NemetaIni materijali Datum: _____________________ LABORATORIJSKA VJEBA BR. 1 KAMENI AGREGAT Def.

: Pod agregatom se podrazumijeva materijal rastresite strukture, koji se sastoji od meusobno nevezanih zrna odreene krupnoe. U uem smislu u agregate se ubrajaju svi zrnasti materijali koji zajedno sa odreenim vezivnim materijalima (cement, kre, bitumen, polimeri slue za dobijanje raznih vrsta maltera i betona. Klasifi a!i"a a#$e#ata:

AGREGAT
VJETAKI Ot%adni #ateri a"i i n&s%rod&$ti

PRIRODNI Prirodno nevezane sti ene Dro!" eni i #" eveni $a#en

'%e(i a"ni %roizvodi za %ri# en& & #a"teri#a i !etoni#a

Na"%a&'i"e (s()i'e a#$e#ata: G$a'ul(met$i"s i sasta% je procentualno ue!e pojedinih "rakcija zrna u ukupnoj masi agregata. #a ispitivanje granulometrijskog sastava agregata koriste se metoda prosijavanja i metoda sedimentacije. O)li * i+#le, i -(%$.i'a +$'a a#e$a#ata $blik zrna se utruje posmatranjem i mjerenjima. %ani termini su zaobljenost zrna (zaobljen, nepotpuno zaobljen i uglast i odnos dimenzija zrna (loptast, duguljast i pljosnat agregat /a-$emi's a masa a#$e#ata je odnos mase osu!enog agregata i volumena koji zauzimaju zrna agregata (zajedno sa praznim prostorima izmeu njih . S-e!ifi0'a masa a#$e#ata je odnos mase osu!enog agregata i volumena zrna agregata bez !upljina i pora. Vla&'(st a#$e#ata %lanost agregata se odreuje mjerenjem mase osu!enog agregata (ms i mase vlamog agregata (mvl po "ormuli& mvl m s ' %Vl = 100 mvl

NemetaIni materijali /ADATAK: 'spitati grubu vlanost i granulometrijski sastav kamenog agregata. Ukupna masa uzorka dostavljenog u laboratorij iznosi ( kg. )ranulometrijski sastav se ispituje na uzorku mase (*+,-*+ g. .ezultate ispitivanja prikazati tabelarno, pomou histograma masa i pomou kumulativne krive. O-$ema -(t$e)'a +a %"e&)u , garnitura sita , vaga tanosti +.( g , su!ara , razdjeljiva uzorka , posude i lopatice O1IS IS1ITIVANJA 1. Di"el"e'"e u+($ a Postupak za dobivanje reprezentativnog uzorka agregata za odreivanje granulometrijskog sastava naziva se dijeljenje (skraivanje uzorka. /ijeljenje uzorka se moe provesti metodom etvrtanja ili pomou razdjeljivaa uzorka. 0od metode etvrtanja osnovni uzorak pijeska se sipa na plastinu podlogu, tako da se napravi stoasta hrpa. 1akon toga se zabije !tap u os sto!ca i laganim zaokretanjem se stoac spljo!ti. 2ako spljo!teni uzorak se ravnalom razdjeli na etiri jednaka dijela. /vije suprotne etvrtine se odstrane i vrate u spremnik, a druge dvije se koriste za ispitivanje granulometrijskog sastava. .azdjeljiva uzorka je posuda posebnog oblika u ijem se donjem dijelu nalaze uske cijevi pomou kojih se ukupna masa dijeli na dva dijela. 2. Vla&'(st a#$e#ata $d ukupne mase ispitivanog materijala se prije su!enja odvae cca. (++ g, a potom ostavi 3+ min u su!nicu prethodno zagrijanu na (+* do ((+ 45. 1akon su!enja, uzorak se ohladi u eksikatoru, te mu se ponovo izmjeri masa (ms . Uzorak se vraa u su!nicu (* min, nakon ega se ponavlja postupak hlaenja u eksikatoru i mjerenja mase (ms6 . Ukoliko je razlika izmeu izmjerenih masa ms i ms6 vea od +,* g kompletan postupak se ponavlja sve dok se ne zadovolji uvjet ms , ms6 7 +,* g. 8adraj grube vlage se odreuje po "ormuli&

%Vl =

mvl m s ' mvl

100

Tabela 1. Izmjerene mase uzoraka prije i poslije suenja 9asa vlanog 9asa suhog .azlika u uzorka uzorka masama mvl (g ms (g mvl : ms 8adraj grube vlage za rijeni pijesak iznosi& ; ; ; ; ; 3. G$a'ul(met$i"s i sasta% 'spituje se posebno za svaki uzorak dobiven dijeljenjem. $dabere se odgovarajui niz sita i poreda po veliini& gore s najveim, a dolje s najmanjim otvorima. Prosijavanje na svakom situ traje najmanje (-+ sekundi, a izovodi se vibracionom stolu. Po zavr!etku prosijavanja izvau se ostaci na sitima i unesu u tablicu (. 'zmjerene mase ostataka oitavaju se s tano!u do +,( g, a postoci se zaokruuju na cijeli broj. )ubitak materijala za vrijeme

NemetaIni materijali prosijavanja ne smije biti vei od ( < mase uzorka. .ezultati prosijavanja se prikazuju tabelarno u tabelama - i =, i gra"iki u dijagamima na sl. - i sl.=.
Tabela 2. Ostatak na situ 8ito (mm 9asa praznog sita m (g 9asa sita nakon (. prosijavanja m( (g 9asa sita nakon -. prosijavanja m- (g 9asa sita nakon =. prosijavanja m= (g $statak na situ >m ? m@ : m (g

m@ , masa sita nakon posljednjeg ciklusa prosijavanja Tabela 3. Rezultati prosijavanja kamenog agregata
Di a#etar sita* d +##, -asa %o edina.ni/ 0ra$(i a* #i +1, K&#&"ativni %ri$az #asa 0ra$(i a +1, -aseni &dio %o edina.ni/ 0ra$(i a +%, K&#&"ativni %ri$az #aseno1 &d e"a 0ra$(i a +%,

Prolaz kroz sito (%)

0 031)

Ostatak na situ (%)

031)

03)4 0324 0354

130

)30

630

730

03)4

0324

0354

130

)30

630

730

Promjer otvora sita (mm)

Promjer otvora sita (mm)

Slika 1. Histogram masa

Slika 2. Kumulativna kriva

8tudent&

Asistent&