01

mediteranska kamena kua

Tehnike gradnje i obnove kamene kue Koritenje u skladu s okoliem (energija, otpad, sanitarije)
autor:

Filip rajer
ko-autori:

Andrija Sui, Hrvoje Vidovi, Silvija Kipson, Hrvoje Cari

za izdavaa:

Institut za turizam, Vrhovec 5, Zagreb, www.iztzg.hr

urednik:

Hrvoje Cari
dizajn i priprema:

Lidija Novosel
fotografija na naslovnici:

Hrvoje Cari
fotografije:

Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska http://www.sxc.hu/ ISBN 953-6145-15-4 Tiskanje ove publikacije su omoguili ODRAZ Odrivi razvoj zajednice i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske. Zahvaljujemo Stockholm Environmental Institute-u na ustupljenim materijalima, ZMAG-u, Ivanu Medvedoviu i svim drugima na nesebinoj pomoi.

EASA Hrvatska

CIP - Katalogizacija u publikaciji NACIONALNA I SVEUILINA KNJINICA UDK 693.1(035) RAJER, Filip Mediteranska kamena kua : tehnike gradnje i obnove / <autor Filip rajer ; ko-autori Andrija Sui ... et al.>. Zagreb : Institut za turizam, 2006. ISBN 953-6145-15-4 I. Kameno graditeljstvo -- Prirunik

+ +

mediteranska kamena kua

tehnike gradnje i obnove

+ + +

Ovaj prirunik moe biti osnovna uputa onome tko eli popraviti neku staru kamenu kuicu ili sagraditi novu na jednostavan i jeftin nain: onako kako se to radi ve tisuama godina. U nekoliko poglavlja opisane su osnove gradnje kamenom i borovom graom u kru, a u prirunik su ukljueni i oni radovi koji su danas skoro ili potpuno iezli, kao to je peenje vapna ili vaenje kamena iz ive stijene. Koriteni su razni lokalni nazivi, kao i struni izrazi. Izvor veine podataka i svih fotografija bile su graditeljske radionice u selu Dragodid na otoku Visu, koje je u suradnji s Andrijom Suiem, praunukom osnivaa sela, tijekom 2002., 2003., 2004. i 2005. godine organizirala Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska. Radionice su financirali: Vlada RH (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva; Ministarstvo turizma; Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka; Ministarstvo znanosti i tehnologije), Projekt Otokultivator, Komora arhitekata i inenjera u graditeljstvu, te sami sudionici i organizatori.

sadraj
biorazgradiva i reciklirajua kua smjetaj kue i priprema terena vaenje, doprema i ugradnja kamena vaenje pijeska dobijanje vapna drvena graa zidanje mortovi izrada krovita izrada gustirne izrada krune pei izrada komina izrada ponara 06 08 09 14 14 18 20 23 24 28 30 32 36

05

biorazgradiva i reciklirajua kua

1 2 3 4 5

izbor lokacije, krenje vegetacije priprema terena i materijala za gradnju zidanje zidova i lastavica izrada krovita upotreba kue dim i aa impregniraju drvo protiv nametnika, truljenja i vatre

06

prestanak upotrebe kue (loenja vatre) nametnici se naseljavaju u drvene grede nedugo nakon ovjeka, umire i kua: krov propada, vegetacija poinje razarati zidove biorazgradnja i reciklaa: ostaci kue polako nestaju pod vegetacijom i atmosferilijama, a zbog mekanog veziva, kvalitetnije kamenje se skupa s pokrovom lako da ponovo upotrijebiti
07

smjetaj kue i priprema terena

Treba planirati na nain da nam teren pomae u gradnji, a ne obratno. U kru se kua najee radi na stjenovitom terenu i to uglavnom zato da bi se zemlja iskoristila za poljoprivredu. Najprije se planiraju tereni za poljoprivredu, a kua se gradi na nekoj od preostalih lokacija! Zidanjem kue na stijeni izbjegava se temeljenje, a i s vlagom ima obino manje problema. Dobro je da lokacija bude osunana, zatiena od vjetra, a posebno treba paziti da se ne gradi na nekoj vododerini. Kako se samo izuzetno gradi na ravnom, kua je obino jednom stranom ukopana. Iskop zemlje i kamenja vri se alatom koji je dostupan: krampom, lopatom, motikom, polugama, batovima, dlijetima to je manje kamenja to je lake raditi.

08

vaenje, doprema i ugradnja kamena

transport kamenog bloka iz knjige B. Crnkovia i Lj. aria

Kamen vapnenac je glavni graevinski materijal u graditeljstvu kra, a dolazi kao:

a b c

kamen za zidanje zida kamene ploe za pokrov posebni kameni komadi za izradu obraenih kamenih elemenata
09

otvaranje kamenoloma i vaenje kamenog bloka

10

Na selu se za zidanje gotovo nikada ne koristi tzv. obraeni kamen, odnosno onaj koji je prije zidanja klesan u pravilne kvadre. To nije potrebno, jer niti su graevine velike, niti reprezentativne. U pravilu se zida kamenom koji se izvadi ienjem i zaravnavanjem terena za gradnju, pa o vrsti terena ovisi i kakva e biti graa zida. Najbolji se zidovi dobivaju od ploastog kamena, a najtee se zida oblim kamenima samcima njih esto treba razbiti u komade. Najei je lomljeni kamen, razliitih veliina, dobiven razbijanjem neto veih komada stijene. Lomljenac se tijekom zidanja grubo priklee da bi se mogao ugraditi u zid. Treba paziti na slojeve i ile u kamenu i nakon neto prakse nauit emo kako treba udariti da dobijemo eljeni oblik. Na kr uglavnom je graen od vapnenca i slinih sedimentnih stijena. One ponekad dolaze u vrlo pravilnim i tankim slojevima, koji se dosta jednostavno daju odvajati. Tako se dobijaju kamene ploe za pokrivanje kua, a tamo gdje ploastog kamena ima mnogo, njime se zidaju vrlo kvalitetni zidovi, otrih uglova i pravilnih, vodoravnih leajnica. Elementi vieg stupnja obrade i od veih komada kamena nadvoji, pragovi, konzole, stepenice, lukovi i sl. dolaze pod utjecajem gradske arhitekture i za prizemne graevine nisu nuni. Za njihovu izradu se biraju vei komadi kamena, bez pukotina i to homogenijeg sastava, pogotovo ako se radi o elementima napregnutim na savijanje.

11

TEHNIKA VAENJA KAMENA Nepravilni komadi kamena, kakvi se maklinom vade iz zemlje prilikom izravnavanja terena, uz minimum obrade postaju zadovoljavajui za ugradnju u kameni zid. Posebno je povoljno kamenje s dva paralelna lica te duguljasti komadi koji se mogu dobro usidriti u dubinu zida. Sve kamene ploe i ploice se takoer mogu korisno upotrijebiti. Ako naiemo na veu stijenu koju ne moemo razbiti maklinom, potrebno je otkriti u kojem se smjeru pruaju slojevi, pa se stijena cijepa dlijetom i eljeznim ili drvenim klinovima (drveni klinovi se izrauju od esmine). Kamene ploe i kvalitetni blokovi za izradu obraenih elemenata moraju se vaditi iz ive stijene kamenoloma. Obino uz svako naselje postoje odreena mjesta kave odakle se vadi kamen. U sluaju da trebamo otvoriti novi kamenolom u vapnencu, treba obratiti panju na nekoliko stvari: Prvo treba utvrditi postojanje ive stijene te pravac pruanja slojeva. Slojevi trebaju biti horizontalni, pogotovo ako elimo vaditi vee blokove zbog manipulacije. Strmi teren je pogodan, jer omoguava bre dolaenje do zdrave kamene mase i olakava odvodnju (ako se radi o zaista velikom kamenolomu gdje bi voda mogla biti problem).

