" ljudi uzrokuje bolove u leima. 6o je vrlo lako zamisliti: ovjek nosi na svojim leima tonama teak teret. * tim teretom na leima on se mukotrpno probija kroz ivot. 5itavo pognuto dranje odaje takvo stanje. Ovaj teret na leima ovjeka je apsolutno besmislen. 6o je isto kao da u auto natovarite stotine kila teko kamenje, samo da bi to polaganije napredovali. evjerojatno je to sve ljudi ine sami sebi, samo da se ne bi suvie dobro osjeali, da ne bi mogli letjeti prema svojim visokim !iljevima. $z nekog neodreenog razloga, ovjek misli da je asno mukotrpno puzati po praini. .a ne mogu vidjeti to tu moe biti asno. 8oja preporuka: odba!ite nepotreban teret osjeaja krivnje ako imate i to to prije. ,amislite kako skidate s lea veliki ruksak i ba!ate ga u ponor. Osjeaje krivnje ovjek posjeduje samo onda, ako sudi o svojoj prolosti. .a sam ve ukazao na to: suenje i osuivanje ne donosi nita. 7restanite to prije suditi o sebi. 1i niste nikada napravili nikakvu grekuL 1i ste uili. 8olim 1as, obratite panju: ovo nije psi"ologija. Ovo nije religija. *ve je Hizika. 2oji ovjek dobrovoljno ide po svijetu bezrazlono nosei ogroman teret na leimaN 6ko ima pravo osuditi vas na takvo toN *amo jedan vi sami. -ko tako "oete, ako vam to ini zadovoljstvo onda neka vam bude. Ovime je pokazano nekoliko naina ponaanja koji obavezno dovode do gubitka energije ili do energetske blokade. *vi ovi naini ponaanja vezani su uz zadravanje. ,ato moemo i ovako rei: zadravanje vodi do gubitka energije. Otputanje omoguava da energija slobodno tee. $z prolog poglavlja: otputanje aktivira univerzalnu inteligen!iju koja je prisutna u svakom ovjeku. $z ovog poglavlja: otputanje spreava gubitak energije i energetske blokade. ,ar to nije udesnoL .edan jedini nain ponaanja nam pomae da optimalno razvijemo dvije temeljne osobine: inteligen!iju i energiju ljudskog poten!ijalaL 6o je za mene ekonomino. * jednim nainom ponaanja otputanjem, postiemo trenutno aktiviranje nae univerzalne inteligen!ije i nae bezgranine energije, tj. naeg ljudskog poten!ijalaL (ei u vam kako sam otkrio FotputanjeF Uz pomo otputanja sam u najkraem moguem roku upoznao jednu djevojku i oenio se. 8oje trenutno stanje je bilo Fbez eneF. 8oje eljeno stanje je bilo Fprava enaF. 2renuo sam u potragu i to aktivno. 6raio sam na sve strane. *klapao mnoga poznanstva. -li nita nije trajalo dugo. >rustra!ija je postajala sve veom. *ve dok mi jednog dana nije bilo dosta, te sam svoj nain razmiljanja radikalno promijenio. 7restao sam traiti. 6ri

# == #

mjese!a kasnije sam iao na odmor u 6unis. $ to u novembru kada obino nitko ne ide u 6unis, a sigurno ne onaj koji eli upoznati nekoga. isam imao namjeru nikoga traiti. U isto vrijeme u 6unisu je bilo tek vrlo malo Hran!uski" turista: zajedno smo bili na krunom putovanju *a"arom. 6ijekom tog putovanja jedna mlada >ran!uskinja je pokazivala interes za mene, ja nisam mnogo obraao panju jer nisam nikoga traio. 6ijekom nekoliko dana smo se ipak malo zbliili. 2ada sam se nakon dva tjedna vratio iz 6unisa, znao sam da sam upoznao svoju enu. 'etio sam jo dva tri puta za 7ariz, i odluili smo vjenati se Jstalni letovi amo tamo nisu jako ekonominiK. 5etiri mjese!a kasnije smo se vjenali. 8oji su znan!i mislili da sam lud, da to nee Hunk!ionirati. 8oja je ena naime / godina mlaa od mene. Od tada je prolo vie od +E godina i ja jo uvijek mislim da je ona bila i da jest idealna ena za mene. ,animljivije od naina na koji sam upoznao svoju enu je pitanje to li sam uinio kako bi !ilj Jeljeno stanjeK tako brzo i uspjeno postigao. .a sam jednostavno reeno otpustio, a to znai: # pri"vatio sam, da *-3- ivim bez ene. 7ri"vatio sam dakle trenutno stanje to je imalo za posljedi!u da se nisam borio ,- poznanstvo niti 7(O6$1 stanja samoe. 4orba je prestala. 6ako je i gubitku energije doao kraj. # samou vie nisam osuivao kao lou. 1ie nije bilo sukoba izmeu 6(% U6 O& $ A%'.% O& *6- .-. 6o je bio preduvjet da ivot moe tei, da se trenutno stanje moe promijeniti. # nisam mislio na odreeni put kojim bi" mogao postii svoj !ilj. 7rije toga sam stalno razmiljao na koji bi" nain mogao upoznati neku enu. 6om Hiksa!ijom sam se totalno ograniio. 2ako sam pri"vatio stanje samoe nisam vie niti razmiljao o nainima upoznavanja. # vie se nisam kon!entrirao na svoj !ilj. 7rije sam iao svijetom sa Hiksnom idejom u glavi: ja elim upoznati enuL 6o je totalno ograniavanje poten!ijala. 7ritom sve ostalo to me okruivalo nisam skoro niti primjeivao. 2on!entra!ija znai iskljuivanje. 5im sam otpustio !ilj ivot je mogao tei. 7ozor: ja sam !ilj otpustio, nisam ga se odrekaoL ;ilj je naravno jo uvijek bio u meni: samo to ja nisam bio vie Hiksiran na njega. 7ustio sam da se stvari razviju i one su se odlino razvile. # vie nisam sumnjao. 7rije sam se borio za svoj !ilj: ali pritom su se uvijek pojavljivale sumnje kao to su: "ou li nai pravu ili neuN *umnja je smrtonosna za postizanje !ilja: ovjek koji sumnja je energetski gledano propustan poput sita. 2ako se vie nisam borio za svoj !ilj, nisam se vie Hiksirao na njega i pri"vatio trenutno stanje #automatski su nestali i svi razlozi za bilo kakvu sumnju. .ednom rijeju, ja sam otpustio i s minimumom truda i vremena naao sam ne bilo kakvu enu nego onu pravu. $mam problema napisati rije naao jer uope nisam niti traio. Od tada za mene vrijedi izreka: F6ko trai, ne nalaziLF $zreka je tona u sluaju da je traenje grevito, sa sumnjom, u ljutnji, itd. *ve su to osobine zadravanja, i zbog zadravanja to ne Hunk!ionira. -li postoji i potraga bez traenja. .a sam ju primijenio. ju primjenjuje svaki natprosjeno uspjean prodava, a trebao bi ju primijeniti i svaki nezaposleni ako trai nov posao. Ovo traenje je povezano sa otputanjem i povjerenjem. *a apsolutnim povjerenjem u ivot, u

# =E #

univerzalnu inteligen!iju u svakom ovjeku, u 4oga svejedno je kako elite nazvati ovu 8udrost. 4ez obzira traite li enu, novi posao, novog kup!a, novi stan, novi auto, suradnika... ... ovdje je milimetarski tono opisan nain kako trebate postupati, da bi to je mogue bre i s najmanje truda dosegli va !ilj. 4re i jednostavnije vie ne ide osim, ako vam ne uspije primijeniti poglavlje : kako slijedi.

# =? #

0.B. .edno zapanjujue otkrie: idealno ivotno stanje

CNi-ta nije +ilo@ ni-ta nee +itiE sve jest@ sve i"a i prisutno jeC Germann Gesse, *idd"art"a 6emu otputanja emo zavriti. 4ilo je govora o najvanijim nainima ponaanja i nji"ovi" posljedi!ama. -li tema sadri mnogo vie. *vi spomenuti naini ponaanja imaju neto osnovno zajedniko. 6o zajedniko emo pokuati otkriti. 7ostavimo pitanje: to je zajedniko navedenim ponaanjima Jnepri"vaanje, donoenje sudova, borba, itd.K N <to bio mogao biti najmanji zajedniki nazivnikN %vo nekoliko primjera: epri"vaanje: znai da ono to je *-3- ne pri"vaam, ja bi" "tio drugaije, moda onako kako je bilo prije, ili onako kako ja to sebi zamiljam, ali nikako ne onako kako sada .%*6. Usporeivanje: usporedim ono to je *-3- s neim to je nekad bilo, ili s neim to bi trebalo biti u budunosti. $li usporeujem sebe koji sam O13.% s nekim drugim ovjekom, koji je 6-8O. Osjeaji krivnje: 2ada prolost vri utje!aj na moju sadanjost. azire se najmanji mogui nazivnikNL *vi naini ponaanja, bez iznimke, koji vode do gubitka energije, do energetski" blokada i do ogranienja univerzalne inteligen!ije, imaju veze sa zadravanjem, dolaze iz uma JglaveK te predstavljaju nesposobnost da se ivi O13.% i *-3-. 7rema tome, tko nije sposoban ivjeti O13.% i *-3- taj rasipa @ blokira energije i ograniava svoju inteligen!iju. 7rema tome, pozitivno Hormulirano O67U<6- .% znai sposobnost da se ivi O13.% i *-3-L e biti sposobnim ivjeti O13.% i *-3- znai ne moi pri"vatiti ono to .%*6 i stalno ivjeti ili u prolosti ili u budunosti. Obratimo pozornost: Aivot se ne odvija niti u prolosti niti u budunosti. Aivot se odvija u *-3-< .%8 trenutku. Osim *-3- ne postoji nita. ,ato ne postoji nita boljeg to moete napraviti nego da ovo sada pri"vatite. 6ada ste na istoj liniji sa ivotom: a to znai da ivite bez sukoba, a to opet znai: (aspolaete maksimumom inteligen!ije i energije. -ko usporedim sa elektrinim sklopom: *truja Jivotna strujaLK tee najjae tamo gdje je najmanji otpor , to zna svaki poetnik. 'jude je mogue usporediti s otporni!ima. 7itanjeN &dje ivotna struja najjae teeN (ekli bi tamo gdje je najmanji otpor. - gdje je najmanji otporN U svakog onog ovjeka koji ivi O13.% i *-3-. 5im iskoite iz O13.% i *-3- stvarate otpor, sukob, a to koi ivotnu struju, to usporava ostvarenje vai" !iljeva, to usporava rjeenje vai" problema Jukoliko i" imateK.
# =/ #

