Bridge club dr.Jurica Tomljenovi!

Skripta uz te"aj

Dobrodoli u svijet brida!

Ovaj tekst namijenjen je apsolutnim po"etnicima.
Brid je divan, ali kompliciraniji od ostalih igara kartama, pa to ponekad zbuni i obeshrabri po"etnike. Zato vam dajemo ovaj tekst da se na miru moete upoznati s osnovama. Naravno da !emo sve ovo ponoviti i na te"aju, ali bit !e nam drago ako se "itaju!i zainteresirate i zaljubite i do#ete na te"aj ve! barataju!i osnovnim pojmovima. Te"aj u Cassandri (FER) po"inje 15.11, javite nam se na tihana@pilar.hr (Tihana Brklja"i!) neven.elez@fer.hr (Neven Elezovi!) nenad.panic@fsb.hr (Nenad Pani!) ili na tel. 098-288-199 ili 01-4923-520 (Miljenko Brklja"i!). Ove stranice !e pratiti te"aj. Te"aj je besplatan za kolarce i studente! 200 Kn za zaposlene. Sve informacije o bridu kod nas potraite na: www.crobridge.com, a o bridu u svijetu na: www.bridge.gr. Ako elite pogledati kako izgleda brid turnir uivo, posjetite nas u Cassandri, svakog ponedjeljka izme#u 18:00 i 22:00, ili "etvrtkom od 18:30 do 22:30. Ako vas zanima kako izgleda internet brid probajte oti!i na: www.yahoo.com, games, bridge. A ako elite primati na brid "asopis poaljite mail na: dobrojutro-subscribe@crobridge.com.

to nam treba?
Ne puno. jedan standardni pil od 52 karte; "etiri "ovjeka; i jedan stol bi dobro doao;

Osnove osnova

DAKLE, IMAMO SVE TO NAM TREBA!

Tko s kim, gdje sjesti?

brid se igra u parovima (bridge = eng. most, ozna"ava vezu izme#u dva igra"a); igra"i istog para sjede jedan nasuprot drugom (kao npr. u Beli); za jednim stolom igra par protiv para; igra"i se ozna"avaju prema stranama svijeta (na engleskom); partneri su uvijek North (N) i South (S) koji igraju protiv Easta (E) i Westa (W); NORTH WEST SOUTH EAST

DAKLE, AKO LICEM GLEDAM U PARTNERA, A !LANOVI PROTIVNI!KOG PARA SJEDE LIJEVO I DESNO, MOEMO DALJE.

Kako podijeliti karte?

u prvoj partiji djelitelj je North, u drugoj East, u tre!oj South, u "etvrtoj West pa ispo"etka; igra" koji je djelitelj promijea karte i dijeli jednu po jednu, u smjeru kazaljke na satu, dok ne podijeli sve karte; svaki igra" uzme svoje karte i ne smije ih pokazivati ni partneru niti protivnicima;
AKO SAD SVAKO DRI "3 KARATA U RUCI SAVLADALI SMO I OVAJ DIO

Sad smo blizu...

sada posloite karte po bojama ?!!? bojama nazivamo simbole karata, dakle, postoje "etiri boje: pik, herc, karo i tref; posloite karte tako da ih: 1. grupirate u "etiri boje koje smo naveli; 2. unutar svake boje posloite ih po snazi: as je najja"a karta, a dvojka najslabija; Za one koji ne znaju ba nita:

Rang snage 1. najja"i 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Oznaka na karti A K Q J 10 9 8 7

Naziv As Kralj Dama De"ko Desetka Devetka Osmica Sedmica

... e, ako dalje ne moete sami nastaviti, moda je bolje da se pozabavite ne"im drugim... Dakle, ako ste u startu imali: 2, 6, Q, 10, 4, J, A, K, 6, 5, 8, 3, 7, ... kad to posloite dobijete: K, 4; Q, J, 8, 6; 6, 5, 2; A, 10, 7, 3; ... ili pravi brid dijagram kakav nalazimo u svim knjigama: K4 QJ86 652 A 10 7 3 ovako posloene karte jednog igra"a zovu se list.

LIST = sve karte jednog igra"a

Karte posloite dre!i ih cijelo vrijeme, svih 13, u rukama. Ponovite to par puta, sa razli"itim kartama, naravno, da se malo uvjebate.
AKO STE USPJELI MOEMO DALJE.

Sad ste apsolutno spremni da po"nete razmiljati o bridu!

svaka se partija sastoji od licitacije i igre; uvijek prvo ide licitacija, a zatim igra; licitira se i igra uvijek u smjeru kazaljke na satu; funkcija licitacije je da se dogovorimo: 1. koliko !emo tihova napraviti; 2. elimo li igrati u adutu ili bezadutu:

Adut svaka boja (pik, herc, karo, tref) moe biti adut ako tako dogovorimo zavnom licitacijom. Boja koja je adut je za vrijeme te igre ja"a od svih ostalih boja; Bezadut kad smo u licitaciji dogovorili da nema aduta;
3. ako elimo igrati u adutu (pik, herc, karo, tref) koja !e boja biti adut; Uvijek se igra ono to je zadnji igra" licitirao; U igri je cilj uvijek napraviti to vie tihova (i u odigravanju i u obrani) i jedino je broj tihova koji se napravi bitan (koje su karte u tihu nije vano);

PARTIJA = DIJELJENJE Svako dijeljenje se sastoji od licitacije i igre.

AKO STE SKUILI SVE TO GORE PIE SVAKA !AST VE# ZNATE DOVOLJNO DA BRILJIRATE NA PRVOM SATU TE!AJA!

Za one koji bi ve! neto konkretno htjeli znati iliti licitacija i igra za trebere: Licitacija
Licitaciju po"inje djelitelj, a nastavlja se kruno, u smjeru kazaljke na satu dok tri igra"a za redom vie ne ele licitirati. Licitacija se sastoji od licita. Liciti su kodirani dogovori. Dakle, poto ne smijemo partneru re!i: imam "etiri pika, tri herca, asa karo i sli"no, postoje razra#eni dogovori sporazumijevanja me#u igra"ima u paru koji omogu!uju da se do#e do optimalnog kontrakta. ??!!?? what is this??? KONTRAKT = ono to se igra = posljednja licitacija u nekoj partiji.

Na primjer 3 (tri pika). Ako se igra tri pika, zna"i da igra" koji odigrava (izvo#a") treba napraviti devet tihova, a adut je pik. Ako se igra 5 (pet trefa) izvo#a" treba napraviti 11 tihova, a tref je adut. Sad ve! zaklju"ujete da je:

Broj tihova koji trebamo napraviti da bismo proli= 6+ nivo na kojem igramo.

Tako#er, poto je maksimalan broj tihova 13 (imamo 13 karata, a u svaki tih trebamo dodati po jednu) najvii nivo na kojem moemo igrati je 7 (6+7=13). Op!a pravila licitacije: Postoji sedam nivoa licitacije (1-7); Postoje 4 boje (pik, herc, karo, tref) i bezaduta (5 mogu!nosti); Dakle, ukupno imamo 7 x 5 = 35 licita; Svaki od tih licita moe postati zavrni kontrakt koji !e se igrati;

LICIT = kodirani opis karata koji uklju"uje nivo (1-7) i boju (,,,) ili bezaduta (NT)

Osim licita koji uklju"uju nivo i boju (bezadut) postoje jo tri licita: PASS pass zna"i dalje, a licitiramo ga kad god nemamo dovoljno snage da bismo odigravali neki kontrakt (ne zaboravite i za igranje na nivou 1 potrebno je napraviti 7 tihova). Nakon to smo jednom pasirali, ako barem jedan od slijede!a tri igra"a licitira, i mi moemo licitirati kad slijede!i put do#emo na red. KONTRA i REKONTRA o tome !emo drugi put, za sad, samo da znate da postoje.

Svaki igra" kad do#e na red mora ili pasirati (kontrirati, rekontrirati) ili licitirati; Igra" smije licitirati bilo koji licit pod uvjetom da je ja"i po rangu od licita prije njega... Rang licita odre#uje nivo, a unutar istog nivoa boja: Nivoi su, dakle, od 1 do 7 s time da je 1 najnii, a 7 najvii nivo. Boje i bezadut su rangirani: Bezadut pik herc karo tref (NT) () () ( ) () najja"i op!enito; najja"a boja; druga boja; tre!a boja; najslabija boja;

Ovo rangiranje vrijedi samo za licitaciju! Tijekom igre sve boje su jednako vrijedne u bezadutu, a ako se igra u adutu onda je adut (bez obzira bio to pik ili tref) jedina boja koja vie vrijedi (kojom se moe porezati). Najnii licit je 1, najvii 7NT; Dakle, ako sam djelitelj mogu licitirati pass, ili bilo koji licit od 1 do 7NT; Ako je najvii licit do sad (bez obzira je li ga licitirao partner ili protivnik) npr. 2 mogu licitirati pass ili bilo koji licit od 2NT do 7NT; Licitacija uvijek mora te!i uzlazno !

Licitacija je zavrena kad tri igra"a za redom pasiraju; Igra se posljednji licit, koji sad nazivamo Kontrakt; Ako napravimo (barem) onoliko tihova koliko smo obe!ali Kontraktom, rezultat se upisuje nama. Kae se da smo napravili kontrakt. Ako napravimo manje tihova kae se da smo pali i protivnici dobivaju nagradu;

A zato bismo uop!e igrali na viem nivou od nivoa 1??? Zato se za odre#eni broj obe!anih tihova dobiva nagrada (naravno, samo ako se taj broj tihova i napravi) ali o tome kasnije...

Igra
Kada su tri igra"a za redom pasirala po"inje igra; Kao to smo rekli igra se ono to je zadnje licitirano (Kontrakt); Igra igra" iz para koji je osvojio Kontrakt i to onaj igra" koji je prvi licitirao boju u kojoj se igra ili bezaduta ako se igra u bezadutu. Tog igra"a sad zovemo izvo#a". IZVO$A% = Igra" koji igra neko dijeljenje, to zna"i da pokuava napraviti barem onoliko tihova koliko je obe!ao Kontraktom. Igra" lijevo od izvo#a"a odigrava prvu kartu. Ta karta se zove ataka.

ATAKA = Prva odigrana karta u nekom dijeljenju.

Kad igra" odabere kartu poloi je na stol, a partner od izvo#a"a sputa svoje karte ispred sebe tako da ih svi mogu vidjeti. Karte mora posloiti po bojama i po ja"ini. Taj igra" se sad zove mrtvac i vie ne sudjeluje aktivno u igri (samo u toj partiji, naravno). Mrtva"ev list zovemo stol.

MRTVAC = Igra" koji sputa svoj list na stol dok njegov partner izvodi Kontrakt.

Izvo#a" odlu"uje koje !e karte igrati i sa stola (partnerov list) i iz svojeg zatvorenog lista (izvo#a"ev list obi"no zovemo ruka). Igra"i obrane, naravno, igraju svaki sa svojim kartama.

