UVOD U GRADITELJSTVO 6.

PREDAVANJE

6. GRADIVA

Kamen Opeka Beton eljezo i elik Drvo Novi materijali

2

GRADIVA

6.1. Kamen

6.1. Kamen

povijesno gledajui uz zemlju i drvo, kamen je osnovni graevni materijal prve graevine, spomenici, piramide, klasine graevine starog i srednjeg vijeka uvjetno gledajui kamen se do 19.st. (razdoblje dugo 4 tisuljea) preteno koristi kao konstruktivni element, a od 19.st. pa nadalje on ima preteno estetsku funkciju najmasovnija primjena kamena u suvremenom graditeljstvu je vezana uz niskogradnju nezamjenjiv element za donji ustroj prometnica esto se koristi i za gradnju graevina sa povijesnim i monumentalnim karakterom (spomenici, mauzoleji) za rekonstrukciju i konzervaciju vidljivih dijelova povijesnih graevina

Vrste kamena podjela po postanku:

eruptivni kamen
nastao iz rastopljene magme (lave) svojstva: tvrdi kamen, 2100-3300 kg/m3 vrstoa 100-500 N/mm2 podvrste: granit i gabro - ploe za obloge, zidni blokovi kocka za tarace, bazalit - najvri i najtei kamen openito sienit, diorit, tonalit, porfir, andenzit, dijabaz, ...

Danhe, Kina, 2000. g., L=146 m Najvei kameni luk na svijetu - dokaz da se i danas ponekad rade velika ostvarenja u kamenu
3

Razne vrste granita

6.1. Kamen

Vrste kamena podjela po postanku:

sedimentni kamen
nastao troenjem i taloenjem materijala zemljine kore svojstva: meki kamen, 2000-2700 kg/m3 vrstoa 50-160 N/mm2 podvrste: drobljenik, ljunak, pijesak - podloge, nasipi, proizvodnja betona pjeanik - smjesa ljunka i pijeska, oblaganje vapnenac - laka obrada, za zidne i podne obloge, klesance, za proizvodnju vapna dolomit - slian vapnencu, ali vri sadrovac - proizvodnja gipsa tupina - proizvodnja cementa

6.1. Kamen

Vrste kamena podjela po postanku:

metamorfni kamen
promjena svojstava kamena prvih dviju vrsta djelovanjem visoke temperature i tlaka svojstva: tvrdi i srednje tvrdi kamen, 2500-2900 kg/m3 podvrste: mramor, gnajs, serpentin

Vapnenac

Vaenje ljunka 5

Mramorni blokovi na nalazitu

Vrste i obrade mramora

6.1. Kamen

Vrste kamena podjela po obradi:

lomljeni obini lomljeni, ploasti lomljeni, dotjerani lomljeni kamen, kamen za ciklopski zid obraeni poluklesani, klesani, klesanci, kvadri drobljeni usitnjava se drobilicama do poeljnih dimenzija tuenac, drobljeni pijesak

6.1. Kamen

Openita svojstva:
dobar vodi topline trajnost i boja ovise o vrsti kamena openito tvri kameni su trajniji, a meki manje trajni isto vrijedi i za obradivost otpornost na temperaturu pri visokim temperaturama (iznad 550 stupnjeva) u eruptivnom nastaju pukotine, a vapnenci se raspadaju i postaju ivo vapno

Kalcij hidroksid ili vapno nastaje iz vapnenca

Proizvodnja vapna

6.2. Opeka

6.2. Opeka

prvi i najstariji umjetno proizvedeni graevinski materijal (umjetni kamen) prije vie od 5000 godina proizvodila se peenjem pravilno oblikovanih i osuenih glinenih komada kroz tisuljea je zadrala svoj paralelopipedni oblik i slinu veliinu manji komadi lako rukovanje, dugotrajno zidanje vei komadi praktiniji u gradnji, ali se nejednoliko peku i sue pa vie pucaju danas se tome doskoilo izradom opeke veih dimenzija sa upljinama

Nain proizvodnje:
sirovina glina glina nesmije biti premasna niti previe pjeskovita, mora biti bez soli i ostalih tetnih primjesa glinena masa se u ciglani istiskuje kroz kalupe i automatski se ree u komade predviene duine ili visine komadi se sue oduzima im se 10-20% vlage peenje se obavlja u krunim ili tunelskim peima na temperaturi od 9001000 stupnjeva oko 24h cijeli proces peenja sa predgrijavanjem i hlaenjem traje oko 7 dana

opekarski blokovi

...i danas
9

Proizvodnja opeke na poetku 20.st.