12

VAENJE KAMENOG BLOKA

1 2 3

ienje povrine bloka i oznaavanje eljene duljine i irine bloka iskop kanala, paarina, ija dubina odgovara eljenoj debljini bloka odlamanje bloka po slojnici:
a

eljeznim klinovima, uz istodobno udaranje: za meku stijenu, dobija se nepravilan lom kamena; drvenim klinovima koji se polijevaju vodom: za tvru stijenu, dobija se pravilan lom kamena.

Kamene ploe se po slojnicama odvajaju dlijetima, klinovima, polugama, ovisno o sastavu stijene. Transport kamena obavlja se prenoenjem: obino su se kamene ploe slagale u kaete na lea tovara (ovisno o starosti i veliini ponese 7090 kg, do 100-120 na kratku razdaljinu) ili jo bolje mazge (tegli i do 200 kg), a vei komadi su se privezivali na lea pojedinano ili u paru. Najvei komadi se vuku pomou vitla ili tovara, po zemlji ili saonicama. Na kratke udaljenosti i prilikom ugradnje moemo se posluiti drvenim valjcima, odnosno rampom i klinovima. Kamen treba na kamenolomu obraditi to vie moemo jer ne elimo vui vie tereta nego to nam treba.

13

vaenje pijeska
Ponegdje na obali i otocima postoje leita pijeska, koji se moe koristiti za gradnju kue. Leita pijeska treba traiti u krkim udolinama i poljima. Nemojte vaditi pijesak iz vinograda. Pijesak prije pravljenja morta treba prosijati. Ne bi trebalo koristiti pijesak sa ala jer sol jako navlai vlagu.

dobijanje vapna
Vapno je jedno od najstarijih veziva, a kod nas je u irokoj primjeni od rimskog doba. Na selu ima mnogostruku primjenu: kao graevni materijal za mortove, za objeljivanje kua i kao dezinfekcijsko sredstvo dodatak modroj galici za zatitu vinograda ili za suzbijanje smrada iz upojnih jama u koje se obavlja nuda. Negaeno ili ivo vapno (kalcijev oksid, CaO), dobija se peenjem kvalitetnog vapnenca sa to veim sadrajem kalcijevog karbonata (CaCO3, 80-90%) u procesu: CaCO3 >> (temp. 800-1300C) >> CaO + CO2 U predajnom graditeljstvu vapno se pee u blizini mjesta gradnje, na nain da se od lokalnog vapnenca sazidaju objekti japjenice (vapnenice), unutar kojih se neprekidno loi vatra tijekom vie dana, dok boja kamena od bijele ne prijee u sivkasto-utu, a kamen prti kada se poprska vodom. Tada je proces zavren.
14

Japjenice su graevine od suhozida, krunog oblika s lanim svodom: po konstrukciji su gotovo identine poljskim kuicama bunjama (kaunima, emerima, poljaricama), s tom razlikom to imaju manji otvor ulaza i to u svojim zidovima imaju kanale za bolju cirkulaciju zraka, za potpunije peenje vapna. Japjenica treba biti vrlo kvalitetno zidana, a moe se opasati i lancima da se ne bi raspala prije zavretka peenja. Zidanje japjenice se povjerava najboljem majstoru u gradnji suhozida. Vatra se loi prosuenim grmljem i borovim granama, a drva treba biti dovoljno da se ne mora navrat-nanos brati zeleno grmlje u toku peenja. Vapno se obino pee ljeti kada je najmanja mogunost oborina, i to najee uvijek na istom mjestu, kada okolna makija i uma doraste do visine i koliine koja omoguuje viednevno paljenje japjenice. Najbolju vatru daje esmina, (crnika, Quercus ilex), a grmlje se tue do hreka (korijena), maklinom, sjekirom ili kosirom. Makija ima svojstvo da se iz korijena vrlo brzo regenerira, a borovima i esmini se samo sijeku grane, pa se tako pomae formiranje visoke ume. ivo vapno se nekad uvalo u grumenima u posudama na suhom mjestu. Prije upotrebe se oprezno zalijeva, gasi vodom u posebnim posudama ili jamama u zemlji. Ponegdje su za to sluili bazenii, kamenice uz gustirne. Pri gaenju vapna zbog topline koja se razvija nastaje burna reakcija kojom se dobiva gaeno vapno (kalcijev hidroksid) ili vapneno mlijeko. CaO + H2O >> Ca(OH)2 + temp. 150C

15

Nakon ugradnje, gaeno vapno vee ugljik (IV) oksid iz zraka i otputa vodu, drugi produkt te reakcije je kalcij-karbonat, odnosno vapnenac, ime je krug zatvoren. Ca(OH)2 + CO2 >> CaCO3 + H2O

japjenica presjek a/a - pogled sprijeda

16

japjenica

japjenica tlocrt - shema

17

drvena graa
Krovite se radi od bora. Bor se sijee (bere) u sijenju, kad je u drvu najmanje soka, ili u ljeto za vrijeme najveih vruina kad je puno smole. To je zbog toga da sadrava to manje vlage koja uzrokuje deformacije i truljenje. Stabla izrasla na kamenjaru puno su vra od onih izraslih u dubokom i vlanom tlu. Stabla za sjeu se biraju prema buduoj namjeni: odmah se gleda koje su duljine i debljine debla, kakvi nam komadi trebaju i koliko njih itd. im se drvo ubere pilom ili sjekirom, treba mu kosirom skinuti koru, jer je ispod kore najvie soka. Prije ugradnje se treba prosuiti u hladu to je dulje mogue, obino jednu sezonu (oko pola godine). Joprinu za letvanje krova ne treba posebno suiti ni guliti joj koru: ona se tue kosirima, ree na potrebnu duljinu, malo zatee i odmah ugrauje. Najtvre drvo na kru daje esmina, ali nje nema puno i uva se kao stablo jer daje dobar humus i ireve; vornata je i teko se obrauje, pa slui za posebne svrhe kao to je izrada klinova za lomljenje kamena, loza (navoja) za tisak za vino i sl.

kosir ili kosijer: alat broj 1 za buak (neprohodnu makiju)

