SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

MATERIJALI I

predavanja 4
SADRŽAJ PREDAVANJA
Nepravilnosti kristalne rešetke
Nepravilnosti kristalnih
rešetki
 Zašto je bitno poznavati nepravilnosti
kristalnih rešetki ?
Svojstva materijala su usko povezana i s postojanjem
nepravilnosti – zbog toga ih treba poznavati!
- mehanička svojstva čistog metala znatno variraju

- veliki utjecaj na svojstva ima sadržaj nečistoća – naročito je

veliki utjecaj na mehanička svojstva

- elektrolitički bakar čistoće 99,99%Cu ima znatno veću rastezljivost te

električku i toplinsku vodljivost od tehnički čistog bakra - 99,95%Cu

- aluminij legiran s 4,5% bakra znatno je tvrđi i čvršći (nakon podesne

obrade) od čistog aluminija uz zadržanu visoku antikorozivnost i
nisku gustoću 5
 Sadržaj predavanja
1. točkaste nepravilnosti kristalne rešetke čistih metala
(vakancije i samouključinska mjesta);
2. točkaste nepravilnosti kristalnih rešetki kod legura
(uključinski i zamjenski kristali mješanci);
3. kruti rastvor – rastvarač i rastvorena komponenta;
4. uvjeti uključivanja atoma u rešetke rastvarača;
5. utjecajni faktori na stupanj rastvaranja zamjenskih
mješanaca;
6. linearne nepravilnosti – kutna, vijčana i mješovita
dislokacija;
7. plošne nepravilnosti (granica zrna, mozaična struktura).
8. volumenske nepravilnosti (mjehuri, porozitet, razlučivanje)
9. vibracije atoma kao posebni slučaj nepravilnosti;
6
Primjena površinske nepravilnosti kristalne rešetke
kod katalizatora
𝑪𝒆𝟎,𝟓 𝒁𝒓𝟎,𝟓 𝑶𝟐

POVRŠINSKI DEFEKTI MONOKRISTALA

MATERIJALA KOJI SE KORISTI KAO KATALIZATOR
TIJELO IZ
NEHRĐAJUĆEG PROČIŠĆENI PLINOVI:
ČELIKA IZOLACIJA H2O, CO2, N2

KATALIZATOR

ISPUŠNI PLINOVI:
CH spojevi, CO, NO
7
Primjena površinske nepravilnosti kristalne rešetke
kod katalizatora
• Katalizatori – ubrzavaju kemijsku reakciju, a sami ne reagiraju
• Katalizator kod automobila adsorbira (lijepi) molekule reaktanta (CO, NOx
CxHy) u plinovitom stanju na površinu katalizatora gdje dolazi do interakcije
s površinom koja povećava kemijsku reaktivnost plinova
• Mjesta adsorbcije su površinske nepravilnosti katalizatora (ispupčenja,
terase, napukline, vakancije, dodatni atomi, stepenice, diskontinuiteti)

• Kemijska reakcija 𝑪𝒆𝟎,𝟓 𝒁𝒓𝟎,𝟓 𝑶𝟐

CO, NOx CxHy + 𝑂2 → 𝐶𝑂2 , 𝑁2 , 𝐻2 𝑂 ISPUPČENJE
STEPENICA

TERASA
ISPUPČENJE TERASA
DODATNI
NAPUKLINA ATOM

VAKANCIJA
DISKONTINUITET DODATNI ATOM STEPENICA
 NEPRAVILNOSTI KRISTALNIH REŠETKI
• Idealizirane kristalne rešetke – monokristali čistog
metala – potpuno pravilna građa;

• U praksi se najčešće koriste legure – onemogućeno

nastajanje idealne kristalne rešetke → nepravilnosti
kristalne strukture
• Nepravilnosti kristalnih rešetki bitno utječu na
svojstva materijala. 9
 NEPRAVILNOSTI KRISTALNIH REŠETKI
− Greške u mikrostrukturi – odstupanje od pravilnog
geometrijskog rasporeda atoma kristalne rešetke – utječe na
fizikalna i mehanička svojstva.
− Lomna naprezanja realnih materijala su oko 100 puta manja
od teoretskih dobivenih proračunom kohezijskih sila među
atomima (posljedica nepravilnosti kristalne strukture).
− Veličina greške kristalne rešetke – reda veličine promjera
atoma (1 Å)
− Podjela nepravilnosti kristalne rešetke – prema
geometrijskim karakteristikama:
• Lokalne (točkaste) nepravilnosti
• Linearne nepravilnosti (duž određene linije)
• Plošne nepravilnosti 10
Točkaste nepravilnosti
Točkaste nepravilnosti
kristalnih rešetki

12
 Točkaste nepravilnosti kristalnih rešetki
Nepravilnosti kod čistih metala:
• vakancije – upražnjena mjesta u rešetki (nedostaje
jedan atom)
• samouključinski atom – atom istog elementa uključen u
slobodan međuprostor u rešetci
distorzija kristalne rešetke
SAMOUKLJUČINSKI
ATOM
VAKANCIJA

Vakancija i uključinski atom

Vakancija i deformacija kristalne istog elementa
rešetke oko vakancije
• nepravilnosti narušavaju homogenost elektronskog oblaka
– povećava se električni i toplinski otpor 13
 Točkaste nepravilnosti kristalnih rešetki
SELJENJE VAKANCIJA – difuzija
atoma u krutnini

• vakancije nisu povezane za jedno

mjesto

• mogu se seliti uslijed vanjskih

utjecaja (deformacija, temperatura ...)

• atom seli u slobodno mjesto (vakancija), a vakancija se

premješta u suprotnom smjeru

• vakancija se giba do mjesta gdje se poništava (slobodna

površina metala, granica zrna u polikristala)

14
Proračun broja vakancija po jedinici volumena
• Svi metali imaju vakancije u svojoj kristalnoj strukturi
(nemoguće je dobiti metal bez vakancija)
• Broj vakancija za određenu količinu materije ovisi i raste s
𝑸𝒗 𝒏∙𝑨
temperaturom: 𝝆 =
𝑵𝒗 = 𝑵 ∙ 𝒆−𝒌𝑻 𝑽𝒄 ∙ 𝑵𝑨