10

6.2. Opeka
Vrste opeke:

Vrste opeke:

6.2. Opeka
uplja opeka i uplji opekarski blokovi
koristi se da bi se manjom debljinom zida postigla potrebna nosivost i bolja toplinska izolacija nego kod pune opeke vei komadi upljih blokova zamjenjuju po dvije, tri i vie komada obine (pune) opeke vrlo je popularna za nenosive zidove u skeletnim i slinim konstrukcijama sa nosivim elementima od armiranog betona mogu biti sa vertikalnim upljinama (20-40% presjeka) ili sa horizontalnim upljinama (oko 50% presjeka) tlane vrstoe 2-20 N/mm2

puna opeka
zidanje nosivih i nenosivih, vanjskih i unutarnjih zidova koji e se kasnije bukati dimenzije 250 x 120 x 65 [mm], teina 3.1-3.5 kg, tlana vrstoa 7.5-20 N/mm2 moe biti obina i rupiasta, a kao posebna podvrsta je i fasadna kod koje nije potrebno vanjsko bukanje

11

12

Vrste opeke:

6.2. Opeka
radijalna opeka za zidanje samostalnih tvornikih dimnjaka

6.3. Beton

beton je danas najvie upotrebljavan graevinski materijal prvi materijal slian betonu, star je oko 7500 godina, a nalazi se u Lepenskom Viru, kao ostatak podne konstrukcije prethistorijskog obitavalita

specijalne vrste opeke prepeka ili klinker peenje na 1200 stupnjeva, velike vrstoe, za tarace i prometne povrine i temeljenje u vodi vatrostalna opeka: amotna opeka - moe izdrati temperaturu od 1600 stupnjeva - za obloge loita i donjih dijelova dimnjaka magnezitna, dolomitna, boksitna opeka silikatna opeka za ureaje u kemijskoj industriji (otporna na kemikalije) 13

Izgled obitavalita u Lepenskom Viru

Komad betona iz podne konstrukcije u Lepenskom Viru

3000 g.pr.Kr. Egipani upotrebljavaju mort na bazi gipsa i vapna pri gradnji piramida od opekarskih proizvoda 14

6.3. Beton

800. g.pr.Kr. beton se kao materijal pojavljuje u Grkoj, na Cipru i Kreti prvi pravi beton slian dananjem poinje se koristiti 300. g.pr.Kr. - upotrebljavaju ga Rimljani za izradu betona Rimljani upotrebljavaju pucolanski cement iz Pozzuola, Italija blizu vulkana Vezuva takvim betonom slue se u gradnji Appianskog puta, rimskih toplica, Koloseuma i Pantheona u Rimu, i Pont du Gard akvadukta u junoj Francuskoj

Istraivanja i komercijalizacija proizvodnje hidraulikih veziva kontroliranih svojstava poetak 19. st. Proizvodnja Portland cementa zapoela 1844. u Engleskoj Armirani beton: Lambot i Monier (vrtlar) 1867., Francuska.
Prva graevina od armiranog betona 1871.-1875. Port Chester, NY Ingalls zgrada prvi betonski neboder

6.3. Beton

15

Na prvi armiranobetonski most Lomost Ogulin 1900 god. most na cesti Josip Dol - Senj

16

Sastav i spravljanje betona i proizvoda na bazi cementa:

krupni agregat sitni agregat cement mort voda aditivi vapno
17

6.3. Beton

Vrste betona:

6.3. Beton
betoni normalnih tlanih vrstoa (do 60 N/mm2):
laki betoni (<1900 kg/m3) obini betoni (1900-2500 kg/m3) teki betoni (>2500 kg/m3)

laki betoni

injekcijske mase

beton
torkret

betoni visokih tlanih vrstoa (>60 N/mm2):

granica se stalno pomie, danas se pripravljaju i betoni od 250 N/mm2

obini beton

teki beton 18

Svojstva:

6.3. Beton
tlana vrstoa mu ovici o v/c faktoru, a razvojem betona kroz godine moemo primijetiti napredak cementi sve boljih svojstava

Svojstva:

6.3. Beton
beton mora biti to obradljiviji i to trajniji esto mu se dodaju aditivi u svrhu poboljavanja svojstava:
plastifikatori i superplastifikatori vea tlana vrstoa sa istim v/c faktorom, poveavanje teenja betona i obradljivost

