6.

Keramike
6.1 119 Osnove keramika
6.1.1 120 Graa keramika
6.1.2 124 Karakteristike keramika
6.1.3 127 Primjeri primjene keramika
6.2 129 Tradicionalne keramike
6.2.1 129 Tradicionalne keramike s toplinskim stvrdnjavanjem
6.2.2 131 Tradicionalne keramike s kemijskim stvrdnjavanjem
6.3 132 Tehnike keramike
6.3.1 133 Strojarske keramike
6.3.2 135 Elektrotehnike keramike
6.4 138 Stakla
6.4.1 140 Obojena stakla
6.4.2 140 Staklokeramika


6.1 Osnove keramika
Termin "keramika" potjee od grke rijei keramikos (kcoiko) izraen (peen) od
gline. Keramiki su proizvodi koriteni jo u pretpovijesnim vremenima u mulju rijeke Nil
naeni su dijelovi proizvoda od peene gline stari preko 10 000 godina.
Danas se u keramike materijale, skraeno, keramike, svrstavaju brojni materijali koje
grade:
1. nemetalni kruti elementi (jednovrsni atomi, npr. C grafit/dijamant, Si silicij) i
2. anorganski spojevi (raznovrsni atomi, npr. SiO
2
kremen, Al
2
O
3
korund).
Anorganske kemijske spojeve grade:

Na temelju grae i namjene mogu se razlikovati:

Keramike u uem smislu su kristalne, a stakla amorfne grae (staklokeramike).
120 MATERIJALI
6.1.1 Graa keramika
Kemijski i konstitucijski sastavi keramika veoma su razliiti, od jednokomponentnih
elementarnih jednofaznih sve do viekomponentnih viefaznih smjesa anorganskih spojeva.
Kemijske veze atoma preteito su ionske i kovalentne (metalne, vodikove, van der Waalsove),
a struktura ovisi o:
(a) broju razmijenjenih (ionska veza) i/ili sparenih (kovalentna veza) elektrona i
(b) radijusu atoma/iona.
Elektronegativnost
Mjera kojom kemijski vezani atomi privlae elektrone opisuje se elektronegativnou
to je elektronegativnost vea, privlaenje je jae. Ako kemijski vezani atomi jednako privla-
e elektrone (jednake elektronegativnosti), uspostavlja se kovalentna veza (elektronski par), a ako
jedan od vezanih atoma znaajno jae privlai elektrone (vea elektronegativnost) od drugog, us-
postavlja se ionska veza (otputanje/prijam elektrona).

Izraunavanjem se dobivaju postotci ionskog karaktera (x
JK
) kemijske veze:

spoj CaF
2
MgO NaCl Al
2
O
3
SiO
2
Si
3
N
4
ZnS SiC
x
JK
89 73 67 63 51 30 18 12
Tri su primjera strukture keramika tipa KA (MgO, CsCl, ZnS):


Kod MgO je razlika elektronegativnosti 2,3, kod CsCl je 2,3, kod ZnS 0,9. Prema tome, kod
MgO i CsCl je jonski karakter jako izraen, a kod ZnS u veoma maloj mjeri (velik je udio kova-
lentne veze).
Graa keramika obuhvaa i greke koje remete pravilnost njihove strukture. Primjeri su
Frenkelova i Schottkyjeva greka.
06 Keramike 121
- Schottkyjeva greka: anion i
kation su napustili svoje iz-
vorne poloaje (i izdvojili se na
granici zrna)
- Frenkelova greka: kation je
napustio izvorni i preao u in-
tersticijalni poloaj
U oba je sluaja odran stehio-
metrijski odnos, ali su se lokalno
pojavila naprezanja.
Dimenzije atoma
Dimenzije se atoma mogu ilustrirati grafiki (pm pikometar = 10
12
m):

Radijusi se atoma, kationa (K
m+
) i aniona (A
n
) smanjuju otputanjem, a poveavaju pri-
jamom elektrona. Dimenzije su odabranih slobodnih i kemijski veznih atoma (izraunate vrijed-
nostio):

polumjer, pm
oksidacijski broj (bez opaske NK = 6)
Element
atom
van der
Waals
koval.
vez
metal.
veza
3 2 1 1 2 3 4
1 H vodik 53 120 38
3 Li litij 167 182 134 152 76
4 Be berilij 112 153 90 112 45
5 B bor 87 192 82 27
6 C ugljik 67 170 77 16
7 N duik 56 155 75 146(4) 16
8 O kisik 48 152 73 140
9 F fluor 42 147 71 133
11 Na natrij 190 227 154 186 102
122 MATERIJALI
12 Mg magnezij 145 173 130 160 72
13 Al aluminij 118 184 118 143 53.5
14 Si silicij 111 210 111 40
15 P fosfor 98 180 106 44
16 S sumpor 88 180 102 184 37
17 Cl klor 79 175 99 181
19 K kalij 243 275 196 227 138
20 Ca kalcij 194 231 174 197 100
22 Ti titan 176 136 147 86 67 60.5
23 V vanadij 171 125 134 (12) 79 64 58
24 Cr krom 166 127 128 (12) 73/80 61.5 55
25 Mn mangan 161 139 127 (12) 67 58/64,5 53
26 Fe eljezo 156 125 126 (12) 61/78 55/64,5 58.5
27 Co kobalt 152 126 125 (12) 65/74,5 54,5/61 53
28 Ni nikal 149 163 121 124 (12) 69 56/60 48
29 Cu bakar 145 140 138 128 (12) 77 73 54
30 Zn cink 142 139 131 134 (12) 74
polumjer, pm
oksidacijski broj (bez opaske NK = 6)
Element
atom
van der
Waals
koval.
vez
metal.
veza
3 2 1 1 2 3 4
Uvjet stabilne strukture
Stabilne se ionske kristalne strukture keramika postiu kada su svi anioni (kationi) u do-
diru s kationom (anionom) koji opkoljavaju.

