3.

Predavanje
VEZIVA, ADITIVI I VODA ZA BETONE

CEMENT - definicije
⚫ CEMENT (lat. caementum - zidarski kamen) skupno
ime za hidraulično građevno vezivo koje samostalno
očvrsne na zraku i pod vodom

⚫ CEMENT je praškasti materijal, koji pomiješan s

vodom, kemijskim reakcijama i pratećim fizikalnim
procesima prelazi u očvrslu cementnu pastu ili
cementni kamen

⚫ Cement je građevinski vezivni materijal

dobiven usitnjavanjem i pečenjem
vapnenca i lapora u fini prah. Koristi se za
dobivanje mortova, žbuka i betona kada
se miješa o određenim omjerima sa
pijeskom, tucanikom i vodom.

1
CEMENT – proizvodnja i potrošnja
⚫ Za cement se smatra da je najviše
upotrebljavan (prema upotrjebljenoj količini)
materijal u svijetu.

Postotak uporabe cementa

prema vrstama konstrukcija
Poslovne
zgrade 25,7%
Ostalo 9,7%

Hidrotehničke
građevine
8,4%

Ceste i Održavanje i
mostovi sanacije 9,9%
25,6%

Stambene
zgrade 20,8% 5

CEMENT – tehnologija proizvodnje

⚫ Dvije osnovne sirovine za proizvodnju
cementa su vapnenac i glina.

Osnovne sirovine prema gruboj podjeli:

⚫ Visokokarbonatna komponenta (vapnenac,
laporoviti vapnenac, lapor)
⚫ Niskokarbonatna komponenta (glina,
laporovita glina)
⚫ Korektivna komponenta (po potrebi: piritna
ogorina, boksit, pijesak)
6

2
CEMENT – tehnologija proizvodnje

⚫ Osnovne sirovine usitnjavaju se i

homogeniziraju mokrim ili suhim postupkom
u sirovinsko brašno

⚫ Za stvaranje osnovnih i najutjecajnijih

minerala KLINKERA (osnovnog sastojka
cementa) važna su 4 oksida: CaO, SiO2,
Al2O3 i Fe2O3

CEMENT – tehnologija proizvodnje

⚫ Proizvodi se pečenjem sirovinskog brašna u
rotacijskim pećima pod visokom
temperaturom

⚫ Mješavina se postepeno zagrijava do

temperature od 1450°C → dolazi do
sinteriranja

⚫ kao produkt dobiva se cementni KLINKER

(mješavina sintetskih minerala, prvenstveno
kalcij silikata i kalcij aluminata)
8

Uobičajena
proizvodnja
moderne
rotacijske
peći → 6000
tona klinkera
dnevno

3
PROCESI PROIZVODNJE CEMENTA (1)

10

PROCESI PROIZVODNJE CEMENTA (2)

11

PROCES PROIZVODNJE
Dijelovi pogona – suhi postupak

Drobljenje sirovina Mljevenje sirovina 12

4
PROCES PROIZVODNJE
Dijelovi pogona – suhi postupak
Toranj za
predgrijavanje
sirovinskog
brašna

- Topli zrak teče

prema gore
- Zagrijani materijal
teče prema dolje u
rotacijsku peć
-Temperature u tornju
dosežu oko 820°C
13

PROCES PROIZVODNJE
Dijelovi pogona – suhi postupak

Rotacijska peć

14

Klinker

PROCES PROIZVODNJE
Dijelovi pogona

Mljevenje klinkera Pakiranje cementa 15

5
 CEMENT – značajke proizvodnje
Energetsko-ekološke značajke proizvodnje:
⚫ Velika potrošnja energije (približno se potroši
3500 kJ/kg cementa)
⚫ Emisija stakleničkih plinova → 2-5 % ukupne
svjetske emisije CO2 u atmosferu otpada na
industriju cementa (na tonu proizvedenog
cementa proizvede se 0,8 tona CO2)

Smjernice razvoja tehnologije u zemljama EU:

⚫ Smanjenje potrošnje energije (za više od 25%)
⚫ Smanjenje emisije CO2 (za više od 20%) 16

CEMENT – konačni proizvod

⚫ Cement – smjesa portland-cementskog

klinkera, regulatora vezivanja i mineralnih
sastojaka u zadanim omjerima dobivenim
procesom mljevenja

⚫ Prilikom mljevenja klinkera dodaje se gips

kojim se regulira vrijeme vezanja (sprečava se 17

trenutno vezanje)

