FAKULTET ZA TEHNICKE STUDIJE

SEMINARSKI RAD
TEMA: CEMENT KAO GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Student: Меntor:

1
SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………………………….………………...……..3
2. HISTORIJAT CEMENTA……………………………………………………………...…....4
3. O CEMENTU……………………………………………………………....………...……...5
4. VRSTE I SVOJSTVA SILIKATNOG CEMENTA…………………………..……...……...6
5. VRSTE I SVOJSTVA ALUMINATNOG CEMENTA………………………..……...…….7
6. PROIZVODNJA CEMENTA………………………………….....……………..…..……….8
7. PRIMJENA………………………………………………………….…………....………….11
8. ZAKLJUCAK………………………………………………………………….....………….12
9. POPIS LITERATURE……………………………………..…………………...……………13

2
 1. UVOD

Cement je građevinski vezivni materijal dobiven usitnjavanjem i pečenjem

vapnenca i lapora u fini prah. Vapnenac je sedimentna stijena sastavljena od
minerala kalcita; osim toga može sadržavati i male količine drugih minerala: gline,
sporogelita, dijaspora, hidrargilita, limonita, hematita, kremena, cirkona, turmanlina
i granita. Nastao je taloženjem. Lapor je mehanička sedimentna stijena, siva do
žućkasta smjesa nastala čvrstim povezivanjem glina pomoću vapnene otopine.
Lapor je mješavina gline i vapnenca. Cement se koristi za dobivanje mortova, žbuka i
betona kada se miješa o odre enim omjerima sa pijeskom, tucanikom i vodom.
Cement je zajednički naziv za sva veziva s izrazito hidrauličkim svojstvima, što
znaci da vežu i stvrdnjavaju u dodiru s vodom, svejedno da li se nalaze na zraku
ili pod vodom, jer reakcijom s vodom daju stabilne ili netopljive produkte.
CEMENT je praškasti materijal, koji pomiješan s vodom, hemijskim reakcijama i
pratećim fizikalnim procesima prelazi u očvrsnulu cementnu pastu ili cementni
kamen. Riječ cement dolazi od latinskih rijeci caedare = lomiti i lapidem = kamen.

3
 2. HISTORIJAT CEMENTA

Stari Rimljani su poznavali i koristili beton. Oko 300. godina prije nove ere
betonom su izgrađeni mnogi rimski putevi i toplice, Colosseum i Pantheon u
Rimu, kao i akvedukt Pont du Gard u južnoj Francuskoj. Rimljani su otkrili da je
cementa postojan pod vodom te je korišten za izgradnju luke. Cement je pravljen
dodavanjem drobljenog vulkanskog pepela u vapno, kasnije nazvan "pozzolanic"
cement, po mjestu Pozzuoli u blizini Vesuvius. U područjima kao što su Velika
Britanija, gdje nema vulkanskog pepela, drobljena opeka ili crijep je korišten kao
zamjena. Rimljani su, dakle, vjerojatno prvi otkrili svojstva cementnih materijala.

Uz Rimljane, i Grci su koristili kalcinirani vapnenac, a poslije su dodavali

vapno i vodu, pijesak i lomljeni kamen ili opeku i lomljeni crijep, te se to smatra
jednim od prvih betona u povijesti. Marko Vitruvije Pollio, rimski arhitekt i
inženjer u 1. stoljeću prije Krista napisao je "Deset knjiga o arhitekturi" gdje
otkriva povijesni uvid u drevne tehnologije te objašnjava nastajanje betonskih
podova. Velike srednjovjekovne katedrale, kao što su Durham, Lincoln i
Rochester u Engleskoj i Chartresu i Rheims u Francuskoj, izgradili visoko
kvalificirani zidari. Unatoč tome što nisu imali saznanja o tehnologiji kakvu
danas posjeduju stručnjaci, građevine su napravljene kvalitetno što dokazuje
njihovo postojanje sve do danas.