Pravila igre: Igra" na ataci moe igrati bilo koju kartu iz svog lista; U svakom dijeljenju ima 13 tihova; Svaki tih se sastoji od 4 karte (po jedna od svakog igra"a); U svaki tih svaki igra" mora dodati po jednu kartu i to redom od igra"a koji je odigrao prvu kartu tog tiha u smjeru kazaljke na satu do njegovog desnog protivnika; tih pripada igra"u koji je igrao najve!u kartu u boji koja se igrala, ako nitko nije porezao adutom; a ako je: onda igra"u koji je igrao najve!eg aduta; Igra" koji je uzeo tih mora igrati prvu kartu slijede!eg tiha i uvijek moe igrati bilo koju kartu;

Za vrijeme igre igra"i: 1. moraju odgovarati na boju, ali ne moraju igrati ve!u kartu (ibera); 2. ako nemaju boju koja se igra mogu porezati adutom (ako se igra u adutu), ali mogu odigrati i bilo koju drugu kartu iz svog lista; U igri pokuavamo napraviti broj tihova koje smo odredili u licitaciji; vie ne kodi (dapa"e), a manje ne valja; Obrana, naravno, pokuava napraviti to vie tihova za sebe;

JESTE LI ITA POHVATALI?

Kako to izgleda za zbilja?

1. 2. 3. 4. Dakle, sjednemo za stol, podijelimo karte i: posloimo karte; krenemo u licitaciju; prvi licitira djelitelj, npr. South; poto sistem licitacije ne znamo (a ne znamo zato jer !e nam trebati neko vrijeme da ga savladamo ali ne brinite isplati se i ludo je zabavno) recimo da ona ide ovako: South 1 2 4 West pass 3 pass North 2 3 pass East 2 pass pass

South (to ste vi) je bio djelitelj i licitirao je 1 (jedan pik). To se kae otvorio je 1 (to zna"i da ima pik boju barem pet karata i neto visokih karata: aeva, kraljeva, dama ali o svemu tome slijede!i put); West je pasirao dakle, nema dovoljno da se javi (nema pet karata u nekoj boji ili nema visokih karata); North (na partner) je licitirao 2 (dva trefa) Dakle, ima tref boju i neto visokih karata ne zaboravite da North nije smio licitirati 1 jer licitacija mora te!i uzlazno!); East je licitirao 2 jer ima karo boju i neto visokih karata; South licitira dva pika (vjerojatno ima 6 pikova); West je sad licitirao 3 (ima nekoliko karata karo, a poto mu je partner prijavio bar pet karona misli da moe igrati na nivou tri napraviti 9 tihova u karonu); North (na partner) je sad licitirao 3 i pokazao da osim trefova ima i nekoliko karata u piku; East je pasirao jer misli da ne moe napraviti 10 tihova (da je licitirao 4 karo morao bi napraviti 10 tihova); South licitira 4 jer to donosi poseban bonus (nagradu) u odnosu na tri (o tome opet drugi put), a vjeruje da moe napraviti 10 tihova u piku jer imamo dosta visokih karata; Nakon toga su svi pasirali dakle, moe po"eti igra. Igrate vi (South) jer ste prvi spomenuli boju u kojoj se igra (pik); Kontrakt je "etiri pika (4) jer je to zadnji licit; Morate napraviti bar 10 tihova (6+4=10); Prvu kartu igra (atakira) West jer je on lijevo od Southa; West je atakirao karo asa (A); North svoje karte stavlja na stol. On je mrtvac;

Evo njegovih karata: North K5 93 753 A Q J 10 6 5 A ovo su nae: South A Q J 10 7 3 A63 64 K2 7

West (atakira A)

East

Pitanja:
1. Ako nakon asa karo, West igra kralja karo, a nakon toga kralja herc: a. Koliko !ete tihova napraviti? b. Kako !ete igrati? 2. Ako west nakon asa i kralja karo nastavi s damom karo: a. Koliko !ete tihova napraviti? b. Kako !ete igrati? 3. Ako West atakira herc kralja: a. Koliko !ete tihova napraviti? b. Kako !ete igrati? 4. Da je licitacija ila ovako: South 1 2 4 West pass 3 pass North 1 3 pass East 2 pass pass Sa svim pitanjima i nedoumicama slobodno se obratite na: tihana@pilar.hr

a. Koji se kontrakt igra? b. Tko je izvo#a"? c. Tko atakira? d. Tko je mrtvac? 5. Da je licitacija ila ovako: South pass 2 pass West 1 3 North 1 pass East 2 pass

a. Koji se kontrakt igra? b. Tko je izvo#a"? c. Tko atakira? d. Tko je mrtvac? e. Koliko tihova mora napraviti izvo#a" da napravi kontrakt? f. Smije li North umjesto passa licitirati 2NT? g. Tko je otvorio na ovom bordu i to je otvorio? 6. Malo op!enitih pitanja: a. Tko igra prvu kartu nakon atake? Tko igra posljednju kartu prvog tiha? b. Koliko listova vidi izvo#a" nakon atake? Koliko listova vide igra"i obrane nakon atake? c. to zna"i adutirati? Zato treba adutirati?

MALO RAZMISLITE, ZAPIITE ODGOVORE, PA ONDA POGLEDAJTE RJEENJA NA SLIJEDE#OJ STRANICI!

Odgovori:
1. a. Napravit !ete 11 tihova: b. Igrat !ete ovako: uzet !ete herc kralja herc asom; adutirat !ete dok protivnici vie nemaju aduta i to tako da prvo igrate pik do kralja (na stolu), a onda pik u ruku; nakon to ste izadutirali igrat !ete tref kralja iz ruke, pa tref do asa na stolu, tref damu, tref de"ka. Sve skupa napravit !ete Asa herc, 6 pikova i 4 trefa; Ne moete napraviti vie tihova (svih est trefova) jer su vam protivnici ve! uzeli dva! 2. a. Napravit !ete 11 tihova: b. Igrat !ete ovako: damu karo !ete porezati s malim adutom u ruci; nakon toga !ete igrati isto kao i u prvom primjeru (pik do kralja, pik do asa, pik dama, pik de"ko...), pa tref kralj; tref do asa, tref dama, tref de"ko

POREZATI igrati aduta u tihu u kojem prva karta nije bila adut. Aduti su najja"e karte, pa malim adutom moemo uzeti ve!e karte u nekoj drugoj boji. NADREZATI igrati ve!eg aduta od aduta s kojim je jedan od igra"a ve! porezao tih. U tom slu"aju najve!i adut pobje#uje - odnosi tih! 3. a. Napravit !ete 13 tihova: b. Igrat !ete ovako: kralja herc uzet !ete asom herc; opet !ete izadutirati kao i u prolim primjerima; zatim !ete igrati tref kao i u prolim primjerima; me#utim, poto vam protivnici sada nisu skupili dva karona, napravit !ete: asa herc, est pikova i est trefova. 4. a. Igra se opet 4 pika naravno, jer je to zadnje licitirano; b. Izvo#a" je North jer je on prvi spomenuo pik boju (licitiro je 1); c. Atakira East (jer on sjedi lijevo od Northa koji izvodi Kontrakt); d. Mrtvac je South jer je on partner od izvo#a"a (Northa); 5. a. Igra se 3 (tri herca); b. Izvo#a" je East; c. Atakira South; d. Mrtvac je West; e. Izvo#a" mora napraviti 9 tihova (6+3=9); f. North (kao ni nitko drugi) ne smije licitirati 2NT jer je 2NT nia licitacija od 3. Kad je netko licitirao 3 dozvoljene su licitacije od 3 do 7NT. g. West je otvorio 1 - on je prvi na bordu licitirao. South je bio djelitelj, ali nije otvorio nego je pasirao. 6. a. Prvu kartu nakon atake igra izvo#a" ali sa stola dakle iz lista mrtvaca. To je uvijek tako jer uvijek atakira lijevi protivnik izvo#a"a i uvijek se igra u smjeru kazaljke na satu. Iz istog razloga izvo#a" uvijek igra posljednju kartu prvog tiha iz svoje ruke. b. Izvo#a" vidi dva lista (svoj i mrtva"ev). Svaki igra" obrane tako#er vidi dva lista (svaki svoj i mrtva"ev). c. Adutirati zna"i igrati aduta kao prvu kartu nekog tiha. Kako se na boju mora odgovarati igranjem aduta izbit !emo protivni"ke adute. %esto treba adutirati na po"etku igre da bismo sprije"ili protivnike da poreu nae visoke tihove.
MA, BRAVO! ULI STE U SVIJET BRIDA !

1.
Obrac un kontrakta
Pri obrac unavanju nagrade za ostvareni kontrakt, razlikujemo tri tipa kontrakta. Prvi tip c ine kontrakti u tref i karo boji, koje jednim ine kontrakti u imenom zovemo minorske boje (minori). Drugi tip c herc i pik boji koje zovemo jednim imenom majorske boje (majori). Trec i tip su kontrakti u bezadutu. Svaki ostvareni s tih (preko polaznih s est) u minoru nagraduje se s 20 poena. Svaki ostvareni s tih (preko polaznih s est) u majoru nagraduje se s 30 poena. Sedam osvojenih s tihova u bezadutu nagraduje se sa 40, a svaki sljedec i s tih sa 30 poena. Dakako, kontrakt se nagraduje samo ako je osvojeno najmanje onoliko s tihova koliko je obec ano u licitaciji. Inac e se umjesto nagrade dobivaju kazneni poeni. u), maPrema visini kontrakte dijelimo na parcijalne, igru (mans li slam i veliki slam. Parcijalni kontrakti su oni u kojima nagrada za licitirani kontrakt ne prelazi 100 poena. Tako na primjer 2NT je parci : kontrakt ispod mans e) jer je nagrada za jalni kontrakt (govorimo jos tih preko s estog, i 30 za ostvareni takav kontrakt 70 poena (40 za prvi s drugi s tih). Kontrakt 4} je parcijalni, njegova je nagrada 80 poena. S druge strane, kontrakt 4~ nije parcijalni, jer vrijedi 120 poena. Mans a je onaj kontrakt u kojem nagrada prelazi 100 poena. U sljedec oj tablici su napisani temeljni poeni za sve moguc e kontrakte: nivo minori: |, } majori: ~, bez aduta: nagrade
NT

1 20 30 40 50 50 1. mans a 2. mans a

2 40 60 70

3 60 90 100

4 80 120 130 300 500

5 100 150 160

6 120 180 190 500 750

7 140 210 220 1000 1500

1

Za svaki licitirani i napravljeni parcijalni kontrakt dobiva se 50 poena nagrade. Za svaku licitiranu i napravljenu mans u dobiva se nagrada, ovisno o vrsti mans e. Dvije su tipa mans i: prva i druga. U prvoj mans i nagrada za ostvarenu igru je 300 poena U drugoj mans i nagrada za ostvarenu e i kazne za neostvareni kontrakt). igru je 500 poena (ali su vec Vrstu kontrakta odreduje licitacija, a ne rezultat igre. tihova, licitirao je Primjer. Par koji je licitirao 3 , a napravio 11 s samo parcijalni kontrakt i dobiva nagradu: 50 poena, 150 poena, 200 poena, za licitirani i napravljeni parcijalni kontrakt za ostvarenih 5 s tihova preko poc etnih 6 ukupno