𝒏 𝝆 ∙ 𝑵𝑨
gdje je: 𝑁 – ukupan broj atomskih mjesta / m3 𝑵= =
𝑽𝒄 𝑨
𝑄𝑣 – energija potrebna za nastajanje vakancije
0,9 eV/atom za bakar; 0,75 eV/atom za željezo (1 joules =6,24151 × 1018 eV)
𝑇 [K] – apsolutna temperatura
𝑘 – Boltzmann-ova konstanta
−23 𝐽 𝑒𝑉
𝑘 = 1,38 ∙ 10 = 8,62 ∙ 10−5
𝑎𝑡𝑜𝑚∙𝐾 𝑎𝑡𝑜𝑚∙𝐾
𝐴 – atomska masa [kg/mol]
• Za većinu metala 𝑁𝑣 /𝑁 ≈ 10−4 na temperaturi odmah ispod
tališta ( jedno prazno mjesto na 10000 mjesta u rešetki)
15
Zadatak 1.
Računski odredi: - broj atoma u 1m3 željeza
- broj vakancija u 1 m3 željeza na temp. 600C
ako je zadano: NA =6,023·1023 [atoma/mol]
𝜌 = 7650 𝑘𝑔/𝑚3
Qv =0,75 [eV/atom]
AFe=55,84 [kg/kmol]=55,84·10-3[kg/mol]
𝑘 = 1,38 ∙ 10−23 [J/atom·K]=8.62·10-5eV/atom·K
Rješenje:
BROJ ATOMA U 1m3 ŽELJEZA:
𝑛 𝜌 ∙ 𝑁𝐴 7650 ∙ 6,023 ∙ 1023 28 𝑎𝑡𝑜𝑚𝑎/𝑚3
𝑁= = = = 8,25 ∙ 10
𝑉𝑐 𝐴𝐹𝑒 55,84 ∙ 10−3

BROJ VAKANCIJA U 1 m3 ŽELJEZA NA TEMP. 600C

𝑄 0,75
− 𝑣 28 −
𝑁𝑣 = 𝑁 ∙ 𝑒 𝑘𝑇 = 8,25 ∙ 10 ∙ −5
𝑒 8,62∙10 ∙ 600+273 = 3,873 ∙ 1024 𝑎𝑡𝑜𝑚𝑎/𝑚3

16
 Broj vakancija u 1 m3 metala
𝑛 𝜌 ∙ 𝑁𝐴
1E+26
𝑁= = 𝑎𝑡𝑜𝑚𝑎/𝑚3
9E+25 𝑉𝑐 𝐴
Željezo
8E+25
𝑄𝑣
−𝑘𝑇
7E+25 Bakar 𝑁𝑣 = 𝑁 ∙ 𝑒 𝑣𝑎𝑘𝑎𝑛𝑐𝑖𝑗𝑎
Broj vakancija

6E+25

5E+25

4E+25

3E+25

2E+25

1E+25

1E+12
0 200 400 600 800 1000
Temperatura [C]
1.8E+23
1.6E+23
Željezo Bakar
1.4E+23
𝜌 kg/𝑚3 7650 8920 Broj vakancija Željezo
1.2E+23
𝐴 kg/𝑘𝑚𝑜𝑙 55,845 63,546 1E+23 Bakar
Nv [atoma/mol] 6,02E+23 8E+22
𝑘 [eV/atom·K] 8,62E-05 6E+22
𝑄𝑣 [eV/atom] 0,75 0,9 4E+22
2E+22
N [atoma/m3] 8,25E+28 8,45E+28
1E+12
0 100 200 300 400
Temperatura [C] 17
SELJENJE VAKANCIJA – difuzija atoma u krutnini

• lokalno zagrijavanje materijala uzrokuje umnažanje

vakancija na mjestu zagrijavanja (npr. kod zavarivanja)

• koncentracija vakancija utječe i na toplinsku obradu (žarenje,

otvrdnjavanje precipitatima) – olakšava difuziju

SELJENJE ATOMA

PRIJE

NAKON
SELJENJE VAKANCIJE

18
 Točkaste nepravilnosti kod
legura – krutih rastvora

Cu Zn

Fe

ČELIK
MJED

19
 Točkaste nepravilnosti kod
legura – krutih rastvora
• u praksi nije moguće dobiti čisti metal (metal kojeg čine atomi
samo jednog elementa) - čistoća metala 99.9999% je
problematična i u laboratorijskim uvjetima;
• pri čistoći 99.9999% postoji 1022-1023 nečistoća (stranih atoma)
po m3 metala
• metali uglavnom nisu čisti – atomi „nečistoća” se namjerno
dodaju kako bi se popravila određena svojstva (legure)
Primjer: sterling srebro 92,5%Ag – 7,5%Cu:
• u normalnoj atmosferi čisto srebro Ag ima visoku otpornost
koroziji, ali i nisku čvrstoću
• dodatak bakra bitno povećava čvrstoću bez značajnog gubitka
otpornosti na koroziju 20
Dodatkom stranih atoma metalu nastaju kruti rastvori
i/ili druge faze, što ovisi o:
• vrsti dodatka,
• koncentraciji i rastvoreni element

• temperaturi.

Legura – kruti rastvor se sastoji iz:

1. rastvarač – element koji daje:
• atome i
• tip rešetke (pretežni element legure) rastvarač

2. rastvoreni element (elementi) – daje:

• samo atome
21
Točkaste nepravilnosti kod legura – krutih rastvora
Strani atomi mogu biti:
• legirni elementi (namjerno dodani) ili
• nečistoće (neizbježni pratilac)
I jedni i drugi su različiti po veličini od atoma rastvarača
što izaziva izvitoperenje i distorziju rešetke

Ovisno o veličini atoma rastvarača i

rastvorenog elementa mogu nastati:
• zamjenski ili supstucijski kristali
mješanci
• uključinski ili intersticijski kristali
mješanci 22
Primjeri:
Zamjenski ili supstucijski Cu Zn

kristali mješanci - MJED

MJED

Uključinski ili intersticijski

kristali mješanci – UGLJIČNI C

ČELIK Fe

ČELIK
23
Zamjenski kristali mješanci

24
 Zamjenski kristali mješanci
Zamjenom pojedinih atoma
rastvarača atomima rastvorenog
elementa nastaje KRUTI RASTVOR.
• Ako je strani atom veći dolazi do
razmicanja susjednih atoma u
kristalnoj rešetki, odnosno do
skupljanja ako je manji.