18

19

zidanje
Osnovna konstrukcija u predajnom graditeljstvu krkih krajeva je suhozid. U suhozidu se izvode i kue i sklonita, ograde, podzidi, terase itd. Veziva, a osnovno vezivo je vapneni mort, poboljavaju statika i fizikalna svojstva zida. Hoe li se, i u kojoj mjeri pri zidanju koristiti mort i kakvog e sastava on biti, ovisi o koliini raspoloivog vapna i namjeni graevine. esto se mort koristi samo za zapunjavanje fuga na ve gotovom zidu, da bi se isti uinio nepropusnim za vjetar ili vlagu. Prije svih radova s mortom, potrebno je ovlaiti zidove. Neke najosnovnije napomene za suhozid: Bez obzira radi li se o naslonjenom zidu oblozi ili poduporu, ili pak o slobodnom samonosivom zidu, stabilnost unutranjih glava kamena je osnovna za stabilnost zida kao cjeline. Naslonjeni zid podupor koji dri zemlju. Po cijeloj visini zida, oko unutranjih glava kamena, zemlja mora biti vrsto nabijena. Optimalna vlanost zemlje treba da je 15-20% (idealno 18%). Oslonjeni zid koji dri naslage rastresitog kamena. Unutranje glave kamena u zidu moraju biti vrsto i paljivo upasirane sitnijim kamenom (inkunjone). Slobodni samonosivi kameni zidovi suhozidi imaju dva lica dvostruke vanjske i unutranje glave. Sve upljine izmeu unutranjih glava moraju biti paljivo i potpuno ispunjene sitnim kamenom i dobro upasirano da se ne mogu dogoditi nikakava pomjeranja. Kameni zid nee nikada pasti zbog vanjskih glava, ve samo zbog deformacije kod unutranjih glava.
20

Temelji se rade ovisno o vrsti tla i ovisno o tome ima li tamo gdje radimo kuu jakog mraza. Ako mraza ima i ako je tlo duboko, vlano i rahlo, moramo temeljiti dublje od metra, a ako zidamo na stijeni, temeljenje nije potrebno. Pri zidanju zida prvo se postavljaju uglovni kamenovi koji trebaju biti vei i pravilniji i zatim pomou konopca odreujemo ravnu liniju izmeu njih i zidamo oba lica zida istodobno, nakon svakog sloja ispunjavajui upljinu savurom sitnijim kamenom. to vie venjaka ima u zidu, on e biti stabilniji. U visini 60-190 cm zid se horizontalno izravnava, a to je kamen s kojim radimo manji i nepravilniji, ta visina je manja.

SUHOZID
a) podzid koji dri zemlju b) podzid koji dri kameni nasip c) slobodni - samonosivi zid a)

b)

venjak

c)

21

22

mortovi
1. Vapneni mort vapno : pijesak = 1:3

2. Vodonepropusni mortovi bez cementa a) od crljenice b) od gline c) od gline i pijeska d) od vulkanskih tufova vapno : crljenica (masna i gusta) = 4(3):5(4)* vapno : glina ili drobljena opeka = 1:1 vapno : pijesak : glina (drobljena opeka) = 1:1:1 vapno : alturin (pucolan ili dr.) = 1:1

* svi omjeri su priblini, jer ovise o svojstvima materijala.

3. Mortovi sa cementom a) produni mort b) cementni mort c) cementni pric d) likadina 4. Posebni mortovi Ako se eli da iz zida raste ukrasno bilje, reke se zapune smjesom zamlje i kotanog brana: (teka ilovaa : pijesak) : kotano brano - 1(1:1)runa kolica:1 kg cement: vapno : pijesak = 1:1:6 ili 1:2:5 cement: pijesak = 1:4 ili 1:3 cement : pijesak = 1:2 cement : pijesak = 1:1

23

izrada krovita
Opisat e se izrada jednostavnog dvostrenog krova, s pokrovom od kamenih ploa iz lokalnog izvora: Zidni vijenac mora biti uredan, kako bi bankine (vjenanice, nazidnice) dobro legle, a zabat mora biti vrst. Prvo se postave bankine koje se grubo oteu kosirom, sjekirom ili pilom kako bi dobile kvadratian presjek. Zatim se postavlja sljemenjaa, koju je potrebno otesati na krajevima kako bi dobro legla na zabatne kamene. Svakih 3-4 metra, meu bankine se postave grede koje se zapile da sjednu. Svi spojevi uvruju se vuenim ili kovanim avlima 7-15 cm duljine. Meu njih se u uzdunom smjeru postavi skela koja omoguava dohvat sljemenjae i postavljanje rogova. Rogovi se zapile kao na crteu i postavljaju se na pravilne razmake 2560 cm, od jednog zabata prema drugom. Na krajnjim rogovima uz zabate 50-ak cm ispod sljemenjae mogu se pribiti horizontalne letve koje se preko kratkih tapova upiru u zabate i tako dodatno uvruju konstrukciju od horizontalnog pomicanja. Preko rogova se pribijaju letvice-tapovi od joprine, u razmacima 1525 cm. Njih se moe kosirom otesati sa dvije strane da bolje legnu na rogove. Na njih se postavljaju kamene ploe. Prvo se od bankina do vanjskog lica zida zida jo jedan red zub visine bankine. Zatim se
24

postavlja kameni pokrov. Prvo idu najvei i najpravilniji kameni, koji se stavljaju tako da ine strehu od desetak centimetara. Dalje se ploe slau prema sljemenu. Sljeme je najbolje izvesti kupama u vapnenom mortu, i to tako da se pod kupe postavi letva koja smanjuje potronju morta.
a)

DETALJI KONSTRUKCIJE KROVITA

a) kupa kanalica u vapnenom mortu b) pokrov od kamenih ploa debljine 2-10 cm, dimenzija 20-100 cm

b)

sljemenjaa 10-15 cm rog 10-15 cm letve 2-4 cm greda 15-20 cm

bankina

15-20 cm

60 cm

25-45

foto strip
gradnja krova (na idue dvije strane)
1 2 3 4 5 6

obrada drvene grae: vide se borove grede i granje joprine izrada konstrukcije krova gotova konstrukcija krova; vidi se improvizirana skela izmeu greda letvanje krova joprinom izgled poletvanog krova postavljanje kamenih ploa

25

26

27

izrada gustirne
Tamo gdje nema vodotoka ili mogunosti zahvaanja podzemne vode, moraju se graditi gustirne cisterne za sakupljanje kinice. Gustirne su najee uz kuu, a pune se kinicom s krova i s drugih prikladnih povrina naplova ili pjacete. Gustirne mogu biti i u polju, a osim obiteljskih ili kunih, mogu postojati i velike zajednike gustirne, redovite na otocima. Gustirnu je dobro izdubiti u ivoj stijeni, jer je tada najjednostavnije postii vodonepropusnost obino se samo pukotine saniraju vodonepropusnim mortom, a gustirna se obijeli vapnenim mlijekom radi dezinfekcije. iva stijena se moe izdubiti paljenjem jake i dugotrajne vatre, od koje vapnenac puca i moe ga se odstraniti. U sluaju da ne moemo ili ne elimo gustirnu napraviti u stijeni, moemo je sazidati ili izliti. Uvjet za to je da imamo dovoljno vodonepropusnog veziva bilo koje vrste. Dno gustirne treba biti u blagom padu prema udubljenju u kojeg se taloi neistoa. U davno doba gustirne nisu bile natkrivene, a od antike do danas se gustirna natkriva svodom pravim ili lanim ili betonskom ploom, a njena gornja ploha redovito se koristi kao pjaceta. Ovisno o koliini oborina i veliini gustirne, pjaceta se proiruje i na okolni teren izgradnjom kosih ploha od vodonepropustnog morta ili kamenih ploa. Na najnioj toki pjacete ostavljaju se etvrtaste rupe u svodu ili u ploi kroz koje kinica ulazi u cisternu. U te se rupe ugradi izbuena kupa, pa se se popunjavaju komadima kamena ili opeke, tako da se stvori filtar koji ne dozvoljava neistoi da ue u gustirnu.