3akle, ovdje govorimo o Hizi!i. Aivljenje u O13.% i *-3- je Hizikalno optimalno stanje koje proizvodi minimum otpora. Ovo Fidealno stanjeF se moe i poten!irati. O tome u temi F'jubavF. 7ostoje istraivanja na podruju prijenosa energije gdje znanstveni!i nastoje postii supravodljivost Juklanjajui svaki otporK. 5ovjek isto to postie ako ivi O13.% i *-3-. -ko sam kao kapetan Jumno razmiljanjeK jasno deHinirao !ilj mojeg broda tada nije potrebno da mislim na prolost a niti na budunostM najbolje to mogu napraviti jest da s punim povjerenjem ivim O13.% i *-3-, u saznanju da je dobro sve to .%*6, zato to .%*6 i zato to slui mojem !ilju: poeljno je dakle, da se sa svojim ogranienim umnim sposobnostima prestanem mijeati u tijek stvari. Otpustiti, dakle, znai ivjeti O13.% i *-3-. 6o znai: otputanje svojeg malog FjaF Jego, prva stvarnost, umno razmiljanjeK kako bi veliko F.aF Jdruga stvarnost, razmiljanje sr!em, 4ogK moglo djelovati. ,a isto ovo ponaanje imamo i druge izraze. U ,enbudizmu se kae Fnepostojanje namjereF # djelovanje bez namjere. 1jebe u ,enbudizmu imaju za !ilj JnamjeruK ne dozvoliti da se pojavi niti najmanji trag ja svijesti. .a svijest je miljenje glavom Jumno razmiljanjeK, te smeta i blokira optimalno ponaanje. ,ato ,en#budist stremi nerazmiljanju. 'ao 6se je rekao: CU nedjelovanju@ ni-ta ne ostaje neo+avljeno.C 6o se pokazalo tonim u sluaju kada sam naao enu. 8eister %!k"art, vjerojatno najvei mistik svi" vremena iz kranskog kulturnog okruenja je oko +:OO. godine rekao: F1eui se o nae vlastito FjaF mi smo sami sebi na putu te ne moemo donijeti plod, ne moemo se potpuno samoostvariti.F 6o je rekao =DO godina prije no to je u managerstvu otkriven ljudski poten!ijal. -li danas ? od +O managera nisu jo na stupnju od godine +:OO. Oni rade upravo suprotno od onog to je preporuio 8eister %!k"art. 5vrsto se dre svog malog FjaF i bore se poput lavova ne primjeujui da su Fsami sebi na putuF i da se Fne mogu samoostvaritiF. 6akvi Hunk!ioniraju samo zato to su veina managera koji stalno grijee protiv osnovni" ivotni" zakona. U zemlji slijepi" kralj je onaj koji vidi na jedno oko. -li jao njemu, pojavi li se neko tko vidi na oba okaL $ u 8eister %!k"arta radilo se o tome da se otpusti vlastito malo FjaF ogranieno i ograniavajue razmiljanje umom kako bi se omoguilo razvoj u svakom ovjeku prisutne univerzalne inteligen!ije. 8oram napomenuti da mi u nekim situa!ijama prakti!iramo ivot O13.% i *-3-. 7rilikom disanja, na primjerM nisam jo sreo nekog ovjeka koji bi disao troei zali"u. 3isanje se uvijek dogaa O13.% i *-3- s povjerenjem da e i u budunosti biti dovoljno zraka za disanje. $li prilikom sviranja, nitko ne svira zbog onog to e slijedeeg trenutka uslijediti. *vaka se nota odsvira zato to je na pravom mjestu. *vaka nota predstavlja jedno *-3-. Ona je tamo gdje .%*6. 6oka. -li s naim ivotom mi postupamo potpuno drugaije. 8i esto JuvijekNK ivimo usmjereni na neki !ilj. 3anas radimo ovo ili ono, jer... u budunosti elimo time neto postii. $ ve smo ispali iz O13.% i *-3- i ve poinju otpori.

# EO #

$ ve postiemo JzadravanjeK lijevo i desno za sigurnostima. aime ivot izvan O13.% i *-3- je potpuno nesiguran. *vakog se trenutka moe dogoditi bilo kakva katastroHa. *vakog trenutka pod nama moe popustiti led, ili se nebo moe sruiti: protiv toga se potrebno osiguratiL Aivot izvan O13.% i *-3- je apsolutno nesiguran. a um moe izmisliti najlue stvari, i zato to on to moe Jak!ija C reak!ijaK zato se te stvari i dogaaju. Usprkos osiguranjima i punim bankovnim raunima, jedno je jasno: izvan O13.% i *-3- ne postoji nikakva apsolutna sigurnost. 6amo je sigurnost jako lomljiva. 7ad dioni!a na burzi, poplava, rat, neka FsmrtonosnaF bolest i sigurnosti vie nema. 7otpuna sigurnost zapravo postoji, i ona je unutra, u svakom ovjeku. Ona je prisutna kada se ivim O13.% i *-3-. Ona nestaje samo ako zaboravimo obratiti panju na O13.% i *-3-. $ to se toga jo tie, moja ena je napisala u dvije minute na jednoj ku"injskoj !edulji!i. 6otalna sigurnost .a imam najveu sigurnost koja postoji. 7ovjerenjeL Ono me potpuno titi. ikada ne usporeuj jedan ivot s drugim *vatko ima uiti svoje lek!ije. 8aterijalna sigurnost ne postoji, -ko se nema povjerenja u savrenu zatitu *vog unutranjeg 4oga. $z naeg povjerenja u ivot, $z naeg znanja da nam se nita, -psolutno nita FloegF ne moe dogoditi $zvire punina ivota. 3ovoljno je ivjeti $ svakog trenutka voljeti, $ ne postavljati sebi pitanja O sljedeem trenutku.

0.D. *misao ivota

7ostoje ljudi koji su godinama u potrazi za smislom ivota. U vezi s time jedna polazni!a seminara mi je ispriala: .edna njena poznani!a je puila "ai. .ednom prilikom se nala u FpovienomF stanju svijesti i doivjela prosvjetljenje. Osjeala je da zna sve. ,nala je i to je smisao ivota. 2ako tu spoznaju ne bi sluajno izgubila, zapisala je svoje misli na !edulji!u. 2ada je djelovanje droge prestalo, "tjela je vidjeti to pie na !edulji!i. 7roitala je: F*jedim u ku"inji i piem.F 6o bi trebao biti smisao ivotaN ta reeni!a znai upravo ivjeti O13.% i *-3-

# E+ #

,en#budisti to isto kau ovako: 2ada jedem, jedemM kad pijem, pijemM kada itam, itamM itd... Aivot je O13.% i *-33akle: isu potrebne nikakve droge da bi se dolo do te spoznaje. 7otrebno je samo malo Hizike i zdrav ljudski razum. Aivot je tako jednostavan ako se drimo onog bitnog.