SASTAV CEMENTA - minerali

⚫ 4 glavna mineralna sastojka cementa:

Minerali Kratica Naziv
3CaO.SiO2 C3S Trikalcij silikat
2CaO.SiO2 C2S Dikalcij silikat
3CaO.Al2O3 C3A Trikalcij aluminat
4CaO.Al2O3.Fe2O3 C4AF Tetrakalcij aluminat ferit
⚫ U cementu još postoje manje količine alkalnih oksida (Na2O i K2O), gipsa,
kristalnih oblika slobodnog vapna i magnezij oksida (CaO i MgO), te oko 2%
manje važnih spojeva
18

6
 SASTAV CEMENTA
C3S (alit)

C3A

19
C2S (belit) C4AF

UTJECAJ MINERALNIH SASTOJAKA

NA SVOJSTVA CEMENTA

Sastojak Utjecaj na svojstvo

- Vrlo brzo hidratizira i očvršćava

- Doprinosi ranoj čvrstoći (povećana toplina
C3S hidratacije)
- Za cemente većih ranih čvrstoća treba povećati
količinu C3S
- Sporo hidratizira i očvršćava
- Utječe na kasniji prirast čvrstoće (niska toplina
C2S hidratacije)
- Za cemente niske topline hidratacije treba
povećati količinu C2S
20

UTJECAJ MINERALNIH SASTOJAKA

NA SVOJSTVA CEMENTA

Sastojak Utjecaj na svojstvo

- Doprinosi ranoj čvrstoći (velika toplina hidratacije)

- Reakcijom sa sulfatima stvara etringit -
C3A NEPOŽELJNO
- Za sulfatnootporne cemente treba smanjiti količinu
C3A

- Nema značajnijeg utjecaja na svojstva

C4AF - Utječe jedino na boju cementa (više C4AF → sivi
cement, manje → svjetliji cement)

21

7
 PRIRAST ČVRSTOĆE OSNOVNIH
MINERALA CEMENTA
Tlačna čvrstoća (MPa)

22
Vrijeme (dani)

UTJECAJ MINERALNIH SASTOJAKA

NA SVOJSTVA CEMENTA

Sastojak Osnovni utjecaj na svojstvo

Na2O i K2O - Reagiraju s reaktivnim agregatima i uzrokuju

razaranje betona
Gips - Dodaje se u cement prilikom završnog mljevenja
(kalcij sulfat) - Sprečava trenutni proces vezanja
- Osigurava potrebne sulfate za reakciju s C3A
- Stvara etringit u ranijoj fazi očvršćavanja –
POŽELJNO
- Pomaže u reguliranju skupljanja uslijed sušenja
- Utječe na čvrstoću do 28 dana
CaO i MgO
- Izazivaju nepostojanost volumena cementa 23

CEMENT
Izračun sastava prema količini oksida
⚫ Uobičajenim kemijskim analizama dobiva se
sadržaj osnovnih oksida u cementu
⚫ Udio glavnih sastojaka proračunava se
prema formulama Boguea:
Sastojak Formula

C3S = 4.07CaO – (7.60SiO2 + 6.72Al2O3 + 1.43Fe2O3 + 2.85SO3)

C2S = 2.87SiO2 – 0.754C3S

C3A = 2.63Al2O3 – 1.69Fe2O3

24
C4AF = 3.04Fe2O3

8
HIDRATACIJA CEMENTA

⚫ CEMENT + VODA → odmah započinje proces

hidratacije

⚫ Hidratacija → molekule vode obavijaju ione

čvrstih čestica cementa i omogućavaju
njihovo bolje sređivanje u novonastale gel i
kristalne strukture

⚫ Silikati i aluminati pritom formiraju produkte

hidratacije (hidrate), a zamiješana cementna
pasta postepeno prelazi u očvrsnulu
hidratiziranu cementnu pastu 25

HIDRATACIJA CEMENTA

⚫ Produkti hidratacije (kalcij silikat hidrati)

nazvaju se C-S-H gel
⚫ Hidratacija → EGZOTERMAN PROCES –
oslobađanje topline (toplina hidratacije)
⚫ Ovisno o kemijskom sastavu cementa
oslobađa se toplina do 500 J/g

Mineralni sastojak Toplina hidratacije (J/g)

C 3S 502
C2S 260
C3A 867
26
C4AF 419

HIDRATACIJA CEMENTA

⚫ TOPLINA HIDRATACIJE = ukupan zbroj toplina

hidratacije osnovnih mineralnih sastojaka
Toplina (J/g)