Bez aditiva
19

Sa superplastifikatorom
20

Svojstva:

6.3. Beton
trajnosni problemi

Podjela betona po nainu armiranja:

6.3. Beton

Armirani beton Nearmirani beton Prednapeti beton

21

22

Armirani beton:

6.3. Beton

Prednapeti beton:

6.3. Beton

gradivo nastalo sprezanjem betona i elinih ipki beton se ojaava elinim ipkama koje se postavljaju u podruja gdje se oekuju vlana i posmina naprezanja kako bi elik na sebe preuzeo ta djelovanja i poveao nosivost betona koji preuzima preteno tlana djelovanja

armirani beton u kojem je umjetno stvoreno, prije nanoenja optereenja ili istodobno s njim (obino je to samo vlastita teina), trajno naprezanje to zajedno s naprezanjem od vanjskog optereenja daje naprezanje koje u svakoj toki i za sva predvidiva vanjska optereenja ne premauje naprezanje koje gradivo (beton i elik) moe trajno podnositi ostvaruje se ugradnjom kablova ili ipki za prednapinjanje koje se preama rasteu, a nakon ovrenja betona sidre u njegove plohe ili unutranjost

Staze za prednapinjanje
23 24

Prednapeti beton:

6.3. Beton
Postavljenje glave sidra Postavljenje pree

Prednapeti beton:

6.3. Beton

Prednapinjenje i sidrenje
25 26

6.4. eljezo i elik

6.4. eljezo i elik

eljezo i drugi metali su poznati ovjeanstvu vie od 3000 g. u oblicima raznih ruda iz zemljine kore. Rane primjene eljeza u gradnji pronaene su nekoliko stoljea prije industrijskog doba. Postoje podaci o eljeznim lananim viseim mostovima s drvenim ploama u Kini iz rane dinastije Ming (14-17 st.).

prvobitno se koristilo sirovo i lijevano eljezo, zatim kovano, a kasnije elik sirovine za proizvodnju sirovog eljeza magnetit, hematit, limonit, siderit lijevano eljezo je sirovo eljezo koje se ponovno tali i lijeva u kalupe elik je ona vrsta eljeza u kojoj primjesa ugljika (C) ne prelazi 1,7%

27

eljezna ruda

- u prirodi

- uoi proizvodnje elika

28

6.4. eljezo i elik

6.4. eljezo i elik

Coalbrookdale mjesto u Engleskoj za koje se smatra da je rodno mjesto industrijske revolucije ovdje je Abraham Darby prvi upotrijebio koks pri proizvodnji eljeza Razvoj elika je pridonjeo i razvoju novih vrsta materijala armiranom i prednapetom betonu. Uz to razvoj novih graevnih materijala potie dalnji razvoj elika.

Prva velika struktura od lijevanog eljeza bio je most raspona 30 m nad rijekom Severn kod Coalbrookdale-a napravljen izmeu 1777. i 1779.g. Najvanijom graevinom iz doba kovanog eljeza se smatra Kristalna palaa napravljena u Londonskom Hyde Parku za ugoavanje velike Svjetske izlobe 1851.g.

29

30

6.4. eljezo i elik

elik je prvi puta proizveden u velikim koliinama za potrebe eljeznikih tranica. Glavni graevni materijal za strukture izgraene za Svjetsku izlobu u Parizu 1889.g. Eiffelov toranj.

Proizvodnja elika:

6.4. eljezo i elik

faze proizvodnje elika

postupci proizvodnje: Bessemer-Birne, Siemens-Martin, Thomas, LinzDonawitz, Elektro-pei, Dupleksni postupak

31

BessemerBirne konverter za proiavanj e sirovog eljeza

Lijevanje otopljenog elika u 32 kalupe

6.4. elejzo i elik

Vrste graevnih elika:

Temeljne znaajke:

6.4. eljezo i elik

raznovrsnost podruja primjene hale, zgrade, mostovi, platforme, stupovi, tornjevi, silosi i rezervoari stalni razvoj novih vrsta elika primjer: 1889.g. za gradnju Eiffelovog tornja trebalo je 7000 t elika danas bi trebalo 2000 t materijal za vrhunske tehnike i estetske zahtjeve

elici standardne kvalitete: vrstoa od 300 do 490 N/mm2 elici otporni na koroziju imaju primjese koje ih tite od korozije visokovrsti elici: vrstoa od 500 do 1800 N/mm2