. Lj4bav
C;ju+av@ o Govinda@ i gleda "i najvanijo" od svih stvari. .roni!nuti svijet@ o+jasniti ga@ o!renuti se od njega@ to "oe +iti stvar veli!ih "islila'a. No "eni je jedino do toga@ da "ogu voljeti svijet@ da ga ne pre ire"@ da ne "r i" niti njega niti se+e@ da njega i se+e i sva +ia "ogu pro"atrati s lju+avlju@ divljenje" i po-tovanje".C Germann Gesse, *idd"art"a

:.+. 'jubav je
C?ar"onija@ nanje o vje,no" savr-enstvu svijeta@ s"ije-a!. 1ednota.C Germann Gesse, *idd"art"a .edva da postoji pojam prema kojem bi mi JkraniK imali toliko pogrean odnos kao to imamo prema pojmu ljubavi. 0OOO godina kranstva nije bilo dovoljno da bi u nama probudili razumijevanje za pojam ljubav. *pominjem kranstvo zato to je to O - religija u ijem se sreditu nalazi ljubav kao tema i zato bi barem krani trebali znati o emu se radi. 8eutim ne znaju. 5esto sam u okviru ED minutnog predavanja govorio +D minuta o ljubavi. $ to se dogodiloN 'judi su se tome smijali. =O minuta je bilo posveeno drugoj temi, ali ismijavala se samo ljubav. * tapanjem po ramenu i rijeima: F*ada se dakle trebamo voljeti, "a "a "a...F5udno, vrlo udno. eki polazni!i seminara mi prilaze i kau da bi se umjesto o ljubavi moglo govoriti i o "armoniji, o razumijevanju, o simpatiji ... aravno da se moe ako se "oe. -li ja to ne mogu. 'jubav je ljubav. 6oka. ,apanjuje kakvim se trikovima sluimo da izbjegnemo rije ljubav. 'ako nam je govoriti o mrnji, nasilju, ubojstvima, te pisati i raspravljati o tomeM ali ako je tema ljubav, tada izvodimo sve mogue akroba!ije kako ne bi bili prisiljeni rabiti tu rije. Oito rije ljubav u sebi ima neto nedopadljivo nasuprot rijei mrnja. U kakvom li to svijetu ivimoN 6u i tamo me upitaju, to li je ta ljubav ili da li neto poput ljubavi uope postoji. Ovo poglavlje govori to je ljubav i kakvi su njeni uin!i. ,emlja je planet ljubavi. * mojeg gledita mi na ,emlji nemamo nita drugo za uiti osim Fvie ljubaviF. ;ijeli na ivot ovdje predstavlja jedan pro!es uenja i ima samo jednu svr"u, da nas odvede korak naprijed u prav!u vee ljubavi. 8oemo rei: 4ez obzira to nam
# E0 #

se dogodi, to slui u pro!esu uenja za postizanje vie ljubavi. 2ao u koli. eko ui sporije, drugi bre. Onaj tko nije poloio ispit, ponavlja ga. ;ijeli na kolski sustav nije nita drugo nego odraz obrazovnog sustava Fplanet ,emljaF. 4ez ljubavi nita ne bi Hunk!ioniralo. 2ozmos ne bi Hunk!ionirao, on bi se sasvim jednostavno raspao. 5ak je i prirodna znanost dola do spoznaje kako je sve .%3 O. - .ednota ima veze sa ljubavi. 6a .ednota jest ljubav. 'jubav je osjeaj .ednote nasuprot osjeaju odjeljivanja iz kojeg nastaje stra". 6ime je ljubav suprotnost stra"u. *ada se moe bolje s"vatiti poetak knjige i zato sam ukazao na problem stra"a. *ad emo zatvoriti krug. 2rug od stra"a do ljubavi. 6ko tvrdi da je stra" vaan ili neop"odan, zapravo tvrdi da je vano nemati ljubavi. 'jubav a ne stra" je O -. temeljni zakon ivota. 'jubav znai .ednotu. - .ednota je snanija od odjeljivanja. ,nai: ljubav je jaa od stra"a. 3rugim rijeima: 'jubav je najvea snaga u svemiruL 6o nije izreka vjere nego realnost. e diskutirajmo o ljubavi, isprobajmo je. 8oemo satima stajati pred nekim strujnim prekidaem i raspravljati kako on Hunk!ionira i da li uope Hunk!ionira. 6o je isto gubljenje vremena. 6o znamo, ako ga pritisnemo. .edino rezultat se broji. 1elike diskusije o ljubavi nas nikuda ne vode: mi moramo dotai prekida, i tada emo znati da li ljubav Hunk!ionira. -ko je ljubav najvea snaga u svemiru, mogue je zakljuiti da ne postoji problem kojeg nije mogue rijeiti s dovoljno velikom dozom ljubavi. - upravo tako i jest. 4ez obzira da li se radi o vaim privatnim problemima ili onim svjetskim: poput siromatva, droge, nezaposlenosti itd... uz pomo ljubavi moemo ako "oemo rijeiti sve te probleme. *ada emo se posvetiti sasvim osobnim problemima i !iljevima ne svjetskim. 6o nije zbog egoizmaM kako je sve .%3 O, mi emo na najbolji nain pomoi rjeavanju svjetski" problema ukoliko rijeimo nae osobne probleme. 'ogino, zar neN ,namo da se ovjekov poten!ijal sastoji od dvije osobine: inteligen!ije i energije. U poglavlju o otputanju smo ustanovili gdje nepotrebno blokiramo i gubimo energiju. *ad moemo zatvoriti i ovaj krug. 'jubav vodi do maksimuma energije i inteligen!ije vidi naredno poglavlje :.0 svijest. 'jubav je ona energija svemira koja moe sama sebe proizvoditi i koja je bezgranina. - to vie energije moemo uloiti tim emo bre postii nae !iljeve. aa energija je tim vea to vie ljubavi uloimo. -ko nam dakle otputanje pomae da izbjegnemo energetske blokade i gubitke energije ljubav nam pomae da maksimiziramo nau energiju. 6o znai da je maksimum ljudskog poten!ijala dosegnut onda kada se aktivira maksimum ljubavi Jsjetimo se $susa ili 4udd"eK. 8inimum ljudskog poten!ijala se pojavljuje tamo gdje je prisutan maksimum stra"a ili mrnje. *vaka misao ljubavi podie va poten!ijal i poveava energiju svemiraL adam se da polako osjeate kako stvar postaje sve jednostavnija. *ve se moe redu!irati na temu ljubav. ,ato mi se ini beskrajno vanim da se pozabavimo tom temom a ne s atomskom energijom i drugim Hizikalnim energijama. 8a"atma &and"i je pred mnogo godina ukazao na to: C<a!on lju+avi je "nogo vea nanost od sva!e druge "oderne nanosti.C

# E: #

aalost na ljubav jo uvijek ne gledamo kao na znanostM u skladu s time nemamo niti nova!a namijenjeni" njezinom prouavanju. *asvim sigurno je uzrok i u tome to svatko vjeruje da zna to je ljubav. 7ravo stanje stvari je meutim ovo: mi posjedujemo tek sasvim slabu slutnju o nainu djelovanja i mogunostima ljubavi, jer u suprotnome ne bi postojali svi nai brojni problemi i sukobi. 2ako ljubav znai .ednotu, ona znai i nepostojanje sukoba. 6amo gdje je .ednota nema sukoba, a gdje nema sukoba, nema niti otpora. -ko moete birati da li ete svoje probleme rijeiti sa to manjim ili sa to veim otporom, ili da li ete svoje !iljeve postii uz to je mogue vei ili to je mogue manji otpor odluka je bez ikakve sumnje, naravno uz to manji otpor. *ve drugo bilo bi rasipanje energije i vremenaM zar neNL U praksi meutim sve izgleda drugaije. 5esto ne upotrijebimo put najmanjeg otpora ve kroimo jednim mnogo napornijim putom. aime: put najmanjeg otpora je put ljubavi. 'jubav ne proizvodi nikakav otpor, i logino je, da zbog toga najbre vodi !ilju. 8i dodue esto mislimo da borba najbre vodi !iljuM meutim, to je zabluda: to je povrno promatranje. 7omou borbe problemi se rjeavaju samo prividno i kratkorono. *rednje i dugorono gledano ovjek sebi time samo stvara dodatne probleme. 8eutim, poto borba stvara vie galame od ljubavi, mi smo vie usmjereni na strategiju borbe nego na ljubav. 'jubav ne stvara galamu. 6o naravno nije nikakva nova spoznaja. 1e se i 'ao tze u svom poznatom FTaoJ tehJ !ingF u o temi ljubavi i borbi izjasnio: C$ada se u +or+i posjeduje lju+av@ po+je9uje seE !ada se ona posjeduje pri o+rani@ ,ovje! je nepo+jediv. $oga Ne+o eli spasiti@ toga ono -titi !ro lju+av.C Ovo me jako podsjea na japansku borilaku vjetinu aikido, koju sam ve spominjao u vezi s drugim temama. 2oliko ja znam ne postoji niti jedan predstavnik bilo koje druge borilake vjetine koji bi bio sposoban pobijediti jednog izvjebanog aikidoku. .edna od temeljni" misli vodilja u aikido sportu jest da se u napadau ne gleda protivnika, da se vidi .ednota a ne odjeljivanje. $z tog razloga je utemeljitelj aikida O*ensei 8ori"ei URes"iba mogao tvrditi da uvijek pobjeuje bez obzira kako snaan FprotivnikF bio. On je sasvim jasno spoznao da se prava pobjeda ne sastoji u pobjeivanju nekog pobjednika nego u nadvladavanju du"a nesloge u nama samima. aime, onaj tko je u du"u nesloge, tko misli da postoji neprijatelj, taj je ve u samom poetku pobijeen. 'jubav ne podnosi neslogu. 'jubav ne poznaje neprijatelje. 7ozorL 2ada govorim o temi ljubav, mislim na bezuvjetnu ljubav. 'jubav koja ne postavlja uvjete, koja jednostavno voli. e ona ljubav koja kae: ja te volim pod uvjetom da... zna dobro ku"ati, dobro radi svoj posao... i sl. &ovorim o bezuvjetnoj ljubavi. O ljubavi koja ne sudiM koja ne dijeli. O ljubavi koja voli jer je sve .%3 OM jer je time sve ivot ili 4og. -ko je sve .%3 O tada to istovremeno znai da ne postoji nita izvan 4oga, izvan ivota, izvan stvaralake snage ili kako ovu mo ve elite nazvati.*"vatimo ovako: ako je sve 4og onda je On razlog da se sve voli bez donoenja ikakvog suda, dakle bezuvjetno. e postoji nita osim 4oga. - 4og je ljubav. 'jubav je apsolutna sigurnost *tra" je apsolutna nesigurnost koju su stvorili ljudi.

