You are on page 1of 5

METALI

metali (lat. metallum < grč. μέταλλον: rudnik; ruda), elementarne tvari
koje se odlikuju nizom karakterističnih svojstava: osobitim (metalnim)
sjajem, dobrom provodnošću topline i elektriciteta. Svi su metali pri
sobnoj temperaturi čvrste tvari, osim žive, koja je kapljevina (talište –
38,83 °C). Atomi su im u kristalnoj rešetki povezani zajedničkim, lako
pokretljivim vanjskim elektronima, tj. metalnom vezom (→ KEMIJSKE
VEZE). Osim metala koje se u prirodi javljaju u elementarnom stanju, svi
se ostali metali dobivaju iz ruda kemijskom reakcijom (redukcijom).

Crni metali:

lijevano željezo, čelik, krom…

Laki obojeni metali:

aluminij, magnezij, litij, berilij, titanij...

Teški obojeni metali:

bakar, cink, olovo, kositar, živa...

Plemeniti metali:

zlato, srebro, platina…

Zbog svojih dobrih svojstava mnogi metali se upotrebljavaju u čistom


stanju. Kako bi se poboljšala njihova svojstva metali se često miješaju s
drugim metalima ili nemetalima te tako nastaju legure ili slitine.

Neke od najpoznatijih slitina su:

 čelik
 bronca
 mjed.

Čelik (nȁdo ili ocal)[1] je slitina željeza s ugljikom (od 0,008% do


2,14 % [2][3]). Gotovo sva količina proizvedenog sirovog željeza iz
visoke peći prerađuje se u čelik, jer su njegova mehanička svojstva
mnogo bolja od svojstava željeza. Odlikuju se velikom čvrstoćom,
tvrdoćom, žilavošću, mogućnošću lijevanja i mehaničke obrade, te
velikom elastičnošću.

 Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium [bakar]) su općenito


sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak
jednoga (najčešće kositar). Svojstva mnogobrojnih vrsta bronce,
njihova primjena i ime ovise o vrsti i udjelu dodanih sastojaka.
Svojstvena im je velika čvrstoća i tvrdoća (tvrđe su od bakra), kao
i otpornost na koroziju.
Lakše se tale i dobro se lijevaju, pa se rabe za izradu različitih
ventila, zupčanika, novca, ukrasnih predmeta, skulptura, dijelova
brodskih paluba i propelera, itd
 Mjed (ili mesing; tombak je stari naziv za mjed, a posljedica je
turcizma) je slitina bakra i cinka, mada može sadržavati i manje
količine drugih metala (Sn, Fe, Mn, Ni, Al i Si).
Mesinzi su otporni na koroziju, te su tvrđi od bakra i cinka; mekši
su od bronce, zbog čega se od nje lakše obrađuju - bolje izvlače,
valjaju i savijaju; tj. mogu se dobro tokariti, lijevati i polirati. Ta
povoljna svojstva mjedi posljedica su njezine kristalne strukture te
fine i kompaktne mikrostrukture. Različite vrste mjedi čine
značajnu skupinu slitina zbog svojih dobrih mehaničkih svojstava,
lake obradivosti i lijepe boje.

Prema namjeni čelici se mogu podijeliti na: [5]

 Konstrukcijski čelik: to je ugljični čelik (obični ili plemeniti) s


udjelom ugljika manjem od 0,6% ili legirani (uglavnom s
manganom, silicijem, kromom, niklom, volframom). Koriste se za
izradu čeličnih konstrukcija, sastavnih dijelova strojeva, aparata i
različitih uređaja. Razlikuju se obični (ugljični ili niskolegirani)
čelici za opću masovnu upotrebu i plemeniti (rafinirani) ugljični ili
legirani čelici za dijelove s većim zahtjevima (dijelovi strojeva
itd.);
 Alatni čelik: to je plemeniti ugljični ili legirani čelik s udjelom
ugljika od 0,6% do 2,06% ili legirani (uglavnom s kromom,
volframom, vanadijem, molibdenom, kobaltom), a koriste se za
izradu alata;
 Specijalni čelik.

Oznaka čelika se sastoji iz tri dijela Č. XXXX

 slovni simbol Č: označava materijal – čelik;


 osnovna oznaka: sastoji se od 4 brojčana simbola i označava vrstu
čelika;

Čelici s negarantiranim kemijskim sastavom;

 simbol na prvom mjestu je 0 i označava pripadnost čelika ovoj


grupi (čelici s negarantiranim kemijskim sastavom);
 simbol na drugom mjestu označava grupu minimalne vlačne
čvrstoće:

Čelici s garantiranim kemijskim sastavom

U ovu grupu spadaju: [2]

 ugljični čelici: obični konstrukcijski čelici s garantiranim


kemijskim sastavom;
 legirani čelici:
 niskolegirani čelici sa zbrojem legirajućih elemanata manjim od
5%;
 visokolegirani čelici sa zbrojem legirajućih elemanata većim od
5%;
Ugljični čelici

 simbol na prvom mjestu je uvijek 1;


 simbol na drugom mjestu je 10 puta % ugljika (maseni udio),
zaokružen na desetinu.

Legirani čelici

 simbol na prvom mjestu je brojčani simbol najutjecajnijeg legirnog


elementa:

 1 – označava ugljik (sadržaj se množi s faktorom vrijednosti


1);
 2 – označava silicij (sadržaj se množi s faktorom vrijednosti
1);
 3 – označava mangan (sadržaj se množi s faktorom
vrijednosti 1);
 4 – označava krom (sadržaj se množi s faktorom vrijednosti
4);
 5 – označava nikal (sadržaj se množi s faktorom vrijednosti
4);
 6 – označava volfram (sadržaj se množi s faktorom
vrijednosti 7);
 7 – označava molibden (sadržaj se množi s faktorom
vrijednosti 14);
 8 – označava vanadij (sadržaj se množi s faktorom vrijednosti
17);
 9 – označava ostale kemijske elemente (sadržaj se množi s
faktorom vrijednosti 20 za kobalt, 30 za titanij, 1 za bakar, 1
za aluminij);

 simbol na drugom mjestu:

 kod ugljičnih čelika s propisanim kemijskim sastavom


označava deseterostruku vrijednost maksimalnog postotka
ugljika, zaokruženog na desetine. Ako čelik sadrži 0,90% C
ili više, brojčani simbol na drugom mjestu uvijek je 9.
 kod legiranih čelika drugi po redu legirni element s
odgovarajućim brojčanim simbolom.

 simboli na trećem, četvrtom ili petom mjestu označavaju:

 od 0 do 19 – označava ugljični čelik propisanog kemijskog


sastava i legirani čelik namijenjen za toplinsku obradu;
 od 0 do 19 (101 – 199) – označava ugljične i legirane čelike
namijenjene za toplinsku obradu;
 od 20 do 29 (201 – 299) – označava ugljične i legirane čelike
za cementaciju;
 od 30 do 39 (301 – 399) – označava ugljične i legirane čelike
za poboljšanje (kaljenje + popuštanje);
 od 40 do 49 (401 – 599) – označava ugljične i legirane čelike
za alate;
 od 50 do 59 – označava visokolegirane čelike za alate;
 od 60 do 69 – označava čelike s osobitim fizikalnim
svojstvima;
 od 70 do 79 (701 – 799) – označava čelike kemijski
postojane i vatrootporne;
 od 80 do 89 – označava brzorezne čelike;
 od 90 do 99 – označava čelike za automate;
 (od 900 do 901) – slobodno za nove čelike;

You might also like