• Razmicanje i skupljanje atoma

narušava kontinuitet ravnina i
pravaca guste zaposjednutosti –
otežava deformaciju –
povećava čvrstoću metala. 25
Uvjeti nastajanja zamjenskih kristala
mješanca
1. Veličina atoma – razlika u veličini atoma
rastvarača i rastvorenog elementa mora biti unutar
15% za ograničenu rastvorivost, a za
neograničenu rastvorivost unutar 8%
Ukoliko je razlika u veličini atoma veća od 15%
rastvoreni atomi dovode do znatne deformacije
kristalne rešetke te nastaje nova faza, a ne
zamjenski mješanac.
2. Kristalna struktura – za primjetnu rastvorivost
rastvarač i rastvoreni element moraju imati isti tip
kristalne rešetke 26
Uvjeti nastajanja zamjenskih kristala
mješanca
3. Elektronegativnost – znatnija razlika u
elektronegativnosti elementa smanjuje vjerojatnost
nastanka zamjenskih mješanaca, a povećava
vjerojatnost nastajanja intermetalnog kemijskog
spoja.
Za nastajanje zamjenskih mješanaca razlika
elektronegativnosti ne smije biti prevelika.
4. Valencija – ako su svi ostali faktori konstantni,
rešetka rastvarača može rastvoriti veću količinu
rastvorenog elementa s višom valencijom (većim
brojem elektrona u vanjskoj ljusci) nego s nižom
27
 Primjer zamjenskog kristala mješanca
Zamjenski kruti rastvor potpune rastvorivosti:
bakar Cu i nikal Ni
1. radijus atoma: bakar 0,128[nm],
nikal 0,124[nm]
2. tip rešetke: bakar FCC
nikal FCC
3. elektronegativnost: bakar je 1.9,
nikal 1.8
4. valencija: bakar je +1,
nikal +2
28
Uključinski kristali mješanci

29
 Uključinski kristali mješanci
• kristali kod kojih dolazi do
uključivanja rastvorenog
elementa (nečistoća) u prazna
mjesta rešetke rastvarača
• Metali s rešetkom velikog
pokazatelja gustoće rešetke g
imaju relativno malo praznih
mjesta za uključinske atome
• promjer uključenog atoma
(rastvorenog) u međuprostore
mora biti značajno manji od
promjera atoma rastvarača 30
• maksimalna rastvorivost uključinskih mješanaca
je relativno mala (znatno manja od 10%)
• čak i atomi malih promjera su veći od praznih mjesta
unutar kristalne rešetke – velike deformacije
kristalne rešetke – značajne promjene svojstava
Primjer intersticijskog kristala mješanca
Legiranje željeza ugljikom
• maksimalna rastvorivost na 1145ºC i
to 2,01% C
• rastvorivost na sobnoj temperaturi je
2·10-7% C – praktično je nema
Uključinski mješanac:
• promjer atoma željeza je 1,26 [Å], a legiranje željeza ugljikom
ugljika 0,77[Å] 31
Kombinacija točkastih nepravilnosti
KRETANJE UKLJUČENOG ATOMA

UKLJUČIVANJE

VAKANCIJA

UKLJUČIVANJE

ZAMJENA

ZAMJENA
32
Linearne nepravilnosti
Linearne nepravilnosti
kristalnih rešetki

34
 Linearne nepravilnosti - dislokacije
• Područja u kojem nedostaju atomi u nizu
• dislocare (lat.) – premjestiti
• duljina dislokacije – nekoliko stotina parametara
rešetke (red veličine 10-100 nm / 100-1000 atoma)
• veliki utjecaj na mehanička svojstva (povećanje
broja dislokacija povećava plastičnost materijala)
• Vrste dislokacije:
• Kutna – položena po liniji
• Vijčana – ima spiralan uspon
• Mješovita – kombinacija prethodne dvije 35
 Linearne nepravilnosti – kutna dislokacija
• Nastaju prilikom skrućivanja spajanjem dva jednako orijentirana
kristala od kojih jednom nedostaje jedna ravnina
Burger-ov
vektor

TLAČNO
NAPREZANJE

Linija
kutne
dislokacije VLAČNO
NAPREZANJE

kutna dislokacija naprezanje u području kutne dislokacije

U području dodatne ravnine mijenja se stanje naprezanja:

• iznad ravnine klizanja je područje tlačnih, a
• ispod ravnine klizanja je područje vlačnih naprezanja.
36
 Opis dislokacija – Burgerov vektor
• Burgerov vektor se koristi za opis dimenzija i smjera
najvećih pomaka u kristalnoj rešetki
• Određivanje Burger-ovog vektora: kruženjem od
proizvoljne početne točke ( ) oko linije dislokacije s
jednakim brojem koraka (od atoma do atoma na
jednakoj udaljenosti u svim smjerovima) u smjeru
Burger-ov
kazaljke na satu vektor
b 5
• Korak koji nedostaje, potreban
za zatvaranje kruženja oko linije 5
dislokacije, naziva se Burger-ov 5
vektor b
5
linija dislokacije
(okomita na ravninu crtanja) 37
• Za deformaciju idealne rešetke
potrebna je velika sila smicanja SILA
SMICANJA

• Ako postoji dislokacija – veze

su slabije – jedan sloj atoma se
KLIZANJE
RAVNINA
KLIZANJA

lakše pokreće – manja sila

smicanja deformacija idealne rešetke
NAPREZANJE NAPREZANJE NAPREZANJE
SMICANJA SMICANJA SMICANJA

RAVNINA
KLIZANJA JEDAN KORAK
KLIZANJA
LINIJA KUTNE
DISLOKACIJE

SMJER KLIZANJA deformacija rešetke s kutnom dislokacijom

deformacija realne rešetke
• Smjer klizanja okomit na liniju dislokacije
(Burgerov vektor okomit na liniju dislokacije) 38
Linearne nepravilnosti – vijčana dislokacija

• može nastati djelovanjem F

smičnog naprezanja

• dio kristala se pomakne za

Burger-ov
vektor
jedno mjesto relativno u
odnosu na preostali dio

• smjer klizanja je paralelan

s linijom dislokacije
linija kutne
(Burgerov vektor paralelan F dislokacije

s linijom dislokacije)
• Naziv vijčana dislokacija proizlazi iz oblika putanje
oko linije dislokacije u obliku navoja vijka (zavojnice)
40
 Nastanak vijčane dislokacija

• Smjer klizanja paralelan s linijom dislokacije

F F

Linija vijčane
dislokacije Burger-ov
vektor

vijčana dislokacija vijčana dislokacija – pogled odozgo

41
Nastanak vijčane dislokacije

42
 Linearne nepravilnosti – mješovita dislokacija
• dislokacije u metalu najčešće nisu čiste kutne niti čisto
vijčane, već predstavljaju njihovu kombinaciju