Joseph Aspdin je 1824 g. patentirao materijal koji je u očvrslom stanju

crvenkastožutom bojom odgovarao vrlo dobrom građevinskom kamenu iz okolice
Portlanda, a nazvao ga je „Portland cement“. Dok se Aspdin smatra izumiteljem
Portland cementa, cement s Aspdin nije proizveden na dovoljno visokoj
temperaturi da bi bio preteča modernog Portland cementa. Ipak, njegova je
inovacija velika i taj razvoj se smatra napretkom. Aspdinov brod koji je prevozio
barele cementa je potonuo kod otoka Sheppey u Kentu( En gleskoj). Velika
količina cementa je završila u moru te se stvrdnula, a te stvrdnute naslage se nalaze
još uvijek tamo. Nekoliko godina kasnije, 1845., Isaac Johnson je napravio prvi
moderni portland cement zagrijavanjem mješavine krede i gline na mnogo višim
temperaturama, sličnim onima koje se koriste danas (1400-1500 °C).

4
Preuzeto iz Chang, L.Y.L. 2 001. Industrial mineralogy: Materials, Processes, and Uses. Prentice Hall; 1
edition, pp. 472 .

3. O CEMENTU

1) Cementi se prema svojem mineralnom sastavu dijele u dvije skupine:

• silikatni cementi,
• aluminatni cementi

Silikatni su oni cementi kod kojih su glavni minerali klinkera silikati, a prema sastavu
se mogu podijeliti u podgrupe:
• čisti Portland cement,
• Portland cement s dodacima,
• pucolanski cement,
• metalurški cement,
• miješani cement,
• bijeli cement

Aluminatni cementi kao glavne minerale klinkera sadrže kalcijeve aluminate.

2) Prema namjeni cementi se dijele na :

• cemente opće namjene u koje spada većina silikatnih cemenata
• cemente posebne namjene ili specijalne cemente gdje spadaju:

- cementi niske topline hidratacije,

- sulfatno otporni cementi,
- bijeli cement,
- aluminatni cementi

5
Preuzeto iz http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/7_predavanje-CEMENT.pdf
4. VRSTE I SVOJSTVA SILIKATNOG CEMENTA

Udio pojedinih sirovina u mješavini odre_uje nastajanje minerala klinkera (silikatni,

aluminatni), a osastavu klinkera i dodataka cementu ovise svojstva betona pri ugradnji.
Minerali silikatnog sastava su:

-Alit (3CaO·SiO2) -je najzastupljeniji mineral silikatnog klinkera, kada reagira s

vodom oslobađa znatne kolicine gašenog vapna (Ca(OH)2) i topline. Nakon 7 dana
razvija potpunu cvrstocu.

-Belit (2CaO·SiO2) je drugi po redu najzastupljeniji mineral silikatnog sastava. Ima

ista svojstva kao i alit ali su njegove karakteristike i ocvrsnjivanje nešto slabije
izražene. Nakon 28 dana razvija potpunu cvrstocu.

-Trikalcij aluminat (3CaO·Al2O3) u kontaktu s vodom vrlo brzo hidratizira, što dovodi
do smanjanja obradivosti betona, te je potrebno dodati gips kako bi se usporila
hidratacija, prema reakciji: 3CaO· Al2O3+ 3(CaSO4·2H2O)+aq _3CaO· Al2O3 ·
3CaSO4 ·31H2O. Pojavljuju se u kristalnom i amorfnom obliku. Velika kolicina
trikalcij aluminata nije poželjna u cementu jer se osloba_a velika kolicina vode koje
onda ostavljaju šupljine u betonu. Aluminat dovodi do razvoja cvrstoce unutar 24 sata.

-Celit (4CaO·Al2O3·Fe2O3) jednako pridonosi razvoju cvrstoce kao i alit u svim

periodima nastajanja ali nije bitan za konacnu cvrstocu. Ako je potrebno smanjiti udio
trikalcij aluminata dodaje se željezna ruda u sirovinsko brašno.