Dijelovi Chrysler zgrade izraeni iz nehrajueg elika

Visokovrsti elici koriste se za prednapinjanje

33 34

Temeljne znaajke:

6.4. eljezo i elik

viestruka mogunost prerade

Svojstva, prednosti, mane:

6.4. eljezo i elik

elementi za izradu elinih konstrukcija

povoljni ekonomski pokazatelji velik izbor elinih elemenata za optimalno i tehniki ispravno ugraivanje u graevinske objekte reciklinost materijala relativno lagana demontaa i ponovna prerada materijala, 50% elika u svjetskoj proizvodnji se dobije reciklaom ekoloka prednost razlae se na elemente koji nisu tetni za okolinu vrhunska tehnologija proizvodnje velike rezerve sirovina u prirodnim resursima i recikliranom materijalu
35

dobre mehanike karakteristike (plastinost, vrstoa, modul elastinosti) plastina svojstva klizanje ili teenje materijala dozvoljava veu deformabilnost prije sloma izraeno svojstvo umornosti materijala irenje inicijalnih pukotina uslijed estih promjena naprezanja podloan koroziji prednosti u brzini izvedbe, jednostavnost pri doradama i odravanju zahtjeva visoku razinu educiranosti pri proizvodnji i izradi elemenata

Korozija elika

36

6.5. Drvo

6.5. Drvo

upotrebljava se od pradavnih vremena uz kamen on je prvi graevni materijal iako se u napretku graevinske tehnike tradicionalni materijali sve vie zamjenjuju, drvo je zbog svojih estetskih i ostalih vrijednosti i dalje u upotrebi u mnogim suvremenim konstrukcijama

Rodovi i vrste drveta:

crnogorino drvo

jela, smreka, bor i ari za graevinske svrhe crnogorino drvo je na prvom mjestu meko, lako, elastino, nestalna na promjene vlanog i suhog u prvom redu se upotrebljava za pomone konstrukcije (skele, potpore), zatim za krovita i neke suvremene konstrukcije tipa reetaka

bjelogorino drvo
hrast i bukva dolaze u obzir za graevinske svrhe, mnogo manje brijest tvrdo, vrsto, dovoljno elastino, dosta dobro izdrava promjene suhog i vlanog, mnogo trajnije od crnogorice vie je napada crvotoina

egzotino drvo
iz uma Sjeverne Amerike kanadski smolasti bor, uti bor, okime, mahagonij utocrvene do crvenosmee boje, tvrdo i vrsto, dobro se polira 38 najvie za izradu furnira i drvenih ploa

37

6.5. Drvo

Lijepljeno lamelirano drvo:

graevinski materijal dobiven od tankih drvenih lamela, (dasaka, talpi), podjednake irine, postavljenih jedna preko druge, meusobno slijepljenih odreenim vrstama ljepila pod odreenim uvjetima i najee predstavlja tapni element konstrukcije praktino neogranienih dimenzija poprenog presjeka i duine ovako dobiveni materijal ima mehanike karakteristike ujednaenije od mehanikih karakteristika masivnog drveta izrada elemenata konstruktivnog sklopa ili cijele konstrukcije arhitektonskih objekata je strogo kontroliran tehnoloki postupak- odvija se u tvornicama lijepljenih konstrukcija

6.5. Drvo

Struktura drveta:
vidi se iz tri karakteristina presjeka:

39

40

10

6.5. Drvo
Prednosti drveta kao graditeljskog materijala:

6.5. Drvo
Mane drveta kao graditeljskog materijala:

jeftinije od suvremenih tvorniki proizvedenih materijla jednostavna obrada laka i brza podnosi dosta velika tlana, vlana i posmina naprezanja povoljna elastinost i mala teina dobar toplinski i akustini izolator otporan protiv opasnih kemijskih utjecaja (kiseline i soli) estetske vrijednosti boja i struktura

lako gorui materijal upija i gubi vlagu bubrenje i utezanje podlono napadima kukaca i liinka (crvotoine) i razvoju plijesni pri visokoj vlazi trajnosni problemi suvremenim sredstvima (premazi, oblaganja) svi ovi problemi mogu se uspijeno suzbiti prilino nehomogen i anizotropan materijal sa prisutnim grekama u strukturi

Jednostavnost i brzina proizvodnje i obrade - moderna pilana lasersko oznaavanje pri 41 piljenju