# EB #

,namo da raspolaemo slobodnom voljom, i na nama je "oemo li odabrati ljubav, snagu ili stra", slabost. 8oja preporuka glasi: ,bog vae spremnosti da kaete: protivno svakoj ljudskoj FrazumnostiF, usprkos svi" navika, usprkos svim uobiajenim me"anizmima otpora, usprkos svim praznovjernim miljenjima, usprkos bezbrojnim nauenjima sljedee rijei: .a elim voljeti 1i "odate u svijetlu i vama se nita, stvarno nita loeg ne moe dogoditi. 6o je tako zato jer je ljubav najvea mo u svemiru. 3rugaije ne moe biti. 1eliki &autama 4udd"a je o temi ljubav i pomo potrebitima rekao slijedee: CAea je stvar tije!o" pet "inuta i raavati istins!u +oans!u lju+av@ nego podijeliti 1444 -ali'a rie potre+iti"a@ jer se !ro lju+av po"ae sva!oj du-i u sve"iru.C 4udd"a je naravno znao da je sve .%3 O. 'jubav je najjaa snaga: ona ne poznaje nikakvi" grani!a. 7odjela +OOO ali!a rie je ograniena ak!ija. 2ada god elite pomoi ovdje imate najmoniju, najjeHtiniju i najobu"vatniju mogunost da pomognete. -li bez isprike kako je to suvie jednostavno. Uinite to i vidjet ete tada kako je to FjednostavnoF. .o je jednostavnije rei da je to FjednostavnoF i time sebi utedjeti praktinu primjenu ljubavi. ,nam za problem koji mnogi imaju s tim u vezi. -ko netko tijekom D minuta izraava Fistinsku boansku ljubav njega se ne vidi, njega se ne uje, a ne pojavljuje se niti na televiziji. 6o znai da time ne moe zadovoljiti svoj ego jer ga nitko ne tapa po ramenu niti mu za"valjuje za velikodunu pomo. -li je on taj koji stvarno pomae. *vaka druga pomo je samo iluzija, ona je tu da smiri nau savjest kako bi sami sebe mogli uvjeriti kako smo ipak dobri ljudi. 7ravu pomo za samopomo meutim to ne donosi, to bi u meuvremenu ve trebalo primijetiti. 4udimo iskreni: nije li jednostavnije uplatiti manje ili vie nova!a na neki dobrotvorni raun nego pet minuta dnevno izraavati ljubavN 2ada bi naime ovo s D minuta ljubavi bilo tako jednostavno svi bi to primijenili i problemi bi bili brzo rijeeni. $li neN 6ime moemo ustvrditi: # 'jubav je bezgranina energija. # 'jubav je najjaa snaga u svemiru # 'jubav je jaa od borbe # 'jubav prua apsolutnu sigurnost # 'jubav je .ednota, a ne odjeljivanje # 'jubav je odgovor na sva pitanja # 'jubav je rjeenje svi" problema 3a ovo nismo do sada jo primijetili, pitanje je nae svijesti. 6ome emo se sada posvetiti.

# ED #

:.0. 7ut od so!ijalne do kozmike svijesti

2ada govorim o svijesti tada mislim na sve ono ega smo svjesni. 7rimjer: svjesni smo: da starimo.. da je u svijetu prisutno mnogo agresije.. da je opasno voziti auto.. ovi primjeri potjei iz tzv. so!ijalne svijesti koja je puna stra"a, sumnji, nepovjerenja, kritike, borbe, mrnje, misli o bolesti, nesreama, starosti, smrti itd. 6o je so!ijalna svijest. &ovori se i o ogranienim ljudimaM to su ljudi s ogranienom svijeu: ljudi koji vide tek jedan mali dio od svi" ivotni" mogunosti. 6reba biti jasno da to je ira naa svijest, tim nam lake polazi za rukom da rjeavamo nae probleme zato to imamo iri pregled. 1ie svijesti znai vie inteligen!ije. - to je jedna od dvije osobine koje ine na poten!ijal. 7rema tome, !ilj bi nam trebao biti da proirimo nau svijest to je mogue vie. 8aksimum proirenja svijesti kojeg sebi moemo zamisliti nazivam kozmikom svijeu. 6o znai: svjesni smo svemira. *vemir za nas predstavlja sveukupnost svi" stvari. - kako je sve .%3 O, kao to smo vidjeli, kozmika svijest je svijest o .ednoti sveukupnog ivota. 1jerojatno se vie od toga ne moe postii. .avlja se pitanje: kako u proiriti svoju svijestN 2ako u od ogranienog doi do mnogo obu"vatnijeg pogleda na ivotN Odgovor je jednostavan. On glasi: ljubav. 'jubav vodi do proirenja svijesti: obratno: stra", mrnja ... vode do suavanja svijesti. -ko zamislimo svijest ovjekovu kao lijevak tada je dolje uska so!ijalna svijest a gore iroka kozmika svijest. 'jubav vue prema gore, a stra" prema dolje. -ko elimo letjeti, ako se elimo izdii iznad nai" briga i problema, tada postoji samo jedno: vie ljubavi. U poglavlju :.+ sam rekao da je ,emlja kola ljubavi. 6o se slae sa spoznajama moderne atomske Hizike i 6eil"arda de ;"ardina: sve se razvija prema jednoj toki, koja je omega. 6oku omega mogue je poistovjetiti sa kozmikom svijeu. $ za atomskog Hiziara .. %. ;"arona sve se razvija prema vie svijesti. - vie svijesti znai vie ljubavi. *ve: ovjek, ivotinje, biljke se razvija prema vie ljubavi, vie svijesti. *tvar sa ljubavi ima dalekosene posljedi!e. 2ao prvo, poimo od toga da su sve mogunosti, od najue do kozmike svijesti, sadrane u svakom ovjeku. One samo ekaju da i" se prepozna i da izau na svjetlo dana. 'jubav je put kojim se ove nezamislive mogunosti osvjetavaju. *vuda tamo, gdje ne moemo pri"vatiti ljude ili situa!ije, tamo blokiramo sebe na naem putu prema vioj svijesti. U skladu s time, ovjek u svom osobnom interesu ne moe napraviti nita boljeg, nego da voli sve to mu se dogodi. 6o je najbri put njegovom razvoju. 6oplo preporuam da ove rijei nikada ne zaboravite. J.a ne s"vaam kako Fstrunja!iF u poduzeima mogu govoriti o razvoju linosti bez da i jednom izgovore rije ljubavK. 2ao drugo, poimo od toga da se sve to je u naoj svijesti prisutno kao mogunost, moe maniHestirati. -ko ovu Hormula!iju obrnemo moemo jo bolje naslutiti grandiozne posljedi!e ove izjave. *ve to u naoj svijesti nije prisutno kao mogunost, ne moe se maniHestirati.
# E= #