B
mješovita dislokacija
KUTNA pogled odozgo
DISLOKACIJA
VIJČANA
DISLOKACIJA

mješovita dislokacija
43
 Dislokacije – gustoća dislokacija
• dislokacije objašnjavaju veliki nerazmjer između
teoretske (proračunske) i stvarne (izmjerene)
čvrstoće materijala (teoretska čvrstoća ~100x veća)
• kod idealnog kristala gustoća dislokacija jednaka je
nuli
• kod skrutnutih, sporo hlađenih i dugotrajno žarenih
metala gustoća dislokacija iznosi 106 dislokacija/cm2
• hladnim gnječenjem (deformiranjem) gustoća se
povećava na 1012 dislokacija/cm2
• žarenjem hladno gnječenog materijala može se
smanjiti gustoća dislokacija
44
 Mobilnost dislokacija
• djelovanjem naprezanja dolazi do pomicanja
dislokacija unutar kristala
• mobilnost dislokacija ovisi o: - duljini dislokacija i
- vrsti prepreka na
koje nailaze
• prepreke mogu biti izazvane distorzijom rešetke
uzrokovane stranim atomima, te vakancijama
• dislokacije se mogu
međusobno poništavati, ali i
zaplitati (međusobno blokirati)
• izlaskom na slobodnu površinu
ili granicu kristalnog zrna
dislokacija iščezava 45
 Legura titana – snimljeno transmisijskim elektronskim
mikroskopom (TEM) – 50.000X
tamne linije predstavljaju dislokacije unutar jednog kristala 47
Umnožavanje dislokacija deformacijom
Frank – Read-ov izvor dislokacija

Dislokacije se umnažaju na izvoru koji predstavlja dislokacije

duljine „AB". Pod djelovanjem sile linija dislokacije se savija do
formiranja prstena oko izvora. Daljnjim djelovanjem sile proces
se ponavlja (dislokacije se umnažaju).
48
Plošne nepravilnosti
kristalnih rešetki

51
 Plošne nepravilnosti
Ovisno o odstupanju orijentacije osi susjednih
kristala mogu nastati različiti slučajevi:

• Granice zrna
nepravilan raspored
atoma na granici zrna

• Mozaička struktura mozaička struktura

52
Granice zrna
• Orijentacija svakog zrna je slučajna – može se
razlikovati i nekoliko desetaka stupnjeva
• na granici zrna u sloju veličine nekoliko parametara
nema pravilnog rasporeda atoma – raspored atoma
je sličniji amorfnom stanju
GRANICE
TALINA TALINA ZRNA

KLICE KRISTALI OD KOJIH METALNA ORIJENTACIJA

KRISTALIZACIJE SE FORMIRA ZRNO ZRNA KRISTALA

kristalizacija metala
nastajanje polikristalne strukture
53
100mm granice zrna kod niskougljičnog
Granice zrna nelegiranog čelika
54
Mozaička struktura
• nastaje ako je kut odstupanja veličine do ½ lučne sekunde
Dimenzije do sada opisanih nepravilnosti su
bile reda veličine dimenzija atoma.
KUT ODSTUPANJA

VELIKI KUT
ODSTUPANJA

MALI KUT
ODSTUPANJA

KUT
ODSTUPANJA

KUT ODSTUPANJA
mozaična granica zrna kod
struktura mozaičke strukture55
Granice zrna - blizanci
• Posebni tip granice zrna koji ima specifičnu simetriju rešetki
- atomi s jedne strane ravnine blizančenja predstavljaju
zrcalnu sliku onih s druge strane
• Nastaje djelovanjem mehaničkih smičnih sila
• Pojavljuje se određenim kristalografskim ravninama i
pravcima (najčešće se javlja kod HCP rešetke jer ista ima
mali broj kliznih sustava za
alternativan način deformacije) )

RAVNINA BLIZANČENJA
 Pogreška redoslijeda slaganja ravnina guste
zaposjednutosti
• Pronalazi se kod metala koji kristaliziraju FCC rešetkom
• Pogreška nastaje u redoslijedu npr. ABCACBC (dodana
ravnina remeti pravilnu FCC strukturu plošno centrirane
kubne rešetke)

57
Volumenske nepravilnosti

58
 Volumenske nepravilnosti
• pore, šupljine, uključci drugih tvari, segregacije

• mogu biti od mikroskopskih dimenzija do šupljina

veličina lopte ili pukotina dugih nekoliko metara

• nastaju za vrijeme proizvodnje i obrade metala

(lijevanje, zavarivanje ...)
PORE U ZAVARU ŠUPLJINE U ODLJEVKU UKLJUČCI TROSKE
 Titranje atoma
• svaki atom u skrutnutom metalu titra vrlo visokom
frekvencijom oko svog središnjeg položaja u
kristalnoj rešetci,
• vibracije atoma mogu se shvatiti
kao defekti rešetki
• u bilo kojem trenutku vremena svi atomi nemaju
istu frekvenciju i amplitudu titranja, niti istu
energiju (postoji distribucija energije atoma oko
neke srednje vrijednosti)
• vremenom se energija titranja svakog pojedinog
atoma mijenja

60
• frekvencija titranja (20C) 1013 [Hz]
• amplituda titranja(20C)  10-12 [m] = 10-3 [nm]
• zagrijavanjem metala amplitude titranja rastu –
raste volumen
• do taljenja krutine dolazi kada unutarnja energija
poraste dovoljno da prekine vezu između atoma

zagrijavanje metala zagrijavanje nemetala

61
Skrućivanje čistog metala
Zašto se izučavaju pojave pri skrućivanju
čistog metala ?

Pojave koje se dešavaju pri skrućivanju čistog

metala važne su zbog razumijevanja faznih
dijagrama legura.
Poznavanje pojava pri skrućivanju u praktičnoj
primjeni, npr. kod lijevanja, važne su zbog:
• procjene energije potrebne za taljenje,
• količine taline potrebne za ispunjavanje kalupa,
• dimenzioniranja hladila i izolatora u svrhu
ravnomjernijeg skrućivanja i hlađenja ....

64
Sadržaj

1. pojave pri skrućivanju čistih metala;

2. izgled krivulja hlađenja čistih metala;
3. nastanak kristala iz taline;
4. oblik kristalnih zrna koji nastaje
skrućivanjem;
5. faktori koji utječu na veličinu i oblik kristalnih
zrna;

65
 POJAVE PRI ZAGRIJAVANJU I
SKRUĆIVANJU ČISTIH METALA
• Ioni u kristalnim rešetkama pri sobnoj temperaturi
titraju frekvencijom oko 10 THz i amplitudama do
maksimalno 0,01 parametar rešetke.

• Na povišenim temperaturama povećana je i

energija titranja (povećana je amplituda titranja i
volumen metala).

• Ako se zagrijavanjem krutog metala nadvladaju

kohezivne sile dolazi do taljenja.

66
 POJAVE PRI ZAGRIJAVANJU I
SKRUĆIVANJU ČISTIH METALA
• Razmak iona u talini veći je nego u krutnini
(volumen taline veći je za nekoliko %).

• Daljnjim dovođenjem topline talini dolazi do

pregrijavanja. Pri nekoj temperaturi atomi više
energije se izdvajaju te čine metalnu paru.

• Oduzimanjem topline metalne pare se

kondenziraju, temperatura taline pada i počinje
skrućivanje (kristalizacija).