Prema tome, slaganjem aniona/kationa i izraunavanjem se dobiva:

NK = 2 NK = 3 NK = 4

r
K
/r
A
< 0,155 0,155 < r
K
/r
A
< 0,225 0,225 < r
K
/r
A
< 0,414

NK = 6 NK = 8

0,414 < r
K
/r
A
< 0,732 0,732 < r
K
/r
A
< 1
S NK je oznaen koordinacijski broj, koji je kod keramika najee 4, 6 ili 8.
06 Keramike 123
Silikatne keramike
Silikatne keramike sadre dva najzastupljenija elementa Zemljine kore kisik i silicij.
Izuzimajuci ugljik, silicij gradi najvei broj kemijskih spojeva.

Osnovna gradbena jedinica silikatnih keramika je silikatna grupa (SiO
4
)
4
etiri atoma
kisika formiraju tetraedar u ijem se centru nalazi atom silicija.

Razlika je elektronegativnosti kisika i silicija 1,7 te su im veze mjeovitoga ion-
sko/kovalentnog karaktera (x
I/K
~ 50/50 %). U parove elektrona kovalentne kemijske veze SiO
ukljuena su etiri valentna elektrona Si i po jedan O, te na raspolaganju za formiranje kemij-
skih veza preostaju jo etiri valentna elektrona O.
Kao to su polimerni materijali formirani od niza grupa povezanih preko atoma C, tako
su i silikatne keramike formirane od niza silikatnih grupa povezanih preko zajednikih atoma
O u jedno-, dvo-, ili trodimenzijske strukture.



Prema tome, prikazana 1D struktura se opisuje s n[(SiO
3
)
2
], a prikazana 2D struktura s
n[(Si
4
O
11
)
6
]. Preko "neiskoritenih" valentnih elektrona uspostavljaju se veze silikatnih gru-
pa s ionima metala (npr. Ca
+2
, Na
+
, Mg
+2
, Al
+3
) ili (OH)

ionima.
Razvojem silikatne tetraedarske strukture u tri dimenzije formira se umreena makro-
molekula empirijske formule (SiO
2
)
n
. U makromolekuli je svaki atom Si okruen s etiri ato-
ma O, a svaki atom O uspostavlja vezu s dva susjedna atoma Si. Na taj su nain iskoritene
sve valentne veze Si i O i dobivaju se tvrde, krute, umreene strukture. Takva je struktura
kvarca (kvarcni pijesak) koji je tvrd i lomi se na nepravilan nain jer su u svim pravcima sve
veze jednake.
124 MATERIJALI
Silikoni
Silikoni su anorgansko-organski polimeri koji se mogu opisati s [R
2
SiO]
n
, gdje je s R
oznaen organski radikal (npr. metil, etil). Lanac grade atomi Si i O, a bono su na atome Si ve-
zani radikali. Ovisno o duljini lanaca, bonim grupama i poprenim vezama lanaca dobivaju
se materijali razliitih svojstava, od tekueg do krutog agregatnog stanja (silikonsko: ulje, mast,
guma smola). Najee se sree linearni poli-di-metil-siloksan (PDMS) silikonsko ulje.

Amorfna stakla
Za razliku od keramika u uem smislu, stakla su amorfne (nekristaline) grae.




Posebnu grupu materijala ine staklo-keramike koje imaju djelomino kristalnu, a dje-
lomino amorfnu grau.
6.1.2 Karakteristike keramika
Uslijed razliitosti njihovih sastava (kemijskih i konstitucijskih) te zastupljenosti rezliitih
veza kemijskih (ionska, kovalentna) i meumolekulskih (van der Waalsove sile), razliite keramike
imaju u velikoj mjeri uzajamno razliita svojstva. Uope uzevi, u odnosu na metale kerami-
ke imaju prednosti i nedostataka:

Prednosti Nedostatci
- vee:
- 0
t
(taljenje/omekavanje)
- R
m,t
i tvrdoe, osobito pri povienim 0
- E i R
e
, osobito pri povienim 0
- otpornosti na troenje (ne formiraju se mikrozavari)
- kemijske postojanosti (kiseline, luine, soli)
- manje:
- (izuzev oksida tekih metala)
- o , i
e
(izuzev supravodia)
- problem opskrbe sirovinama je dugorono rijeen
- manje:
- ilavost vea krhkost
- otpornost na toplinski umor
- R
m,v

- vee:
- trokovi sirovina/izrade proizvoda
- rasipanje vrijednosti mehanikih
karakteristika
- tehnologija spajanja jo nije pot-
puno zadovoljavajua
06 Keramike 125
Pored kemijskog sastava i strukture na svojstva keramika znaajno utjee i tehnologija
izrade proizvoda:

Keramika
,
kg/dm
3
R
m
,
N/mm
2

R
m,s
,
N/mm
2

R
m,t
,
N/mm
2

E,
kN/mm
2

K
IC
,
MPamm
3/2
Si
3
N
4
(vezan reakcijom) 2,5 140 240 1000 210 90
Si
3
N
4
(vrue prean) 3,2 550 900 3400 310 150
ZrO
2
(djelomino stabiliziran) 5,8 450 830 1900 210 330
ZrO
2
(ojaan transformacijom) 5,8 350 790 1700 200 360
Krhkost keramikih dijelova znaajno poveavaju greke u njihovoj izradi i/ili ugrad-
nji, koje se teko mogu u potpunosti izbjei:

Napukline se u mehaniki optereenim keramikama brzo ire. Za razliku od metala, od-
sutna je apsopcija energije plastinim deformacijama. irenje napukline pogoduje koncentra-
ciji naprezanja, a koncentracija naprezanja pogoduje irenju pukotine. Prema tome, kada se
pone iriti napuklina, irenje je brzo i nastavlja se sve do pojave loma. Pore, ukljuci i krup-
na zrna pogoduju formiranju mikronapuklina.
Na sljedea dva grafika ilustrirane su granice karakteristika keramika.

CD ugljik u obliku dijamanta
ZrO cirkonij-oksid
ZrC cirkonij-karbid
BC borkarbid
AlN aluminij-nitrid
AlOS aluminij-oksid, safir
Ge germanij
VPN vapnenac
BVP beton visokih performanci
LKB laki konstrukcijski beton
NaCl natrij-klorid
CUA ugljik, ugalj, antracit
VONG vatrostalna opeka niske gustoe
LIB laki izolacijski beton
126 MATERIJALI

CD ugljik u obliku dijamanta
ZrC cirkonij-karbid
WD volfram karbid
AlOSZ aluminij-oksid sitnog zrna
BC borkarbid
SiCVP silicij karbid, vrue preani
CG ugljik u obliku grafita, isti
BSiS2405 bor-silikatno staklo 2405
NaS0070 natrijevo staklo 0070
led formiran smrzavanje vode
CVG cement visoke gustoe
PCS portland cement otporan na sulfate
VONG vatrostalna opeka niske gustoe
LIB laki izolacijski beton

grafit dijamant Na staklo B staklo cement
silicij-
karbid
Materijal
C C 0070 2405 Portland SiC
Sastav, % 100 C 100 C
71 SiO
2
3 Al
2
O
3
13 Na
2
O 1 K
2
O
7 CaO 5 MgO
70 SiO
2
1 Al
2
O
3
12 B
2
O
3
5 Na
2
O
11 ZnO CdS Se
6467 CaO
1725 SiO
2

38 Al
2
O
3

100 SiC
, kg/dm
3
2,22,26 3,443,58 2,472,52 2,452,50 33,2 3,113,18
R
m
, N/mm
2
10110 28002930 30,332,2 31,935,1 1,92,1 381420
R
m,t,
N/mm
2
43350 10
4
210
4
303322 319351 18,720,7 10001700
E, kN/mm
2
1025 10501210 6872 66,369,7 40,241,6 350410
v, 0,220,30 0,180,22 0,210,22 0,200,21 0,200,24 0,130,17
R
e
, N/mm
2
10110 28002930 30,332,2 31,935,1 1,92,1 381420
A, % 0 0 0 0 0 0
K
IC
, N/m
3/2
6,312,6 95120 2021 2021 1114 4,15,4
HV 450 42004900 8998,4 95,4105 5,66,2 24002800
R
d,is
, N/mm
2
26,931,3 23002500 28,231,2 30,233,4 0,901,41 324378
0
Max
, C 13251725 15251725 201472 200480 627857 15001650
0
min
, C 273 273 273 273 163173 273
c, J/(kgK) 700720 500520 850950 760800 813867 674868
, W/(mK) 80240 200400 0,71,3 1,11,2 0,80,9 90160
o, m/(mK) 0,64,3 0,81,2 8,929,28 4,214,38 8,79,1 4,44,5
E
k
, MV/m 1020 0,40,6 12 1522 12
e
0
, Ocm 34,76030 10
10
10
20
10
22
10
24
10
22
10
24
210
11
210
12
10
9
10
11

k
reciklinosti
0,150,20 0,50,55 0,70,8 0,70,8 0,050,10 0
Cijena, kn 6598 1,810
6
3,610
6
8,29,6 2436 0,600,72 85120
06 Keramike 127
Otpornost na:
troenje srednja vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra slaba vrlo dobra
oksidaciju (500C) srednja vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra srednja vrlo dobra
paljenje srednja vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra
UV zrake vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra
slatku vodu vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra
morsku vodu vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra dobra vrlo dobra
jake kiseline dobra vrlo dobra dobra vrlo dobra slaba vrlo dobra
jake luine slaba dobra dobra dobra slaba dobra
slabe kiseline vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra srednja vrlo dobra
slabe luine vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra dobra vrlo dobra
organska otapala vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra
C C 0070 2405 Portland SiC
Materijal
grafit dijamant Na staklo B staklo cement
silicij-
karbid
6.1.3 Primjeri primjene keramika
Keramike se iroko koriste u tehnici, na primjer, za izradu graevinarskih opeka, crje-
pova i betonskih blokova, sanitarne opreme kuanstava, alata za rezanje metala, vatrostalnih
obloga loita, vjetrobrana i stakala vozila, svjeica motora SUI, dielektrika kondenzatora,
senzora, magnetnih memorija. Na jednoj svemirskoj letjelici (Space Shuttle) ugraeno je oko 25
000 lakih poroznih keramikih ploica koje tite aluminijsku oplatu od prekomjernog grijanja
pri prolazu letjelice velikom brzinom kroz Zemljinu atmosferu.
Primjeri su primjene:

Namjena Primjena Primjeri
strojarstvo
alati za rezanje
abrazivi
maziva
Al
2
O
3
, silicij-aluminij-oksid-nitrid
SiC, Al
2
O
3
, dijamant, BN, ZrSiO
4

grafit MoS
2

graevinarstvo
zgrade
kanalizacijske cijevi
keramike na bazi gline, cement, staklo
elektrotehnika
dielektrici kondenzatora
mikrovalni dielektrici
supra-vodii
izolatori
gorivi lanci
piezoelektrici
memorije
fero-fluidi
vodii, izolatori
induktori, magneti
BaTiO
3
, SrTiO
3
, TaO
5

Ba(Mg
1/3
Ta
2/3
)O
3
, Ba(Zn
1/3
Ta
2/3
)O
3
, BaTi
4
O
9
, Al
2
O
3

YBa
2
Cu
3
O
7x

porculan
ZrO
2
, LaCrO
3

Pb(Zr
x
Ti
1x
)O
3
, Pb(Mg
1/3
Nb
2/3
)O
3
, LiNbO
3

Fe
2
O
3
, CrO
2

Fe
3
O
4

nikl-cink-ferit
mangan-cink-ferit
optika
stakla
laseri
rasvjeta
stakla na bazi SiO
2

Al
2
O
3
, itrij-aluminij-granat
Al
2
O
3
, stakla
automobilska
industrija
senzori kisika, gorive elije
nosioci katalizatora
svjeice
vjetobranska stakla, prozori
ZrO
2

kordijerit
Al
2
O
3

stakla na bazi SiO
2

kemijska
tehnologija
katalize, filtracija zraka i
tekuina, boje, gume
Al
2
O
3
, ZrO
2
, ZnO, TiO
2
i drugi oksidi
domainstvo
keramike ploice, sanitarna
oprema, posue, keramika,
umjetnika djela, dragulji
keramike na bazi gline, kremena i feldspata, staklo na bazi
SiO
2
, dijamant, rubin, kubni cirkonij i drugi kristali
128 MATERIJALI
biomedicina
implantati
zubarstvo
ultrazvuno snimanje
hidroksi-apatit
porculan, Al
2
O
3

olovo-cirkonat-titanat
ostalo
obrana
senzori
nuklearna
proizvodnja metala
B
4
C, olovo-cirkonat-titanat
SnO
2

UO
2

kremen i vatrostalna keramika na bazi silicija
Namjena Primjena Primjeri

Kuglasti ventil Keramika kugla/sjedite ventila

Kuglini leaj Leajne kuglice

Dijamantna brusna pasta Drafitna maziva pasta

Tokarenje s ploicom za rezanje Ploice za rezanje Brusne ploe

06 Keramike 129
6.2 Tradicionalne keramike
Na temelju mehanizma stvrdnjavanja mogu se razlikovati:

Kod keramika s toplinskim stvrdnjavanjem (skraeno: TS keramike) komadi se stvrdnjavaju "pe-
enjem" (izlaganje djelovanju visokih temperatura) pri emu dolazi do taljenja komponenti. Komadi
od keramike s kemijskim stvrdnjavanjem (skraeno: KS keramike) stvrdnjavaju se kemijskom re-
akcijom komponenti.

puni izradak uplji izradak
6.2.1 Tradicionalne keramike s toplinskim stvrdnjavanjem
Tradicionalne TS keramike su smjese:

Glina u pravilu ima najvei maseni udio u smjesi i osigurava lako oblikovanje proizvo-
da prije njegovog otvrdnjavanja peenjem. Osnovna je komponenta gline hidratizirani alumi-
nij-silikat (Al
2
O
3
SiO
2
H
2
O).
Kvarc (pijesak, silicij-dioksid, SiO
2
) ima visoko talite i osigurava proizvodu vatrostalnost.
Feldspat kalija (K
2
OAl
2
O
3
6 SiO
2
) ima relativno nisko talite te pri peenju formira stak-
lastu masu koja vezuje vatrostalnu komponentu.

1. zubna keramika
2. feldspatna keramika
3. podne ploice
4. providni porculan
5. elektro-porculan
6. tvrdi porculan
7. kemijski porculan
8. kamentina
9. podne ploice
10. stolni porculan
130 MATERIJALI
Poznati su proizvodi izraeni od tradicionalnih TS keramika:



Najvee koliine tradicionalnih TS keramika koristi se u graevinarstvu, manje u umje-
tnosti i elektrotehnici (izolatori).

Od grubih keramika izraene su opeke, crjepovi, kanalizacijske i dimnjake cijevi te vatros-
talni komadi, a od finih su izraene ploice i sanitarna oprema.
Opeke i crjepovi
Graevinske opeke najmasovniji su keramiki proizvod. Koriste se u graevinarstvu za
izradu nosivih i pregradnih zidova, stupova, svodova, poploavanje. Razlikuju se po oblicima,
dimenzijama i svojstvima.

Opeke Cigle



Opeke se izrauju od slabijih vrsta glina. Po potrebi se glini dodaje pijesak za sprjea-
vanje prekomjernog smanjivanja volumena, krivljenja i pucanja komada tijekom njihovog su-
enja i peenja.
Crjepovi se koriste za pokrivanje krovova. Izrauju se od istih sirovina kao i opeke, s
tim da se one bolje pripreme, a peenje obavlja pri viim temperaturama.