6reba zamislitiL a primjer: kada u naoj svijesti ne bi postojala ideja o starenju, mi ne bi stariliL -li u praksi je tako da je ideja starenja u nama prisutna od mali" nogu i ona se zato i ostvaruje. 3alje: kada u naoj svijesti ne bi bilo ideje o agresiji, o opasnosti u svijetu, mi nikada ne bi bili rtvom nikakve agresije. U trenutku, meutim, kada se u naoj svijesti pojavi i najmanja pomisao na agresiju mi otvaramo vrata mogunosti da budemo napadnuti. 8oete to gledati i ovako: 2ada bi u naoj svijesti bila prisutna ideja iskljuivo o ljubavi tada nam se nita FzlaF ne bi moglo dogoditi. Uvijek nam se moe dogoditi samo ono to je u naoj svijesti prisutno kao mogunost, neto drugo nas nikada ne moe snaiL 7itanje je: 2akav sadraj ima vaa svijestN -ko je u vaoj svijesti prisutna ideja o bolesti, nesrei, neuspje"u, re!esiji itd., tada postoji i opasnost da do ti" stvari i doe. -ko u vaoj svijesti ove ideje ne postoje, tada do ti" stvari u vaem ivotu ne moe doi. Upeatljiv primjer potjee od jednog katolikog sveenika starog preko EO godina. Aivio je u eS Vorku i nou je prolazio gradskim etvrtima kojima ak niti taksi nije vozio. jemu se nikada nita nije desilo. iti najmanja agresija. (azlog je jasan i jednostavan. U njegovoj svijesti nije bila prisutna niti najmanja ideja o agresiji ili o opasnosti. jegova svijest je bila impregnirana idejom ljubavi. - to bi mu se i moglo dogoditiLN (ekli smo da je ljubav najjaa snaga na svijetu. (ekli smo i to da sluaj ne postoji. itko ne moe biti sluajno napadnut. apadnut moe biti samo onaj u kojem postoji ideja napada ili agresije. 2ako naalost svijest veine ljudi nije proeta idejom ljubavi nego idejom agresije logino je da se takve stvari mogu njima dogoditi. 8ogu rei da se te stvari ak i dogaaju sa matematikom izvjesnou. ,nate li priu o kaliHu OmaruN aao se netko tko je Omaru, velikom kaliHu -rabije, elio nanijeti zlo. $ako je Omar bio kralj, on nije stanovao u svojim palaama nego u prirodi. 6o je znao ovjek koji ga je "tio ubiti pa je mislio da e mu ta injeni!a olakati podu"vat. 2ada se pribliio mjestu gdje je Omar sjedio, desilo se neto udno. <to je blie prilazio, time se vie mijenjao njegov stav JsvijestK. 2ada mu je doao sasvim blizu, ispade mu bode iz ruke i on ree Omaru: F.a te ne mogu povrijediti. 2ai mi , kakva je to snaga u tebi, koja me spreava da napravim ono zbog ega sam doao.F2aliH mu odgovori: F8oja .ednota s 4ogomLF Omar nije imao niti najmanje ideje o odijeljenosti u svojoj svijesti. On je u svijesti imao samo ljubav J.%3 O6UK i zato je bilo nemogue povrijediti ga. itko ne moe biti sluajno povrijeen. Ovo nije bilo kakva lijepa prii!a: to je konkretna, svakidanja realnost. Ono ega nema u naoj svijesti, to se ne moe dogoditi. 7rimjer: dvoje ljudi razgovaraju o nekom gradu. 7rvi kae, misli, da je to opasan grad. 3rugi kae, misli, da je to lijep i siguran grad. Oboje su u pravuL Oboje e grad doivjeti na sebi odgovarajui nain: prvi kao opasnog, a drugi kao sigurnog. *vijet je ono to o njemu mislimo. 2ao to je $sus rekao: FBit e va" pre"a va-oj vjeriDC (ije vjera moe da znai i savjest. 6ada izjava ovako glasi: 1ama se dogaa ono to imate u svojoj svijestiL $mate li vie ljubavi ili vie stra"a, agresije, borbe, odbojnosti itd.. u vaoj svijestiN

# EE #

8oete poi i od injeni!e da se ljudi sa slinim sadrajima svijesti meusobno privlae. 1i dakle ne susreete sasvim sluajno bilo kakve ljude: vi susreete onakve koji misle slino kao i vi. 7ogledajmo malo odreene narode. 7ostoje narodi koji imaju svijest o siromatvuM a postoje i narodi koji imaju svijest o bogatstvu. $ u skladu s 0OOO godina starom izjavom FBit e va" pre"a va-oj vjeriDC tim se narodima dogaa upravo ono u to vjeruju. 7roblem siromatva nee nikada biti rijeen ako se jednostavno samo alju namirni!e. Jvidi izjavu 4udd"eK. 7roblem siromatva, kao i svaki drugi problem, moe se rijeiti samo promjenom du"a dotinog ovjeka. 7omo koja bi uistinu neto znaila, bila bi promjena svijesti. *ve je pitanje svijesti. -ko se ljutite nad nekim drugim ovjekom, ako dakle imate ljutnju u svojoj svijesti, tada ostajete FprilijepljeniF o tog ovjeka. -ko ga se elite rijeiti, morate promijeniti svoju svijest. 1olite ga ili ga pri"vatite onakvim kakav jest, tada e vam biti mogue da ga se rijeite Ju svijesti a i stvarnoK 8a to se dogodilo, volite to. (azlog: ljubav vodi proirenju svijesti a time i sposobnosti da se realizira sve to se eli i to bre nego na bilo koji drugi nain, jer ljubav znai nenazonost sukoba. 6ime ivot moe tei maksimalnom brzinom. 6ko ne voli, blokira svoj nivo svijesti, a time i svoj razvoj. 6ko ne voli, blokira svoju inteligen!iju i svoju energiju a time i svoj ljudski poten!ijal, i istovremeno se izlae svim moguim neugodnim utje!ajima Jagresiji, nesigurnosti, nevoljama, itd.K *vejedno koliko FloF bio svijet ovjek koji posjeduje dovoljno veliku koliinu ljubavi, nee biti niti na koji nain time pogoen. 1as ograniava jedino va manjak ljubaviL 1e sam ranije rekao da je ljudski poten!ijal neogranien. $ evo nam jo neto. itko ne moe rei da i u ljubavi postoji grani!a. 3akle: niti za ljudski poten!ijal, niti za poten!ijal ljubavi ne postoje grani!e. *vaki je ovjek bezgranian. 3a bi to stanje dosegli, moramo se probuditi iz sna drutvene Jso!ijalneK svijesti. 8oramo prestati misliti ono to misli veina ljudi. 8oramo prestati da govorimo i radimo samo Fljubazne stvariF kako nikoga ne bi smetali ili povrijedili. 8oramo zapoeti potpuno samostalno misliti: neovisno od svega to su nas roditelji, kola, susjedi, mediji i td. *ugerirali. 8oramo odrasti s obzirom na na nain razmiljanja. <to drugi o vama misle, nevano je. <to vi o drugima mislite, ima odreeno znaenje, jer je sve .%3 O i jer je svijet ono to o njemu mislite. -li jo je vanije to mislite o sebi. 6ime smo stigli do sljedee teme.

# E? #

:.:. 'jubi svog blinjeg poput samoga sebe

Ova je izjava vjerojatno poznata svakom kraninu. -li po mom iskustvu, veina ljudi se praktiki kon!entrira ako uope skoro iskljuivo na prvi dio preporuke. * mojeg gledita je drugi dio vaniji. ,atoN 6ko sebe ne voli, ne moe voljeti niti druge. (ekli smo ve zato je neop"odno voljeti sve to nam se dogaa Jljude i situa!ijeK. 3a bi to uspijevali, najprije je potrebno neto drugo: ljubav prema samome sebi. *amoljublje. 6o nema nita zajedniko s egoizmom, ako se sjetimo da su i svi drugi isto tako vrijedni ljubavi kao i mi. 7rimjeri!e, najvanija osobina nekog pretpostavljenog iz motrita O6'- prin!ipa bila bi sasvim oito: ljubav prema samome sebi. -ko on to nije sposoban, tada ne moe niti svoje suradnike voljeti, a to znai: ne moe voditi i on e sve svoje probleme i sukobe ugraditi u radnu svakodnevni!u sa svim negativnim posljedi!ama. 6ko voli samoga sebe taj je u "armoniji sa samim sobom i on zato nee iriti nikakve konHlikte oko sebe. Osim toga, rekli smo da ljubav vodi do proirenja svijesti, a to je povezano sa proirenjem spoznaja. 6ko jo ne zna da je najvii !ilj ovjekaM spoznati samoga sebe. 2ako ovjek spoznaje sebeN 2ako se spoznaje osobni poten!ijalN 7ostoji samo jedan odgovor: volei samoga sebe. -li to rade mnogi ljudi da bi se bolje upoznaliN Oni se analiziraju ili se daju analizirati. *ukladno naim razmatranjima ovo nije najbolji put koji vodi samospoznaji. -nalizirati sebe, to je znak nedostatka ljubavi prema sebi samome. 6ko sebe stvarno voli nema potrebu da se analizira. -naliza dijeli na pojedinane dijelove i sasvim sigurno donosi manje dobre rezultate od ljubavi prema sebi samome. 5est je sluaj da se ovjek koji sebe analizira, poslije toga vie kon!entrira na svoje navodne slabosti, nego na svoje jake strane. 8olim vas da jasno sagledate: -naliza dijeli na pojedinane dijelove. $z toga nastaju sukobi. 'jubav spaja zajedno: tvori .ednotu. $z toga nastaje "armonija. $z isto logini" razloga, zbog toga ljubav daleko nadvisuje analizu a za"tijeva manje vremena i kota manje. 'jubav je ekonominija od analize. ,amislite samo kakvo to znaenje ima u nekom poduzeuL -ko su stotine ili tisue suradnika sklone meusobno se voljeti ili su vie sklone ne voljeti se. 7oten!ijal koji se tu blokira ili oslobaa je ogroman. ,nao sam za jedno poduzee koje je analiziralo svoje suradnike, kako bi ustanovilo nji"ove slabosti i jake strane, te da bi pomagalo talentirane suradnike. 7oduzee je imalo prilino velike interne probleme: suradni!i su se vie kon!entrirali na svoje slabosti, nego na svoje jae strane, a to samoljublju nikako ne ini dobro. 6o moe nanijeti stra"ovito mnogo tete. asuprot tome, znam i za drugo poduzee, koje nikada nije dolo na ideju da analizira svoje suradnike. $deja rukovodstva je bila: F8i volimo nae suradnikeF. Ovakav stav naravno potie poten!ijal suradnika. (ezultat je bio daleko natprosjean razvoj tog poduzea, i to tijekom svega nekoliko godina. 6reba imati na umu i slijedee: tko voli samoga sebe, taj kroz sebe voli i !ijeli svijet. ,atoN *asvim jednostavno: sve je .%3 OL