67
Krivulje hlađenja čistih metala
 Krivulje hlađenja čistih metala
• Ako se promjene temperature
prilikom hlađenja bilježe u jednoliko
hlađenje
dijagramu hlađenja („temperatura
– vrijeme”) dobiva se krivulja zastoj
hlađenja. hlađenja

• Praćenjem pojava u talini i

promjene temperature uočava se jednoliko
prilično jednoliko hlađenje taline hlađenje
do početka skrućivanja
krivulja hlađenja
• Skrućivanje je popraćeno zastojem čistog metala
u padu temperature - stojište sve
dok se talina ne skrutne.
• Nakon skrućivanja temperatura pada jednoliko.
• Temperatura na kojoj je
došlo da zastoja zove se
stojište. -Q

• Prilikom skrućivanja to je talište

skrutište, a prilikom
taljenja talište.
te Dt
• U realnim uvjetima
temperature skrutišta i skrutište
tališta se neznatno
+Q
razlikuju zbog utjecaja
brzine hlađenja –
temperaturna histereza. temperaturna histereza

Do temperaturne histereze dolazi zbog potrebe savladavanja

energetske barijere pri skrućivanju/taljenju. 70
• Do zastoja na krivulji hlađenja dolazi
zbog oslobađanja latentne topline
skrućivanja.
• Latentna toplina ∆𝐺 je jednaka
razlici unutarnje energije atoma u
rastaljenom stanju neposredno
prije skrućivanja i unutarnje
energije atoma u krutom stanju
neposredno nakon skrućivanja
• Znatan utjecaj na formiranje strukture ima brzina
hlađenja koja predstavlja omjer pada temperature i
vremenskog intervala:
Dt dt
v hl = = K / s 
D  d
Napomena: dijagram hlađenja i grijanja ; brzina hlađenja i grijanja u dijagramu 71
Nastanak kristala iz taline
 Nastanak kristala iz taline
• Odvođenjem topline talini se
temperatura snižava do
temperature skrutišta.
• Prve stanice kristalne
rešetke nastaju na mjestima:
➢ finih nečistoća uz
hladne stjenke kalupa ili,
➢ slučajnog zgušnjavanja
atoma koji se vezuju u
rešetku.

73
• Hlađenjem se amplitude titranja atoma smanjuju, a višak
energije predaje okolini (latentna toplina skrućivanja)

• Kristali rastu u različitim smjerovima

• Smjer rasta kristala je najintenzivniji u smjeru

suprotnom od smjera odvođenja topline.

• Uslijed cirkulacije taline nastali se kristali mogu lomiti na

više dijelova oko kojih dalje napreduje kristalizacija,
između kristala nalazi se preostala talina koja se
postepeno skrućuje

74
• Na kraju skrućivanja krutnina sadrži veliki broj
različito orijentiranih kristalnih zrna.

a) Poliedarski oblik zrna

b) Štapićasti oblik zrna
c) Igličasti oblik zrna
d) Pločasti oblik zrna
a) b) c) d)

• Oblik i veličina zrna ovise o:

➢ brzini skrućivanja (brzini odvođenja topline),
➢ smjeru odvođenja topline i,
➢ broju mjesta na kojima je započela kristalizacija.
• Mjesta početka kristalizacije zovu se klice
kristalizacije – najčešće se radi o fino raspršenim
nečistoćama visokog tališta. 75
 NUKLEACIJA
(pojava klica kristalizacije)
Homogena
(uslijed toplinskih vibracija
atoma u talini dolazi do
slučajnog formiranja
kristalne strukture) klica
oblika sfere – do ovog tipa
nukleacije dolazi uz
pothlađenje od oko 100C
Heterogena
(klice kristalizacije
predstavljaju nečistoće i
čestice visokog tališta koje
su redoviti pratioci) klice
oblika odsječka sfere – do
ovog tipa nukleacije dolazi
kod pothlađenja od 15C
HOMOGENA NUKLEACIJA (klice oblika sfere)
pothlađenje
T<Tm (temperatura niža od tališta)

potrebna dodatna
Energija potrebna za

energija za rast
talina
energija potrebna nastajanje
latentna toplina Wf nove površine klica
za nastajanje oslobođena
nove površine r

kristala
skrućivanjem
DH – latentna toplina skrućivanja spontani rast kristala
(promjena entalpije);
Ukupna energija
r – radijus klice kristalizacije
Radijus klice, r
Tm – talište (apsolutna
temperatura)
T – apsolutna temperatura na
koju je pothlađena talina Energija (latentna toplina)
oslobođena skrućivanjem
SL- površinska energija (energija kritični volumena klice
potrebna za nastajanje novih radijus r*

površina)
Energija potrebna za nastajanje sferične
klice kristalizacije (homogena nukleacija)
HOMOGENA NUKLEACIJA (klice oblika sfere)

Homogena Ne dolazi do
nukleacija nukleacije DH – latentna toplina skrućivanja
(promjena entalpije);
r* – kritični radijus klice
Kritični radijus za kristalizacije
daljnji rast kristala, r* Tm – talište (apsolutna
Radijus kristala, r

1nm
0 Thom
Apsolutna temperatura, T
temperatura)
T – apsolutna temperatura na
Gornja granica koju je pothlađena talina
veličine nastalih SL- površinska energija
klica (≈100 atoma) (energija potrebna za
nastajanje novih površina)
Tm

Energija potrebna za nastajanje sferične

klice kristalizacije (homogena nukleacija)
 HETEROGENA NUKLEACIJA (klice oblika odsječka sfere)
talina
Heterogena klica 10º
kristalizacije
klica
r=18nm

Heterogena Katalizator (nečistoća, kruta čestica ili stjenka lonca)

nukleacija
Homogena Gornja granica veličine
nukleacija nastalih klica (≈100 atoma) DH – latentna toplina
18nm
za heterogenu kristalizaciju skrućivanja
(promjena entalpije);
Radijus kristala, r

Kritični radijus za daljnji

rast kristala, r*
r – radijus klice
kristalizacije
Tm – talište (apsolutna
Gornja granica veličine
nastalih klica (≈100 atoma)
temperatura)
1nm za homogenu kristalizaciju T – apsolutna temperatura
na koju je pothlađena
talina
0 Thom Thet Tm SL- površinska energija
Apsolutna temperatura, T (energija potrebna za
talina
nastajanje novih
Homogena klica klica površina)
kristalizacije r
 Krutina i talina u ravnoteži Krutina i talina izvan ravnoteže
temperatura jednaka temperaturi tališta temperatura niža od temperature tališta
T=Tm T<Tm

talina

talina
krutnina
krutnina

DG>0

DG=0

q – energetska barijera za skrućivanje;

DG – Gibbs-ova energija (pokretačka energija skrućivanja)
 Utjecaj brzine hlađenja
na veličinu kristalnog zrna
brzina nastajanja
brzina nastajanja novih klica

novih klica
brzina rasta klica

brzina rasta kristala

v1 v2 v3 brzina hlađenja
• Ako je prilikom skrućivanja brzina nastajanja novih klica velika
dobiva se sitnozrnasta struktura – skrućivanje nastaje na više
mjesta pa ne mogu nastati velika zrna
• Mala brzina nastajanja novih klica – krupnozrnasta struktura
• Brzina nastajanja klica je specifična osobina pojedinog
metala – broj klica se može povećati dodavanjem
umjetnih klica.