06 Keramike 131
6.2.2 Tradicionalne keramike s kemijskim stvrdnjavanjem
Najvie su koritene tradicionalne KS keramike:

Kre
Kre u prahu se dobiva:
- peenjem krenjaka (0 ~ 950 C):
CaCO
3
CaO (ivi kre) + CO
2
,
- gaenjem ivog krea (w
H2O
~ 35 %):
CaO + H
2
O Ca(OH)
2
(gaeni kre) .
Gaeni kre otvrdnjava:
Ca(OH)
2
+ CO
2
CaCO
3
+ H
2
O .
Cement
Najvie se koristi portlad cement (otok Portland, Engleska) za iju se industrijsku proizvod-
nju koriste smjese oksida. Tipian je sastav smjese:

Komponenta Formula w
i
, %
kalcij oksid CaO 68
silicij dioksid SiO
2
22
aluminij trioksid Al
2
O
3
5
eljezo (III) oksid Fe
2
O
3
3
drugi oksidi (MgO, K
2
O, Na
2
O, SO
3
) 2
Kontroliranom kemiskom reakcijom formira se smjesa s etiri znaajne komponente:

Komponenta Formula Svojstva
tri kalcij silikat 3CaOSiO
2
brzo stvrdnjava (uz ntenzivno oslobaanje topline) rana vrstoa
di kalcij silikat 2CaOSiO
2
sporo stvrdnjava (uz oslobaanje topline) spor porast vrstoe
tri kalcij aluminat 3CaOAl
2
O
3
brzo stvrdnjavanje manja konana vrstoa, osjetljiv na SO
4
2

tetra kalcij aluminoferit 4CaOAl
2
O
3
Fe
2
O
3
sporo stvrdnjava, uzronik sive boje cementa
Ovisno o namjeni koriste se razliite vrste portland cementa iji su sastavi (sadraji kom-
ponenti) odreeni u normama (npr. HRN EN 197). Tipini su sastavi (znaajne komponente):

w
i
, %
Vrsta portland cementa
3CaOSiO
2
2CaOSiO
2
3CaOAl
2
O
3
4CaOAl
2
O
3
Fe
2
O
3

42.5 55 20 10 8
52.5 55 20 10 8
bijeli 65 20 5 2
otporan na djelovanje SO
4
2
60 15 2 15
Nakon 28 dana portland cement ima vrstou:
- 42.5 R
m,t
= 42,5 N/mm
2
,
- 52.5 R
m,t
= 52,5 N/mm
2
.
132 MATERIJALI
Tijekom stvrdnjavanju cementa odvijaju se kemijske reakcije i prostor ispunjen vodom
postupno popunjavaju spojevi:
3CaOSiO
2
+ 2 H
2
O 2CaOSiO
2
H
2
O + Ca(OH)
2
,


,

2CaOSiO
2
+ H
2
O 2CaOSiO
2
H
2
O ,
3CaOAl
2
O
3
+ 6 H
2
O 3CaOAl
2
O
3
6H
2
O
4CaOAl
2
O
3
Fe
2
O
3
+ 7 H
2
O 3CaOAl
2
O
3
6H
2
O + CaOFe
2
O
3
H
2
O
Ca(OH)
2
+ CO
2
CaCO
3
+ H
2
O .
Glavni spojevi sadrani u cementu stvrdnjavaju se razliitim brzinama:

Prema tome, zbog sporosti odvijanja kemijskih reakcija vrstoa betona veoma sporo raste do
postizanja konane vrijednosti.
Gips
Kemijska je formula gipsa CaSO
4
, a u prirodi se nalazi najvie u obliku gipsanog ka-
mena, CaSO
4
2H
2
O (sadra), te naslaga bezvodnog kalcij sulfata.
Industrijskim drobljenje sadre i toplinskom obradom praha dobiva se gips:
CaSO
4
2H
2
O CaSO
4
H
2
O + 1 H
2
O .
Gips u prahu reagira s vodom (mijeanje prije uporabe) i stvrdnjava se za nekoliko minuta:
CaSO
4
H
2
O + 1 H
2
O CaSO
4
2H
2
O .
6.3 Tehnike keramike
U tehnici su keramiki materijali nali iroku primjenu. U nekim sluajevima, zbog po-
godnijih svojstava, zamijenili su prethodno koritene materije, dok su u drugim sluajevima
omoguile primjenu rezultata teorijski istraivanja u praksi. Danas se intenzivno radi na raz-
voju postojeih i istraivanjima novih keramikih materijala.
Prema podruju primjene razlikuju se:

06 Keramike 133
Prema namjeni mogu se razlikovati konstrukcijske keramike namijenjene izradi dijelova
i funkcionalne keramike namijenjene izradi senzora i aktuatora.
6.3.1 Strojarske keramike
Strojarske su tehnike keramike preteito isti spojevi (izuzetak je elementarni ugljik), prete-
ito dva elementa oksidi, karbidi i nitridi. Vana su svojstva osobito iroko koritenih stro-
jarskih keramika:
- Ugljik:
C, dijamant vrlo velike R
m,t
, E , HV, male o , vrlo velike , vrlo male e
0
, proziran,
C, grafit vrlo male R
m,t
, E , HV, male o ,vrlo velike e
0
.
- Oksidi:
Al
2
O
3
velike R
m,t
, E , HV, postojan pri visokim temperaturama,
MgO postojan pri visokim temperaturama,
Al
6
Si
2
O
13
(mulit) male o , postojan pri visokim temperaturama,
SiO
2
(kvarc) male , proziran,
ZrO
2
velike K
IC
.
- Karbidi:
SiC velike R
m,t
E i HV,
WC velike R
m,t
E i HV, .
- Nitridi:
BN vrlo velike R
m,t
E i HV.
Si
3
N
4
velike R
m,t
, HV, postojan pri visokim temperaturama.
Prema namjeni razlikuju se:

Tvrde keramike
Danas se od tvrdih keramika esto izrauju dijelovi koji su pri koritenju izloeni inten-
zivnom abrazijskom ili erozijskom djelovanju (npr. leajevi, dinamike brtve crpki, lopatice turbina).
Na taj se nain znaajno smanjuje troenje dijelova i produava vijek njihovog trajanja.
Pored toga, za rezanje mekih materijala koriste se tvrde i ilave keramike za rezanje.
Najee se koriste kvarc (SiO
2
), korund (Al
2
O
3
), volfram karbid (WC), silicij karbid (SiC) i di-
jamant (C). Keramike za rezanje koriste se u zrnastom obliku (prahovi, brusni diskovi, brusni papiri i
brusne tkanine) ili su od njih izrauju dijelovi alata ili cijeli alati.

Al
2
O
3
SiC Si
3
N
4
ZrO
2


134 MATERIJALI
Karakteristike su tvrdih keramika:

Karakteristika C
dijamant
BN
kubni
B
4
C WC SiC Al
2
O
3
ZrO
2
HV1 , GPa 80100 7090 2540 2028 1825 1820 1015
K
IC
,
MPam
1/2
910 1517 2,53,6 5,57,5 2,44 2,54,5 2,83
U strojarstvu se iroko koriste "tvrdi metali", od kojih se izrauju rezni alati, alati za
plastino deformiranje te dijelovi razliitih strojeva (valjci, turbinske lopatice). Karbidne kompo-
ente (vo ee su povezane s kobaltom:

n lfram, titan, tantal) tvrdih metala naj
Sadra ponenata, w, % j kom
WC TiC TaC Co
, kg/dm
3
HV
R
m,sav,

N
2
/mm
R
m,t,

N
2
/mm
94 6 14,9 1600 200 5500
85 15 14,0 1200 2400 4100
92 2 6 14,4 1650 1900 5700
70 12 8 10 12,4 1430 1750 5000
75 4 8 13 12,7 1350 1900 4700
Keramike visokog talita
Od keramika visokog talita se izrauju dijelovi koji e tijekom uporabe biti izloeni
jelovanju vi eratura (kemij okolina). Keram

d sokih temp ski agresivna ike visokog talita jesu:
Keramika 0
T
, C Keramika 0
T
, C
hafnij-karbid, HfC 3890 volfram-karbid, WC 2850
tantal-karbid, TaC 3880 magnezij-oksid, MgO 2798
cirkonij-karbid, ZrC 3540 kalcij-oksid, CaO 2710
ugljik, C 3527 berilij-oksid, BeO 2550
niobij-karbid, NbC 3500 silicij-karbid, SiC 2500
vanadij-karbid, VC 3330 bor-karbid, B
4
C 2450
titan-karbid, TiC 3120 aluminij-oksid, Al
2
O
3
2050
Izrada proizvoda od tehnikih keramika
Osnovna sirovina za proizvodnju tehnikih keramika je prah koji se dobiva:

(c)
uju u etiri koraka:
nje,
voda,
je,
4. zavrna obrada.
(a) mehanikim usitnjavanjem,
(b) kemijskom redukcijom ili
elektrolitikim taloenjem.
Keramiki proizvodi se od praha izra
1. priprava sirovine za oblikova
2. oblikovanje poluproiz
3. peenje/sinteriran
06 Keramike 135
Primjer je automatskog oblikovanja poluproizvoda:

Keramiki se proizvodi u pravilu izrauju kao jednodijelni (problem sklapanja viedijelnih).
6.3.2 Elektrotehnike keramike
Prema namjeni razlikuju se:


Karakteristika Cu SiO
2,staklo
Al
2
O
3
SiC C
grafit
C
dijamant
Si Ge

e
, Ocm 1,710
6
> 10
14
> 10
15
10 10
3
> 10
15
> 10
2
40
, W/(mK) 395 24 25 270 80 2000 118 60

Keramiki elektrini grija Varistor (pri dovoljno velikom U znaajno se poveava I)

Za razumijevanje svojstava elektrotehnikih keramika potrebno je razumjeti osnovne
postavke teorije vrpci, temeljene na kvantnoj teoriji.
Teorija vrpci
Strukture se elektronskih omotaa ugljika, silicija i germanija mogu prikazati:

6
C [
2
He] 2s
2
, 2p
2

14
Si [
10
Ne] 3s
2
, 3p
2

32
Ge [
18
Ar] 3d
10
, 3 s
2
, 3 p
2

Svakom atomu C, Si i Ge nedostaje po etiri elektrona za formiranje stabilnih konfiguracija
elektronskih omotaa C [
10
Ne], Si [
18
Ar], Ge [
36
Kr]. U kristalnoj se reetci
C, S i Ge stabilne konfiguracije uspostavljaju sparivanjem valentnih elektrona (elektrona koji
sudjeluju u formiranju kemijskih veza).
Na temelju naela kvantne teorije slijedi da u kristalnoj reetci pri uzajamnom djelova-
nju bliskih atoma dolazi do umnoavanja energetskih razina formiranja energetskih vrpci. U
136 MATERIJALI
vodljivim vrpcama gibaju se elektroni koji prenose naelektrisanje (elektrina struja), u valen-
tnim vrpcama gibaju se elektroni koji sudjeluju u formiranim kemijskim vezama, a u pripa-
dnim vrpcama gibaju se elektroni koji pripadaju pojedinanim atomima.

