PROCESI U PROIZVODNJI OPEKARSKIH PROIZVODA

UVOD
ta su opekarski proizvodi? Najvaniji predstavnici. Kako se dobivaju? Prednosti i nedostaci u odnosu na druge graevinske materijale.

HISTORIJATT

Zigurat u Uru Mezopotamija 2000. g. pne.

Pekara u Pompeji Rimsko carstvo 79. g.

Aya Sofia Konstantinopol 537 g.

Veliki Kineski zid 1336-1664.

GLINA SIROVINA ZA OPEKARSKE PROIZVODET

Glina prirodni zemljani finozrnasti materijal koji pomijean sa vodom ima plastina svojstva, tj. moe se lako oblikovati.

GLINA SIROVINA ZA OPEKARSKE PROIZVODET

Osnovne fizikalno-kemijske karakteristike gline su: - bubrenje - upijanje i zadravanje vode - plastinost - adsorpcija drugih iona i mogunost izmjene vlastitih iona s ionima iz disperznog sredstva

GEOLOKO PORIJEKLO GLINE

Sa geolokog stanovita glina spada u sedimentne stijene. Glina je sastavljena od glinenih i neglinenih minerala. Minerali glina nastaju raspadanjem stijena (najee feldspata) pod uticajem vremenskih uslova.

LEITA MINERALNIH SIROVINA

Kako nastaju stijene? ta su minerali? Koje vrste stijena postoje?

Mineral je kristalni ili amorfni konstituent stijena, nastao kao rezultat geolokih procesa, sa definisanim hemijskim sastavom, koji ne mora biti stalan. Pojam mineral se ne odnosi samo na hemijski sastav, ve i na strukturu minerala. Dva minerala mogu imati isti hemijski sastav, a razliitu kristalnu strukturu.

POSTANAK SUNEVOG SISTEMA

Transformacija gasne magline

SUNEV SISTEM

SUNEV SISTEM

99.86% mase Sunevog sistema otpada na masu Sunca

MLIJENI PUT

SUNEV SISTEM

FAZE STVARANJA ZEMLJE

U procesu koji nazivamo planetarna diferencijacija tei elementi su potonuli prema sreditu, a laki su se skupili uz povrinu. Zato je jezgra sastavljena uglavnom od eljeza (80%) i nikla.

STRUKTURA ZEMLJE
Unutranjost Zemlje je podijeljena u vie slojeva: 1. vanjska kruta kora 2. tekui omota (plat) 3. tekua vanjska jezgra 4. unutranja kruta jezgra

2. 1. 3. 4.

Kora je vanjski sloj Zemlje, dubine 5 do 35 km. Sastavljena je od silikatnih stijena. Veina Zemljine povrine je mlaa od 100 milijuna godina, dok su najstariji dijelovi kore stari 4.4 milijarde godina.

STRUKTURA ZEMLJE
Gornji omota Donji omota

Spoljanje jezgro

Unutranje jezgro

STRUKTURA ZEMLJE
Konvekciona strujanja

EMA STIJENSKOG KRUNOG TOKA

Geneza glina je u tijesnoj vezi s prenosom i izmjenama u kori raspadanja razliitih alumosilikatnih stijena. U osnovi radi se o sedimentnim leitima

Leita glina se dijele na: aluvijalna, jezerska, lednika, eolska, priobalska, marinska, itd.

GLINENI MINERALI
Glineni minerali nastaju iz silikata djelovanjem atmosferilija na eruptivne stijene , niskotemperaturnim hidrotermalnim promjenama ili sintezom (kristalizacijom) iz koloidnih rastvora. Dijele se na etiri grupe: grupa kaolinita grupa smektita grupa ilita grupa hlorita

GLINENI MINERALI

GLINENI MINERALI
Glineni minerali nastaju tako to se prvo primarne stijene raspadnu na kvarc, liskune i feldspate, a onda se djelovanjem vodenih rastvora ugljenine kiseline liskuni i feldspati razlau stvarajui glinene minerale, kvarc i topive soli.

Primjer razlaganja feldspata ide prema reakciji:

GLINENI MINERALI
Rastvorljive produkte raspadanja odnese voda, a nerastvoljivi se taloe na mjestu nastanka stvarajui primarna leita ili ih vjetar, lednici, voda i potresi prenesu na neka druga mjesta gdje se taloe i stvaraju sekundarna leita. Gline nisu produkt istog mehanikog raspadanja, nego nastaju hemijskim troenjem minerala. Pri taloenju u sastav glina ulaze razne primjese, tako da sastav glina moe biti jako razliit, ne samo od mjesta do mjesta nego i u samom sloju gline

GLINENI MINERALI
KAOLINIT
Al2Si2O5(OH)4
KAOLIN glina koja sadri vei udio kaolinita

Refraktoran je i tali se tek na 1750 C. Koristi se za proizvodnju kvalitetne keramike, porculana, vatrostalnih proizvoda, u kozmetici, za proizvodnju papira i kao aditiv za hranu

GLINENI MINERALI
KAOLINIT
Velike koliine kaolina poseduju: Brazil, Kina, Francuska, Nemaka, Engleska, Indija, Australija i Japan

Rudnik kaolina u Bugarskoj (Pokrajina Ruse)

GLINENI MINERALI
SMEKTITI
Glavni predstavnik je montmorionit [(Mg,Al)2[(OH)2 |Si 4O10](Na,Ca)x nH2O]

Montmorionit bubri upijajui vodu u svoju strukturu, to mu moe poveati volumen do 600%. Glavni je sastojak bentonitnih glina.

Primjena: u eksploataciji nafte, u ljevarstvu za izradu kalupa, u gradnji nasipa za zatitu od poplave, u prehrambenoj industriji, itd.

GLINENI MINERALI
ILIT (K,H3O)(Al,Mg,Fe)2(Si,Al)4O10[(OH)2,(H2O)
Nema izraeno svojstvo bubrenja. Jedan od glavnih sastojaka opekasrkih glina.

GLINENI MINERALI
HLORIT (Mg,Fe)3(Si,Al)4O10
Termin hlorit odnosi se na niz od nekoliko minerala koji su po sastavu hidratisani alumosilikati magnezijuma i eljeza.

OPEKARSKE GLINE
Opekarske gline su gline nieg kvaliteta. Sadraj minerala gline je nizak, ali ipak dovoljan za proizvodnju opekarskih proizvoda eljenih osobina. U pogledu plastinosti to su najee srednje ili malo plastine sirovine, od kojih se dobije poluproizvod relativno niskih mehanikih karakteristika u sirovom stanju. Najvei broj opekarskih glina na naim prostorimaje montmorilonit-kaolinit -ilitskog tipa.