28

Otvor na gustirni treba biti uz rub pjacete, da se izbjegne hodanje po njoj. Uz otvor, koji je ozidan u jednostavno pravokutno krunite i pokriven metalnim ili drvenim poklopcem, moe se prigraditi i bazeni za pripremu modre galice, odnosno gaenje vapna. Primjer: velika gustirna u Dragodidu na otoku Visu ija je donja podloga izvedena slijedeim slojevima: namaz cementnim mlijekom likadina (1:1) naboj mravog betona (1:7) savura za izravnanje 2-3 cm 12 (12-20) cm 10 (8-15) cm

presjek a-a

tlocrt

istona gustirna Dragodida, sa 4.5 vagona vode najvea na tom dijelu otoka Visa

29

izrada krune pei

U selima kra, a pogotovo uz more, krune pei uglavnom dolaze u sastavu kuhinje, ponekad izbaene iz volumena kue da se izbjegne pregrijavanje prostorije. Krune pei kao zasebne graevine su rijetke, ali ih se moe nai. Ponegdje su pei svoene opekom, a kao obluilo vjerojatno je sluila prigodno izraena koara od iblja joprine. Moe se graditi i tzv. lani svod. Pod pei je od opeke, najbolje vatrostalne. U prednjem zidu, osim otvora za manipulaciju, ostavljaju se i jedan do dva manja da bi vatra mogla gorjeti i kada se vrataca zatvore (ta vrataca nemaju arke nego se podboe gredicom o pod). Otvor se ozida opekom ili kvarcnim kamenom, koji je otporan na toplinu.

30

31

izrada komina
Najprimitivnije ognjite se sastoji od kamenja poslaganog u krug, na podu od nabijene zemlje. Neto naprednije rjeenje je nisko pravokutno ognjite, u kutu ili uz zid, bez posebnog ureaja za odvoenje dima koji se provlai kroz sluajne upljine u krovu. Takvo se ognjite zida od kamena, a samo loite je od opeke (moe se koristiti i nabijena zemlja), jer bi se kamen od topline raspucao. Da bi se pojaao propuh i odvod dima, jedna se ploa krova pri sljemenu, iznad ognjita moe podboiti kamenovima, a ponegdje se zida bada, niski primitivni dimnjak, zapravo vie otvor u krovu koji izgledom podsjea na dimnjak. U novijim kuama postoji pravi dimnjak zidan na drvenim ili kamenim konzolicama, a nad ognjitem je napa od dasaka, izvana obukana vapnenim mortom.
nekoliko primjera ognjita iz studije A. Freudenreicha

32

Napa se iznutra brzo zaai, a crna caklina titi drvo od vatre. Daljnja novina u konstrukciji ognjita se sastoji u tome da se loite smjeta u udubinu u zidu. Da bi se postigla jo bolja zatita od poara, i izbjeglo pregrijavanje, pe se naposlijetku izdvaja iz kue kao poseban, prigraen volumen. Usporedo s izdvajanjem vatre i dima iz stambenog prostora, podie se i razina vatre na ognjitu. Ognjite na stojeoj visini, kombinirano s krunom pei je sasvim sigurno nastalo pod utjecajem gradske arhitekture i krajnji je stupanj u razvoju seoskog zidanog ognjita na naem kru. Ognjitu se moe pridodati i eljezna pe koja bre zagrijava prostor i olakava pripremu hrane.

33

34

35

izrada ponara
Svaka kua, pomoni objekti, pa i zidovi u dvoru, imaju vee ili manje ponare nie, koje slue za odlaganje sitnih potreptina ili za teriku (svijeu). Najjednostavniji ponari su pravokutne nie s nadvojem od kamene ploe. Oni vei esto iznad ploe imaju i rasteretni luk od dvije ploe pod kutom od 45-60, ime se dobija jo jedna polica.

36

37

KORISNA LITERATURA
Bojani Obad itaroci, B., Tradicijsko graditeljstvo otoka Hvara, Zagreb, 1997. Cvitkovi, B. i ari, LJ., Graenje prirodnim kamenom, Zagreb, 1997. Freudenreich, A., Narod gradi na ogoljenom krasu, Zagreb Beograd, 1962. Materijali, tehnike i strukture predantikog i antikog graditeljstva na istonom jadranskom prostoru, Znanstveni kolokvij, Zagreb, 1980. Milii, M., Nepoznata Dalmacija, Zagreb, 1955. Obnova i ouvanje hrvatske puke graditeljske batine, Zbornik saetaka, Zagreb 1997. Peuli, ., Konstruktivni elementi zgrada, Zagreb, 1970. Vitruvije, Deset knjiga o arhitekturi, Zagreb 1999.
38

39

mediteranska kamena kua

Tehnike gradnje i obnove kamene kue Koritenje u skladu s okoliem (energija, otpad, sanitarije)
autor:

Filip rajer
ko-autori:

Andrija Sui, Hrvoje Vidovi, Silvija Kipson, Hrvoje Cari

za izdavaa:

Institut za turizam, Vrhovec 5, Zagreb, www.iztzg.hr

urednik:

Hrvoje Cari
dizajn i priprema:

Lidija Novosel
fotografija na naslovnici:

Hrvoje Cari
fotografije:

Udruga studenata arhitekture EASA-Hrvatska http://www.sxc.hu/ ISBN 953-6145-15-4 Tiskanje ove publikacije su omoguili ODRAZ Odrivi razvoj zajednice i Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske. Zahvaljujemo Stockholm Environmental Institute-u na ustupljenim materijalima, ZMAG-u, Ivanu Medvedoviu i svim drugima na nesebinoj pomoi.