Prikaz razvoja topline

kroz vrijeme

27
Vrijeme (sati)

9
ČESTICE U CEMENTNOJ PASTI
C-S-H gel
Karakteristike:
⚫ Velika specifična površina 100-700 m2/g → jake Van der
Waals-ove sile → velika čvrstoća
⚫ Postotak volumena cementne paste: 50-67%

28

ČESTICE U CEMENTNOJ PASTI

Etringit
Karakteristike:
⚫ U početku je etringit, a
kasnije hidratizirani
monosulfat
⚫ Buja naknadnim
vezivanjem velike
količine kristalne vode
→ može razarati beton
⚫ Postotak volumena
cementne paste: 15-
20%
29

Shematski prikaz konstituenata portland

cementnog klinkera i produkata hidratacije

30

10
 FAZE HIDRATACIJE

Početna mješavina Rana faza Dugoročno

Nehidratizirani cement
Voda u kapilarnim porama (H)
C-S-H gel
Kalcij hidroksid (CH) 31

4 FAZE HIDRATACIJE
MIKROSTRUKTURNOG MODELA C3S
Postotak hidratacije: 1 2
1 – 0%
2 – 20%
3 – 50%
4 – 87%
Nehidratizirani
cement
CH
C-H-S
Poroznost
3 32 4

OČVRSNULA CEMENTNA PASTA

33

11
 TIPIČNI SASTAVI PORTLAND CEMENTA
⚫C - niska toplina
⚫Dhidratacije
-A
sulfatno -otporni ima najveći prirast čvrstoća
B - cement
Cement A - običan
B portland cement,
C D
masivni betoni (rane čvrstoće), ali i povećanu
uobičajenih svojstava i primjene
toplinu hidratacije, - sanacije
Oksidi (%)
CaO 66 65 62 61
SiO2 23 21 25 21
Al2O3 6 5 5 4
Fe2O3 2 3 2 7
Minerali (izračunati po Bogueu) (%)
C2S 34 21 59 31
C3 S 41 50 17 40
C3A 13 9 9 0
34
C4AF 5 9 6 20

VRSTE CEMENTA

⚫ CEM I – Portland cement

⚫ CEM II – Miješani portland cement
⚫ CEM III – Metalurški cement
⚫ CEM IV – Pucolanski cement
⚫ CEM V – Miješani cement

S obzirom na vrstu i postotak dodatka u

Portland cementu danas je normirano 27
vrsta cementa opće namjene
35

Opis oznaka:
Vrsta Opis vrste Maseni udio
cementa cementa Kratica Maseni udio Kratice
Oznaka glavnih
klinkera klinkera (%) glavnih
sastojka (%)
Portland
CEM I cement
– 95 – 100 – –

A 90 – 94 D 6 – 10
Miješani
CEM II portland A 80 – 94 S, P, Q, V, 6 – 20
cement W, T, L,
B 65 – 79 LL 21 – 35

A 35 – 64 36 – 65
Metalurški K
CEM III cement
B 20 – 34 S 66 – 80

C 5 – 19 81 – 95

Pucolanski A 65 – 89 S, D, P, 11 – 35
CEM IV cement Q,V, W
B 45 – 64 36 – 55

Miješani A 45 – 64 18 – 30
CEM V cement
S, P, Q, V
B 20 – 38 31 – 50
36

12
 Klinker i dodaci cementu - oznake
(prema HRN EN 934)

Naziv sastojka (dodatka) Oznaka

Portland cementni klinker K
Granulirana zgura visokih peći S
Pucolanski materijali P, Q
Pečeni škriljevac T
Silikatna prašina D
Leteći pepeli V, W
Vapnenac L, LL
Miješani dodaci M 37

VRSTE CEMENTA
Prema svojstvima:

cement niske topline hidratacije (> 40% dodatka)

• primjena - masivni betoni, brane , kolničke
konstrukcije, piste
• kriterij: maksimalna dopuštena toplina hidratacije
(300 J/g)
bijeli i obojeni portland cement
aluminatni cement (vatrootporan)
sulfatno otporni cement (< 3.5% C3A, količina zgure >
80%)
ekspanzivni cement
38

DODACI ZA PROIZVODNJU POSEBNIH

VRSTA CEMENTA

⚫ Vapnenac + kaolinska glina

bijeli cement

⚫ Vapnenac + oksidi Fe, Mg i dr.