• Najčešći oblik kod ljevačke strukture su kristali dendriti

• Kristali dendriti najprije rastu u primarnom, zatim

sekundarnom i na kraju u tercijarnom smjeru

dendritična
mikrostruktura
kristali dendriti lijevane legure
70%Cu – 30%Ni 82
• Na oblik i veličinu kristalnih zrna u skrutnutom materijalu
najlakše se može utjecati usmjerenim hlađenjem.
• Odvođenje topline na donjoj slici lijevo je od središta prema
površini, pa je rast kristala obrnuto usmjeren
• Kod oštrih rubova (gornja slika desno) dobije se nepovoljan
smjer kristala na rubu, koji se lako lome (izbjegavaju se u
lijevanju)
• Zaobljeni rub odljevka omogućava nastanak povoljnije
orijentacije kristalnih zrna

NEPOVOLJNA
ORIJENTACIJA
ZRNA

r r=0
površina bakrene šipke intenzivno hlađena mlazom vode 83
Kod odljevaka različite debljine stjenke:

• na mjestima većeg volumena taline, dodaju se hladila,

• a na mjestima tanjih presjeka dodaje se izolacija zbog

sporijeg odvođenja topline.

Na ovaj način postiže se ujednačena brzina hlađenja –

kristalna zrna približno iste veličine.

hladilo
izolacija

84
Važni termini
•Difuzija •Mješovita dislokacija •Samouključinski atomi
•Granice zrna •Mozaična struktura •Stojište
•Klice kristalizacije •Nepravilnosti kristalnih •Strukturne greške
rešetki
•Koagulacija •Toplinska histereza
•Plošne nepravilnosti
•Krivulja hlađenja •Uključinski ili intersticijski
•Rast zrna mješanac
•Kruti rastvor
•Rastvarač •Vakancije
•Kutna dislokacija
•Rastvoreni element •Vijčana dislokacija
•Latentna toplina
•Zamjenski ili supstitucijski
•Legure
mješanac
•Linearne nepravilnosti
•Lokalne (točkaste)
nepravilnosti

85
Alotropske modifikacije

86
Alotropska modifikacija željeza Fe na 910C
BCC → FCC

87
Promjene u krutnini – alotropske modifikacije
• Pojedini metali u skrutnutom stanju prigodom
hlađenja pokazuju nagle promjene nekih svojstava
pri određenoj temperaturi (volumena-gustoće,
magnetičnosti, električnog otpora, čvrstoće).

• Ove promjene ukazuju na promjene - modifikacije

kristalne rešetke i zovu se alotropske modifikacije
(grčki: alotropos – promjenjiv).

• Primjer: željezo, kositar, kobalt, nikal, mangan, titan...

• Pojavu alotropske modifikacije mogu se pratiti na

krivulji hlađenja (temperatura - vrijeme) ili
dilatometrijskoj krivulji (produljenje - temperatura).
88
ZADATAK:
➢Nacrtati krivulju hlađenja čistog željeza

➢Istaknuti karakteristične temperature alotropskih

modifikacija

➢Ucrtati pripadajuće stanice kristalne rešetke za

odgovarajuća temperaturna područja te njihove
nazive

➢Upisati veličine parametara stanice kristalne rešetke

89
Alotropske modifikacije željeza Fe

Å
Å

.
90
 Alotropske modifikacije željeza Fe
• Temperature modifikacija se mogu nešto razlikovati prema
različitim autorima - temperature alotropskih modifikacija ovise
o količini nečistoća u željezu.
• Prilikom sporog hlađenja taline uočava se nekoliko stojišta na
krivulji hlađenja:
1. 1539ºC skrutište željeza – željezo kristalizira

Å
u prostorno centriranu kubnu rešetku
(delta rešetka -  - željezo)
2. 1400ºC modifikacija rešetke u plošno
centriranu kubnu rešetku

Å
(gama rešetka -  - željezo – austenit)
3. 910 ºC modifikacija rešetke u prostornu kubnu
rešetku (alfa rešetka -  - željezo – ferit)

Å
4. 768 ºC Curie-eva - točka nemagnetična
prostorno centrirana kubna rešetka
postaje magnetična 91
 Alotropske modifikacije željeza Fe
• Prema nekim autorima nemagnetična prostorno centrirana
kubna rešetka (768 - 910ºC) naziva se  - željezo, a
magnetična prostorno centrirana kubna rešetka (ispod 768ºC)
 - željezo.
• Do promjene rešetka BCC → FCC → BCC dolazi zato što
plošno centrirani kub ima nižu slobodnu energiju u
temperaturnom intervalu 910 - 1400ºC.
•  - rešetka može se dobiti i na nižim temperaturama (ispod
910 ºC). Kako to nije njeno stabilno stanje, zagrijavanjem ili
tokom vremena, modificira rešetku u  - željezo.
• Znatnim legiranjem može se  - rešetka zadržati i na sobnoj
temperaturi (nehrđajući austenitni čelici).
• Modifikacije rešetke je najlakše pratiti preko promjene
volumena – skokovite promjene volumena (nekoliko posto) na
modifikacijskim temperaturama. 93
 Alotropske modifikacije željeza Fe - dilatometrija
• Hlađenjem uzorka željeza od 1539→1400ºC ( rešetka) dolazi
do kontinuiranog skraćenja do temperature modifikacije u 
rešetku.
• Na 1400ºC dolazi do modifikacije rešetke BCC → FCC tj.  → 
- skokovito smanjenje volumena – skokovito skraćenje
uzorka.
• Daljnjim hlađenjem u temperaturnom intervalu 1400→910ºC
uzorak s  rešetkom se kontinuirano skraćuje.
• Na 910ºC dolazi do modifikacije rešetke FCC → BCC tj.  → 
- skokovito povećanja volumena – duljina uzorka skokovito
raste.
• Hlađenjem do sobne temperature volumen se kontinuirano
smanjuje – kontinuirano se smanjuje duljina uzorka.
94
t,ºC t,ºC
TALINA
TALINA

1539 1539
 – željezo - ferit  – željezo - ferit
1400 1400

 – željezo - austenit  – željezo - austenit

910 910
 – željezo - ferit  – željezo - ferit
768 768

 – željezo - ferit  – željezo - ferit

, min V, mm3 ili l, mm

KRIVULJA HLAĐENJA - Fe DILATOMETRIJSKA KRIVULJA - Fe

Napomena: Krivulje vrijede za jako sporo hlađenje

 Alotropske modifikacije željeza Fe
• Na modifikacijskim temperaturama dolazi do nagle promjene
rastvorivosti primjesa u metalu.