EASA Hrvatska

CIP - Katalogizacija u publikaciji NACIONALNA I SVEUILINA KNJINICA UDK 693.1(035) RAJER, Filip Mediteranska kamena kua : tehnike gradnje i obnove / <autor Filip rajer ; ko-autori Andrija Sui ... et al.>. Zagreb : Institut za turizam, 2006. ISBN 953-6145-15-4 I. Kameno graditeljstvo -- Prirunik

+ +

mediteranska kamena kua

koritenje u skladu s okoliem : energija : otpad : sanitarije

+ +

Prirunik eli skrenuti pozornost na injenicu da postoje rjeenja za probleme oneienja okolia koji nastaju u kuanstvima. Za veinu tih rjeenja je potrebno investirati neto sredstava, vremena i volje. Zato u istoj publikaciji povezivati tradicionalnu gradnju s eko rjeenjima? Ba stoga to se ini da se nekada ivjelo u veoj harmoniji s prirodom i lokalnom zajednicom. Ta se harmonija poela gubiti otprilike istovremeno kada se poeo uruavati i tradicionalni nain ivljenja. Upravo tradicija u sprezi s novim spoznajama i tehnikim rjeenjima moe pruiti kvalitetno i ugodno stanovanje. Stoga, prelistajte ovaj prirunik i podsjetite se kako organizirati kuanstvo koje je u veem skladu s okoliem.

sadraj
proizvodnja elektrine energije uz pomo sunca i vjetra grijanje vode pomou sunca solarna termika ekoloki prihvatljiva sanitarna rjeenja ispravno postupanje s kunim otpadom 32 24 18 06

05

proizvodnja elektrine energije uz pomo sunca i vjetra

Ukoliko ste locirani daleko od uobiajene infrastrukture, mali autonomni energetski sustav moe znaajno podii standard ivljenja. Evo to se u naelu moe uvesti ukoliko imamo dovoljno sunca ili vjetra: rasvjeta malolitarski hladnjak pumpa za vodu sredstva veze: kompjutor, punjenje mobilnih telefona, manji TV, radio aparat, VHF radio stanica Jedan mali hibridni sustav od jedne vjetrenjae i jednog solarnog panela, ukupne snage 100-200 W ne moe zadovoljiti ba sve navedene potrebe. Isto tako, niti sve lokacije nisu idealne za postavljanje takvog sustava, pa koliina proizvedene energije moe znatno varirati. Meutim, kombiniranjem i pravilnim iskoritenjem potencijala lokacije moemo dobiti dosta. Svi proizvoai opreme rado pomau svoje kupce savjetima. Ovdje emo prikazati osnovnu shemu jednog malog hibridnog energetskog sustava.

07

08

Shema elektroinstalacije, Dragodid 1 Vjetrenjaa Tehnoelektro tip vt-120 (120 w) 2 Solarni panel Solaris (75 w) 3 Regulator punjenja 4 Akumulator (90 ah) 5 Pretvara DC-AC 6 Limeni sanduk 7 Stup nainjen od konstrukcije za skelu 2, osiguran i uvren sajlama. Fiksni dio stupa i sidra za sajle uglavljeni meu kamenje i zaliveni betonom

grafika obrada: Hrvoje Vidovi

09

1) Vjetrenjaa
Snaga malih vjetrenjaa se obino kree 30-240 W, a promjer vjetrenog kola od 0,5-1,5 m. Kod odabira modela treba znati: a) da vea vjetrenjaa ne daje uvijek i vie struje, jer se pri laganom vjetru slabo ili nikako ne vrti b) da razni proizvoai nazivnu snagu svojih vjetrenjaa mjere na raznim brzinama vjetra to esto onemoguava realnu usporedbu Vjetrenjae se postavljaju na stupove koji mogu biti uvreni na razliite naine.

W 120 100 80 60 40 20

VT

12

VT

60
0

VT 3

Snaga

10

m/s

Brzina vjetra

VT-30, VT-60, VT-120 tipovi vjetrenjaa (snage 30 W, 60 W, odn. 120 W)

Tehnoelektro d.o.o.

10

2) Fotonaponski modul (solarni panel)

Snage su obino 12-150 W. Optimalna orijentacija je juna 10. Nagnutost odredimo prema godinjem dobu: ljeti je najpovoljnija cca 30 u odnosu na horizontalu, u proljee i jesen 45, a zimi cca 60.

3) Regulator punjenja
Automatski ukljuuje i iskljuuje strujni krug i time stalno odrava akumulatore punima i titi od prepunjavanja, odnosno pranjenja akumulatora preko panela. Skuplji modeli imaju digitalni displej s monitoringom punjenja, memorijom itd.

4) Akumulator
Akumulator treba postaviti to blie izvoru napona tj. vjetrenjai ili solarnom panelu. Krivo je misliti to jai to bolji. Izbor akumulatora treba prilagoditi potronji i ulaznoj snazi. Ako je akumulator prevelikog kapaciteta, moe nam se desiti da ga malo jae potroimo i da ga onda ne moemo napuniti jer nema dovoljno vjetra, sunca, ili imamo preslabu vjetrenjau itd. A mnogi ureaji uope ne rade ako napon nije iznad odreene vrijednosti Za potrebe rasvjete, radio aparata i prijenosnih TV-a, zadovoljit e 45-55 Ah, ako prikljuujemo jo i hladnjak, onda treba odabrati bateriju 65-80 Ah. to se tie vrste, mogu se koristiti i start akumulatori iz auta uz napomenu da im je kapacitet nii od deklariranog i to za vie od 30%. Od automobilskih, tzv. start akumulatora, svakako su bolji stacionarni odnosno akumulatori za duboko pranjenje koji mogu podnijeti i pranjenje od 50% bez oteenja. Oni su i skuplji.
11

5) Pretvara istosmjerne u izmjeninu struju

Ako je sustav postavljen daleko od potroaa, potreban je pretvara koji istosmjernu struju napona 12V iz akumulatora pretvara u izmjeninu napona 220 V. Preporua se za sve razdaljine preko 10-20 m, jer su gubici na istosmjernoj niskonaponskoj mrei jako veliki odnosno zahtijevaju koritenje jako debelih vodia to opet nije rentabilno. Pretvarai mogu imati sklopku koja automatski prekida strujni krug u sluaju preoptereenja ili pada napona na akumulatoru. Imaju mali ventilator za hlaenje koji troi neto struje, pa ih treba iskljuivati kad se sustav ne koristi.

6) Vodii
Za voenje struje vani treba koristiti kvalitetne gumene kablove. Ukoliko se instalacija provodi zranim putem, treba paziti da vodii nisu prezategnuti.

7) Potroai
Evo nekih osnovnih pojmova i jedna formula: 1) 3) I - JAKOST ELEKTRINE STRUJE, mjeri se u amperima (A) P - SNAGA (proizvoaa, troila), mjeri se u vatima (W) 2) U - ELEKTRINI NAPON, mjeri se u voltima (V)

P=IxU

12

Ne postoji formula po kojoj bi se unaprijed, bez mjerenja, moglo rei koliko e se struje dobiti na odreenoj lokaciji. Hoe li je biti dovoljno za tri ili pet arulja, hoemo li moi ukljuiti i hladnjak, TV itd.? U principu za rasvjetu ili hladnjak uvijek bude dovoljno, a to mnogima puno znai. Korisno bi bilo napomenuti neto o odabiru i koritenju hladnjaka. Napomene za hladnjak : Od malih hladnjaka najee se na tritu nau kompresijski hladnjaci na 220 V. To su isti onakvi kakve imamo doma, a odlikuju se velikom sposobnou rashlaivanja. Njihova je mana to u trenutku pokretanja motora ponekad znaju povui jako puno struje iz sustava, ovisno o poloaju klipa u kompresoru. To traje vrlo kratko i ne predstavlja preveliku opasnost za akumulator, meutim redovito se deava da pretvara to razumije kao kratki spoj i momentalno iskopa sustav. Ako nas tada nema u blizini da ponovno ukopamo, hladnjak vie ne hladi i hrana se u njemu pokvari. Za nae potrebe bolji su apsorpcijski hladnjaci koji rade na amonijak. Ti obino mogu raditi na 12, 24, 220 V, te na plin iz boce. Njihova je mana to ne hlade jako (obino ne smrzavaju), a i skuplji su od kompresijskih. Kod njih nema problema s preoptereenjima mree, a dodatni plus im je to se mogu prikljuiti na plin ako nam elektrika zakae. Jeftino rjeenje je izvaditi ih iz rashodovanih kamp kuica. Malolitarski apsorpcijski hladnjaci obino imaju snagu od 50-ak W. Za raunanje njihove dnevne potronje korisno je znati njihovu intermitenciju (odnos izmeu rada i mirovanja). Ona se uz neku normalnu upotrebu kree u ljetnim mjesecima oko 50%. To znai da hladnjak u prosjeku radi 12, a miruje 12 h, iz ega dobijemo dnevnu potronju od 12h x 50 W = 600 Wh (vat-sati). Da bismo dobili