obojeni cement
⚫ Vapnenac + boksit aluminatni
cement
Pečenje na 1600°C
39

13
 ZAHTJEVI ZA CEMENT

⚫ Proizvodnja i primjena cementa mora biti pod

stalnom kontrolom

Kontrola obuhvaća ispitivanja:

⚫ Kemijskog i mineralnog sastava
⚫ Mehaničkih svojstava i
⚫ Fizikalnih svojstava

⚫ Sastav, svojstva, postupci uzimanja i

pripreme uzoraka i ispitivanja pojedinih
svojstava dani su u pojedinim normama 40

MEHANIČKI ZAHTJEVI
Normirana čvrstoća
⚫ Tlačna čvrstoća Razred normiranih čvrstoća
ispitana nakon 28 (N/mm2)
dana starosti prema
N
normi HRN EN 196-1 32,5
R
⚫ Osnovno svojstvo N – obična rana
N
cementa prema 42,5 čvrstoća
kojem se određuje R R – visoka rana
razred čvrstoće čvrstoća
N
52,5
R
41

MEHANIČKI ZAHTJEVI
Normirana čvrstoća
⚫ Ispituje se na 3 normirana uzorka (dim. 4x4x16 cm)
izrađenih po normi HRN EN 196-1
⚫ Prvo se na uzorcima ispita vlačna čvrstoća savijanjem, a
onda na 6 polovica tlačna čvrstoća i utvrdi njihova
srednja vrijednost

Uzorci ugrađeni u
kalupe
Ispitivanje vlačne Ispitivanje tlačne 42
čvrstoće savijanjem čvrstoće

14
FIZIKALNI ZAHTJEVI
Normirana konzistencija
⚫ Stanje cementne paste (cement + voda) u
kojem ona ima minimum pora → zbog max.
sila privlačenja između čestica cementa i
vode

⚫ Određuje se potrebna količina vode koja

pomiješana s standardnom količinom
cementa daje normiranu konzistenciju
⚫ Količina vode potrebne za normiranu
konzistenciju → 23-31% mase cementa
43

FIZIKALNI ZAHTJEVI
Normirana konzistencija
⚫ Mjeri se Vicat-ovim
aparatom → prodor
valjka promjera 10 mm u
zamiješanu cementnu
pastu
⚫ Normirana konzistencija
→ prodor valjka 5-7 mm
od dna ugrađene
cementne paste

PASTU
PASTE

44

FIZIKALNI ZAHTJEVI
Vrijeme vezivanja
⚫ Definira se početkom i krajem

⚫ Ispituje se prodorom igle na Vicat-ovom

aparatu (površine presjeka 1 mm2) kroz
ugrađenu cementnu pastu normne
konzistencije

⚫ Početak: vrijeme od dodavanja vode do

zaustavljanja igle 3-5 mm od dna
⚫ Kraj: vrijeme od dodavanja vode do
prodiranja igle max. 0,5 mm od vrha 45

15
FIZIKALNI ZAHTJEVI
Vrijeme vezivanja

Početak vezanja

0.5 mm
Kraj vezanja

46

FIZIKALNI ZAHTJEVI
Postojanost volumena
⚫ Mjera postojanosti cementa tijekom
hidratacije i očvršćavanja

⚫ Uzroci nepostojanosti: zakašnjela hidratacija

i kemijske reakcije u očvrsnulom cementnom
kamenu

⚫ Određuje se Le-Chatelierovim prstenovima

ispunjenima cementnom pastom normne
konzistencije (prema HRN EN 196-3)
47

Prsten
FIZIKALNI ZAHTJEVI
Postojanost volumena
PASTA

Postupak
ispitivanja
postojanosti
volumena
(d2-d1) ≤ 10 mm48

16
 Gustoća cementa i finoća mliva

⚫ Gustoća cementa određuje se pomoću Le-

Chatelier-ove tikvice
⚫ Kreće se unutar vrijednosti 2,90-3,15 g/cm3

⚫ Brzina prirasta čvrstoće ovisi u prvom redu o

finoći mliva
⚫ Određuje se pomoću dvije metode:
- Metodom sijanja
- Metodom propusnosti zraka (Blaine metodom)
49

Ispitivanje finoće
mliva metodom
sijanja

Ispitivanje
gustoće i
finoće mliva
cementa
Ispitivanje finoće
mliva metodom
propusnosti Ispitivanje
(Blaine gustoće
metodom) cementa
50