42

6.5. Drvo
Mane drveta kao graditeljskog materijala:

6.5. Drvo
Zatite drveta:

43

nagorijevanje stari i primitivni nain zatite gdje se drvo pougljenjuje na povrini kako bi se zatitilo od gljivica i bakterija i prodiranja vlage premazivanje uljima i smolama bitumen i katran i njihovi derivati i umjetne smjese se premazuju na povrinu drveta tlano impregniranje u posebnim prostorima se pod tlakom na drvo uputaju kemijske otopine kijaniziranje prosueno drvo se natapa u bazenima sa odgovarajuim otopinama injektiranje umetanje specijalnih industrijski proizvedenih patrona u rupe iz kojih zatim prodire otopina u pore drveta i impregnira ga zatita od vatre zapaljivi dijelovi se dovoljnim razmakom odjele od mogueg izvora vatre 44

11

6.6. Novi materijali

Neprestanim razvojem na svim tehnolokim podrujima (avio-industrija, automobilska industrija, medicina, vojni i svemirski programi) dolazi do izuma, stvaranja i u konanici proizvodnje novih materijala. Sa svojim izvrsnim karakteristikama (visoke vrstoe, dobra izolacijska svojstva, mala teina) oni polagano pronalaze svoje mjesto i u graditeljstvu.

6.6. Novi materijali

da napravimo pregled starih i usporedbu sa novim materijalima u graditeljstvu posluit emo se pojmom duljina pucanja

duljina pucanja =

= jedinina teina

vrstoa

= [kN/m3]

[kN/m2]

=[m]

odnos /, dakle, predstavlja kritinu duljinu pri kojoj puca nit koja visi i to samo zbog utjecaja svoje vlastite teine drvo je u tom smislu ak uinkovitije od elika, dok su novi kompozitni materijali (umjetna vlakanca) najuinkovitija

45

46

6.6. Novi materijali

vrijednosti odnosa / za klasine materijale:
MATERIJAL klasini opeka drvo beton elik 52 elik 105 titan (N/mm) 10 85/37,5 30 520 1 050 900 (N/m) x 10 18 5 25 79,5 79,5 45 / (m) 555,55 21 250 / 9375 1 200 6664 13 376 20 000

6.6. Novi materijali

Primjer upotrebe novog materijal moemo navesti ETFE (etilni tetrafluoretilen) - polimerni materijal Postojana vlana vrstoom od 42 N/mm2 na rasponu temperatura od -185oC do 300oC. U usporedbi sa staklom, teina ETFE filma je 1% teine stakla te je laki za ugradnju i proputa vie svjetla i kada je napet ima takvu neljepljivu povrinu za koju se ne hvata prljavtina te ga ne treba istiti.
ETFE pneumatski jastuci su upotrjebljeni kao obloga bazena ''Kocka vode'' za Olimpijske igre u Pekingu 2008.

vrijednosti odnosa / za nove kompozitne materijale:

MATERIJAL kompozitni karbonska vlakna tekstilno-karbonska vlakna aramidska vlakna kevlar staklena vlakna tekstilno-staklena vlakna (N/mm) 1 400 800 1 600 750 1 100 450 (N/m) x 10 15,5 15,5 13 13 20 20 / (m) 90 000 52 000 123 000 58 000 55 000 22 500
47

48

12

UVOD U GRADITELJSTVO 7. PREDAVANJE

7. METODE GRAENJA

Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja Iskopi, nasipi i temeljenja Monolitno graenje Skele i oplate
fiksne pomine

METODE GRAENJA

Montano graenje Suvremeni naini gradnje

slobodna konzolna gradnja pomicanje i zakretanje

Transporti masa
cestovni, eljezniki, koritenje vodotoka dizalice

49

Prorauni stanja u fazama gradnje Organizacija gradilita i radova

50

7.1.Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja

najstariji sustavi grede i stupa postavljeni ljudskom snagom bez pomagala primjena pomagala zbog porasta dimenzija

7.1.Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja

Primjer: gradnja piramide

veliko mnotvo radnika su snagom miia pokretali kamene blokove veliki kameni blokovi su se sistemom rampi podizali na potrebnu visinu kako je rasla piramida tako je rasla i prilazna rampa u irinu i visinu kod nekih piramida pokazalo se da su raene u vie razina koje su kasnije manjim blokovima ili opekarskim proizvodima uglaene kako bi pruale jedinstveni nagib

pojava luka koji poinje nositi postavljanjem zavrnog kamena

pojava betona za monolitnu izvedbu potreba za skelom i oplatom

povratak gradnji od puno manjih komada (prefabricirani elementi)