13

koliko je to optereenje za na akumulator, trebamo podijeliti tu cifru sa 12V koliko je napon akumulatora. Ispada da ljeti friider dnevno potroi 50 Ah struje. U druga godinja doba potroi manje jer je i intermitencija povoljnija: vie miruje a manje radi. Napomena za TV, radio i sl.: Glasnoa tona jako utjee na potronju!

Tekst Proizvodnja elektrine energije uz pomo sunca i vjetra, koji se tie koritenja obnovljivih izvora energije, nastao je zahvaljujui malom hibridnom energetskom sustavu koji je Dragodid dobio tijekom 2005. godine kroz projekt Vjetar u slubi ovjeka i prirode. Taj projekt financirao je Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe, smislio ga je i koordinirao ZMAG iz Zagreba, a partneri su bili desetak udruga iz cijele Hrvatske, Tehnoelektro d.o.o. iz Samobora i Solaris d.o.o. iz Novigrada.

14

Snaga/potronja nekih tipinih troila u kuanstvima (izvor: Zelena energija, ZMAG, 2005.)

troilo hladnjaci stariji noviji tedljivi (solarni) zamrziva perilica za posue bez suenja sa suenjem el. otvara konzervi mikrovalna pemica manje zapremine vee zapremine el. aparat za kavu sokovnik toster mlinac za kavu mikser blender pumpe za vodu 1/3 hp 1m3/h AC potopna 1/2 hp AC DC pumpa DC potopna pumpa builica ubodna pila cirkular kutna brusilica TV (27) TV (19) TV (12 C/B)

W 500 200 58 350 700 1450 100 900 1500 1200 400 1200 100 120 500 750 1000 60 50 600 500 1000 800 170 80 16

troilo video rekorder satelitski sistem CD player linija AC linija DC beini telefon mobitel el. orgulje gitarsko pojaalo tedna arulja obina arulja el. pokriva pegla perilica za rublje suilica za rublje usisiva klima ureaj kompjutor monitor 17 monitor 17 LCD laptop printer ink jet laser fax standby dok printa el. pisai stroj fen za kosu

W 30 30 30 55 15 5 5 30 100 20 100 400 1200 1800 5750 900 1500 55 100 45 25 35 900 5 50 200 1500

15

16

17

grijanje vode pomou sunca solarna termika

Sistemi solarne-termike za kuanstvo koriste toplinsku energiju sunca za grijanje vode. Ovakvo direktno zagrijavanje sanitarne vode najuinkovitiji je nain prijenosa energije (puno efikasnije, jeftinije i istije od grijanja vode pomou elektrinih bojlera). Postoje sistemi razliite razine sofisticiranosti poevi od prenamijenjenih starih bojlera obojanih u crno, pa do klju u ruke kvalitetnih rjeenja za centralno grijanje i toplu vodu za pranje (popis dobavljaa je dostupan na www.zelena-akcija.hr/sic/).

Solarni-termiki sistem se sastoji od: solarnih kolektora; spremnika (bojlera); stanica s pumpama i automatikom; ostalog materijala (termostati, cijevi...).

19

Slika 1: Shematski prikaz solarnotermikog sistema.

Ukoliko ste se odluili ugraditi noviju generaciju vakuum kolektora, vano je voditi rauna o kvaliteti i trajnosti crnog laka koji se nalazi na podlozi. Na primjer lak koji se troi, odnosno erodira od 6 - 13 % godinje rezultira s rokom upotrebe kolektora od cca. 10 godina dok kvalitetniji lakovi koji se troe 0,3 - 0,5 % godinje, nakon 10 godina daju 95 % svoje prvobitne efikasnosti.
20

Slika 2: Spremnik za vodu (obojan u crno zbog poveanja zagrijavanja) direktno grijan suncem, spojen na slavinu i tu. esto se montira u vrtu za potrebe ljetnog tuiranja.

Slika 3: Vakuum kolektor

Neke od prednosti vakuum kolektora su: funkcioniraju tokom cijele godine i kada je vanjska temperatura ispod 0C; trebaju malu povrinu i tako smanjuju pritisak na krov ili konstrukciju na koju se postavljaju; zbog dizajna kolektorskih cijevi, sunce u bilo kojoj poziciji dana daje konstantnu koliinu topline; kut ugradnje moe biti od 0 do 90.

Ukoliko su vam gotovi solarni sustavi preskupi a vjeti ste s alatom, moete probati sastaviti i vlastiti. Za dodatne informacije posjetite www.zmag.hr.

IZVORI
www.daricom.hr
21

22

23

ekoloki prihvatljiva sanitarna rjeenja

U kuanstvima se upotrebljava velika koliina vode za pranje, kuhanje i ispiranje WC-a. Ta je voda, pogotovo na otocima, vrijedan resurs kojeg troimo i pretvaramo u otpadnu vodu. Sagledavanjem ovog procesa moe se zakljuiti da je neefikasan, jer pitku vodu koristi za transport otpadnih tvari iz kuanstva u prirodu stvarajui dvostruki troak (potroene vode i odvodnje/obrade otpadne vode).

crne vode iz WC-a

sive vode iz umivaonika, kada, tu kabina

oborinske vode

otpadne vode

Male koliine opasnih tvari oneiuju velike koliine vode.

25

Ovaj linearni nain razmiljanja prikazan na slici 1. je neprirodan jer zanemaruje injenicu da u prirodi tvar krui mijenjajui svoje oblike. Linearno sagledavanje je ustvari promatranje samo jednog manjeg segmenta puno veeg krunog sustava prirode. Stoga je neprirodno usko sagledavati prirodu te zagaivati vodne ekosustave hranjivim i drugim tvarima. Rjeenje problema se nalazi u eko-zahodima (takoer se koriste izrazi: suhi ili kompostni zahodi) koji ne koriste vodu za transport fekalija i urina kao klasini WC-i, ve bez upotrebe vode razdvajaju urin od fekalija kako bi ih sterilizirali i reciklirali za potrebe poljoprivrede. Ispravnom upotrebom ovakvih zahoda eliminiraju se E. coli coli i druge opasne bakterije te sprjeavaju zagaenja. Spomenuto sprjeavanje zagaenja znai da nisu potrebni skupi sustavi odvodnje i proiavanja otpadnih voda za koje danas u Republici Hrvatskoj porezni obveznici izdvajaju sve vea sredstva kako bi vlasti vraale kredite Svjetskoj banci i slinim institucijama.
Eko-zahodi razdvajaju urin od fekalija te eliminiraju njihova patogena svojstva i neugodne mirise.