# E/ #

a poetku knjige sam objasnio da me zanima samo jedno pitanje. 6o je: kako da ovjek uz minimum vremena i napora stigne od 6(% U6 O& do A%'.% O& stanja. 1idjeli smo da su u tu svr"u potrebne dvije FstvariF: inteligen!ija i energija. Ustanovili smo to vodi do maksimuma inteligen!ije i energije: ljubav. - kako uvijek sve treba poeti od pojedin!a samog, moemo pre!izirati: ljubav prema samome sebi. 6ime, oit odgovor na nae !entralno pitanje glasi: 'jubav prema samome sebi i prema svemu drugome dovodi do toga da se svi mogui !iljevi mogu postii uz minimalan utroak vremena i napora. 7omislite samo na jednostavan primjer smanjivanja tjelesne teine. e postoji nijedan jednostavniji, bri i jeHtiniji nain od ljubavi prema samome sebi. 6o znai: pri"vaati sebe onakvim kakav netko jest Js itavim Fsuvikom teineFK. 6o isto vrijedi i za nekog prodavaa. . e postoji nijedan jednostavniji, bri i jeHtiniji put za poveanje prometa od ljubavi prema samome sebi. $z toga se raa ljubav prema muterijama, a naravno i prema produktu. *ve to takoer vrijedi i za nekog bolesnika. e postoji nijedan jednostavniji, bri i jeHtiniji put ozdravljenja od ljubavi prema samome sebi. 7ozor. isam rekao da vie ne trebate ii lijeniku. 6vrdim da ljubav podupire pro!es ozdravljenja na nezamisliv nain. 7rimjere je mogue dalje po volji nabrajati i uvijek se radi o istom ponaanju u primjeni. -tomski Hiziar .. %. ;"aron je to ovako saeo: C;ju+av je najjednostavniji i naje5i!asniji pro'es a poveavanje spo naje u sve"iru.C e postoji nita jednostavnije od ljubavi. e postoji nita djelotvornije od ljubavi. ,amislite ovoL 2ako je genijalno svijet @ svemir organiziran. a prapoetku svega nalazi se ljubav. Ovo je bez ikakve sumnje najradikalnija primjena ekonomskog prin!ipa. 'jubav nije nikakav mistini osjeaj, ljubav je ekonomija i Hizika. ije mogue zamisliti radikalniju izjavu od ove: C;ju+i svog +linjeg poput sa"oga se+e.C U !jelokupnoj ljudskoj povijesti , po mom miljenju, nije izgovorena vee reeni!a. - u !ijeloj povijesti Hizike, nije postavljen vei prin!ip od ovog. Ovo je ista supravodljivost. Obratite pozornost na rije FblinjiF. 2ako je sve .%3 O, sve i svatko je blinjiL 6u ne spadaju samo ljudi, tu se ubraja jednostavno sve: ivotinje, biljke, kamenje, sve.. U drugom jednom kon!eptu smo ve utvrdili da sve posjeduje svijest. 3akle: i kamenje i biljke. .a sam ovu izjavu po prvi puta svjesno primijenio kada sam bio do uiju u sukobima. U sukobima sa suradni!ima, muterijama, dobavljaima. *vaku veer sam bio totalno razbijen. *ukobi troe energiju i naruavaju zdravlje. a takav nain vie nije moglo ii dalje, bio sam prisiljen pronai radikalno drugaiji put. - taj se put zove: ljubav. 7raktiki, napravio sam slijedee: rekao sam sam sebi, da svakodnevno troim nekoliko minuta na tjelesnu "igijenuM

# ?O #

zato dakle ne bi" potroio i nekoliko minuta na moju du"ovnu "igijenuNL 6ako sam odluio svakog jutra slati misli ljubavi D minuta, i to onim ljudima s kojima sam imao sukobe. .a sam sebi predoio te ljude, i slao im ljubav. akon nekoliko dana reko" samome sebi: ako ujutro imam D minuta vremena, sigurno u i uveer nai D minuta za istu stvar. 6ako sam svakog jutra i svake veeri po najmanje D minuta slao ljubav. (ezultat je bio oit: nakon tri mjese!a svi su sukobi bili rijeeni na obostrano zadovoljstvo. itko nije bio gubitnik, na taj nain postoje samo dobitni!i. *ukob naime, nikada nije rijeen ako netko ostaje poraen. 'oi osjeaji poraenog e sasvim sigurno negdje doi do izraaja, te e uzrokovati daljnje sukobe. .edan ovjek mi je opisao sluaj: 5esto je prisustvovao sjedni!ama upravnog odbora na kraju koji" je bio potpuno is!rpljen. $zgubio je dakle svu svoju energiju. .ednog je dana i on posegao za FradikalnomF metodom. 6ijekom !ijele sjedni!e nije nita govorio, samo je mislio Fja vas volimF. (ezultat je bio krajnje zapanjujui. aime, na kraju sjedni!e prila su mu dvoji!a i za"valila na onome to je rekao. 6oliko se iznenadio da nije znao to bi odgovorio. 6ja, nije progovorio niti rijei. akon te sjedni!e se osjeao ugodno, a ostali oito takoer. $ ovdje morate imati na umu slijedee: ako nekom ovjeku aljete ljubav, aljete u biti ljubav sebi samome, a i !ijelome svijetu, jer sve je .%3 O. 3rugim rijeima: uope ne igra nikakvu ulogu kome aljete ljubav ona uvijek koristi !ijelom svemiru, a to znai da vi time podupirete mirovne pro!ese kod svi" vojni" sukoba !ijelog svijeta. 6o nije malo. ajbolje to moete doprinijeti u svr"u rjeavanja svjetski" sukoba jest: voljeti samoga sebe i druge.

:.B. Uzrok svi" ljudski" problema i nji"ovo nadilaenje

akon svega odsad reenog odgovor na ovo pitanje bi trebao biti lakL <to je stvarni razlog svi" ljudski" problemaN 6o je ideja odijeljenosti. 2ao to smo vidjeli, ova odijeljenost je iluzija, u svemiru ne postoji odijeljenostM ne postoji odijeljenost izmeu mene i vasM ne postoji odijeljenost izmeu vas i drugi" ljudi. $deja odijeljenosti je iluzija i neizbjeno vodi do sukoba, dakle do problema. 6rebamo se zapitati: zato to radimo, zato dijelimoN <to je razlog tomeN Odgovor je jednostavan: nedostatak ljubavi. 'jubav je osjeaj .ednoteM prema tome je ideja odijeljenosti manjak ljubavi. *vuda gdje ideja odijeljenosti postaje suvie snanom nastaju problemi. Uzmimo npr. Odijeljenost ovjeka i prirode. 7rimijetili smo da je ovjek dio prirode, da ovjek i priroda ine jednu !jelinu i ve je dolo do promjene u nainu razmiljanja. 6ko se osjea kao .%3 O sa neim drugim, taj se sasvim razumljivo, prema tome odnosi sasvim drugaije nego ako se osjea odijeljenim. a primjer uzmimo odijeljenost izmeu mukar!a i ene. 6ama gdje je odijeljenost prejaka nastaju problemi. $li odijeljenost izmeu religija. 2oliko li je ve ratova zbog toga voeno. Uzmimo odijeljenost izmeu rukovodstva neke Hirme i njezini" suradnikaM ako ona postane prevelika, problemi su preprogramirani. Ova ideja odijeljenosti potjee od nas sami". U nama samima imamo odijeljenost izmeu sr!a i uma, izmeu ra!ionalnosti i ljubavi. 8i smo potisnuli ljubav na raun ra!ionalnosti. 8i smo se ra!ionalnosti poeli klanjati kao nekom boanstvu, i na taj smo se nain upleli u sve nama poznate probleme. -ko u nama samima dijelimo, ta se ideja odijeljenosti proji!ira i prema

# ?+ #

van, na nau okolinu. 6o je opet povezano sa osnovnim pravilom da je sve .%3 O. 2ada sam u sebi podijeljen tada i svijet tako doivljavam. 7ostoje bezbrojni ljudi koji trpe od te odijeljenosti. - kada ta patnja postane skoro nepodnoljivom, tada se i za drogom lako posegne. ,a mene su ovisni!i o drogama izrazito senzibilni ljudi koji su u potrazi za .ednotom. &ledano s mog motrita, ovisni!i o drogi su ogledalo naeg drutva. $ problem droge je mogue rijeiti jedino ako u pomo pozovemo ljubav, a to znai ako ponovno uspostavimo ideju o .ednoti !jelokupnog ivota. 3akle, opet dolazimo do ve prije spomenutog rezultata, do naina kako se mogu rijeiti svi problemi: klju se nalazi u svakom pojedinom ovjeku, a ne negdje u vanjskome svijetu. adilaenje svi" problema za"tijeva nadilaenje ideje odijeljenosti unutra u nama, a to opet za"tijeva: vie ljubavi prema samome sebi, kao i prema svima i svakome. (ekao bi": C;ju+i svog +linjeg poput sa"oga se+eC. 6ako i s prirodoznanstvenog i ekonomskog gledita ovo nije mogue bolje deHinirati.