Par se nalazi u drugoj mans i. Ako je licitirao 4~ i ostvario 11 s tihova, dobit c e: 500 poena, 150 poena, 650 poena, za licitiranu i napravljenu igru za ostvarenih 5 s tihova preko poc etnih 6 ukupno

Ovaj primjer pokazuje kolika je vaz nost dobre licitacije: uz istovjetan rezultat u odigravanju konac an ishod je 650 poena ako je licitirana igra, umjesto 200 poena kad je licitiran samo parcijalni kontrakt. Ekstra nagrade za licitirani i ostvareni slam su, ovisno o tipu mans e: mali slam u prvoj mans i: mali slam u drugoj mans i: veliki slam u prvoj mans i: veliki slam u drugoj mans i: 500 poena 750 poena 1000 poena 1500 poena

Ova se nagrada dodaje na nagradu za ostvarenu igru. Tako na primjer, par koji se nalazi u prvoj mans i, licitira 6 a napravi svih 13 s tihova, dobiva nagradu samo za mali slam a ne za veliki: 300 poena, 500 poena, 210 poena, 1010 poena,
2

za licitiranu i napravljenu igru za licitirani i napravljeni mali slam za ostvarenih 7 s tihova preko poc etnih 6 ukupno

Ako par licitira 7NT, a ostvari 12 s tihova, tad ne dobiva nagradu za mali slam, vec kaznu, jer nije ostvario obec ani kontrakt. Nagrade za kontrirane kontrakte. Ako se napravljen kontrakt koji su protivnici kontrirali, tad se dobiva ekstra 50 poena, vrijednost etnih s est) se udvostruc uje, a svaki svakog napravljenog s tiha (preko poc i. prekos tih se nagraduje sa 100 poena u prvoj i 200 poena u drugoj mans i, a Tako na primjer, par koji igra 4 pod kontrom u drugoj mans napravi 11 s tihova, dobiva nagradu: 500 poena, 50 poena, 240 poena, 200 poena, 990 poena, za licitiranu i napravljenu igru za napravljeni kontrakt pod kontrom za c etiri licitirana s tiha za jedan prekos tih ukupno

Kontra utjec e na tip kontrakta. Tako na primjer, ako se igra 2 pod kontrom, svaki osnovni s tih vrijedi 60 poena, pa je ukupna vrijednost kontrakta 120 poena. Dakle, ne radi se o parcijalnom kontraktu, vec o igri. Kod rekontre vrijednost svakog temeljnog s tiha se uc etverostruc uje, nagrada za svaki prekos tih je 200 u prvoj i 400 u drugoj mans i. Osnovna nagrada za napravljeni kontrakt ostaje 50 poena. Na poledini licitacijskih karticama, uz svaki kontrakt su napisane sve nagrade i kazne koje se mogu dobiti u ovisnosti o osvojenim s tihovima.
Kazne za neispunjeni kontrakt

Ako licitirani kontrakt nije ispunjen, slijedi kazna. Za svaki s tih manjka, kazna je u prvoj mans i 50 poena, a u drugoj mans i 100 poena. Ako je kontrakt kontriran, tad se kazne progresivno povec avaju: Broj s tihova manjka 1 2 3 4 1.mans a 100 300 500 800 2. mans a 200 500 800 1100

Svaki sljedec i s tih manjka kaz njava se s 300 poena. Kazne za neostvareni rekontrirani kontrakt su dvostruke.
3

Vidimo da visina kazne ovisi o mans i i broju s tihova koji nedostaju do ispunjenja kontrakta, ali ne ovise o tome koji se kontrakt igrao. Tako na primjer, jednaka je kazna ako je licitiran kontrakt 2 i napravljeno sedam s tihova (jedan manje od potrebnog) ili licitiran kontrakt 6| i napravljeno 11 s tihova. U sljedec oj tablici dajemo kratki saz etak obrac una poena. Svaki s tih U trefu i karonu U hercu i piku U bezadutu: prvi s tih svaki sljedec i Bez kontre 20 30 40 30 S kontrom 40 60 80 60 S rekontrom 80 120 160 120

100 poena (licitiranih) c ini mans u 1. mans a 2. mans a Nagrada za igru: 300 500 Prekos tihovi: Bez kontre Vrijednost s tiha S kontrom 100 200 S rekontrom 200 400 Ostvareni kontrirani ili rekontrirani kontrakt 50 tihovi manjka: S Bez kontre: Svaki 50 100 S kontrom: Prvi 100 200 Drugi i trec i 200 300 Sljedec i 300 300 S rekontrom: Prvi 200 400 Drugi i trec i 400 600 Sljedec i 600 600 Mali slam 500 750 Veliki slam 1000 1500

2.
Snaga lista i nivo licitacije
Da bi se odredio optimalni kontrakt, potrebno je znati do kojeg nivoa se smije licitirati s listom kojim raspolaz emo. Cilj je licitacije utvrditi 1. Postoji li adutski fit, minimum 8 karata u jednoj boji (u obje ruke)? 2. Kolika je ukupna snaga vas eg lista i lista vas eg partnera? Ako postoji adutski fit i ako oba lista imaju odgovarajuc i broj poena, tada je sigurnije igrati u adutskom kontraktu, nego u bez aduta. Nivo do kojeg teba licitirati ovisi o ukupnoj snazi listova. Poeni u donjoj tablici su prosjec ne vrijednosti na temelju kojih biramo taktiku licitacije. nivo minori: |, } majori: ~, bez aduta:
NT

1 20 20 20

4 26

5 29

6 33 33 33

7 37 37 37

26

Pri odredivanju visine kontrakta primjenjujemo sljedec u strategiju: 1. Ima li nas list 26 poena ili vis e? NE: Pasirati s to prije, u sigurnom kontraktu (u adutu, ako smo pronas li fit, inac e u bezadutu). DA: Licitirati mans u u bezadutu ili majoru. DA, ovisno o tome s MOZ to toc no ima partner u listu. Ispitati tu moguc nost licitirajuc i poziv za mans u. 2. Ima li nas list 33 poena ili vis e? NE: Licitirati mans u u bezadutu ili majoru. Minorsku mans u c emo licitirati s minimum 29 poena, i tek onda kad je evidentno da je kontrakt u bezadutu los . DA: Licitirati slam DA, ovisno o tome s MOZ to toc no ima partner. Ispitati tu moguc nost licitirajuc i poziv za slam.
5

3.
Otvor 1NT
Sa 1NT otvaramo balansirane listove, snage 15-17 Hp i distribucije 4-3-3-3, 4-4-3-2 te 5-3-3-2 s peterokaratnim minorom. Nije poz eljno da u boji dubla imamo samo dvije male karte. U tom je sluc aju bolje potraz iti neki drugi otvor (1| ili 1}). Evo nekoliko tipic nih otvora. A. AQxx ~ KQJx } Jxx | Ax B. C. AQx Axx ~ Kx ~ QJx } xxx } AJxx | AQJxx | Axx D. A10xx ~ KJx } AJx | Qx

List A. ima 17 Hp. Listovi B. i C. imaju 16 Hp. List D. ima 15 Hp. Osnovni cilj partnera otvarac a je procijeniti da li zajednic ka snaga njihovih listova omoguc ava igranje mans e ili slama. Otvor 1NT vrlo je precizan otvor i nakon njega je lako ustanoviti kombiniranu snagu lista. S obzirom na poensku snagu, partnerov list dijelimo na: 0-8 Hp : 8-10 Hp : 11-15 Hp : +16 Hp : slabi list, srednji list, jaki list, vrlo jaki list.

Sa slabim mans a se ne licitira (osim u sluc aju posebnih distribu iznimna duljina boja). Sa cija, kad snagu lista ne odreduju poeni vec srednjim listom treba pokus ati licitirati mans u. S jakim listom mans a aju jako distributivnog lista), se mora licitirati, ali ne i slam (osim u sluc dok smo s vrlo jakim listom u zoni slama. Evo primjera za svaki od c etiri tipa listova. 1. Jxxx 2. ~ xx } Qxx | xxx Kxx 3. ~ Ax } xxxx | Kxxx KJx 4. ~ Axxx } Qx | Kxxx KJxx ~ Ax } KQxx | Kx

Kombinirajte ove listove sa svakim iz primjera A. D. i pokus ajte odrediti optimalni kontrakt za svaki od dobivenih 16 parova.
6

Ova podjela govori na koji c e se nac in nastaviti licitacija. Sa slabim listom, partner c e pasirati ili napraviti stop licitaciju ispod nivoa mans e. Sa srednjim listom pokus at c e se mans a u bezadutu ili u nekom od majora. S jakim listom igrat c e se mans a, takoder u bezadutu ili nekom od majora. S vrlo jakim listom ispitat c e se moguc nost igranja slema, dok je mans a bilo u bezaduta, majoru ili minoru sigurna. Prvi odgovori partnera, prema tipu lista i snazi dani su u sljedec oj tablici:

tip lista balans 5-karatni M 5-karatni M 6-karatni M 4-karatni M

0-8
PASS

9-10 2NT Jacoby 2NT Texas Stayman

11-15 3NT 3M 3NT Texas Stayman

16-17 4NT 3M 3m 3uM Stayman

18-19 6NT 3M 3m 3uM Stayman

Jacoby
PASS

Jacoby
PASS

Kvantitativni poziv

Pretpostavimo da imamo balansirani list snage vec e od 8 Hp, za koji je najbolje igrati u bezadutskom kontraktu. Trebamo odrediti na kojem nivou. To c inimo na temelju zbroja poena u obje ruke. Mans a u bezadutu treba se igrati s 26 poena u oba lista. Nju je moguc e napraviti i s 25 ili 24 poena, ukoliko se nas i listovi dobro uklapaju (jednako tako je moguc e da padnemo kontrakt kad imamo vis e od 26 poena). Slam u bezadutu, s balansiranim listovima, ne smije se igrati s manje od 33 poena. Zbrajajuc i nas e poene s partnerovim, tako dolazimo do sljedec ih pravila: 1. S listom jakosti 0-8 Hp c emo pasirati, jer u najboljem sluc aju moz emo imati ukupno 25 poena, 1. KJxx ~ xxx } Qxx | xxx 2. Jxx ~ Axxx } Qx | xxxx 3. Jx ~ xxx } Qxxxx | xxx
7

Pridruz ite svakom od ovih listova neki od tipic nih otvora i provje a ne moz e napraviti. rite da se kontrakt 3NT ili neka druga mans 2. S listom jakosti 9-10 Hp partner c e pokus ati igrati mans u, u. Otvarac c e licitirati 3NT licitirajuc i 2NT. Ovaj je govor poziv na mans s maksimalnim listom, pasirati s minimalnim. Partner treba licitirati 2NT sa svakim od sljedec ih listova: 1. Kxx 2. ~ Ax } Q10xx | xxxx KJxx 3. ~ xxx } Qxx | KJxx xx ~ xxx } KQ109x | K109