26

Meunarodni primjeri
Karusel zahod iz Norveke Sadraj se skuplja ispod zahoda u rotirajuem bubnju. Bubanj je podijeljen pregradama u 4 spremnika. Nakon to se spremnik napuni, zarotira se, a nakon nekog se vremena osueni, bezmirisni ostaci izvade kroz otvor izvan objekta. Komposni zahodi Clivus iz vedske Slika: Prikaz ventilacijskog rjeenja Ovi se zahodi koriste ve 50-ak godina, a esto se ugrauju u vikendice, apartmane i sline objekte. Clivus nudi itav niz varijantnih rjeenja za sve otpadne vode i organske ostatke iz kuhinje, uz garanciju bezmirisnosti i dobivanje ostataka koji su upotrebljivi u poljoprivredi. Skyloo sustav iz Zimbabvea Ovaj zahod bazira se na jednostavnom sustavu razdvajanja urina od fekalija. Fekalije se nakon svake nude pospu pepelom kako bi se ubrzao proces eliminiranja patogenih organizama. Sustav se prazni jednom do dva puta godinje. Slini sustavi su razvijeni i u drugim zemljama s razliitim varijacijama WC koljki.
27

Eko zahodi za postojee kue ili nove viekatnice

Navedeni sustavi se mogu predvidjeti i za postojee obiteljske kue i za viestambene objekte. Primjeri od Mongolije do vedske pokazuju da se ekoloki zahodi mogu bez veih problema ugraivati u obiteljske kue i viestambene zgrade ili, to je jo jednostavnije, sustavi eko-zahoda mogu se predviati u fazi projektiranja novogradnje.

Zahod s dvostrukom daskom za odraslu osobu i malo dijete.

Primjer uklapanja eko-zahoda u postojeu kuu u Gebersu, vedska

28

Ukratko o koristima eko-zahoda

Ekoloki prihvatljiva sanitarna rjeenja omoguavaju viestruku financijsku i ekoloku dobrobit u usporedbi s klasinim pusti vodu i zaboravi rjeenjima. Dobrobiti su: uteda vode uteda novca na kanalizacijskim sustavima i proiivaima otpadnih voda eliminiranje zagaenja i bolesti koje nastaju kao posljedica zagaenja vodotoka i mora proizvodnja eko-gnojiva.

Za dodatne informacije posjetite internetske stranice: www.ecosanres.org www.clivus.com

IZVORI
Closing the loop Ecological sanitation for food and security, UNEP, SIDA, 2000. Urine Diversion: One step towards sustainable sanitation, Report, Stockholm Environment Institute, 2006. Ecological sanitation, Stockholm Environment Institute, 2004.
29

30

31

ispravno postupanje s kunim otpadom

Najvei dio kunog otpada se moe: izbjei ili smanjiti, ponovno upotrijebiti ili kompostirati, reciklirati u reciklanom dvoritu ili predati trgovini koja otkupljuje ambalau. Ispravno postupanje s otpadom je naa graanska i civilizacijska obaveza. Stoga je svrha ovog poglavlja uputiti zainteresiranog itatelja kako to postii. Temelj ispravnog postupanja je RAZDVAJANJE otpada, nakon ega je otpad korak blie da postane KORISNA SIROVINA. Rjeenja za razdvojeni otpad su prikazana u nastavku, a podijeljena su u sljedee skupine: 1. Papir i karton 2. Staklo 3. Plastika PET 4. Elektronika oprema 5. Limenke 6. Opasni otpad 7. Organski otpad (biootpad)
33

Vana napomena Popis skupljaa korisnog otpada i sekundarnih sirovina po upanijama dostupan je na adresi: www.azo.hr, kliknite na otpad ili kontaktirajte Agenciju za zatitu okolia, 01/ 4886 840.

1. Papir i karton
Komunalni se otpad moe smanjiti za 20% recikliranjem papirnatog otpada. Recikliranjem 1 tone papira: tedi se oko 3.5 m3 drvne grae ili 10 mladih stabala te 30.000 60.000 litara vode smanjuje se oneienje zraka za 95% i tedi se 40% energije potrebne za proizvodnju papira od izvorne pulpe. Kako smanjiti ili ponovno upotrijebiti papirnati otpad? Stare kartonske kutije imaju bezbroj moguih novih ivota. Npr. moete ih koristiti unutar ostave ili spremita te kao spremnike za odvojeno skupljanje korisnog otpada. Stare novine su idealan materijal za umatanje posuda ili kutija kako biste ih zatitili od praine ili oteivanja. Upotrijebite jednostrano iskoriten papir za vlastite biljeke. Ponovno upotrijebite ve koritene registratore. Izbriite ili prekrijte naljepnicom sve neeljene podatke. Papirnati otpad se moe smanjiti tako da umjesto faksa ili obine pote koristite elektroniku potu. Kako je Hrvatska veliki uvoznik recikliranog papira za potrebe papirne industrije, skupljajte ga i reciklirajte. Kontaktirajte ovlatenog skupljaa npr. Unijapapir, d.d., 01/ 61 84 729, ured.direktora@unijapapir.hr, ili
34

odnesite papir i karton do najblieg spremnika postavljenog na javnoj povrini ili u reciklano dvorite. Fotografski papir, jako oneieni papir (npr. zauljeni) te indigo i termo papir se ne reciklira! Budite ljubazni i prije odlaganja uklonite s papira i kartona metalne spojnice, ljepljive trake, plastiku itd.

2. Staklo
Staklo se moe reciklirati gotovo neogranien broj puta, dok se povratnom ambalaom koliina ambalanog otpada smanjuje nekoliko desetaka puta. Koristite je kad god uzmognete! Prazna staklena ambalaa moe posluiti kao spremite za spajalice, olovke, mamin ruak... Kreativnost je na vaoj strani! Recikliranje stakla je jednostavno. Odnesite staklenu ambalau (boce) do najblie TRGOVINE koja otkupljuje ambalau ili spremnika postavljenog na javnoj povrini ili u reciklano dvorite. Budite ljubazni i prije odlaganja ispraznite staklenu ambalau i uklonite epove i zatvarae. Sav stakleni ambalani otpad u Hrvatskoj moe se uspjeno reciklirati u tvornici Vetropack Straa iz Huma na Sutli, tel: 049/ 34 15 22.

3. Plastika PET
Plastici treba od 100 do 400 godina da se razgradi na odlagalitu. Za ilustraciju, recikliranjem 5 PET boca od 2 litre dobiva se dovoljno plastinog materijala za proizvodnju jedne skijake jakne. Kako biste smanjili koritenje PET-a, dajte prednost povratnoj ambalai (npr. za pivo, mineralnu vodu). Iskoritena PET ambalaa moe imati
35

niz drugih namjena ogranienih samo vaom matom. Provjerite neke od ideja za ponovnu upotrebu PET ambalae na: http://www.designboom.com/eng/education/plasticbottle.html Za reciklau odnesite PET do najblie TRGOVINE koja otkupljuje ambalau ili spremnika postavljenog na javnoj povrini ili u reciklano dvorite.