-Vapno (Ca(OH)2) osloba_a se pri hidrataciji alita i belita cini 15-20 % mase
cementnog kamena. Reagiranjem odre_ene tvari s vapnom nastaju korozije betona.
Dodatkom troske ili pucolana korozija betona se smanjuje. Cisti portland cement
sastoji je od minerala klinkera i dodatka gipsa.Portland cement s dodacima proizvodi se
mljevenjem obicnog portland klinkera uz dodatak gipsa i do 35% troske ili vapnenca.
Ovaj cement je mnogo povoljniji za gradnju jer je otporan na sulfide. Dodatkom
vapnenca smanjuje se propusnost betona.
-Metalurški cement, pucolanski cement i miješani cement se proizvode mljevenjem
portlandskog klinkera uz dodatak više od 35% troske, pucolana ili njihove mješavine.
Ovi cementi pokazuju izrazitu otpornost na kemijske utjecaje.
Bijeli cement je prema sastavu cisti portland cement, a njegov se klinker proizvodi iz
vapnenaca visoke cistoce i kaolina (gline) bijele boje. Cvrst je, zbog bjeline se koristi u

6
dekorativne svrhe.
Cementne sirovine, osim glavnih oksida (CaO, SiO2, Al2O3 i Fe2O3), sadrže druge
primjese u obliku minerala ili oksida. Pojavljuje se magnezijev oksid, kalcijev oksid,
alkalije, te oksidi P2O5, TiO2 i BaO u vrlo malim kolicinama.

Slika 1 Klinker
(http://cementboardss.com/clinker-cement)

5. VRSTE I SVOJSTVA ALUMINATNOG CEMENTA

Aluminatni cement spada u specijalne cemente a proizvodi se mljevenjam

klinkera, dobivenog taljenjem ili sinteriranjem. Kemijski i mineraloški se bitno
razlikuje od silikatnog cementa. Glavni mineral je monokalcijev aluminat (CA) kojeg
sadrži preko 45 %. Aluminatni cement se klasificira i označava prema udjelu
aluminata. Osnovna oznaka je KAC što označava kalcij aluminatni cement.
Nakon oznake KAC se upisuje brojka koja označava udio kalcijevog aluminata.
Tri su osnovne skupine aluminatnog cementa:
- Cement sa niskim udjelom aluminata (npr. KAC 40),
- Cement sa srednjim udjelom aluminata (npr. KAC 50),
- Cement sa visokim udjelom aluminata (npr. KAC70).

Cement sa niskim i sr ednjim udjelom aluminata proizvodi se iz vapnenca visoke

čistoće i boksita koji može sadržavati različit udio željezova oksida, pa se često
klasificira i kao cement s niskim sadržajem željeza ili cement s visokim

7
sadržajem željeza. Cement sa visokim udjelom aluminata proizvodi se iz
vapnenca visoke čistoće i aluminijeva oksida, tj. glinice. Upotreba glinice
umjesto boksita osigurava visoki udio aluminijeva oksida i nizak udio nečistoća,
željeza i silicija. Ovaj cement se ne klasificira prema udjelu željeza, jer je njegov udio
zanemariv.
Svojstva aluminatnog cementa:

- Brzo stvrdnjavanje, 2-4 h

- Brzo postizanje čvrstoće, unutar 24 h
- Dobra vatrostalna svojstva
- Velika otpornost na sulfate
- Otpornost na kiseline
- Velika otpornost na abraziju
- Niske temperature primjene do –10 C
Primjena aluminatnog cementa:
Koristi se u gra evinarstvu gdje postoje zahtjevi za brzim postizanjem čvrstoće,
pri proizvodnji vatrostalnih betona i blokova, vezivo na visokim temperaturama u
kalupima na temperaturama (1200-1500°C). Pri izradi samonivelirajućih podova,
kao aditivi u PC i drugim gra evnim materijalima te obloge otporne na sulfate,
kiseline, koroziju i abraziju.

Slika 2 Cement aluminatnog sastava

(http://www.tradekorea.com/sell-leads-detail/S00006652/Strong%20Cement.html)

8
 6. PROIZVODNJA CEMENTA

Proces proizvodnje cementa uključuje pet faza:

• Eksploatacija mineralnih sirovina

• Priprema (oplemenjivanje i homogenizacija) mineralnih sirovina za
proizvodnju klinkera
• Miješanje mineralnih sirovina i proizvodnja klinkera
• Mljevenje klinkera i dodavanje aditiva
• Pakiranje cementa