:.D. ,a"valnost zaboravljena dimenzija

7raktina primjena ideje ljubavi je za"valnost. *amo onaj tko raspolae dovoljno velikom dozom ljubavi moe biti za"valan. -ko kod nekog postoji manjak ljubavi, taj ne moe biti za"valan. ,a"valnost je dakle izraaj ljubavi. .oa!"im %rnst 4erendt u knjizi CNada Brah"a@ svijet je tonC govori na temu muzike i za"valnosti: C<+og toga je sva "u i!a = ponajprije = i raaj ahvalnosti Bogu.C 6a misao proima muzike priredbe skoro svi" naroda ,emlje. 8uzika kao izraaj za"valnosti, a time i ljubavi. Oito su skoro svi narodi intuitivno znali neto o kozmikom znaenju ljubavi. 8anjak za"valnosti je manjak potovanja prema ivotu. 2ako se moete nadati da e vas ivot nagraditi, ako ivot ne potujete, ako se ne za"valjujete za njegaNL $ ovdje djeluje zakon ak!ije i reak!ije. .ako mi je stalo da uvijek iznova ukazujem na ekonomsku dimenziju ljubavi, a time i za"valnosti. ,a ovo postoji jedan skoro nevjerojatan primjer. (adi se o ekipi prodavaa. 6i prodavai, trgovaki predstavni!i, moraju uspostaviti BO kontakata dnevno. (ezultati ti" BO kontakata su prosjeno B demonstra!ije Jradi se o usisavaima na prainuK 6e B demonstra!ije rezultiraju u prosjeku prodajom jednog aparata. o meu prodavaima je bio jedan koji je postizao sasvim drugaije rezultate. On je dnevno uspostavljao samo +0 kontakata. 6o je dovodilo do prosjeno = demonstra!ija. 7rilikom koji" je prodava prodao u prosjeku po : aparata. 3akle: s jednom treinom uloenog truda ovaj je prodava prodavao tri puta vie od prosjenog zastupnikaL 2ako su svi radili na bazi provizije to je znailo da je zaraivao tri puta vie od prosjenog prodavaa. 2ako je to uspijevaoN 6ko poznaje O6'- prin!ip taj naravno zna da ovo mora imati neke veze s ljubavlju. 2onkretno, radilo se o sljedeem: prosjeni prodava se ljutio kada je na nekim vratima bio odbijen. 2ao to smo vidjeli, ljutnja je gubitak energije i inteligen!ije. (ezultat je odgovarajui. 7rosjeni prodava mora uspostaviti mnogo kontakata da bi uspio sklopiti samo jedan ugovor. Onaj uspjeni prodava je radio sasvim drugaije, on se za"valjivao Ju sebiK i za one kontakte koji nisu urodili demonstra!ijom. On je volio sve, za"valjivao je za sveL
# ?0 #

,a"valiti za novo sklopljeni ugovor nije nikakva umjetnost. 6o radi prosjeni prodava. Onaj neobini prodava za"valjivao je i za prividne Fneuspje"eF. 6u je velika razlika. ije se radilo o odreenom strunom znanju ili o posebnoj prodavakoj te"ni!i koja bi dovela do takvog rezultataM ne, tu se radilo o sasvim odreenom unutranjem stavu. (adilo se o ljubavi i za"valnosti prema ivotu. 6ko voli ivot, tko se za"valjuje, toga e ivot odgovarajue nagraditi. Ovo nije nita drugo nego primjena univerzalnog zakona ak!ije i reak!ije. Uope je u izrazu za"valnosti prema ivotu sadran !ijelo O6'- prin!ip. ,akon ak!ije i reak!ije se brine o tome da se i za"valnost vraa. ,a"valnost je jedan oblik otputanja te omoguava ivotu da tee, da se mijenja. jemu je to potrebno kako bi postigao svoje !iljeve. ,a"valnost je izraaj univerzalne ljubavi, najjednostavnijeg i najdjelotvornijeg ponaanja, koje u svemiru postoji. .e li moda i 1oltaire prije vie od 0OO godina slutio to se krije u za"valnostiN U epo"alnom djelu CIandid ili Naj+olji svijetC stoje neke misli na temu za"valnosti, koje su po svojoj kratkoi i znaaju rekao bi" nenadmaive. ;andid posjeuje zemlju %ldorado i pita jednog star!a da li zemlja ima i neku religiju. F2ako moete uope sumnjati u toF ree ovaj Fsmatrate li nas neza"valnimaNF ;andid dalje skromno pita kakvu to religiju imaju u %ldoradu. *tara! po!rveni i objasni: F8ogu li postojati dvije religijeN 8i imamo religiju !ijeloga svijetaM mi "valimo 4oga od jutra do veeri. F3alje eli ;andid znati da li u %ldoradu tuju samo jednog 4oga. F*vakakoF ree stara! Fjer ne postoje ni dva, ni tri, niti etiri. 8oram priznati, da ljudi iz vaeg svijeta postavljaju jako udna pitanja.F ;andid nastavi star!a zasipati pitanjima. On eli saznati na koji nain se u %ldoradu 4oga moli za neto. F8i od njega nita ne molimoF ree dobar i dostojanstven stara!, Fnije potrebno da ga za ita molimoM On nam je dao sve to nam je potrebno, mi 8u za"valjujemo bez prestanka.F,natieljni ;andid poeli vidjeti sveenikeM pita gdje i" moe nai. *tara! se nasmijei. F3ragi prijatelju,F ree on Fsvi smo mi sveeni!iM kralj i svi glavari porodi!a pjevaju svakoga jutra sveane "imne za"valni!e, a pet ili est tisua muziara i" prate.F ,apanjujue, zar neN .o bi trebalo dodati da je bogatstvo %ldorada koje je 1oltaire opisao bilo nezamislivo velikoM ae su bile od dijamanata, a ljunak ono to mi nazivamo zlatom i dragim kamenjem. e podsjea li ovo na najbogatijeg vladara svi" vremena, kralja *alomonaN $ njegova su bogatstva bila neopisivo velika. - sam kralj *alomon je bio nazivan F8udra!F i F2ralj ljubaviF. Ovdje elim ponoviti kako ne bi dolo do nikakvi" nesporazuma: ljubav i za"valnost nemaju nita zajedniko sa slabou i siromatvom sasvim suprotno. 'jubav je usko povezana sa moi i blagostanjem. 6o je i sasvim logino: ako je ljubav najjaa snaga u svemiru, bilo bi apsurdno da ljubav ima ikakve veze sa slabou i siromatvom. U svemiru ne vlada siromatvo, u svemiru vlada obilje, jer je ljubav praizvor svega# a ljubav nema grani!a. *amo je ovjek, sa svojim ogranienim i ograniavajuim nainom miljenja stvorio oskudi!u i siromatvo. 7rema tome i siromatvo je znak nedostatka ljubavi. 7ogledajte oko sebe: *iromatvo, glad, sida, nezaposlenost, oruani sukobi, agresije, itd... sve su posljedi!a nedostatka ljubavi, nedostatka za"valnosti.

# ?: #

$z toga slijedi da ovi problemi nee nikada biti rijeeni ako nismo spremni pozabaviti se temom koja je ljubav. -ko se u prijedlozima za rjeavanje problema zaobie ljubav, tada se radi tek o povrinskim alibi vjebama, koje e moda kratkorono donijeti neke rezultate, ali gledano na srednje i due pruge, to e probleme samo jo poveati. 6amo gdje postoji manjak ljubavi, problemi postaju veiM ne treba biti vidovit da se to uvidi. 1rlo mi je stalo do toga da vas upozorim na slijedee: injeni!e koje su ovdje iznesene, nemaju nikakve veze s vjerom. 6o su injeni!e, koje svaki ovjek u svom ivotu moe isprobati. 4ez obzira kako veliki bili vai problemi, ako vam uspije da odma" Jzato ekati do sutraNK ponete za"valjivati za sve to vam se dogaa, tada e se va ivot promijeniti bre nego to ste to ikada smatrali moguim. 7oznati su sluajevi u kojima su se dogodile najnevjerojatnije Jza neupuenogLK stvari u roku od samo tjedan dana. J5ak i kada bi trajalo i tri godine: to su tri godine u ivotu jednog ovjekaNLK

# ?B #

5%61(6$ 3$O
7ogled unazad i u budunost #. ?a5eta7
U tri dijela ove knjige pokuao sam razviti O6'- prin!ip. 4rojni djelii uklopili su se u jednu !jelinu. 7ojedini dijelovi nisu jednako vani za sve ljude: netko e vanim smatrati ovo, drugi ono. ,bog toga bi svaki itala! trebao sastaviti svoj sasvim osobni saetak. 8oete pokuati sa jednom reeni!om ili nekoliko rijei obu"vatiti ono to vam je bitno. 2ao malu pomo dajem vam nekoliko primjera kako bi jedan saetak mogao izgledati. 1arijanta +: ajbitniji saetak glasi, naravno, O6'-. Otpustiti, 'jubav, -k!ija C (eak!ija 1arijanta 0: 'jubi svog blinjeg poput samoga sebe. 6ime je takoer sve reeno. = rijei koje mogu promijeniti va ivot 1arijanta :: .a znam 6o je jednostavno. .a volim. 6o su E rijei, koje mogu promijeniti va ivot. 1arijanta B: .a sam odgovoran. 6ime ete napraviti kvantni skok u vaem razvoju. 1arijanta D: *-3-L Aivjeti O13.% i *-3-. $dealno ivotno stanje: 6o daje maksimum univerzalne inteligen!ije i energije. -ko razmislite o svim ovim mogunostima trebali bi doi do sljedeeg zakljuka: F a svijetu ne postoji nita vanije od toga to .- *-3- 8$*'$8LF