Vodljiva se vrpca vodia preklapa s valentnom vrpcom te elektroni lako prelaze iz va-
lentne vrpce u vodljivu, doprinosei elektrinoj vodljivosti. Kod izolatora je vodljiva vrpca
udaljena od valentne. Kod vodia je porast otpora s temperaturom posljedica remeenja pra-
vilnosti vrpci uslijed intenziviranja titranja atoma S porastom temperature kod izolatora raste
broj sve brih elektrona koji iz valentne vrpce prelaze u vodljivu te otpor opada.
Kako se pri prelasku svakog elektrona iz valentne vrpce u vodljivu formira jedan par
elektron/upljina, javljaju se dva mehanizma vodljivosti:
n-vodljivost u elektrinom polju kroz poluvodi se gibaju negativni elektroni,
p-vodljivost u elektrinom polju kroz poluvodi se gibaju pozitivne upljine.
Poluvodii
Poluvodii se koriste za izradu dijelova raunala (45 %), razliitih potroakih proizvoda
(23 %) i komunikacijske opreme (13 %) te u proizvodnoj (12 %), automobilskoj (5 %), i vojnoj
industriji (23 %).
Industrija je poluvodia ogromna, jo uvijek rastua, rairena je po industrijski razvije-
nim zemljama i obre milijarde dolara.
Svojstva su istih poluvodia:
Materijal
Energetski
procjep, eV
Elektrina
vodljivost, O/m
Pokretljivost
elektrona, m
2
/(Vs)
Pokretljivost
upljina, m
2
/(Vs)
elementarni
Si 1,11 410
4
0,14 0,05
Ge 0,67 2,2 0,38 0,18
spojevi elemenata iz III i V grupe periodnog sustava elemenata
GaP 2,25 0,05 0,002
InSb 0,17 210
4
7,7 0,07
spojevi elemenata iz II i IV grupe periodnog sustava elemenata
CdS 2,40 0,03
ZnTe 2,26 0,03 0,01
06 Keramike 137
Od poluvodikih materijala najvie se koristi silicij. U prisutnosti elektrinog polja, kod
istog silicija zastupljeni su n-vodljivost i p-vodljivost.


U prisutnosti atoma s veim brojem valentnih elektrona raste udio n-vodljivosti


U prisutnosti atoma s manjim brojem valentnih elektrona raste udio p-vodljivosti


Spajanjem se poluvodia razliitih mehanizama vodljivosti uspostavlja elektrina pola-
rizacija:
d
i
r
e
k
t
n
a

p
o
l
a
r
i
z
a
c
i
j
a


i
n
v
e
r
z
n
a

p
o
l
a
r
i
z
a
c
i
j
a


Supravodii
Pri temperaturama niim od kritine supravodii postaju savreni vodii (e
0
= 0).
Metal T
c
, K Metal/metaloid T
c
, K Keramika T
c
, K
W 0,015 SiV
3
17,1 YBa
2
Cu
3
O
7x
93
Al 1,18 GaV
3
16,80 TlBa
2
Ca
3
Cu
4
O
11
122
Sn 3,72 Nb
3
Sn 18,05 BaPb
0.75
Bi
0.25
O
3
138
Prema tome je za postizanje supravodljivosti potrebno odravanje vrlo niskih tempera-
tura (vrelite je helija 4 K, neona 27 K, duika 77 K).
138 MATERIJALI
6.4 Stakla
Stakla su amorfni (nekristalini) materijali koje formiraju anorganski spojevi. Osobito su
vana stakala:
SiO
2
, silikatno u veoma istom stanju se koristi za izradu optikih vlakana,
SiO
2
-Na
2
O-CaO, natrij-kalcijevo staklo lako se proizvodi i niske je cijene te
se najee koristi (boce, ae, prozori) ,
SiO
2
-B
2
O
3
, bor-silikatno staklo male o te se koristi za izradu komada otpor-
nih na termook,
SiO
2
-PbO, olovo-silikatno staklo "kristal", velikog indeksa refrakcije to daje
kristalu sjaj.

Za razliku od kristalnih keramikih materijala, kod stakala se ne uoava izraen skok
krivulje = f(t) u talitu (t
t
). Odreeni diskontinuitet u promjeni nagiba opaa se u toki "stak-
lastog prijelaza" (t
p
) pri niim temperaturama je staklo kruto, a pri viim postupno omeka-
va.
Osnovna komponenta stakala su silikati (SiO
2
), a dodavanjem drugih oksida (Na
2
O, CaO,
K
2
O, Al
2
O
3
) svojstva se stakala prilagoavaju potrebama.