51 52

13

7.1.Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja

Primjer: gradnja piramide

7.1.Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja

Primjer: zabijanje pilota jednog mosta u 18.st.
Neko koritenje utega podizanih snagom miia, danas strojni pogon

nekoliko naina konstruiranja prilaznih rampi

53

54

7.1.Povijesni razvoj i usavravanje naina graenja

Primjer: podizanje itavog raspona mosta
R. Stephenson 1850: most Britania, greda najveeg raspona 140 m, 2 odvojene cijevi kroz koje prolazi eljeznica gradivo: vareno gvoe (slino eliku)

7.2. Iskopi, nasipi, temeljenja

Iskop je odstranjivanje dijela sraslog tla u kojem je predviena gradnja.

prometnice graevine (temelji) moe se raditi i u svrhu organizacije gradilita, za izvedbu transportnog puta kao pomonog sredstva dopreme materijala i strojeva

Montaa: greda mase 1750 t podignuta u komadu

55 56

14

7.2. Iskopi, nasipi, temeljenja

ISKOP MOE BITI:
iroki iskop u usjecima i zasjecima ili pozajmitima iskop za stepenice ispod trupa nasipa prometnice iskop za temelje i graevinske jame graevina iskop za regulacije vodotoka, itd.

Gradnja prometnice:

7.2. Iskopi, nasipi, temeljenja

PREMA VRSTI MATERIJALA:

u vrstoj stijeni (kategorija A) - miniranje u poluvrstom terenu (kategorija B) djelomino miniranje u rastresitom terenu (kategorija C) kopa se izravno

57

58

7.2. Iskopi, nasipi, temeljenja

Nasip je graevina od zemljanog materijala iznad prirodnog terena.

7.2. Iskopi, nasipi, temeljenja

Temelj je donji dio konstrukcije koji optereenje graevine prenosi u tlo.

MOE BITI: samostojei (brana, nasip za zatitu od poplava, obalni nasip vodotoka) dio neke graevine (donji ustroj ceste ili eljeznice)

MOE BITI: trakasti uzduno se protee na veu duljinu temelj samac pojedinani samostalni temelj ploasti AB ploa ispod cijele ili dijela graevine

59

60

15

7.3. Monolitno graenje

Lijevanje, zidanje ili sastavljanje konstrukcije na skeli koja se odstranjuje ili pomie tek kad konstrukcija ili njen dio moe samostalno nositi.
klasian nain graenja primjenjuje se preteno kod betonskih i zidanih konstrukcija zahtjeva skelu i oplatu koje su ponekad sloenije i skuplje konstrukcije od same graevine pa je esto upitna ekonominost racionalizacija gradnje je osobito vana kod objekata s viekratnim ponavljanjem elemenata koritenje iste skele vie puta

7.4. Skele i oplate

VRSTE SKELA: graevine za obavljanje radova. fiksne - oslonjene o tlo - drvene ili eline - sastavljene od puno manjih elemenata pokretne - po tlu ili uz pomo plovila lansirne skele - one koje se pomiu oslanjajui se na ve izgraene dijelove konstrukcije

Skele su pomone privremene

Monolitna izvedba armiranobetonske ploe stambenog objekta: podupirai oplate, postavljena armatura i betoniranje.
61

klasina skela visine 141 m sloenost te skele dovodi u pitanje njezinu ekonominost

62

7.4. Skele i oplate

FIKSNE SKELE

7.4. Skele i oplate

FIKSNE SKELE

najstariji nain graenja na fiksnim o tlo oslonjenim skelama drvene ili eline, sastavljene od mnogo manjih elemenata najee su to reetkasti prostorni sustavi koristi se kod:
malih raspona niskih objekata nad dobro pristupanim terenom

prednosti - omoguuje izvedbu najrazliitijih tipova i oblika armiranobetonskih struktura u oplati

fiksne skele zahtijevaju puno grae 63

64

16

7.4. Skele i oplate

POKRETNE SKELE

one skele koje se mogu pomicati uzdu ili poprijeko pomicanje se ostvaruje:
pomou kotaa na tlu na tranicama na plovilima Pokretna skela koju je Freyssinet primijenio za gradnju lunog mosta preko rijeke Elorn u Plougastelu. To je drvena luna skela koritena za gradnju tri jednaka AB luka premjetanjem pomou plovila.