List br. 3. ima 8hp, ali s peterokaratnom bojom i desetkama u listu njegov list vrijedi barem 1 poen vis e. Isto tako, s list koji ima dobrih 10 Hp moz emo licitirati direktno 3NT. ki 3. S listom jakosti 11-15 Hp, partner c e licitirati 3NT. Zajednic list ima minimalno 26, a maksimalno 32 Hp. Stoga se mans a mora igrati, a slam ne treba licitirati. To je stop licitacija, otvarac mora pasirati 4. S listom jakosti 16-17 Hp, partner c e licitiati 4NT. Taj je govor poziv na slam. Otvarac c e s minimalnim listom pasirati, a s maksimalnim licitirati 6NT. 5. S listom jakosti 18-19 Hp, partner c e licitiati 6NT s to c e biti zavrs ni kontrakt.
Jacoby transfer

Ako partner ima dugu majorsku boju, tad je, bez obzira na broj poena, kontrakt u toj majorskoj boji sigurniji od onog u bezadutu. 1. Kxxxx ~ xxx } xx | xxx 2. Jxx ~ Axxxxx } xx | xx 3. Jx ~ xxx } Qxxxxxx | x

bi bolje bilo S listom 1. bolje je igrati 2 nego 1NT. Medutim, jos bio vas partner, ne zato s to on igra bolje kad bi u tom kontraktu izvodac , imat c e sljedec e vec zato s to je njegov list jac i. Ako on postane izvodac dvije prednosti:
8

Ataka c e dolaziti prema njemu, od lijevog protivnika u jaki list. Vrlo c esto se na taj nac in ostvari dodatni s tih, jer protivnik c esto igra u vilicu. Na stolu c e biti vidljiv slabi list, pa tako obrana nec e znati za raspored jakih karata u otvarac evoj ruci. Ta je prednost c esto vaz nija i od atake u jaki list. U vec ini danas njih sistema prihvac ena je konvencija da se majorska boja javlja licitirajuc i boju ispod nje! Tako na primjer, ako emo 2~: imamo herc boju, licitirat c emo 2}, a s pik bojom licitirat c Sa dugom herc bojom licitiramo 2} (transfer za herc) Sa dugom pik bojom licitiramo 2~ (transfer za pik) Sa dugom tref ili karo bojom licitiramo 2 (transfer za minore) Ova se konvencija naziva Jacoby transfer. Otvarac je obvezan nakon toga licitirati nas u boju: 2~ nakon govora 2}, odnosno 2 nakon govora 2~. Taj c emo govor pasirati. Jacoby transfer koristi se samo iznimno za minore, jer smo nakon toga prisiljeni igrati na nivou 3. (List br 3. iz prethodnog primjera govor 2 , partner c e licitirati 3|, prikladan je za takav licit.) Na nas e biti a mi c emo s karo bojom ispraviti u 3}. (Dakle, partner ne moz ukoliko mi posjedujemo karo boju.) izvodac Jacoby transfer je pogodan za licitiranje i jac ih listova, te nekih dvobojnih listova, ali o tome c e biti govora kasnije.
Skok na nivo 3

Skok na nivo 3 nakon otvora 1NT oznac ava jednobojni list sa snagom otvora. To je list s kojim z elimo igrati mans u ili slam u licitiranoj ku u partnerovoj boji. Otvarac c e licitirati 3NT, ako nema 3-karatnu podrs boji, a s dobrom podrs kom c e licitirati partnerovu boju. KQxxx 2. Kx Qxx 1. 3. ~ Ax ~ AQxxx ~ Ax } xx } Axx } KQJxxx | Kxxx | KJx | Ax
Texas transfer

Texas transfer koristimo u situacijama kad nakon otvora 1NT z elimo igrati mans u u majoru. Nas list ima barem 6-karatnu majorsku boju,
9

dovoljno poena da moz emo napraviti mans u (obic no je to 6-12 Hp), a nedovoljno da bismo pokus ali slam. Sa herc bojom licitiramo 4}, a s c e licitirati partnerovu boju i postati pik bojom licitiramo 4~. Otvarac . izvodac 1. KQxxxxx ~ x } xx | Qxx 2. Jxx ~ AKxxxx } Qx | xx 3. Kx ~ QJxxxx } AQ | xxx

Traz enje ta. Stayman upit

Nakon bezadutskog otvora jos uvijek se moz e igrati kontrakt u boji. Za to je nuz no pronac i adutski fit (barem osam karata u obje ruke es c e se radi o jednoj od dvije majorske boje, samo u nekoj boji). Najc iznimno c emo igrati mans u u minoru i to s jako distributivnim listom. Ako pronademo fit 4-4 u nekoj od majorskih boja, tad c emo gotovo uvijek napraviti jos barem jedno rezanje u nekoj od ruka, dakle, jedan s tih vis e nego u bezadutskom kontraktu. Radi toga se s takvim fitom a u majoru, nego u 3NT. Drugi je razlog vec a sigurnost, rade igra mans u bezadutskom kontraktu obrana moz e povuc i svoju dugu boju i srus iti kontrakt, dok c e u adutskom kontraktu biti zaustavljena rezanjem. Mans u treba pokus ati igrati ukoliko partner ima barem dobrih 8 Hp. S vis e od 10 poena, ona se mora licitirati. Ako partner ima c etverokaratni major i list koji ima distributivnih iken), poena (barem jedan dubl, druga duga boja, a pogotovo singl ili s on c e pitati otvarac a za duljinu u njegovim majorima. To se pitanje vrs i govorom 2|. 2| nakon otvora 1NT je umjetni govor. Nazivamo ga Stayman upit. Otvarac u odgovoru na Stayman upit javlja duljinu u svojim majorima. Postoji nekoliko varijanti u tim odgovorima. U sistemu Preparatorni tref, najprikladnija je sljedec a varijanta: 2} : bez c etverokaratnog majora, minimalan list 2~ : c etverokaratni herc 2PASS : c etverokaratni pik 2NT : bez c etverokaratnog majora, maksimalan list 3| : oba c etverokaratna majora
10

Nakon odgovora na Stayman upit partner odreduje vrstu kontrakta: u bezadutu ili u majoru u kojem smo pronas li fit. Stayman upit treba licitirati sa svakim od sljedec ih listova: 1. Kxxx ~ Ax } Q10xx | xxxx 2. KJxx ~ 10xxx } Kxx | Kx 3. KJ ~ Axxx } Qxxx | Kxx

Prisjetimo se listova otvarac a: A. C. AQxx B. AQx Axx D. A10xx ~ KQJx ~ Kx ~ QJx ~ KJx } Jxx } xxx } AJxx } AJx | Ax | AQJxx | Axx | Qx

On c e odgovoriti 3| s listom A. 2} s listovima B. i C., te 2 s listom D. Zavrs ni kontrakt c e se igrati u majoru, kad god je pronaden fit, inac e u beazdutu. Visinu kontrakta odreduje partner otvarac a. Licitiranje mans e sa strane S-a je stop licitacija! Pretpostavimo da je otvarac odgovorio 2~, i da partner ima takoder c etverokaratni herc. Tad je adutski fit pronaden i partner odgovara: u. Otvarac c e s listom od 1. s 8-10 Hp: 3~. To je poziv na mans 17 Hpili dobrih 16 licitirati mans u, inac e c e pasirati. 2. s 11-15 Hp: 4~. To je stop licitacija. 3. s vis e od 16 Hp treba pokus ati igrati slam. Ako otvarac javi da ima oba majora, tad partner odreduje adut i odgovara na isti nac in. Nakon govora 2}, 2NT sa strane S-a je stop licitacija. Fit nije em mans a je neizvjesna. partner moz e pronaden, a sa slabim otvarac ime javlja da je minimalan. Nakon toga c e otvarac ili rec i i 2~ ili 2 , c e se igrati u fitu 4-3) ili rec i 2NT, pasirati s trokaratnom podrs kom (pa c s to c e biti zavrs ni kontrakt. Nakon govora 2NT, partner c e ili pasirati ili rec i 3NT.
11

Ako nakon 2} ili 2NT partner nastavi licitirati s 3| ili 3}, tad javlja dvobojni list, s peterokaratnim minorom. Otvarac ne smije pasirati, vec a bira jednu od licitacija: 3NT ili 4 u licitiranom minoru. Partner otvarac je jak i z eli igrati moz da c ak i slam. On je najprije potraz io adutski fit u majoru, a kad ga nije nas ao tad traz i adutski fit u minoru. Nakon toga c e vjerojatno poduzeti neku od slam licitacija.
Jacoby transfer i nastavak licitacije

Kazali smo da se Jacoby transfer koristi za licitiranje slabih listova s eg licita partner mora govoriti, dugom bojom. Medutim, kako nakon nas taj se licit moz e koristiti i za druge tipove listova. Ima li partner peterokaratnu majorsku boju, on je treba javiti partneru. Kontrakt u majoru s dobrim fitom gotovo uvijek je bolji od bezadutskog kontrakta. Jacoby transfer treba licitirati sa svakim od sljedec ih listova: 1. Kxxxx ~ Ax } Q10x | xxx 2. KJxxxx ~ Ax } xx | xx 3. xx ~ A10xxx } KQxx | Kx

Promotrimo i moguc e partnerove listove: A. AQxx B. AQx Axx D. A10xx C. ~ KQJx ~ Kx ~ QJx ~ KJ10 } Jxx } xxx } AJxx } AJx | Ax | AQJxx | Axx | Qx

S listom 1. treba licitirati 2~ i nakon partnerovih 2 , nastaviti s ni kontrakt 2NT. Time smo javili 5-karatni pik i list s 8-10 poena. zavrs (2NT, 3NT, 3 , ili 4 ) odreduje otvarac . Svaki njegov govor c emo pasirati. S listom 2. treba licitirati 2~ i nakon partnerovih 2 , nastaviti s ni kontrakt 3 . Time smo javili 6-karatni pik i list s 7-9 poena. Zavrs (3 , 3NT ili 4 ) odreduje otvarac . S listom 3. treba licitirati 2} i nakon partnerovih 2~, nastaviti s 3NT. Time smo javili 5-karatni herc i list prilagoden za igru u bezadutu. . Zavrs ni kontrakt (3NT ili 4~) odreduje otvarac
12