Mehanički i fizikalni zahtjevi dani kao karakteristične

vrijednosti i granične vrijednosti za pojedinačne
rezultate (u zagradi) za cemente opće namjene
Tlačna čvrstoća (MPa) prema HRN EN 196-1
Početak Postojanost
Razred
Rana čvrstoća Normirana čvrstoća vezivanja volumena
čvrstoće
(min) (mm)
2 dana 7 dana 28 dana

32,5 N - ≥ 16,0 (≥14,0) ≥75

≥32,5 (≥30,0) ≤52,5
32,5 R ≥ 10,0 (≥ 8,0) - (≥60)

42,5 N ≥10,0 (≥ 8,0) - ≥60 ≤10

≥42,5 (≥40,0) ≤62,5
42,5 R ≥20,0 (≥18,0) - (≥50) (≤10)

52,5 N ≥20,0 (≥18,0) - ≥45

≥52,5 (≥50,0) -
52,5 R ≥30,0 (≥28,0) - (≥40) 51

17
 KONTROLA I POTVRĐIVANJE
SUKLADNOSTI CEMENTA
⚫ Zakon o gradnji → građevni proizvod se može staviti
u promet i upotrebljavati samo ako su potvrđena
njegova svojstva

⚫ Izjava o svojstvima → tehnička svojstva sukladna su

svojstvima određenima normom na koju upućuje
tehnički propis, tehničko dopuštenje ili tehnički
propis

⚫ Tehnički propis za cement za betonske konstrukcije

(NN 64/05) određuje tehnička svojstva, druge
zahtjeve za cement i način provođenja potvrđivanja
sukladnosti 52

KONTROLA I POTVRĐIVANJE
SUKLADNOSTI CEMENTA
⚫ Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti,
ispravama o sukladnosti i označavanju
građevnih proizvoda propisuje sustav
potvrđivanja sukladnosti 1+ za sve vrste
cementa

⚫ Sustav potvrđivanja sukladnosti 1+

obuhvaća skup radnji koje provode
proizvođač (tvornica cementa) i
certifikacijsko tijelo (ovlaštena osoba)

53

Sustav potvrđivanja (ocjenjivanja) sukladnosti

Sustav
Predviđena
Vrste cementa Razredi potvrđivanja
namjena
sukladnosti

Cementi opće namjene

Cementi opće namjene niske topline
hidratacije Priprema betona,
Cementi sa zgurom niskih početnih morta, injekcijske
čvrstoća mase i drugih
Posebni cement vrlo niske topline mješavina za
svi 1+
hidratacije građenje i
proizvodnju
Sulfatnootporni cement građevnih
proizvoda
Bijeli cement

Aluminatni cement
54

18
 RADNJE U SUSTAVU POTVRĐIVANJA
SUKLADNOSTI CEMENTA (1+)
Obveze
Obveze
Radnje certifikacijskog tijela
proizvođača
(ovlaštene osobe)
Početni pregled proizvodnje i Potvrda o
+
tvorničke kontrole proizvodnje tvorničkoj
Početno ispitivanje tipa kontroli
+ proizvodnje
Stalna unutarnja kontrola
+
proizvodnje
Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje
+
prema utvrđenom planu ispit.
Ispitivanje slučajnih uzoraka
+ Održavanje
uzetih iz proizvodnje
valjanosti
Stalni nadzor, procjena i ocjena Potvrde 55
+
unutarnje kontrole proizvodnje

KONTROLA KVALITETE
CEMENTA

Laboratoriji pri kontroli cementa:

- Tvornički laboratorij
Proizvodnja Izjava o
cementa - Državna kontrola svojstvima
(ovlašteni laboratorij)

- Laboratorij betonare
Primjena
- Laboratorij gradilišta
56

TPBK- ograničenja
1. U betonsku konstrukciju smije se ugrađivati cement CEM I i CEM
II ako ima odgovarajući razred tlačne čvrstoće
2. U betonsku konstrukciju se smije ugrađivati i cement CEM III,
CEM IV i CEM V ako ima odgovarajući razred tlačne čvrstoće,
ako je to određeno izvedbenim projektom, ako je u skladu s tim
projektom utvrđeno da je uporabljiv za tu betonsku konstrukciju
(uključujući uvjete uporabe i utjecaj okoline).
3. Ne smije se ugrađivati cement CEM III/C, CEM IV i CEM V, ako
je betonska konstrukcija izložena okolini gdje može doći do
opasnosti od :
- korozije uzrokovane karbonatizacijom
- korozije uzrokovane kloridima koji nisu iz mora
- korozije uzrokovane kloridima iz morske vode

57

19
 DODACI BETONU
ADITIVI

58

Kakav beton treba napraviti?