Eksploatacijom mineralne sirovine (najčešće vapnenca i lapora) dobiva se

materijal širokog granulometrijskog sastava i nejednolikog kemijskog sastava.
Veličina zrna može se kretati od nekoliko milimetara pa do 1,5 ili više metara,
a kemijski sastav varira kako se prostorno mijenja sastav ležišta. Najčešće su
kamenolomi povezani u proizvodni proces i drobilice se nalaze u sklopu
postrojenja za proizvodnju cementa, ali postoje i slučajevi gdje je potrebno
prethodno prilagoditi granulometrijski sastav na zrna veličine od 30 – 150 mm.
Ujednačeni kemijski sastav mineralne sirovine vrlo je važan za kvalitetu i svojstva
cementa, stoga se mineralna sirovina pred homogenizira. Ovo se postiže uzimanjem
uzoraka iz minskih bušotina radi kemijske analize, tako se dobivaju podaci o
raspodjeli kemijskog sastava stijenske mase. Kod povoljnog rasporeda mineralnih
supstanci u ležištu, odminirana sirovina se može homogenizirati već pri utovaru i
transportu. Ili se pak pred homogenizacija odvija na deponijama tako što se
sirovina deponira vertikalno u slojevima a eksploatira horizontalno presijecajući
slojeve. Ovako homogenizirani i granulometrijski obrađeni materijal čini ulazni
materijal postrojenja u proizvodnji cementa. Daljnji proces se sastoji od mljevenja
potrebnih sirovina na veličinu zrna tipično ispod 90 µm, te doziranja i miješanja
istih sirovina, čiji omjeri ovise o sastavu pojedine sirovine te vrste cementa koji se
proizvodi. Iz ovako pripremljene mješavine, na visokoj temperaturi (1400-1500
°C) u rotacionoj peci nastaje klinker. Rotaciona peć je u osnovi čelični cilindar p
romjera nekoliko metara i dužine 50 – 200 metara, iznutra obložen visoko
temperaturnim ciglama. Blago je nagnut na jednu stranu i na donjem kraju
opremljen plamenikom, dok gornji kraj čini ulaz za sirovinu. Rotacija oko uzdužne
osi uzrokuje postupno gibanje materijala s višeg, hlad nijeg kraja prema nižem, gdje
se na koncu ispušta i hladi. U rotacijskoj peći se odvija niz reakcija od kojih su
neke vrlo kompleksne (evaporacija volatila, kalcinacija, sinteriranje, taljenje,
raspadanje postojećih minerala i formiranje novih, hlađenje) a njihov produkt su
granule klinkera, tamno smeđe boje i veličine 1-25 mm.

9
 Slika 3 Rotacijska peć za proizvodnju klinkera
(http://www.tradekorea.com/sell-leads-detail/S00006652/Strong%20Cement.html)

Dobiveni klinker se tada melje na dimenzije cementa uz istovremeno dodavanje gipsa i

eventualno drugih dodataka. Kod suvremenog procesa proizvodnje cementa radi se o
suhom postupku proizvodnje u rotacijskoj peci, s predgrijacem i predkalcinatorom.
Sitne cestice mljevene i miješane sirovine u suhom stanju zagrijavaju se u tornju za
predgrijavanje ili predgrijacu. Predgrijac je niz od 4 do 5 aerociklona gdje sirovinsko
brašno prolazi kroz protustruju vruceg zraka, stvorenu koristeci toplinu peci i toplinu
hlađenja klinkera. Na taj nacin je omogucen vrlo efikasan prijenos topline na cestice
sirovine, koja se pri tome djelomicno kalcinira i oslobađa od vlage prije ulaska u
rotacijsku pec. Nakon izlaska iz peci klinker se hladi u uređaju za hlađenje a toplina
dobivena hlađenjem se ponovno iskorištava u tornju za predgrijavanje. Najnovije
dostignuce u proizvodnji ovim postupkom je predkalcinator, uređaj koji funkcionira na
istom principu kao i predgrijac a nalazi se između predgrijaca i peci. Ovdje se uz
dodatak goriva postižu vece temperature te se prije ulaska u peckalcinira 80-90 %
sirovine.