5.
Jaki otvori

Otvori na nivou 1 nisu forsing licitacije. To znac i da ih partner s evi listovi koji los im listom moz e pasirati. Medutim, postoje otvarac obec avaju mans u c ak i ako je partner vrlo slab, praktic ki bez ijednog poena! Ti se listovi zbog toga ne smiju otvoriti na nivou 1. U najjednostavnijoj varijanti ovog sistema, svi otvori na nivou 2 bit c e rezervirani za jake listove. Medutim, frekvencija pojavljivanja takvih listova je vrlo slaba, pa se zato u modernijim varijantama koriste samo jedan ili dva govora za listove velikih snaga. Pretpostavimo da ste dobili sljedec i list: x ~ AKQxxxx } Ax | AQx Njegova je poenska snaga 19 Hp. Medutim, ako je herc adut, tad, bez ikakve pomoc i partnera, moz emo s ovim listom osvojiti 9 s tihova. Taj je list prejak za otvor na nivou 1. Dovoljno je kod partnera pronac i dva mala aduta i tref puba, pa je mans a u hercu sigurna. (U stvari, adute trebamo samo stoga da smanjimo vjerojatnost da jedan od protivnika ima c etiri aduta. Ako su aduti kod protivnika rasporedeni 3-3, tad partner moz e biti i s iken u hercu.) S ovim listom otvorit c emo grand forsing otvor 2|. Taj otvor obec ava ili 23 i vis e poena ili sigurnih 9 s tihova (ili jedno i drugo). Promotrimo sad sljedec i list: Kx ~ AKxxx } AQx | KQx On ima 21 Hp, ali samo oko 5 sigurnih s tihova. Prejak je za otvor na nivou 1. Partner moz e imati c etiri mala herca tref puba i damu pik (ili a napravi, a s takvim listom sigurno nes to slic no tome) pa da se mans i od prethodnog lista, ovaj je list c e pasirati otvor 1~. Iako poenski jac s tihovski manje snaz an od njega. Zato ga otvaramo govorom 2~. e oc ekivati da c emo napraviti 2~ je semiforsing govor. Partner moz mans u ako ima adutsku podrs ku i otprilike dva honera u listu.
1

S 2}, 2~ i 2 otvaramo listove s 5-karatnom dobrom bojom, snage 20-22 poena te listove manje honerske snage, +18 Hp, koji no 6-karatna dobra majorska boja). imaju sigurnih 8 s tihova (obic Balansirane listove snage 20 i vis e honerskih poena otvaramo ta emo s 2NT, a listove koder na nivou 2. Listove snage 20-22 Hp otvorit c snage +23 Hp s 2|.
1. Otvor 2NT i nastavak licitacije

Otvor 2NT obec ava balansirani list i 20-22 Hp. Moramo posjedovati s topere u svim bojama. To znac i da u svakoj boji moramo imati minimalno Ax ili Kx ili Qxx ili Jxxx, iznimno xxxx. Odgovori na ovaj otvor nalikuju onima nakon otvora 1NT, uz promijenjenu poensku granicu. Otvarac je u prosjeku za 5 poena jac i nego s to je u otvoru 1NT. U poenskoj skali odgovora partnera, treba sniziti poene za odgovarajuc i iznos.
Primjeri

1.

AQ8 ~ KQ6 } AK93 | KJ4 AQ8 ~ KQ6 } AK93 | KQ4 AQ83 ~ KQ6 } AKJ3 | J4 AQ8 ~ Q 10 6 3 } K 10 | AKJ4

22 Hp, balansirani list sa s toperima u svim bojama. Otvor 2NT.

2.

23 Hp, balansirani list sa s toperima u svim bojama. S 23 Hp treba otvoriti grand forsing 2|, i zatim licitirati bezaduta bez skoka. 20 Hp, balansirani list. Bez s topera u tref boji, nije dobro otvoriti 2NT. Otvor 1}.

3.

4.

19 Hp, balansirani list. S 19 Hp ne smijemo otvoriti 2NT. Otvor 1|.

Partner ima na raspolaganju sljedec e odgovore: pas 3NT 4NT 6NT 5NT 3| 3} 3~ 4} 4~ 4| 0-5 Hp, obic no bez 5-karatne majorske boje. 5-10 Hp i balansirani list. Stop! Otvarac mora pasirati. 11-12 Hp, balansirani list. Kvantitativan poziv. Otvarac c e s maksimumom licitirati 3NT. 13-14 Hp, balansirani list. Stop! 15-16 Hp, balansirani list. Kvantitativan poziv za 7NT. S minimumom otvarac treba rec i 6NT. Stayman upit za 4-karatnu majorsku boju. Najmanje 5 Hp i barem jedna 4-karatna majorska boja. Jacoby transfer za herc boju. List bilo koje snage, minimum 5-karatna boja. Otvarac mora bezuvjetno licitirati traz enu boju. Jacoby transfer za pik boju. Texas transfer za herc. 6-karatna boja. +5 Hp. Texas transfer za pik. 6-karatna boja. +5 Hp. Gerber. Pitanje as eva. Slam licitacija, obic no s dugom jakom bojom. Interesira nas broj as eva u otvarac evoj ruci.

Nastavak licitacije nakon Jacoby transfera, Stayman upita i Gerber upita je sljedec i:
Jacoby transfer

Kao i nakon otvora 1NT, partner otvarac a ovim govorom javlja da ima minimum 5-karatnu majorsku boju i da mu igra u adutu odgovara vis e od bezadutske. Poenska snaga moz e biti razlic ita: 1. S 0-4 Hp, partner otvarac a smije pasirati nakon Jacoby transfera, pa c e se kontrakt igrati u boji na nivou 3. 2. S 5-10 Hp i 5-karatnom bojom, partner otvarac a c e licitirati ime nudi otvarac u da izabere mans u. Otvarac c e s dvije karte u 3NT, c kom licitirati c e mans u majoru pasirati 3NT, a s dobrom adutskom podrs u majoru. e nakon Jacoby transfera zapoc eti slam 3. S +11 poena, partner c licitaciju.
3

Stayman 3|

Odgovori na Stayman pitanje 3| identic ni su odgovorima nakon otvora 1NT. 3} : bez c etverokaratnog majora, minimalan list 3~ : c etverokaratni herc 3 :c etverokaratni pik 3NT : bez c etverokaratnog majora, maksimalan list 4| : oba c etverokaratna majora u ili slam) odreduje partner otvarac a. Zavrs ni kontrakt (mans
Gerber 4|

Nakon otvora 2NT, skok u 4| je slam licitacija: pitanje as eva. Partner ima dugu jaku boju i dovoljnu snagu da pokus a igrati slam, ukoliko ne nedostaju 2 asa. Otvarac javlja njihov broj licitirajuc i: 4} : 0 ili 4 asa, 4~ : 1 as, 4 : 2 asa, 4NT : 3 asa. Partner otvarac a moz e dalje pitati kraljeve sa 4NT ili 5|, ukoliko ava kad partner je otvarac ev odgovor bio toc no 4NT. Licitacija zavrs otvarac a licitira mans u ili slam.
Primjeri

to c Otvarac je otvorio 2NT. S ete licitirati sa sljedec im listovima? 1. Q853 ~ 10 6 2 } 93 | J864 Q9853 ~ 10 6 2 } 9 | J864 S 3 Hp treba pasirati otvor 2NT.

2.

3 Hp, 5 karatna majorska boja sa singlom u listu. Kontrakt u boji sigurniji je od onog u bezadutu. Treba licitirati Jacoby 3~ i pasirati odgovor otvarac a.

3.

10 6 2 3 Hp, 6 karatna majorska boja sa singlom u ~ Q 10 9 8 5 3 listu. List je dovoljno snaz an za mans u u } 9 majoru. Licit 4}, Texas transfer za herc. | J86 Q 10 9 8 5 ~ K62 } 9 | Q 10 6 2 Q 10 9 8 ~ K62 } 92 | Q 10 6 2 Q85 ~ A 10 2 } KQ3 | J 10 6 4 7 Hp, 5 karatna majorska boja sa singlom u listu. Zavrs ni kontrakt moz e biti u majoru ali i u bezadutu, jer imamo dovoljno poena u listu, Licitirat c emo Jacoby 3~, a zatim c e izabrati mans u. kazati 3NT. Otvarac 7 Hp, 4 karatna majorska boja. Ispitat c emo moguc nost igranja u majoru i licitirati Stayman 3|. Ako partner javi da nema piok boju, igrat c emo 3NT. 12 Hp. Pokus at c emo igrati slam s kvantitac e s maksimutivnim pozivom 4NT. Otvarac mom licitirati 6NT.

4.

5.

6.

2. Otvor 2| grand forsing

Da bismo otvorili s 2|, moramo imati list koji ispunjava barem jedan od sljedec a dva uvjeta: honerska snaga +23 Hp, ili sigurnih 9 s tihova. Ovaj je otvor forsing do mans e, partner ne smije pasirati otvor, niti ikoji od narednih govora, pa makar imao list s 0 poena! (Svako pravilo ima iznimku, vidjet c emo da postoje toc no dvije sekvence nakon kojih se smije pasirati prije mans e.)
Odgovori partnera

Prvenstvena nakana otvarac a sa grand forsingom jest igrati slam. evi: Stoga se u sistemu Preparatorni tref, na otvor 2|, javljaju as
5

Bez ijednog asa, manje od 8 Hp Bez ijednog asa, minimum 8 Hp, ili list sa 2 kralja. Herc as Pik as Tref as Karo as Dva asa iste boje (crvena ili crna) Dva asa istog ranga (minorska ili majorska) Dva asa razlic ite boje i ranga (|~ ili } ) Tri asa esto se rabi s jakim distributivnim listom, otvarac je Otvor 2| c c esto s iken ili ima izrazito dugu boju. Zato on kontrolira nastavak licitacije. Partner smije pasirati samo kad je izlicitirana mans a. Licitacija se nastavlja prirodno. S jednobojnim ili dvobojnim listom otvarac c e licitirati svoju boju, partner c e dati podrs ku ako je ima, licitirati vlastitu boju ili pak bezaduta. Jedino s balansiranim listom inicijativu preuzima partner. Ako otvarac ima balansirani list, tad c e licitirati 23-24 Hp (nakon odgovora 2}, 2~ i 2 ). Nastavak 2NT licitacije identic an je onom nakon otvora 2NT, s tim da se poenski raspon kod partnera smanjuje za 3 poena. +25 Hp (nakon odgovora 2}, 2~ i 2 ) 3NT 3NT nakon odgovora na nivou 3. Pasirati prije mans e smije se samo nakon ovih licitacija: otvarac 2| 2NT partner 2}

2} 2NT 2~ 2 3| 3} 3~ 3 3NT 4|

S minimumom 0-2 Hp, partner smije pasirati. Druga licitacija: otvarac 2| 2~ 3~ partner 2} 2NT (ili 3|, 3})

Partner smije pasirati s 0-2 Hp i bez adutske podrs ke.

6

3. Otvor 2}, 2~, 2 semiforsing

S dobrom 5-6 karatnom bojom, 20-22 poena ili 8 sigurnih s tihova e biti tref boja, jer otvaramo na nivou 2 u licitiranoj boji. (Boja ne moz je 2| grand forsing za sve boje.) Partner zna vrlo toc no nas u snagu. Njegovi su odgovori:
PASS

2 u vis oj boji 2NT

Apsolutni minimum, bez adutske podrs ke. Barem 4-karatna boja, barem 5/6 Hp. Barem 5/6 Hp, bez vis e boje, obic no bez podrs ke u otvarac evoj boji. 3 u niz oj boji Barem 5-karatna boja i barem 10 Hp. 3 u otvarac evoj boji Podrs ka u otvarac evoj boji, barem 11 DHp. Ovaj je govor slam pokus aj, i jac i je od skoka u mans u u otvarac evoj boji! 4 u otvarac evoj boji 5-10 DHp, podrs ka u otvarac evoj boji.