LANSIRNE SKELE ponekad se podupiru s privremenim osloncima ureaji za pokretanje iz raspona u raspon:

7.4. Skele i oplate

izvlaenjem i uvlaenjem pojedinih dijelova pomicanjem itave skele duine vee od dva raspona

PREDNOSTI
nisu ovisne o uvjetima na terenu omoguuju odvijanje prometa ispod mosta ne zadiru u vodotok primjenjive kod struktura visoko nad tlom

NEDOSTACI
rijetko se koriste za raspone iznad 50 m jer su robusnih dimenzija

65

66

7.4. Skele i oplate

SVAKI POSTUPAK IZVEDBE NA SKELI PODRAZUMIJEVA

premjetanje nosaa oplate premjetanje oplate postavljanje armature betoniranje ovrivanje betona premjetanje nosaa i oplate na novu poziciju i ponavljanje postupka

Oblik graenja kad se elementi proizvode u stacionarnom pogonu po industrijskim naelima i dopremaju na gradilita gdje se montiraju u graevine.

7.5. Montano graenje

posebno istaknuto kod metalnih konstrukcija PREDNOSTI:

u radionicama ili tvornicama se mogu postii gotovo idealni uvjeti i kvaliteta proizvodnja neovisna o dinamici posla na gradilitu jeftinija proizvodnja od one na gradilitu nije potrebna (ili tek neznatna) skela jer smanjuje ljudski rad na gradilitu i vrijeme graenja

NEDOSTACI:
znatni trokovi transporta nekad se rade radionice na gradilitu pomagala za dizanje i ugradbu veliki broj dijelova dovodi do trajnosnih problema jer su spojnice kritina mjesta

67

68

17

7.5. Montano graenje

7.6. Suvremeni naini gradnje

Slobodna konzolna gradnja - nain graenja bez skele u kojem se napredovanje gradnje ostvaruje konzolno od oslonaca prema sredini otvora.

revolucionaran napredak AB grednih (Njemaka) i lunih (Hrvatska) mostova koje su ih uinile konkurentnima metalnim na rasponima 200 do 500 m

69

gradnja Maslenikog mosta

70

7.6. Suvremeni naini gradnje

Slobodna konzolna gradnja
POJAVLJUJE SE KAO: monolitna montana kombinirana

7.6. Suvremeni naini gradnje

Slobodna konzolna gradnja
PREDNOSTI KONZOLNE GRADNJE: velika uteda u skeli omoguavanje dostatnog slobodnog profila ispod konstrukcije uz neometano odvijanje prometa pojedini odsjeci se izvedu i pripreme izvan mosta pa nema vie betoniranja u skeli nego se gradnja vri montano prikladna nad plovnim putevima i vodotocima jednostavna doprema elemenata

71

72

18

Gradnja Mosta preko Krke

7.6. Suvremeni naini gradnje

Gradnja pomicanjem ili zakretanjem - dijelovi rasponskih sklopova ili itavi sklopovi se rade na nekom pogodnijem mjestu ili poloaju pa se onda potpuno ili djelomino gotovi pomiu ili zakreu u definitivan poloaj

PREDNOSTI:
izostanak skupe skele neometan promet ispod mosta bolji uvjeti za rad i kvaliteta izvedenih dijelova koji se rade u zatienim uvjetima

73

74

7.6. Suvremeni naini gradnje

Gradnja pomicanjem i zakretanjem Potiskivanje ili uzduno navlaenje

7.6. Suvremeni naini gradnje

Pomicanje i zakretanje Vertikalno zakretanje polulukova

na posebno ureenom prostoru iza upornjaka se betoniraju odsjeci grede i u odgovarajuim taktovima potiskuju ili navlae preko prije izvedenih stupova

po pola luka se betonira u uspravnom poloaju nad njihovim petama i onda zaokrenu prema tjemenu u konani poloaj

75

76

19

7.6. Suvremeni naini gradnje

Pomicanje i zakretanje Popreno zaokretanje

polovice rasponskog sklopa se grade na obali okomito na konanu os mosta, a kada su gotove zarotiraju se za 90o i spoje na sredini raspona

VRSTE TRANSPORTA: horizontalni transport transport cestama, eljeznicama, plovnim putovima transport dizalicama u visinu vertikalni transport vanjski transport unutarnji transport transport do gradilita transport unutar gradilita

7.7. Transporti masa

77

78

7.7. Transporti masa

CESTOVNI TRANSPORT:

7.7. Transporti masa

TRANSPORT VODOTOCIMA:

skup jer zahtjeva specijalna vozila esto podrazumijeva posebnu regulaciju ili obustavu prometa

koritenje plovnih vodotoka za dopremu i podizanje velikih i tekih elemenata plovne dizalice velike nosivosti vodeni transport je znatno jeftiniji

transport gotovih nosaa Dubrovakog mosta specijalnim vozilom

doplovljavanje preko Sjevernog mora kesona za most preko Temze, koji je izveden u jednom doku u Rotterdamu
79 80

20

7.7. Transporti masa

DIZALICE

7.7. Transporti masa

DIZALICE

Dizalica je vrsta graevne mehanizacije uglavnom za potrebe gradilinog transporta svih oblika i vrsta gradiva i elemenata.

toranjske dizalice
sastavlja se od elinih cijevnih profila pomou druge (najee teleskopske) dizalice manjeg kapaciteta

toranjske dizalice
obino se postavlja uz samu graevinu koja se gradi pa ak i u nju i fiksno je vezana za vrsto tlo ima ogranien, fiksno odreen krak

81

82

7.7. Transporti masa

DIZALICE

7.7. Transporti masa

DIZALICE

auto dizalice
teleskopske ili reetkaste konstrukcije montirane na vozila koja imaju mogunost usidrenja manja nosivost i krak, vea pokretljivost

kabel kran
transport elemenata pomou elinog kabela ovjeenog izmeu dva oslonca osjetljiv na djelovanja vjetra, male nosivosti koristi se kod nepristupanih terena, gdje je nemogu bilo kakav drugi transport

83

84

21

7.7. Transporti masa

DIZALICE

7.7. Transporti masa

DIZALICE

plovne dizalice
imaju znatno veu nosivost od ostalih (ak preko 10.000 tona!) smanjuje se vrijeme ugradnje ugradbeni elementi su cjeloviti, nekad i cijeli rasponski sklopovi pa nema puno spojeva

Derrick dizalice
montirane na ve postojei dio graevine obino se koriste kod slobodne konzolne gradnje

85

86

7.8. Prorauni stanja u fazama gradnje

7.8. Prorauni stanja u fazama gradnje

prije nego konstrukcija postane cjelovita ona prolazi razliita stanja i esto mijenja naine prijenosa optereenja (statike sustave)

projektant mosta tijekom svih faza izrade mosta mora imati na umu ne samo konano stanje nego i faze nastanka

87

88

22

7.9. Organizacija gradilita i radova

to je to organizacija gradilita (graenja)?

7.9. Organizacija gradilita i radova

ureenje gradilita odnosno pogona za graenje te koordinacija i unapreivanje procesa graenja odnosno proizvodnje radi izgradnje graevine odgovarajue kvalitete u odreenom roku uz minimalne trokove obuhvaa sve komponente koje utjeu na izgradnju konkretne graevine kao to su:
tehnoloki procesi , potreba radne snage, gradiva i strojeva, energetske potrebe, opskrba gradilita vodom, izvorita materijala, vanjski i unutranji transport, izvori i nain financiranja, itd.

Primjer sheme gradilita sa transportnim putovima, instalacijama, privremenim objektima, ogradama i krakom dosega toranjske dizalice
1. Otvoreno skladite drvene grae 2. Zatvoreno skladite cementa, krea i bitumena 3. Otvoreno skladite za ljunak 4. Otvoreno skladite za armaturu 5. Otvoreno skladite za opeku 7. Pogon za izradu oplate 8. Pogon za izradu morta 9. Pogon za oblikovanje armature 10. uvarska kuica 11. Ured efa gradilita 12. Kontejner za upravu gradilita 13. Kontejner za osobe nadzora 14. Svlaionice za radnike 15. Sanitarni vor 16. Prostor za strojeve 17. Betonska pumpa 18. Slavina za potrebe graenja 20. Toranjska dizalica

89

90

7.9. Organizacija gradilita i radova

7.9. Organizacija gradilita i radova

Primjer isjeka iz mrenog plana u sklopu organizacije graenja plan slijeda radova na gradilitu, pomae u uoavanju moguih zastoja i kritinih radova koji ih mogu uzrokovati

Primjer isjeka iz dokaznice mjera detaljan obraun koliina svih radova iskazan jedinicom mjera za te radove, obuhvaa sve radove koji su predvieni projektom

91

92

23

Hvala na panji !

93

24