•  – rešetka može rastvoriti veliku količinu uključinskih

atoma i plinova (ugljik, vodik, dušik).

•  – rešetka praktički ne rastvara uključinske atome.

• Ove činjenice bitno utječu na mogućnost promjene

mehaničkih svojstava kontroliranim grijanjem i hlađenjem
metala.

• Kod svake opisane modifikacije, prilikom hlađenja,

oslobađa se latentna toplina (znatno manjeg iznosa nego
prilikom skrućivanja).

96
 Alotropske modifikacije željeza Fe
Alotropske modifikacije kod bržeg hlađenja
• Kod bržeg hlađenja taline skrućivanje može početi i na nižoj
temperaturi zbog pothlađenja (temperaturna histereza).
• Slično, bržim hlađenjem, do alotropske modifikacije može
doći na nižoj temperaturi od normalne.
• Nastaju nestabilne strukture – koje imaju višu slobodnu
energiju od stabilnih struktura. SAVLADAVANJE
ENERGETSKE

• Prijelaz iz nestabilne ili BARIJERE

METASTABILNO

metastabilne u stabilnu STABILNO

strukturu postiže se
dovođenjem toplinske ili
mehaničke energije izvana
ENERGIJA

potrebne za savladavanje
energetske barijere.
97
 Alotropske modifikacije kositra Sn
Primjer alotropske modifikacije kositra
• Skrutište kositra je 231,9ºC
• Kositar u rasponu temperatura 231,9 do 13,2ºC kristalizira
ortorompskom kubnom rešetkom – rastezljiv materijal –
bijeli kositar ( kositar)
• Hlađenjem ispod temperature -50ºC modificira svoju rešetku
u kubnu rešetku vrlo sličnu rešetki dijamanta – krta struktura
(siva praškasta materija) –  kositar – ova pojava naziva se
kositrena kuga (zagrijavanjem iznad 13,2ºC transformira u
ortorompsku kubnu rešetku)
• Kako je  kositar jako stabilan do modifikacije dolazi na
znatno nižim temperaturama (za 50-60)
• Propast ekspedicije kapetana Scotta na Južnom polu 1912.g.
98
 KOMPLICIRANA KUBNA REŠETKA
KRTO
RASTEZLJIVO
ORTOROMPSKA KUBNA REŠETKA

NAKON
DULJEG
HLAĐENJA

BIJELI  KOSITAR SIVI  KOSITAR

99
Legure
LEGURE

101
Čisti metali se rijetko koriste (problematična i skupa proizvodnja):

➢ u novije vrijeme koriste se vlakna (monokristali vrlo male

gustoće dislokacija) iznimno visoke čvrstoće (desetak
puta veće od čvrstoće polikristala) za armiranje slabije
matrice (npr. karbonska vlakna).

Tehnički čisti metali – upotrebljavaju se:

➢ u elektrotehnici zbog dobre vodljivosti (bakar, aluminij);
➢ zbog visoke temperature taljenja (volfram, molibden);
➢ kao antikorozivni materijali (oblaganje titanom, bakrom,
posude od čistog željeza – ARMCO za rastaljeni cink,
prevlake cinka, nikla, kroma, kadmija, olova ...);
➢ kao ukrasne prevlake (krom, nikal, zlato, srebro ...)
➢ Kao električni kontakti zbog dobre vodljivosti i otpornosti
oksidaciji (platina, nikal, iridij, molibden…) 102
TEHNIČKI ČISTI METALI (najviše 0,1% primjesa) :
• teško se dobivaju - skupi su;
• niske čvrstoće (meki) – nedeformirane klizne ravnine i
pravci olakšavaju deformaciju;
• često nepovoljnih kemijskih i fizikalnih svojstava;
• teško obradivi standardnim postupcima – naljepci na
alatu.
LEGURE
Znatno se više koriste nego čisti metali. Legure imaju veće
količine primjesa koje su: namjerno dodani elementi (metali ili
drugi elementi) ili nečistoće
• Sudionici u leguri nazivaju se komponente.
• Broj korištenih komponenti je oko 80.
• U primjeni je oko 3000 dvokomponentnih i 80000
višekomponentnih legura. 103
Faze u legurama
 Faze u legurama
Faza – homogeni dio tvari – sva fizikalna i kemijska
svojstva ista u bilo kojem djeliću volumena iste faze.

• Čisti metali mogu imati samo dvije faze: 1) talina

2) krutnina

• Kod legura broj faza može biti veći – ovisi o

rastvorivosti komponenti u talini i krutnini.
Podjela legura prema njihovoj rastvorivosti u talini i
krutnini:
• legure potpune rastvorivosti
• legure djelomične rastvorivosti
• legure potpune nerastvorivosti
105
 Faze u legurama
• U talini: - npr. olovo i aluminij (bitno različite gustoće)
formiraju dvije odvojene faze (talina aluminija
pliva na talini olova) – primjer potpune
nerastvorivosti u talini.

106
 Legure - faze u krutnini
• Komponente potpune rastvorivosti:
nastaje samo jedna vrsta kristala mješanaca (jedna faza)

• Komponente djelomične rastvorivosti

nastaje više vrsta kristala mješanaca (više faza)

• Komponente potpune nerastvorivosti

nastaju čisti kristali svake komponente (više faza).

90%Cu; 10% Ni 54%Pb; 28%Sb; 18%Sn

(samo jedna faza) (više faza) 107
 Faze u legurama
Čisti kristali jedne komponente (kristali izgrađeni od
samo jednog elementa) – u legurama koje nemaju nikakvu
rastvorivost u krutnini.
• Npr. olovo (radijus atoma 1,73 Å) odvojeno kristalizira u
leguri s željezom (1,24 Å), cinkom (1,33 Å), bakrom (1,28
Å)...
• Male količine olova u tim legurama olakšavaju obradu
skidanjem čestica – strugotina se lomi na mjestima kristala
olova
Kristali mješanci (krute otopine) – kada jedna komponenta
(rastvarač) zadrži svoju rešetku, a atomi druge komponente
(rastvorena komponenta) se uključe ili zamjenjuju atome na
pojedinim mjestima u rešetki rastvarača.
108
 Faze u legurama
Kristali mješanci (krute otopine) mogu biti:

1) uključinski – intersticijski

2) zamjenski – supstitucijski

Struktura može biti:

1) sređena – struktura unutar kristalnog zrna

2) nesređena – granice kristalnog zrna

 Zamjenski kristali mješanci
• Imaju kristalnu rešetku prevladavajuće komponente.