⚫ ŠTO OBRADLJIVIJI

⚫ ŠTO KVALITETNIJI - ŠTO TRAJNIJI

59

Kako ?

⚫ PRIJE ⚫ DANAS
⚫ povećanjem vode i cementa
rezultat: ⚫ primjenom
 u svježem betonu: aditiva -
dodataka za
segregacija, krvarenje
beton
u očvrslom betonu:
pad čvrstoce
pad trajnosti

20
 Dodaci za beton

Dodaci za beton su materije koje se dodaju

u beton prije ili za vrijeme miješanja u
svrhu poboljšanja svojstava svježeg ili
očvslog betona ili oboje.

Definicije
⚫ Dodaci betonu dijele se na mineralne i kemijske.

⚫ Mineralni dodatak je fino usitnjen materijal koji

se dodaje radi poboljšanja nekih svojstava ili za
dobivanje specijalnih svojstava betona.

⚫ Kemijski dodatak je materijal kojim se

modificiraju svojstva svježeg i/ili očvrsnulog
betona, a dodaje se za vrijeme miješanja u
malim količinama u postotku na masu cementa.

Kako djeluju aditivi ?

⚫ NA HIDRATACIJU CEMENTA

⚫ NA OSLOBAĐANJE TOPLINE

⚫ NA NASTAJANJE PORA

⚫ NA RAZVOJ STRUKTURE GELA

63

21
 Mineralni dodaci

Tip I Tip II
• punila (fileri) • leteći pepeo
• pigmenti • silicijska prašina

Kemijski dodaci
• plastifikator • usporivač vezivanja
• superplastifikator, • dodatak za
• dodatak za zadržavanje vode vodonepropusnost

• aerant • dodaci za mlazni beton

• ubrzivač vezivanja • dodatak za betoniranje pri

niskim temperaturama
• ubrzivač očvršćivanja

Kemijski dodaci

⚫ KEMIJSKI DODATAK BETONU je dodatak

proizveden u tvornici, a koristi se za
modificiranje svojstava svježeg i/ili očvrsnulog
betona i mlaznog betona i morta za injektiranje
natega

65

Djelovanje dodataka ovisi o:

⚫ VRSTI I KOLIČINI CEMENTA

⚫ VRSTI I KRIVULJI POSIJAVANJA AGREGATA
⚫ OMJERU KOMPONENATA U MJEŠAVINI
⚫ TEMPERATURI OKOLINE
⚫ VRSTI MIKSERA
⚫ VREMENU MIJEŠANJA

66

22
DOZIRANJE - količina i vrijeme
dodavanja

⚫ tekući - volumno i ⚫ dozatori na

težinsko betonarama -
doziranje automatski

⚫ prah - težinsko ⚫ obvezno

doziranje održavane i
pregledi
67

PLASTIFIKATORI

⚫ Kako djeluju: ⚫ Što su:

⚫ Prvo: ⚫ Lignosulfonske
POVEĆAVAJU kiseline i njihove
DISPERZIJU soli
CEMENTNIH
ČESTICA ⚫ Hidroksil-
karbonske kiseline
i njihove soli
68

Djelovanje plastifikatora:

⚫ Povećava obradivost
⚫ Lakša ugradnja i zbijanje
⚫ Smanjena potreba za vodom
⚫ Povećanje čvrstoće bez dodavanja više cementa
⚫ Smanjenje cementa za istu obradivost i čvrstoću
zbog smanjenja vode
⚫ Ekonomičnija mješavina, smanjena temperatura,
smanjenje pukotina od stezanja

69

23
SUPERPLASIFIKATORI

⚫ Superplastifikatori su kemijski dodaci koji

betonu uobičajene konzistencije uz istu količinu
vode daju ekstremnu obradivost
ili
⚫ omogućavaju drastično sniženje količine vode
uz istu obradljivost

70

Superplastifiatori su na bazi:

⚫ Polikarboksilata
⚫ Sulfoniranih melamin - formaldehid
kondenzata
⚫ Sulfoniranih naftalin - formaldehid
kondenzata
⚫ Modificiranih lignosulfonata

71

Djelovanje :

⚫ Površinski aktivni anionski agensi se

adsorbiraju na površini cementne čestice

⚫ Zbog električnog naboja formira se opna

od usmjerenih molekula vode, koja
spriječava neposredno zbližavanje medu
česticama,

⚫ Čestice postaju pokretljivije

72

24
 73

Djelovanje:

⚫ Veća čvrstoća pri istom v/c omjeru

⚫ Najefikasnije razdvajanje čestica

cementa i povećanje tečenja betona

⚫ VAŽNO!
⚫ Tekuće karakteristike cca 30 minuta do
max 1 sat (ovisi o vrsti
superplastifikatora)
74

Primjena superplastifikatora za:

⚫ TEKUĆI BETON
- SLUMP cca 20 cm
- RAZASTIRANJE 50 - 60 cm
⚫ SAMOZBIJAJUĆI BETON

Sa
Bez aditiva superplastifikatorom
75

25
 Primjena superplastifikatora za:

⚫ ugradnja bez ili s malim zbijanjem

⚫ pogodan za jako armirane presjeke
⚫ pogodan za brzu ugradnju
⚫ postižu se betoni visokih čvrstoća i
smanjenje vode i do 25% uz zadržavanje iste
obradljivosti

76

AERANTI

⚫ Definicija: ⚫ Izrađeni su na bazi:

⚫ Aeranti su kemijski ⚫ prirodnih smola,

dodaci koji stvaraju ⚫ životinjskih i biljnih
zračne mjehuriće masti,
veličine 0,2 - 1 mm za ⚫ sintetskih deteđenata
vrijeme miješanja
betona

77

Djelovanje aeranta:

⚫ Aeranti su anioni koji

čine cement
hidrofobnim
adsorpcijom, tako da su
nepolarni lanci
usmjereni na vodu, a
negativni ion je
adsorbiran cementom

78

26
Djelovanje aeranta:

⚫ Prekidaju kontinuitet kapilarnih pora i

smanjuju propusnost povećavaju
trajnost

⚫ Smanjuju unutarnje napone uslijed bujanja

vode pri smrzavanju povećavaju
otpornost na djelovanje mraza i mraza i soli
za odleđivanje

79

S aerantom Bez aeranta 80

Primjena aeranata:

⚫ Sve konstrucije sa zahtjevom povećane

trajnosti - industrijski objekti, kemijski
agresivna okolina,
⚫ priobalne i konstrukcije u moru
⚫ AB objekti na prometnicama
⚫ piste

81

27
USPORIVAČI

⚫Izrađeni su na bazi:

lignosulfonata
hidroksil-karboksilne kiseline i
njihovih soli
šećera.

82

Djelovanje usporivača:

⚫Usporavanje vremena vezivanja

cementa
⚫povećanje kohezije i skupljanja
⚫smanjenje krvarenja betona
(lignosulfonati)
⚫povećanje krvarenja (hidroksil-
karbonati)
83

Primjena usporivača:

⚫ Betoniranje pri visokim temeraturama

⚫ u masivnim konstrukcijama (brane,
piste…)
⚫ za spriječavanje nastajanja pukotina
zbog hlađenja
⚫ za arhitetonske svrhe - vidni beton
⚫ za spriječavanje nezgoda miksera

84

28
 85

UBRZIVAČI

⚫ Ubrzivači su alkalne otopine koje

znatno smanjuju vrijeme vezivanja i
očvršćavanja.
⚫ Djelovanje ubrzivača:
Povećanje skupljanja
smanjena sulfatna otpornost
moguća povećana korozija armature (ako su
izrađeni na bazi klorida)

86

Primjena ubrzivača:
 za povećanje ranih
čvrstoća
 za betoniranje pri
niskim temperaturama
 za sanacije prodora
vode

87

29
 Mineralni dodaci
⚫ Punilo (filer) – dio agregata koji uglavnom
prolazi kroz sito otvora 0,063 mm, a dodaje se
betonu radi postizanja određenih svojstava
Maseni postotak prolaza
Otvor sita Ukupni raspon Proizvođačev
(mm) za maksimalni
pojedinačne deklariran
rezultate raspon

2 100 -

0,125 85-100 10

0,063 70-100 10

Pigment
⚫ vrsta mineralnog dodatka, uglavnom u obliku
sitnih čestica koje su gotovo netopive u mediju
u kojem se primjenjuju i čija je svrha obojati
građevne materijale na bazi cementa i vapna

Ispituje se:
⚫ utjecaj na vrijeme vezivanja
⚫ utjecaj na 28-dnevnu tlačnu čvrstoću morta
⚫ tvar topiva u vodi
⚫ osnovni sastojci (samo početno ispitivanje)