10
 Slika 4 Mlin za mljevenje klinkera
(http://www.rotarydryerschina.com/cement-mill/789784.html)
Postoje i drugi postupci proizvodnje cementa a razlikuju se upravo u gore opisanom
segmentu (vrsta peći, predgrijač i predkalcinator, vrsta hladnjaka te suho ili mokro
stanje suspenzije). Prvi postupak proizvodnje cementa bio je mokri postupak, gdje
suspenzija sirovine i vode ulazi neposredno u peć bez predgrijavanja, a prednost
mu je bila tehnološka jednostavnost miješanja sirovina u obliku vodene
suspenzije. Ovaj postupak se sve slabije koristi zbog male energetske učinkovitosti, jer
se kod mokrog postupka se mnogo energije troši na evaporaciju vode iz
suspenzije, a toplina iz peci i hla enja klinkera se ne 'reciklira' u tornju za pred
grijavanje. Suvremeni postupci imaju značajno veću energetsku učinkovitost. Osim
rotacijskih peći, za proizvodnju cementa koriste se i vertikalne (šahtne) peći gdje
nije po trebno mljevenje sirovine, već samo drobljenje jer klinker nastaje taljenjem,
dok je kod rotacionih peći za nastanak klinkera dominantno sinteriranje sitnih
mljevenih čestica. Vertikalne peći se koriste za proizvodnju nekih vrsta
specijalnih cemenata, me u koje spada i aluminatni (naziva se još taljenim ili
boksitnim cementom).
Sinteriranje- je proces stvaranja adhezije među cesticama praha utjecajem visoke temperature ali ispod temperature
taljenja (npr. sitno mljevene cestice sirovina za proizvodnju cementa, na visokoj temperaturi u rotacijskoj peci,
međusobno se povezuju i tako okrupnjuju tvoreci klinker)

11
 Slika 5 Vertikalna (šahtna) peć za proizvodnju cementa
(http://www.ecvv.com/product/2947655.html)

7. PRIMJENA

Koristi se za proizvodnju transportnih, pumpanih betona, za radove u cestogradnji i

izradu cestovnih objekata, tunela, mostova i vijadukata, pri podzemnim radovima kod
temeljenja, za izradu betonskih konstrukcija velikog presjeka i zapremnine, izradu
raznih industrijskih podloga i glazura, izradu gotovih betonskih proizvoda i armiranog
betona, izgradnju nosivih betonskih konstrukcija stambenih, poslovnih i industrijskih
objekata, izradu betonskih konstrukcija u morskom okruženju, sastav morta za zidanje i
žbukanje.

8. ZAKLJUČAK

12
Po proizvodnji cementa Bosna i Hercegovina je na 93 mjestu sa 1.000.000 tona
cementa godišnje. Smatram da s obzirom na svoje mogucnosti te na kolicinu sirovina
koje posjedujemo ta kolicina može biti i puno veca, dok s druge strane s obzirom na
velicinu naše zemlje proizvodimo mnogo više nego druge zemlje koje su površinom
znatno vece. Bosna i Hercegovina posluje po Europskim standardima. Gledano sa
ekološke strane, proizvodnja cementa je imala 5 % utjecaja kod globalnog zatopljenja
na svjetskoj razini. Mnoge zemlje svijeta koje ne posluju po određenim standardima
odlažu sirovine na neprimjerena mjesta te time uništavaju okoliš. Jedna od
najpoznatijih tvornica cementa kako u Bosni i Hercegovini tako i u širem regionu jeste
Tvornica cementa „Kakanj“.

9. POPIS LITERATURE

13
-Chang, L.Y.L. 2001. Industrial mineralogy: Materials, Processes, and Uses.
Prentice Hall; 1
edition, pp. 472.
-Kogel, J.E., Trivedi, N.C., Barker, J.M., Krukowsk, S.T., 2006. Industrial Minerals
& Rocks:
-Commodities, Markets, and Uses. Society for Mininig, Metallurgy and
Exploration (SME), pp.
1548.
-Markovic, S. 1998. Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geološka istraživanja,
Zagreb, pp.
544.
-Vrkljan, M. 2001. Mineralogija i Petrologija osnove i primjena. Rudarsko-
Geološko-Naftni
fakultet, Zagreb, pp. 207.

http://www.understanding-cement.com/history.html
http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/7_predavanje-CEMENT.pdf
http://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_proizvodnji_cementa

SLIKE:
http://cementboardss.com/clinker-cement/
http://www.daviddarling.info/encyclopedia/C/AE_cement.html
http://www.constructionweekonline.com/article-14256-qassim-cement-third-
quarter-net-profitrises-
7/

14