4. Elektronika oprema
Elektroniki je otpad najbre rastua vrsta otpada u svijetu! Kako se sastoji od tekih metala i drugih opasnih tvari, njime se mora pravilno gospodariti! Kako biste smanjili elektroniki otpad: Pri kupnji kuanskih aparata dajte prednost proizvodima bez elektronike, kao to su mehaniki mikseri ili aparati za mljevenje. Nabavljajte nova raunala, telefone i ostalo samo kad je to zaista potrebno. Oprema prvenstveno treba zadovoljavati vae potrebe, a ne trendove :). Poklonite kolama, udrugama ili dobrotvornim organizacijama kuanske aparate i opremu koja vam vie nije potrebna. Za pravilnu reciklau kontaktirajte ovlatenog skupljaa, npr: Ecooperativa d.o.o., tel.: 051/ 276 750, 275 039 ecooperativa@ri.tel.hr STP d.o.o., tel.: 01/ 65 30 103, stp@stp-croatia.com www.stp-croatia.com ili odnesite elektroniku opremu u reciklano dvorite.

36

5. Limenke
Recikliranjem 1 limenke od aluminija utedi se energije dovoljne za 3 sata rada raunala ili za 2 sata rada televizora. Imajte na umu da se, za isti volumen pia, pri izradi aluminijske doze utroi ak 20 puta vie energije nego pri izradi povratne staklene boce! Kako biste smanjili bespotreban aluminijski otpad dajte prednost povratnoj ambalai! Za reciklau odnesite limenke od pia do najblie TRGOVINE koja otkupljuje ambalau ili odloite u spremnik / reciklano dvorite.

6. Opasni otpad
Opasni otpad ini mali dio ukupne mase otpada, no predstavlja veliku prijetnju okoliu i ljudskom zdravlju! Ovom prilikom smo ga podijelili u tri skupine: 1. Baterije odloite baterije u CRVENI spremnik (npr. na ulazu nekih trgovina) ili u reciklano dvorite. 2. Stari lijekovi odnesite stare lijekove u ljekarne ili u reciklano dvorite. 3. Ostali opasni otpad akumulatore, otpadno motorno ulje, uljne filtre te ostatke boja i lakova odloite u reciklano dvorite! Dajte prednost proizvodima koji su manje tetni za zdravlje i okoli (npr. boje na bazi vode).

37

7. Organski otpad (biootpad)

Kompostiranje je razgradnja biootpada uz pomo niza ivih organizama pri emu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. Kompostiranje je najstariji i najprirodniji nain recikliranja otpada kojim se 35% od ukupne koliine kunog otpada moe pretvoriti u koristan kompost. Biootpad koji se moe kompostirati ukljuuje kuhinjski otpad (ostatke od pripreme hrane ostaci povra i voa, talog kave i aja) i vrtni ili zeleni otpad (suho lie, granje, sijeno, slama, piljevina, iglice etinjaa). Zato kompostirati? Kompost je kvalitetno organsko gnojivo koje je potpuno besplatno! Kompostiranjem se koliina otpada koja zavrava na odlagalitu moe smanjiti ak za 1/3! Time pomaemo rjeavanje gorueg problema zatite okolia Republike Hrvatske. Odvajanjem otpada smanjujemo oneienje podzemlja procjednim vodama s odlagalita, smanjujemo stvaranje staklenikog plina metana koji doprinosi klimatskim promjenama te smanjujemo opasnost od poara! Izbjegavamo upotrebu umjetnih gnojiva koja smanjuju kvalitetu voda i tla te ugroavaju zdravlje ljudi, biljaka i ivotinja; Kompost poboljava strukturu tla i sprjeava isuivanje.

Kako u est koraka od otpada do komposta: 1 2 Sav materijal usitnimo (priblino na veliinu palca) kako bi se lake razgradio. U jednakom omjeru pomijeamo biootpad bogat duikom (bre se razgrauje i osigurava vlagu) i biootpad bogat ugljikom (sporije se razgrauje i osigurava prozranost).
38

Materijal stavimo na hrpu koju moemo i dodatno ograditi icom, drvetom ili ciglom (na dno hrpe poeljno je staviti sloj granja da se osigura prozraivanje!). Kompostnu hrpu zatitimo od prejakog sunca i oborina (npr. nadstrenicom ili slamom izbjegavati pokrivanje plastinim vreama!). Hrpu povremeno (bar jedanput mjeseno) preokrenimo kako bi osigurali prozraivanje i nikad je ne zbijati zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprjeava pojavu neugodnih mirisa. Provjeravajmo vlanost tzv.metodom knedle. Uzeti aku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz ake curi tekuina, previe je vode. Ako se u stisnutoj aci ne osjea vlanost, voda nedostaje. Kada materijal u aci ostaje zbijen u grudi, vlanost je primjerena. Kad kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifian miris umske zemlje, umijeajmo ga u zemlju svog vrtnog ili kunog bilja (otprilike nakon 9 mjeseci).

Kompostite uredimo sami ili nabavimo posudu u vrtnim centrima i slinim prodajnim mjestima. Nekoliko praktinih savjeta: Ostaci crnogorice se zbog sadraja smole sporo kompostiraju tako da treba umijeati malu koliinu. Kora nekih agruma, posebno limuna, usporava kompostiranje, stoga je treba umijeati u maloj koliini. Nikad u kompost ne stavljati zaraene i bolesne dijelove biljaka te korov. IZBJEGAVATI MESO, KOSTI I MLIJENE PROIZVODE privlae ostale ivotinje i uzrokuju neugodne mirise!
39

to uiniti kada sve ne ide po planu?

problem Moja kompostna hrpa smrdi!

rjeenje Nedostaje kisika ili ima previe duika. Preokrenite hrpu kako biste omoguili prozraivanje i dodajte suhog materijala da upije vlagu (npr, granice, suho lie). Strpljenja molim! Za proizvodnju zrelog komposta potrebno je otprilike godina dana. Za hladnog vremena ivi organizmi (npr. bakterije) su manje aktivni. Popricajte hrpu vodom, no pazite da ne pretjerate. Prevelike koliine vode zatvorit e zrane prolaze te dovesti do ugibanja organizama kojima je potreban zrak, ime ete usporiti proces kompostiranja. Preokrenite hrpu i dodajte materijal koji e upiti suvinu vlagu (npr. piljevina, suho lie). Kukci imaju vanu ulogu u kompostiranju. No, ukoliko se pojaano skupljaju muhe, moda u hrpi ima mesnih otpadaka koje treba izbjegavati! Takoer, preporuljivo je otpatke povra i voa prekriti tankim slojem zemlje ili lia.

Moj otpad se ne razgrauje/nita se ne dogaa!

Hrpa je presuha!

Hrpa je prevlana!

Moja hrpa privlai kukce!

40

Primjeri kompostnih posuda

IZVORI
Integrated Waste Management Board 1997. Composting. Letak. Milanovi, Z., Radovi, S. i Vui, V. 2002. Otpad nije smee. Zagreb: Gospodarstvo i okoli; Velika Gorica: Mtg-topgraf.
41