• Strani atomi na pojedinim mjestima u rešetki zamjenjuju

atome osnovnog elementa.

Kod dvokomponentnih legura postoje samo dvije vrste

atoma tj. komponenti:

1. Rastvarač – daje atome i tip rešetke

2. Rastvorena komponenta – daje samo
atome

110
 Zamjenski kristali mješanci
Kristali mješanci mogu biti s ograničenom (češće) i
neograničenom (rjeđe) rastvorivošću u krutnini.

Ako postoji neograničena rastvorivost kaže se da

komponente imaju potpunu rastvorivost u krutnini.
RASTVORENA
KOMPONENTA

RASTVARAČ

111
 Zamjenski kristali mješanci

Rastvorivost ovisi o:

1. relativnoj veličini atoma;

2. tipu kristalne rešetke rastvorenog elementa;

3. elektronegativnosti;

4. valenciji legirnih elemenata.

Ukoliko se valencije rastvarača i rastvorene

komponente razlikuju, manje valentni element može
rastvoriti više atoma drugog elementa. Npr. Cu-
rastvara 32% Zn--, a Zn- - rastvara samo 2% Cu-.
112
 Zamjenski kristali mješanci

Uvjeti potpune rastvorivosti u krutnini:

1. razlika relativne veličine atoma nije veća od 8%;

2. obje komponente imaju isti tip kristalne rešetke;

3. legirni elementi su blizu u periodičkom sustavu

elemenata (isti red veličine elektronegativnosti);

4. približno jednak broj valentnih elektrona.

113
 Uključinski kristali mješanci
• Nastaju uključivanjem atoma rastvorenih elemenata u slobodne
prostore rešetke rastvarača.
• Najčešći uključinski elementi su ugljik (C) – 0.77Å, dušik (N) -
0.75Å, vodik (H) - 0.37Å, bor (B) - 0.83Å
• Mala koncentracija uključinskih atoma izaziva veliko
izvitoperenje rešetke rastvarača
• Mali sadržaj uključinskih atoma – značajne promjene svojstava

RASTVORENA
KOMPONENTA

RASTVARAČ

114
 Kristali intermetalnih spojeva
Posebna podskupina kemijskih spojeva jesu
intermetalni spojevi.

Kristali intermetalnog spoja su kemijski spojevi dva

ili više elementa iz grupe metala koji tvore rešetku
novog tipa.

Novonastala rešetka intermetalnog spoja ne odgovara

rešetki niti jedne komponente.

115
 Kristali intermetalnih spojeva
Rešetke kemijskog intermetalnog spoja su uglavnom
komplicirane bez kliznih ravnina i pravaca.
Karakteristika kemijskog spoja jest točno određeni omjer i
raspored atoma u spoju.

Kristal intermetalnog spoja Supstitucijski kristal mješanac

Usporedba kristala intermetalnog spoja i kristala mješanca
116
 Kristali intermetalnih spojeva
Primjeri kristala intermetalnog spoja:
- željezni karbid Fe3C - kromov karbid Cr23C6
Fe

- željezni nitrid Fe3N - kromov karbid Cr3C2

117
 Kristali intermetalnih spojeva

• Iznimno, između metalnih komponenti mogu nastati

intermetalni spojevi i ako atomi nisu u točno određenom
brojčanom odnosu.

• Kristali intermetalnog spoja su tvrdi i krti.

• Kako su elektroni u intermetalnom spoju vezani ovi

kristali imaju i veliki električni otpor.

• Atomi u intermetalnom spoju povezani su kombinacijom

metalne, kovalentne i ionske veze.

118
ZADATAK

Odredi koncentraciju ugljika u intermetalnom

(kemijskom) spoju željeznog karbida Fe3C!
PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

Iz periodičkog sustava elemenata → AFe=55,845 [g/mol]

AC=12,011 [g/mol]

Maseni udio ugljika u kemijskom spoju Fe3C jest:

AC 12,011
XC = = = 0,066897100% = 6,6897%
3  A Fe + A C 3  55,845 + 12,011

119
 Mehaničke smjese kristala
Ukoliko se skrućivanje legure odvija pri konstantnoj
temperaturi (stojište na krivulji hlađenja) nastaje fina
smjesa sitnih i različitih kristala - eutektikum.

Eutektikum ima vrlo

homogena svojstva zbog
sitnog zrna pa se može
promatrati kao posebna faza.

eutektikum – grčki:
eu – dobro tehtein - graditi

Eutektikum - smjesa
sitnih kristala
120
 Mehaničke smjese kristala
• Pojava nastanka homogene smjese sitnih kristala može nastati
i prilikom pretvorbe u krutnini (slično eutektičkoj pretvorbi) –
eutektoidna pretvorba.
• Smjesa ovako dobivenih kristala zove se eutektoid.

PERLIT
AUSTENIT (ferit + željezni karbid)

hlađenje
stojište
na
723ºC

Eutektoid – lamele kristala ferita i

željeznog karbida Fe3C - PERLIT 121
 Skrućivanje legura
Pojave pri skrućivanju legura su složenije nego kod
čistih metala i mogu se podijeliti na:
1. Skrućivanje legura s potpunom rastvorivošću u
talini i krutnini

• Kod ovakve legure postoji

temperaturni interval u
kojem se odvija skrućivanje u
kojem je usporen pad
temperature – oslobađanje
unutarnje energije (latentne
topline) prilikom skrućivanja
krivulja hlađenja legure s
potpunom rastvorivošću u krutnini
2. Skrućivanje legura (eutektičke koncentracije) s
potpunom rastvorivošću u talini i djelomičnom (ili
nikakvom) u krutnini
• Kod ovakve legure postoji točno
određena koncentracija čije se
skrućivanje odvija pri
konstantnoj temperaturi nižoj
od temperatura tališta obje
komponente.
• Nastaje mehanička smjesa
kristala – eutektikum.
• Krivulja hlađenja ima stojište krivulja hlađenja legure
kao i čisti metali. eutektičke koncentracije

123
3. Skrućivanje legura (neeutektičke koncentracije) s
potpunom rastvorivošću u talini i djelomičnom (ili
nikakvom) rastvorivošću u krutnini.
• Ukoliko legura ima koncentraciju
blisku eutektičkoj, skrućivanje
započinje nastankom jedne
faze, a ostatak taline se skrutne
kao eutektikum.
• Skrućivanje dijela taline odvija
se u temperaturnom intervalu
(usporeno hlađenje), a ostatka
pri eutektičkoj temperaturi krivulja hlađenja legure
nadeutektičke i
(stojište na krivulji hlađenja).
podeutektičke
koncentracije 124