Leteći pepeo
⚫ fini prah koji se uglavnom sastoji od čestica
sferičnog oblika, dobiven izgaranjem ugljene
prašine, uz eventualno sporedne materijale za
izgaranje
⚫ fizikalni zahtjevi:
 Finoća
 Indeks aktivnosti
 Postojanost
 Gustoća čestica
 Početak vezivanja
 Potreba za vodom

30
Leteći pepeo
⚫ kemijski zahtjevi:
 Gubitak žarenjem
 Sadržaj klorida
 Sadržaj sumpornog anhidrida
 Sadržaj slobodnog i reaktivnog kalcijevog oksida
 Sadržaj reaktivnog kalcijevog dioksida
 Ukupni sadržaj SiO2, Al2O3, Fe2O3
Ukupni sadržaj alkalija
Sadržaj magnezijevog oksida
Sadržaj topivog fosfata

Silicijska prašina

⚫ sastoji se od vrlo finih čestica nastalih kao

nus-proizvod pri proizvodnji silicijskih i
ferosilicijskih legura

FIZIKALNI ZAHTJEVI
⚫ Specifična ploština
⚫ Sadržaj suhe tvari u mulju
⚫ Indeks aktivnosti

Silicijska prašina
KEMIJSKI ZAHTJEVI
⚫ Sadržaj silicijskog dioksida
⚫ Sadržaj elementarnog silicija
⚫ Sadržaj slobodnog kalcijevog oksida
⚫ Sadržaj sulfata
⚫ Ukupni sadržaj alkalija
⚫ Sadržaj klorida
⚫ Gubitak žarenjem

31
Dodaci - primjena

Sustav
Proizvod Namjena potvrđivanja
sukladnosti
Kemijski
dodaci, Beton 2+
pigmenti

Leteći pepeo Beton, mort, mort za zalijevanje 1+

Beton, mort, mort za zalijevanje i

Silicijska druge mješavine za konstrukcije i
1+
prašina proizvodnju konstruktivnih
elemenata
94

VODA

95

VODA

⚫ Vrste voda

⚫ Pogodnost vode za pripremu betona u

principu ovisi o podrijetlu vode.

96

32
Razlikuju sljedeće vrste vode:

Voda koja je s kemijskog stajališta pogodna za

pitku vodu, općenito se može smatrati
pogodnom i za beton te se u takvom slučaju
ne zahtijeva ispitivanje.

Voda preostala iz uređaja za reciklažu, koji se

koriste pri proizvodnji betona i industriji
transportnog betona, je redovito pogodna, ali
mora ispunjavati određene uvjete, zatim se
pretpostavlja da su podaci o pogodnosti vode
raspoloživi.
97

• Prirodne površinske vode i podzemne vode

mogu biti pogodne za pripremu betona, ali
ih prije prve upotrebe ipak treba ispitati.

• Iz industrije iskorištena voda može također

biti pogodna, ali se prije prve upotrebe i za
upotrebe treba stalno ispitivati.

98

Morska voda može se upotrebljavati za

pripremanje nearmirnog betona, ali nije pogodna
za pripremanje armiranog ili prednapetog betona.
Za takve je slučajeve odlučujući kriterij dozvoljeni
sadržaj ukupnih klorida u betonu. U slučaju da
postoji kao mogućnost tada treba provjeriti i
učinak na silikatno-alkalnu reakciju.

Otpadne vode nisu pogodne za pripremanje

betona.

99

33
KONTROLA I POTVRĐIVANJE
SUKLADNOSTI
⚫ HRN EN 1008:2002 određuje
tehničke uvjete i potrebna
ispitivanja za ocjenu prikladnosti
vode za proizvodnju betona za
različite tipove vode i to:
o pitka voda,
o otpadna voda iz industrije
betona,
o voda iz podzemnih izvora,
o površinska i otpadna voda
iz drugih industrija,
o morska i bočata voda, te
o voda iz kanalizacije.

100

KONTROLA I POTVRĐIVANJE
SUKLADNOSTI
⚫ Tehnički zahtjevi za vodu:
 preliminarna ocjena kvalitete vode,
 kemijski sastav
 utjecaj vode na vezanje i čvrstoću
betona ili morta.

⚫ Kontrola vode za pripremu betona provodi

se periodično u:
 centralnoj betonari (tvornici betona),
 betonari pogona za proizvodnju
predgotovljenih betonskih elemenata,
 u betonari na gradilištu prije prve
uporabe.
101

SLJEDEĆE PREDAVANJE

SVJEŽI BETON I
PROJEKTIRANJE SASTAVA
BETONA

102

34