6.
Otvor 1~ i 1
Najc es c i otvori su u boji na nivou 1. Razlog tome je s to oni pokrivaju vrlo s iroki raspon: 13-20 Hp, s praktic ki svim distribucijama. Osnova sistema Preparatorni tref jest da licitacija majorske boje zahtjeva minimum 5-karatnu boju. Kako u mnogim distribucijama u ruci nemamo peterokaratnu boju, takve c emo listove (s izuzetkom onih koje pokriva otvor 1NT) otvoriti u minorskoj boji. Time otvor 1}, a iroki raspon distribucija, dakle, oni nisu pogotovo 1| pokriva vrlo s precizni poput otvora 1~ ili 1 . To pogotovo vrijedi za otvor 1|, koji moz emo nac initi c ak i sa samo dvije karte u boji. Takav otvor jest preparatorni, a prava informacija o listu saznat c e se tek u nekom od narednih govora.
1. Prvi i drugi govor otvarac a

Otvor 1~, 1 obec ava 13-20 Hp i minimalno 5-karatnu boju. S 19 poena i dobrom 6-karatnom bojom otvorit c emo radije semiforsing otvorom 2 u majoru. S obzirom na snagu, podijelit c emo listove na slabe, s 13-16 poena, jake, s 17-20 poena. U drugom govoru c emo partneru javiti u koju od ovih dviju kategorija spada nas list. S obzirom na distribuciju, listovi mogu biti balansirani (distribucija 5-3-3-2), jednobojni, dvobojni (druga boja minimum 4-karatna) i iznimno trobojni (distribucija 5-4-4-0). Npr., otvaramo s 1~ listove A. Ax ~ AQxxx } AKxx | xx B. C. x xx ~ AQJxx ~ AKxxx } AKxxx } QJx | xx | Kxx D. x ~ AQxxxx } AQx | KQx
1

List A. ima 17 Hp i peterokaratnu herc boju. Otvaramo ga s 1~. To je dvobojni list. Karo boju spomenut c emo kasnije, ako za to bude potrebe. Slic an je list B., s dvije peterokaratne boje uvijek otvaramo vis u boju. Niz u peterokaratnu boju javljamo u drugom krugu licitacije, ako se za to ukaz e potreba. List C. je balansiranog tipa, minimalne snage. U drugom krugu emo ponoviti licitacije licitirat c emo 1NT (ako partner odgovori s 1 ) ili c svoju boju, u nedostatku boljeg govora. List D. ima 17 Hp i dobru 6-karatnu boju. U drugom krugu licitacije javit c emo snagu i duljinu licitirajuc i svoju boju u skoku. U odgovorima partnera i ponovnim govorima otvarac a oni c e opisivati svoj list, dajuc i dodatne informacije o distribuciji i jac ini. U i c e licitirati svoje duge boje. S principu, dok fit nije pronaden, igrac druge strane, ako je fit pronaden, tad je glavna briga odredivanje ukupne snage lista.
2. Prvi govor partnera

Ako otvarac otvori licitom 1 u majoru, tad znate da on ima peterokaratnu boju i barem 13 Hp. Prvi zadatak partnera jest ustanoviti postoji li fit u adutu, te kolika je snaga njegovog lista. Ako je njegov list snage otvora, tad treba licitirati mans u (ili slam). Cilj licitacije je utvrditi najbolji kontrakt. S listom slabije snage, mans a se jos uvijek moz e igrati jer je raspon otvarac evih poena vrlo velik (13 do 20 poena).
Snaga partnerovog lista. Distributivni poeni

Prema snazi, list partnera otvarac a moz emo podijeliti na vrlo slabi list, s 0-5 Hp; slabi list, s 6-10 Hp; srednji list, s 11-12 Hp; jaki list, s +13 Hp Ako posjedujemo podrs ku u partnerovoj boji (minimum 3 karte), tad treba u rac unanju poena uvaz iti i kvalitetu lista koji posjeduje kratke i listovi imaju istu poensku sporedne boje. Nakon otvora 1 , sljedec jakost:
2

A.

C. A 6 5 B. A65 A 6 5 2 D. A652 ~ Q97 ~ Q97 ~ Q97 ~ Q97 } K874 } K8743 } K8743 } K 10 8 7 4 3 | 763 | 7 | 7 |

Vec na prvi pogled uoc avamo da je list D. mnogo jac i u moguc em kontraktu u pik boji, nego list A, zbog moguc nosti rezanja u tref boji, ili moguc nosti etabliranja duge karo boje. Ako imamo odgovarajuc u podrs ku u adutu (minimum 3 karte), tada svojim honerskim poenima dodajemo distribucijske poene za kratkoc u u sporednim bojama, i to 1 poen za dubl, 2 poena za singl, 3 poena za s iken, Distribucijske poene c emo oznac avati s Dp. Zbroj honerskih i distributivnih poena oznac avat c emo kraticom DHp. Tako na primjer, list A. ima 0 Dp, pa je njegova snaga 9 DHp. List B. ima 2 Dp, za singl u tref boji, pa je njegova snaga 11 DHp. List C. ima 2 Dp, za singl u tref boji pa je njegova snaga 11 DHp. On posjeduje c etiri karte u adutu, pa je zbog toga jec i nego list B. List D. ima 3 Dp, za s iken u tref boji, pa je njegova snaga 12 DHp. Dodatnu jakost mu daje i c etverokaratna adutska podrs ka. S ovim elimo licitirati mans u. listom, nakon partnerovog otvora 1 z Prve govore partner moz e nac initi u ovisnosti o svojoj snazi. Pretpostavimo da je otvarac otvorio s 1 .
Odgovori s vrlo slabim listom, 0-5 DHp
PASS

List pripada protivnicima. Partner c e pasirati u prvom krugu. U nastavku licitacije, ako protivnici ne pasiraju, no 4 moz e javiti dobru podrs ku u partnerovoj boji (obic karte)

Odgovori sa slabim listom, 6-10 DHp

2 1NT

Partner s ovim listom moz e nac initi jednu od sljedec ih licitacija. 6-10 DHp, barem 3-karatna podrs ka. 6-10 Hp. U principu, bez adutske podrs ke. Moguc e je da u listu imamo 5-6 karatnu boju, koju ne moz emo javiti na
3

nivou 2 jer ne posjedujemo dovoljno poena za govor na nivou 2. Primarna je zadac a pokazati podrs ku u partnerovoj boji, ukoliko je to ne mora naznac avati balansirani posjedujemo. Inac e, licitiramo 1NT, s list, vec moz e biti govor iz nuz de. Stop licitacija. List s 9-12 DHp i vrlo dobrom 4-5 karat4 nom adutskom podrs kom, bez slam ambicija. Otvarac c e pasirati.
Odgovori sa srednjim listom, 11-12 DHp

S ovim listom z elimo igrati mans u, ukoliko je otvarac jac i od minimuma. Zato c emo s tim listom licitirati poziv. 11-12 DHp i dobra adutskom podrs ka. Partner c e pasirati 3 s minimumom, inac e c e licitirati mans u. 11-12 Hp i balansiran list, obic no s dvije karte u adutu. 2NT Bez adutske podrs ke i s listom koji nije balansiran, s ovim listom emo licitirat c emo boju na nivou 2 (vidi dolje). U drugom govoru javit c da imamo minimum.
Odgovori s jakim listom, +13 DHp

S ovakvim listom z elimo igrati mans u. 3NT 13-15 Hp i balansiran list, obic no s dvije karte u piku. 2|, 2}, 2~ +11 Hp. Herc boja mora biti 5-karatna. Karo boja je u principu 5-karatna, ali se koji put mora licitirati i s 4 karte. emo licitirati s tref bojom, ali taj govor se mora koji 2| c put napraviti iz nuz de, pa moz e biti uc injen i s kratkom bojom. Partner ima na primjer list K93
~AQJ5 }987 |AJ3

Mans a se mora igrati, a c ak niti slam nije iskljuc en ako je uti njegov otvarac maksimalan. Najbolje je licitirati 2| i c odgovor. Licitacija boje na nivou 2 je forsing do nivoa 2NT. To znac i da otvarac ne smije pasirati ovaj govor, c ak i ako je
4

minimalan, niti c e partner pasirati naredni govor otvarac a ako je on ispod nivoa 2NT. e i pokus aj slama. 5-6 karatna 3|, 3}, 3~ +16 Hp. Forsing do mans dobra boja i bez druge 5-karatne boje. Otvarac treba licitirati podrs ku u partnerovoj boji ako je posjeduje (barem tri karte s honerom).
Govor 1 nakon otvora 1~

otvora 1~) 4-karatna boja, +6 Hp. List nije ogranic en poenski (skok u 2 zahtjeva dobru 5-karatnu boju). Forsing za jedan krug.
(nakon

Izvjez bajmo ove govore na nizu primjera. Pretpostavimo da je partner otvorio 1~. 1. Qxx ~ Qxx } xx | KJxxx Qxxx ~ Qxx } xx | Jxxx QJxxx ~ Qxxx } x | xxx Kxx ~ Qx } xxxx | KJxx Kxxx ~ Qx } xxx | KJxx 8 Hp, 9 DHp, trokaratna podrs ka u partnerovoj boji. Govor 2~.

2.

5 Hp i trokaratna podrs ka u partnerovoj boji. List preslab za licit. bolje je pasirati. Ako protivnici interveniraju i dobijemo priliku, licitirat c emo 2~ 5 Hp i dobra c etverokaratna podrs ka u partnerovoj boji, 8 DHp. List je dovoljno snaz an za podrs ku 2~. 9 Hp, bez trokaratne podrs ke u partnerovoj boji. Govor 1NT.

3.

4.

5.

9 Hp, bez trokaratne podrs ka u partnerovoj boji. S 4-karatnom bojom, treba licitirati 1 .
5

6.

KQx ~ Qxx } xx | KJxx KQxx ~ Qxx } xx | Axx Kx ~ Qxx } AQJxx | xx x ~ Qxxx } AKxx | KQxx Ax ~ xx } AQJxxx | KQx Qx ~ Kxxxx } x | Qxxxx

11 Hp + 1 Dp, trokaratna podrs ka u partnerovoj boji. Govor 3~.

7.

11 Hp i trokaratna podrs ka u partnerovoj boji. Bolji je govor 1 , herc c emo podrz ati u drugom krugu, sa skokom. 12 Hp i trokaratna podrs ka u partnerovoj boji. S peterokaratnom bojom i barem 10 Hp, licitiramo na nivou 2. Govor 2}. S ovim listom z elimo igrati mans u. 14 Hp + 2 Dp, c etverokaratna podrs ka u partnerovoj boji. List sa slam ambicijama. Vaz no je saznati dodatne informacije o jakosti to je partnerovog lista. Zato licitiramo 2|, s forsing licitacija. 16 Hp. Slam ambicije i jaku boju javljamo licitirajuc i sa skokom. Govor 3}.