Sadraj komponente, w, %
Tip stakla
SiO
2
Na
2
O CaO Al
2
O
3
B
2
O
3
drugi
Svojstva i primjena
staljeno sili-
katno
> 99,5
visoka 0
t
, vrlo niska o (otporno na ter-
mook)
96%-silikatno 96 4
otporno na termook i kemikalije (la-
boratorijsko posue)
bor-silikatno 81 3,5 2,5 13
otporno na termook i kemikalije (op-
rema pei)
NaCa-
silikatno
74 16 5 1 4MgO
niska 0
t
, lako obradivo, trajno
staklena vla-
kna
55 16 15 10 4MgO
lako izvlaenje u vlakna (stakloplasti-
ka)
optiko-
kristalno
54 1
37PbO
8K
2
O
visoka , visok indeks refrakcije (op-
tike lee)
staklo-
keramika
43,5 14 30 5,5
6,5TiO
2
0,5As
2
O
3
laka proizvodnja, vrsto, otporno na
termook (oprema pei)
06 Keramike 139
Zajedniko je svojstvo stakala prozirnost i jednostavnost izrade proizvoda prozora,
rasvjetnih tijela, lea, optikih vlakana, ekrana, flaa, aa, kuhinjskog posua, ojaala kom-
pozita.
Izrada proizvoda od stakla
Primjer je izrade proizvoda od stakla:

U tehnologiji izrade proizvoda od stakla vana je promjena dinamike viskoznosti (q) s
temperaturom. Pri porastu temperature kontinuirano opada viskoznost stakala, bez izraenog
skoka u talitu.

Definirano je pet temperatura:
1. toka taljenja talite, q = 10 Pas, na viim se 0 staklo ponaa kao tekuina;
2. radna toka, q = 10
3
Pas, pri viim se 0 staklo lako deformira;
3. toka mekanja, q = 410
6
Pas, pri rukovanju, na ovoj i niim 0 komadi se od
stakla ne deformiraju znaajno;
4. toka kaljenja, q = 10
12
Pas, difuzija atoma je dovoljna za uklanjanje zaostalih
naprezanja tijekom 15 min;
5. toka deformiranja, q = 310
13
Pas, na ovoj i niim 0, prije pojave plastinog
deformiranja staklo puca.
Glavnina postupaka izrade proizvoda od stakla provodi se na temperaturama izmeu ra-
dne toke i toke mekanja. Temperatura staklastog prijelaza je via od toke deformiranja.
140 MATERIJALI
6.4.1 Obojena stakla
U proizvodnom procesu staklo se boji dodavanjem prikladnih kemijskih spojeva. Boja
ovisi o koliini dodatka te o procesnoj temperaturi i trajanju procesa.

Dodatak Boja Dodatak Boja
Co
2
O
3
plava SnO
2
bijela
Fe
2
O
3
uto-zelena Sb
2
O
3
, As
2
O
3
bijela
FeO plavkasto zelena TiO
2
uto-smea
koloidni Se
1
crvena UO
2
fluorescentno uto-zelena
koloidno Au
1
crvena AgNO
3
naranasto-crvena
koloidni Cu
1
crvena PbO/ Sb
2
O
3
uta neprozirna
CuO tirkizna K
2
Cr
2
O
7
tamno-zelena/crna
NiO plava/ljubiasta/crna Mn
2
O
3
grimizna
1
veliine diosperziranih estica 50 100 nm.
6.4.2 Staklokeramika
S. D. Stookey 1957. godine, tijekom istraivanja u tvrtki "Corning Glass Works" (danas,
"Corning"), sluajno je izazvao intenzivnu transformaciju litij-silikatnog stakla iz amorfne u
polikristalinu agregaciju staklokeramiku. Za pospjeivanje nukleacije kristala u industrij-
skoj staklokeramici usvojio je fini TiO
2
prah.
U prvoj fazi izrade, proizvod se oblikuje staklarskim postupcima. Druga je faza toplin-
ske obrade, pri emu se zahtijevani udio faza u staklokeramici postie odgovarajuom dina-
mikom grijanja/zadravanja/hlaenja proizvoda u zoni kristalizacije.

to se materijal due zadri u zoni kristalizacije (izmeu krivulja poetka i kraja kristalizacije) to e u
njemu biti vei udio kristalne faze. Tipina staklokeramika sadri oko 90 % (w) kristalne faze,
veliina zrna 0,1 1 m, te 10 % amorfne faze.
Danas se kombiniranjem razliitih osnovnih stakala s pogodnim dodacima, po priklad-
noj toplinskoj obradi, dobivaju brojne staklokeramike razliitih svojstava.

06 Keramike 141
Primjeri su staklokeramika:
1. Corning

Gorilla

Glass (tvrtke Corning http://www.corning.com);

- velika vrstoa, otpornost na ogrebotine i prozirnost, lako ienje
- pokrovna zatita elektronskih zaslona (mobiteli, prenosna raunala, prenosna mjerna
oprema), zasloni osjetljivi na dodir (en. touchscreen);
- ploe dimenzija 1250 900 0,5 2 mm.


2. CERAN

(tvrtke Schott AG http://www.schott.com)

- velika vrstoa, temperaturna otpornost i otpornost na promjene temperature,
toplinska rastezljivost bliska nuli, velika propusnost infracrvenih zraka, mala
toplinska vodljivost;
- ploe tednjaka (elektrini, plinski, indukcijski, halogeni) i rotilja;
- ploe razliitih oblika, dimenzija i boja.

infracrveno grijane

indukcijsko grijanje

142 MATERIJALI
3. MACOR

Glass (tvrtke Corning http://www.corning.com)

- moe se oblikovati (tolerancije do 0,001 mm) strojnom obradom (uobiajeni alati),
temperaturna otpornost do 800 C (kratkotrajno do 1000 C), velika elektrina ot-
pornost, neporoznost.