# ?D #

%. Veli7a 6abl4da: @)iti 9ete 7ao )o1@

6u i tamo se mogu uti ili proitati ove rijei: F4iti ete kao 4ogF -ko sebi sada jo jednom predoimo sve reeno u ovoj knjizi, moramo doi do zakljuka da ova tvrdnja ne moe biti sasvim tona. -ko je stvarno sve .%3 O, tada je logino da smo i mi .%3 O s 4ogom. 8i smo jedno s tom svemonom, sveznajuom, sveljubeom *nagom. 3akle, mi neemo biti kao 4og, mi jesmo 4ogL Ova zabluda ima stra"ovite posljedi!e. $zreka: F4iti ete kao 4ogF odlae boanstvenost u neku daleku budunost. 6ime je na tragian nain nametnuta ideja da jo moramo prijei vrlo dugaak put dok tako neto ne postignemo. Ovo je FtrikF brojni" metoda, religija, gurua itd. Oni nas s jedne strane igou kao grenike, a s druge strane nam objanjavaju da emo jednom u nekoj jako dalekoj budunosti Fbiti kao 4ogF. - naravno, ti gurui i ostali poznaju dugaak i teak put do tog !ilja. 7raktino na toj stvari je ovo: nitko nikada nee dosei taj !ilj tja on je tako daleko. itko nee dakle moi jednom guruu dokazati da nije bio u pravu. $zreka: Fbiti ete kao 4ogF djeluje upravo onako kao da nekom ovjeku o glavu veete DO !m dugaak tap, a na vr"u tapa privrstite kobasi!u. 6om ovjeku uope nije mogue dosei tu kobasi!u. 7onavljam jo jednom: F4iti ete kao 4ogF je najsigurnija garan!ija da nikada, ba nikada neete biti kao 4ogL $majte na umu i to da u svemiru ne postoji vrijeme. 1rijeme je iluzija na koju smo nasjeli. *ve je .%3 O: prolost sadanjost budunost. U ivotu postoji jedino *-3-. 8i smo ili ovdje i sada 4og ili to nikada neemo biti. 8i smo 4og. *-3-. 8i smo samo zaboravili da smo 4og. 8i smo zaboravili da smo svemoni, sveznajui, da smo ljubav. 7rema tome, mi ne trebamo nita nova usvojiti mi ve jesmo sveL 7otrebno je samo da uvidimo da smo mi sve. 6rebamo samo odba!iti sve take koje nas prijee da budemo to to jesmo. Uvidjeti neto povezano je sa spoznajom. *poznaja je, opet, stvar svijesti. - kao to smo vidjeli do proirenja svijesti dolazi kroz ljubav. *vaki ovjek je izvor ljubavi. On nee biti izvor ljubavi, on je to sada i ovdje. -ko sada doete u iskuenje da pomislite da niste toliko daleko, da vam je jo potrebno raditi na sebiM znai: jo mnogo treninga, tada vam obraam panju na jedan od temeljni" ivotni" prin!ipa: svijet je ono, to vi o njemu misliteL -ko mislite da morate jo mnogo i intenzivno i dugo raditi na sebi, onda je to tako. 6o je vaa istina. 6ime postiete jednoM naime, da nikada neete postii svoj !ilj. -ko ste uvjereni da je put dugaak i teakM tada je put dugaak i teak za vasL emojte dozvoliti da vas u takvo neto uvjere ak i kada bi dolo +OO gurua i uvjeravalo vas u suprotno: ja vas pozivam da razmiljate svojom glavom. J.a nemam nita protiv gurua, imam neto protiv ovisnosti od guruaK

# ?= #

-ko mislite da Fnema 4ogaF tada je to vaa istina koja e u vaem ivotu na odgovarajui nain doi do izraaja. -ko mislite da ete jednom u dalekoj budunosti biti kao 4og, tada je to vaa istina i u skladu s njom vi nikada neete biti kao 4og, jer daleka budunost nee nikada postati sadanjou. -ko mislite da ste jadni grenik koji treba puno raditi na sebi, tada je to vaa istina i vi ete morati mnogo raditi na sebi. -ko mislite Fja sam 4ogF tada je to vaa istina i vi vie neete morati raditi na sebi, vi ste postigli va !iljL
7roblem s nama ljudima

6ekoe s nama dolaze otuda to stalno pokuavamo postati neim to ve jesmo. 8i traimo 4oga svuda izvan nas, *udjelujemo na bezbrojnim konHeren!ijama, *kupovima, grupnim diskusijama, 5itamo brojne knjige, sluamo proHesore, Osobnosti, gurue, $ako je 4og neprekidno u nama. 2ada bi mi ljudi prekinuli s idejom FpokuavanjaF i pri"vatili ideju FpostojanjaF # mi bi na najbri nain stekli savrenu svijest (%-' O*6$.

# ?E #

. Mo1493o8t 7oja od46ima daA

.a vas jo jednom elim upozoriti do kakvi" perspektiva O6'- prin!ip vodi. Uvijek iznova sam spominjao da mi je namjera pokazati kako se to je mogue bre i s manje napora stie od 6(% U6 O& do A%'.% O& stanja. 7ogledajmo jo jednom to smo do sada razradili: +. 6ko kritizira svijet i druge ljude, tko i" osuuje, tko sije negativne misli, taj svoje !iljeve uope nee dosei, ili samo uz relativno velik utroak energije. Ovakvo ponaanje nije jako ekonomino i uzrokuje loe rezultate u poduzeima, politi!i, sportu i privatnom ivotu. 0. 6ko poznaje zakon ak!ije i reak!ije manje e kritizirati i manje suditi. On e se truditi da odailje pozitivne, konstruktivne misli. 7osljedi!a toga je, da takav ovjek svoje !iljeve postie bre i s manje truda nego onaj koji se ponaa u skladu s tokom +. :. 6ko moe otpustiti taj svoje !iljeve postie jo bre i s jo manje truda od onog koji poznaje i primjenjuje FsamoF zakon ak!ije i reak!ije. B. 6ko jo osim toga poznaje zakon ljubavi i moe ga primijeniti, taj jo bre i s jo manje truda postie svoje !iljeve nego samo uz pomo gornji" zakonitosti 2onano stanje je ono koje su nam $sus i ostali veliki 8ajstori prikazali: .%*6 je jednako A%'.% O8. <to znai da je vrijeme izmeu onog to jest i to se eli svedeno na nuluL 1ie nije potrebno nikakvo vrijeme da bi se postiglo odreeno eljeno stanje. $sus je svoje !iljeve uvijek postizao trenutnoL On je bolesne u trenutku izlijeioL On je smjesta stiao olujuL On nije nikada rekao: ti e jednoga dana ozdraviti. jegov je stav bio: 6i si zdravL .%*6 C A%'.% O 7rema tome O6'- prin!ip vam pokazuje kako ete svoje !iljeve postizati sve bre i bre uz sve manje trudaL (adi se o tri stupnja FOtpustitiF, F'jubavF i F-k!ija reak!ijaF koji opisuju taj put. Ovaj put vodi od malo ljubavi prema sve vie ljubavi: krajnje stanje je stanje bezuvjetne ljubavi a time i kozmike svijesti. *ada je sve na vama. 1i sada poznajete FputF, a raspolaete i slobodnom voljom. ,nate meutim i to da taj FputF ustvari i nije nikakav FputF. 1i ste ve na !ilju, trebate samo jo toga postati svjesni. a kraju, postoji jo samo jedan !ilj: voljeti ono to .%*6. U tome su sadrani svi ostali !iljevi.

# ?? #

1i sebi O6'- prin!ip moete predstaviti i graHiki:

6(% U6 O C A%'.% O :. ' C 'jubav Jdu"K

0. O6 C Otputanje

#####

JduaK

+. - C (
1rijeme i uloen trud

JtijeloK

6renutno *tanje

Aeljeno stanje

*U2O4$

O6'prin!ip sastoji seod odtri tridijela: dijela.tijelo, dua i du". 'judski razvoj od istog tjelesnog 5ovjek je takoer sazdan prema du"ovnom odgovara razvoju prema vie ljubavi. 7ostizanje !ilja moete sebi predstaviti i na slijedei nain: 5ovjek koji je jo jako vezan o materiju J>$,$52O 6$.%'OK mora ulagati mnogo napora da bi postigao svoje !iljeveM sve ide jako teko jer u njegovim mislima postoji tek teka materija. *ve tee tromo i sporo. 5ovjek koji se u mislima moe izdii iznad materije J3U<-K, postie svoje !iljeve s manje naporaM sve tee bre. - jo bre tee kod ovjeka koji se nalazi na razini du"a a to znai: bezuvjetne ljubavi. 7odjela O6'- prin!ipa na tri dijela odgovara dakle podijeli ovjeka na njegova tri dijelaM na tijelo, duu i du". -li sve skupa je .%3 - ;.%'$ -. .edan dio nije mogue promatrati bez drugi" dijelova: to je ono to sam u ovoj knjizi elio prikazati. Aelim vam mnogo uspje"a pri praktinoj primjeni O6'- prin!ipa u vaem ivotu.

# ?/ #