8.

9.

10.

11.

List bez slam ambicija, s odlic nom adutskom podrs kom. Licitiramo 4~, s to partner u principu treba pasirati.

3. Drugi govor otvarac a i nastavak licitacije

A. 1 1NT Sa slabim listom, 13-16 Hp, otvarac moz e es c e) pasirati (najc

6

 licitirati 2 , ukoliko mu ne odgovara igra u bezadutu. Time obic no javlja 6-karatnu boju licitirati novu boju (2|, 2}, 2~). To je u principu 4-karatna boja. Otvarac ne mora biti jac i od minimuma, ali mu ne odgovara igra u bezadutu. Na primjer, otvarac ima list KJxxx
~ Axx } KQxx |x

i licitirat c e 2}, jer smatra da je igra u adutu bolja od bezadutske. Partner c e s listom x ~ Qxxx pasirati. S jakim listom, 17-20 Hp, otvarac licitira u. 2NT 17-18 Hp. Poziv na mans 3NT 19-20 Hp. Balansirani list, bez singla. 3 17-18 Hp. Dobra 6-karatna boja (poziv). 3|, 3}, 3~ jaki dvobojni list. Partner s apsolutnim minimumom smije pasirati. 4 Stop! B. 1 2 Otvarac c e uglavnom pasirati. Osim toga, moz e licitirati u 3 s jakim listom, 17-18 Hp, poziv na mans 4 s vrlo jakim listom 19-20 Hp. (Stop!) 3|, 3}, 3~ Duga boja, u kojoj traz imo pomoc . Smisao ove dogovoren. licitacije nije u tome da se pronade fit, jer je on vec Otvarac pobliz e opisuje svoj list, da bi partneru dao dodatne informacije. Ako partneru odgovara ova boja (recimo da u u. njoj i sam ima tri karte i honera), tad on treba licitirati mans Mans u moz e licitirati i ako ima singl u toj boji i 4-karatnu c e to adutsku podrs ku. Inac e partner vrac a u 3 i otvarac pasirati. C. 1 2|, 2}, 2~ Ovo je najc es c i nastavak ako partner ima dobar list. Licitacija je i da otvarac ne smije pasirati, pa makar imao forsing do 2NT. To znac minimalan list. U ovakvoj sekvenci, inicijativa je na strani partnera, jer
7

} Jxx

| AJxxx

je njegova snaga nelimitirana (+11 Hp). Stoga je prvenstveni zadatak otvarac a da opis e detaljnije svoj list. On c e to uc initi na nac in: ke 2 : slab list bez velikih dodatnih vrijednosti i bez podrs partneru u njegovoj boji. Govor u nedostatku boljeg. 3 : jaki jednobojni list s jakom 6-karatnom bojom. 4 : barem 6-karatna dobra boja, list bez slam ambicija (slabiji govor od 3 ) 2NT: balansirani list, jac i od minimalnog, 15-16 Hp i bez podrs ke u partnerovoj boji. ke u partnerovoj 3NT: 17-20 Hp, jaki balansirani list, bez podrs boji. Nova boja na nivou 2 dvobojni list neodredene snage. Partner ne smije pasirati. Nova boja na nivou 3 dvobojni list jac i od minimuma, +16 poena. Forsing do mans e. Partner ne smije pasirati dok mans a nije dostignuta. Podrs ka u partnerovoj boji barem trokaratna podrs ka, list ogranic ene snage. Govor nije forsing i smije se pasirati. Podrs ka u partnerovoj boji sa skokom jaki list. Poc etak slam licitacije.
Primjeri

to c Otvarac je otvorio s 1 . S e licitirati na moguc e odgovore partnera? 1. AQJ83 ~ Q 10 6 } 3 | AJ94 List ima 14 Hp, 5 karatnu boju i singl. Na odgovore partnera nastavit c emo ovako:

Na 1NT:

Na 2 : Na 3 :

S ovim listom moz emo pasirati. Vec ina poena je na nas oj strani i kontrakt nije u velikoj opasnosti, bez obzira na singl u ruci. S iskusnijim partnerom moz emo se odluc iti i to je poc etak potrage za adutskom bojom. za licit 2|, s Partner je javio 6-10 Hp i podrs ku u adutu. Licitirat c emo pass. List nije dovoljno snaz an da pokus amo mans u. Partner je javio 11-12 poena i pik podrs ku. Licitiramo 4 . Iako se s 14 poena nalazimo u donjem rasponu, zbog

Na 2NT: Na 2}:

Na 2~: 2.

singla u listu treba prihvatiti poziv. Partner je javio 11-12 Hp. Licitiramo 3NT. Bolje je pokus ati mans u nego pasirati ili licitirati 3|. Partner je javio +11 Hp i karo boju. Licitiramo 2 , c ime javljamo slab list bez nekih dodatnih vrijednosti. S malo jac im listom i dublom u partnerovoj boji, licitirat c emo 2NT. Partner je javio +11 Hp i herc boju koja mora biti 5karatna. Licitiramo podrs ku 3~. List ima 17 Hp i dobru 6-karatnu boju. Na bilo koji odgovor partnera, licitirat c emo svoju boju sa skokom, javljajuc i ovaj tip lista.

K3 ~ A K 10 8 4 2 } QJ3 | A2 K3 ~ A Q J 10 4 } 6 | AKJ52

3.

List ima 18 Hp i dvije dobre 5-karatne boje. Ako partner ne pokaz e direktnu podrs ku, u drugom krugu licitacije javit c emo tref boju sa skokom ili na nivou 3.

Na 1 i 1NT:Skok u 3|. Skok u mans u: 4~. Na 2~: S ovim listom moz emo pokus ati slam. Licitiramo 4NT, Na 3 : pitanje as eva. Slam c emo igrati ukoliko ne nedostaju dva asa. Licitirat c emo 3|. Govor je forsing do mans e. Ako Na 2}: partner ne podrz i neku od nas e dvije boje, sljedec i govor c e biti 3NT. List ima 17 Hp. S ovim listom licitirat c emo A3 mans u ako partner nije minimalan, ili pak ~ A K J 10 4 pozvati na mans u ako je on u prvom govoru } Q3 javio minimalan list. | K 10 5 2 licitirat c emo poziv 2NT. Na 1NT: licitirat c emo 3|, s to je poziv na mans u, ako partner moz e Na 2~: pomoc i bilo time s to je kratak u trefu, bilo time s to ima honere u tref boji. Licitirat c emo 3NT, jer z elimo igrati mans u u bezadutu. Na 2}: 4.
9

7.

Otvor 1| i 1}

Ako nas list ima 13 ili vis e poena, tad ga moramo otvoriti. Ako je najdulja boja u nas em listu majorska boja s barem 5 karata, otvorit c emo u toj majorskoj boji. S balansiranim listom i 15-17 poena, otvorit c emo 1NT. Sa svim drugim listovima snage 13-20 poena, otvorit c emo s 1 u minorskoj boji. Otvorit c emo tim otvorom i sve one listove koje iz bilo kojeg razloga ne moz emo otvoriti s nekim drugim licitom. Da bismo otvorili 1}, moramo u listu imati barem 4-karatnu karo boju. e biti i otvor iz nuz de, sa samo 2 karte u trefu. Tako, Otvor 1| moz na primjer, balansirani list s distribucijom 4 pika, 4 herca, 3 karona i 2 trefa i 14 poena trebamo otvoriti, a jedini otvor koji nam preostaje je emo i listove identic ne distribucije snage 1|. Istim otvorom otvorit c 18-19 Hp. Izvjez bajmo otvor u minorskoj boji na sljedec im primjerima. 1.

~ } | ~ } | ~ } |

Qxx xxx AKx KJxx Kxx xx AKxx QJ10x Kxx Ax AKxx KJxx

13 Hp. Balansirani list, nedovoljne snage za otvor u bezadutu. Govor 1|.

2.

13 Hp. S dvije c etverokaratne minorske boje, otvaramo vis u, 1}. u drugom krugu licitacije licitirat c emo bezaduta ili 2|. 18 Hp. Balansirani list, presnaz an za otvor emo s 1}, a u drugom krugu li1NT. Otvorit c citacije planiramo javiti bezaduta sa skokom.

3.

4.

~ } | ~ } | ~ } | ~ } | ~ } | ~ } | ~ } |

KQxx x Kxxx AQxx KQx x Kxxxx AJxx Qxx x Kxxx AKJxx

14 Hp. Trobojni list. Otvorit c emo s 1}. emo 1 . Ako partner odgovori 1~, kazat c emo Ako partner pak odgovori s 1NT, licitirat c 2|. 13 Hp. Dvobojni list. Otvorit c emo s 1}. U drugom c emo krugu licitirati tref boju.

5.

6.

13 Hp. Dvobojni list. Otvorit c emo s 1|. U drugom c emo krugu ponovo licitirati tref boju. Time javljamo barem 5-karatnu boju i list koji nije bogat poenima. Ovaj je list preslab da bismo spomenuli u drugom krugu licitacije karo boju. 18 Hp. Dvobojni list. Otvorit c emo s 1|. U drugom c emo krugu licitirati karo boju. Licitacija vis e boje u odnosu na boju otvora naziva se reverzna licitacija i oznac ava jaki list (+17 poena). Takva je licitacija forsing. 16 Hp. Balansirani list, s peterokaratnim minorom i odgovarajuc om poenskom snagom otvaramo s 1NT.

7.

AQx x KJxx AKJxx

8.

Qxx Kx Kxx AKJxx Kxx Ax AKQxx AJx Qx Kxx Axxx QJxx

9.

21 Hp. Balansirani list, s peterokaratnim minorom i odgovarajuc om poenskom snagom otvaramo s 2NT.

10.

12 Hp. Balansirani list, bez c etverokaratnog majora i sa samo 12 Hp bolje je pasirati.

Odgovori na otvor 1

Otvor 1} obec ava 13-20 Hp i barem 4-karte u karonu. List moz e biti balansirani, jednobojni s karo bojom, dvobojni ili trobojni. e) karona, Ako je otvarac otvorio 1}, a u svom listu imate 4 (ili vis tad imate adutski fit. Moguc e je da c e i tri karona biti dovoljna, ukoliko ak i u vas partner ponovi boju i tako javi vec u duljinu. Medutim, c ko je igrati minorsku mans u, jer je sluc aju utvrdenog fita u karonu, tes za to potrebno osvojiti 11 s tihova. Stoga c emo prvenstveno provjeriti postoji li adutski fit u majorskoj boji, te postoji li moguc nost igranja mans e u bezadutu. Jasno, sve to uz pretpostavku da imamo dovoljan broj poena. Inac e c emo se s fitom u karonu zadovoljiti s kontraktom u karo boji na niz em nivou. to c ete odgovoriti sa sljedec im listom? Otvarac je licitirao 1}. S 1.

~ } | ~ } |

Qxx xx Kxxx xxxx KQxx xx Kxxx Kxx KQxx Axxx AKx Kx

5 Hp. Unatoc adutskoj podrs ci, s nedovoljnim brojem poena za pokus aj mans e najbolje je pasirati. Ako se protivnici upletu u licitaciju, licitirat c emo naknadno 2}, budemo li imali priliku 11 Hp. Imamo fit u karonu, no nas je primarni cilj provjeriti postoji li fit u majorskoj boji. Partner moz e imati uz karo boju jos i 4-karatni pik. Zato licitiramo 1 .

2.

19 Hp. S ovako jakim listom smo u slam ~ zoni. Ipak, prvenstveni je cilj utvrditi postoji } li fit u nekoj boji. Zato licitiramo 1~. Nismo | prejaki za taj govor, jer on nije limitiran. Otvarac ne smije pasirati odgovor u novoj boji! On c e podrz ati herc ako ima c etiri karte, licitirati 1 , ako ima 4-karatni pik a nema 4-karatni herc ili licitirati neki drugi govor. 4.

3.

~ } |

KJxxx KQxx xx Kx

12 Hp. S obje majorske boje treba licitirati dulju. Govor: 1 . Kad u drugom krugu licitacije budemo spomenuli herc, partner c e znati da imamo 5-karatni pik i barem 4karatni herc.
3

Licitacija majorske boje Nakon otvora 1| ili 1}, s barem 6 poena i s barem 4 karte u oba majora licitiramo (niz a boja) s 4 karte u obje majorske boje, 1~ (vis a boja) s 5 karata u obje majorske boje, 1 dulji major:s 5 karata u jednom i 4 karte u drugom majoru.

5.

~ } | ~ } | ~ } | ~ } |

Qxx xxx Kxx Kxxx Qxx Axx Qxx Kxxx AQxx xxx x Kxxxx QJxx xx Kx AKxxx

8 Hp. Trokaratna podrs ka nije dovoljna da bismo podrz ali boju partner moz e imati samo c etiri karte u karonu. Sa 610 Hp i bez 4 karte u majoru treba licitirati 1NT. 11 Hp. Balansirani list s poenima u svim bojama, bez 4-karatnog majora. Licitiramo 2NT. 9 Hp. Govor: 1 . Unatoc 5-karatnoj tref boji, licitirat c emo 1 , jer list nije dovoljno snaz an za govor na nivou 2. 13 Hp. Govor: 2|. Time javljamo barem 4-karatnu boju i barem 11 Hp. Budemo li nakon toga licitirali pik boju, time c emo javiti da imamo barem 5 karata u trefu (s 4 karte u piku i 4 karte u trefu, licitirali bismo u prvom govoru 1 ).

6.

7.

8.

Licitacija partnera otvarac a s dvobojnim listovima Ako partner otvarac a ima dvobojni list, licitirat c e prvo svoju dulju boju. Za govor 2| nakon otvora 1}, mora imati najmanje 11 Hp. Ako posjeduje 4 karte u majoru i 5 karata u trefu i 6-10 Hp, licitirat c e majorsku boju na prvom nivou.

Odgovori na otvor 1

pas 1~

1NT

2} 2| 2NT 3NT 3} 2~, 2 , 3|

0-5 Hp Hp, Nelimitirani govor. 4-karatna boja. List moz e sadrz avati i 4-karatnu pik boju ili 4-karatnu karo podrs ku. Ako je snaga lista 6-10 Hp, tad list moz e imati i 5-karatnu tref boju. +6 Hp, 4-karatna boja. List nema 4-karatni herc. Medutim, ako je pik 5-karatni, tad list moz e imati i 4 i 5-karatni herc (od dvije majorske boje, javlja se prvo ona dulja, a s 5-5 u majorima vis a). 6-10 Hp. Bez 4-karatnih majora, bez 4-karatnog karona i barem 4-karatna tref boja. Iznimka od gornjeg moz e biti list s distribucijom 3-3-4-3 i dobro rasporedenim poenima, kad moz emo rec i 1NT. 6-10 Hp. Barem 4-karatna podrs ka. +11 Hp. 5-karatna boja. 11-12 Hp. Balansiran list bez 4-karatnog majora. 13-15 Hp. Balansiran list bez 4-karatnog majora. 11-12 Hp. Dobra barem 4-karatna podrs ka, distributivan list. Jaki list, +16 poena, s dobrom 5-6 karatnom bojom. Forsing do mans e i pokus aj slama.
+6

Odabir mans e Ako se tijekom licitacije pokaz e da posjedujemo fit samo u minorskoj boji, s odgovarajuc om snagom (barem 26 Hp) nas je prvenstveni zadatak provjeriti moguc nost igranja mans e u bezadutu. Mans u u minoru je mnogo tez e licitirati i napraviti nego u mans u bezadutu. Zato c emo minorsku mans u igrati tek kad se uvjerimo da je mans a u bezadutu neprikladna, zbog izrazite kratkoc e i nedostatka s topera u nekoj boji. Minimalna snaga za minorsku mans u je 29 DHp.

Nastavak licitacija odgovori otvarac a

C. 1} 1NT S balansiranim listom otvarac c e prihvatiti igru u bezadutu. sa slabim listom c e pasirati, s jakim listom c e licitirati 2NT ili 3NT. s listom 13-16 poena i distribucijom 4-4-4-1 (singl tref ) takoder mora pasirati. Partner je svojim govorom 1NT pokazao da ima barem 4-karatni tref, Licitira li otvarac 2}, tad pokazuje 6-karatnu karo boju. S dvobojnim listom koji nije prikladan za igru u bezadutu otvarac c e licitirati drugu boju. Licitacija tref boje na nivou 2 predstavlja ava jaki dvobojni slabost, dok licitacija vis e boje (herc ili pik) oznac list.
6

B. 1} 1 Partner je javio da nema 4-karatni herc. Ako ipak u drugom krugu lisitira herc boju, onda je njegov pik 5-karatni, a her 4-5 karatni. Otvarac licitira prirodno, i na nac in slic an gornjem. Podrs ku c e javiti kao i gore. Bez podrs ke, sa slabim listom moz e licitirati 1NT, 2| ili 2}, a s jakim listom 2~, 2NT, 3| ili 3}.

A. 1} 1~. Ako otvarac ima 4-karatni herc, tad je pronaden fit. Otvarac to radosno javlja licitirajuc i: 2~ sa slabim listom, 13-16 poena 3~ sa srednje jakim listom, 17-18 poena 4~ sa jakim listom, 19-20 poena Ako otvarac nema 4-karatni herc, tad licitira: 1 4-karatni pik. Ovo nije reverzna licitacija, jer je boja spomenuta na nivou 1. 1NT balansirani list, 13-14 Hp, bez 4-karatnog herca i pika 2} 5-karatna boja, minimalni list 2| barem 4-karatna boja 2 4-karatna boja, 17-20 Hp 2NT balansirani list, 18-19 Hp 3| 4-karatna boja, 17-20 Hp 3} 6-karatna boja, 17-20 Hp

Nakon odgovora 2}, otvarac obic no pasira. S jakim listom i odgovarajuc om distribucijom moz e licitirati 2NT (poziv), 3} (poziv), novu boju (rever, forsing) i 3NT(stop!). Nakon odgovora 3}, otvarac moz e licitirati pass, mans u u 3NT ili pokus ati mans u (i slam) u karonu. U ostalim situacijama licitacija se razvija prirodno.
3. Otvor 1

Otvorom 1| je preparatorni. Otvarac javlja snagu 13-20 Hp i distribuciju s kojom ne moz e pronac i nijedan drugi otvor. On moz e stoga imati samo dvije karte u trefu. List AQxx ~ Kxxx } xxx | AJ ima 14 poena i moramo ga otvoriti. On nema 5-karatnog majora niti 4-karatnog karona, nema rang 15-17 Hp pa preostaje samo otvor 1|. Iz istog razloga, s 1| smo prisiljeni otvoriti ponekad i listove snage 21 ili 22 poena. an je onom nakon otvora Nastavak licitacije nakon otvora 1| slic e biti preparatorna, direktan govor 2| 1}. S obzirom da tref boja moz nakon otvora 1| obec ava 5-karatnu boju. Odgovor 1NT na otvor 1| implicitno obec ava 4-karatnu tref boju (jer bismo s 4-karatnom vis om bojom javili tu boju na prvom nivou).
Primjeri licitacija

1.

1~ 1 1NT 2| 2}

~ } |

xx KQJx AQxx Qxx

Nakon otvora 1}, s to c emo kazati ako je parner odgovorio:

Licitirat c emo 2~. Time javljamo 4-karatnu podrs ku u minimalnom listu. Licitirat c emo 1NT. Time javljamo balansirani list snage 13-14 poena, bez 4-karatne podrs ke u partnerovoj boji. Sa slabim balansiranim listom moramo pasirati. Partnerova licitacija je forsing. Licitacija ne smije prestati emo 2~, prije nivoa 2NT ili 3 u minorskoj boji. Licitirat c c ime javljamo 4-karatnu herc boju. Pass.
7

2NT

3} 2.

Partner je licitirao 11-12 poena u balansiranom listu S minimalnim listom i bez 5-karatne boje bolje je pasirati. Protivnici c e gotovo sigurno atakirati pik boju (tu posje a u bezadutu je nesigurna. duju barem 8 karata) i mans Pass. List nije dovoljno snaz an za pokus aj mans e.

1~ 1

~ } |

AKxx x AJxxxx Qx

Nakon otvora 1}, s to c emo kazati ako je parner odgovorio:

1NT

Licitirat c emo 1 . Time javljamo 4-karatnu boju i negiramo 4-karatnu podrs ku u herc boji. S 4-karatnom podrs kom u partnerovoj boji, na 14 Hp dodat c emo 2 distribucijska poena za singl u hercu i 1 za dubl u trefu. List onda vrijedi 17 DHp, pa c emo licitirati 3 , poziv na mans u u pik boji. List nije prikladan za igru u bezadutu. Preslab je da bismo javili 2 u reverznoj licitaciji (partner je negirao 4 karte u piku). Licitiramo 2}. 3.

1}, 1~ 1

~ } |

AQxx x Kxx AKJxx

Nakon otvora 1|, s to c emo kazati ako je parner odgovorio:

1NT

2|

Licitirat c emo 1 . S 4-karatnom pik podrs kom partner nec e pasirati ovaj govor. Licitirat c emo 4 . List vrijedi 17 Hp, s dva dodatna distribucijska poena za singl u hercu, list je dovoljno snaz an za skok u mans u. Javit c emo 2 . Javljamo snagu i tip lista (minimum 5 e procjeniti izglede za 4 u licitiranim bojama). Partner c ku mans u. Svojim govorom 1NT, partner je pokazao podrs u trefu, ako nije zainteresiran za mans u igrat c emo kontrakt 3|. Licitirat c emo 3|. Ta je licitacija poziv koji c e partner najvjerojatnije pasirati, Licitacija sluz i i kao brana protiv uplitanja protivnika koji sigurno imaju fit u hercu.