ZATITA PROMETNICA I SUDIONIKA U PROMETU OD ODRONA KAMENJA

1
Vjekoslav Budimir, 2Aron Vogel, 3elimir Ortolan

Uvod

Odroni kamenja na prometnice est su uzrok prometnih nezgoda u svijetu. U naoj zemlji
takoer su sve ei uzrok prometnih nezgoda, a njihov porast moemo oekivati u najskorijoj
budunosti, ukoliko se ne poduzmu odgovarajue mjere.
Uzrok odronu kamena moe biti vie faktora: geoloki sastav i izlomljenost stijenskog masiva,
ispuna pukotina glinovitim materijalom niske posmine vrstoe, obilne kie i oluje uzrokovane
promjenom klime, procjedna i podzemna voda koje poveavaju porne pritiske, zamrzavanje vode
u glinovitoj ispuni pukotina i u prslinama, razne dinamike pobude (potres, miniranje, prolaz
teih tereta, ), kretanje ivotinja i ljudi na kosinama i padinama, te antropogeni zahvati u
stijeni pri izgradnji prometnica i sjea stabala. Neke posljedice odrona prikazane su slikama 1-3.

Slike 1 3. Odroni kamenja s vidljivim i moguim posljedicama alju jasnu poruku projektantima i sudionicima u prometu.

Da bi poveala sigurnost prometa, vicarska vlada godinje troi oko 1 milijun CHF na izgradnju
sistema zatite od odrona. U Hrvatskoj tom problemu ne pridaje se dovoljna panja pri izgradnji
novih prometnica te odravanju i rekonstrukciji postojeih. Na alost, sustavno se obrauju
samo podruja na kojima se ve dogodio nekakav vei odron. Naprosto, broj poginulih u
prometnim nesreama izazvanim odronom kamenja nije tako velik da bi taj problem bio ozbiljno
shvaen i adekvatno tretiran.

Dosadanja praksa u rjeavanju problema

Postoje razni naini zatite od odrona. Njihova uinkovitost nije uvijek na zahtjevanoj razini,
vrstoa same barijere nije dovoljna i trajnost joj je ograniena, a izgradnja takvih zatita
ponekad je jako skupa te naruava okoli izborom koritenog materijala i izgledom koji se ne
uklapa u okoli. Spomenimo ovdje najee primijenjena rjeenja, koja uglavnom slue svrsi -
due ili krae vrijeme, ali imaju previe loih strana.
- Mlazni beton (torkret) skup je te estetski i ekoloki neprihvatljiv nain sprjeavanja odrona
kamena. Trajnost mu je ograniena zbog zatvaranja povremeno prisutnih vodenih depova iza
takve vrste obloge, te smrzavanja vode i djelominog ispiranja podloge ispod obloge. Primjeri
takve zatite prikazani su na slikama 4-6.
- Razne geomree i pocinane mree upitne su vrstoe za potrebne barijere, kratkotrajna im je
otpornost na koroziju i slabo su rjeenje unato tomu to su jeftine.
1
Vjekoslav Budimir, ing.gra., Geobrugg Hrvatska, Bani 75, 10010 Zagreb
2
Mr.sc. Aron Vogel, dipl.ing.geol., Fatzer AG, Geobrugg Protection Systems, Hofstrasse 55, 8590 Romanshorn, Switzerland
3
Doc.dr.sc. elimir Ortolan, dipl.ing.geol., Sveuilite Josipa Jurja Strosmayera u Osijeku, Graevinski fakultet, Drinska 16a, 31000 Osijek

1
- Armiranobetonski zidovi su skupo rjeenje, sistem je neelastian te su kod jaeg udara mogue
destrukcije i oteenja zida. Rjeenje je estetski i ekoloki neprihvatljivo.
- Armiranobetonske galerije predstavljaju veoma skupa i, uz to, ekoloki neprihvatljiva rjeenja.

Slike 4 6. Primjeri zatite pokosa mlaznim betonom. Na slikama se dovoljno jasno zapaaju loe strane primijenjene zatite.

Slike 7 8. Primjeri zatite pokosa geo i pocinanim mreama. Desno je gabionski zid, koji nije
izdrao potisak nestabilne mase. Ima malu zapremninsku teinu, i to mu je osobito slaba strana.

Slike 9 11. Armiranobetonski zid (9 - lijevo) i armiranobetonske galerije (10 sredina, 11 - desno). Zid zbog neelastinosti
oito nije izdrao udar kamena.

Prijedlog uspjenog rjeavanja problema

Dobre naine sprjeavanja odrona kamena i zatite od odrona razvila je vicarska kompanija
GEOBRUGG, koja je krajem prole godine otvorila i svoje predstavnitvo u Hrvatskoj. Tvrtka
se bavi razvojem i proizvodnjom sistema zatite od odrona kamena. Radi se o proizvodnji
elinih mrea velike vrstoe i posebnog naina antikorozivne zatite ime se produljuje
trajnost materijala i do tri puta.
U uporabi su dva modela sistema zatite:
- sistem za aktivnu zatitu od odrona kamena ( Tecco, Spider ) i
- sistem za pasivnu zatitu od odrona kamena (RXI barijere).
Aktivna zatita od odrona kamena izvodi se na nain da mreu privrujemo na tlo padinu, i
na taj nain stabiliziramo cijelu povrinu padine. Sustav aktivne zatite sastoji se od:

2
 - TECCO eline mree debljine 3 mm, visoke vrstoe (1770 N/mm2), oblika romba s
dijagonalama 83x143 mm, unutranjeg radijusa 65 mm, s antikorozivnom zatitom
GEOBRUGG SUPERCOATING koje se sastoji od 95% cinka i 5% aluminija (150
g/m2) ime se trajnost produava i do 3 puta.
- Akera za zemlju ili kamen kojim se mrea dodatno uvruje i pritie na povrinu, a
takoer mogu sluiti i za dodatnu stabilizaciju dubljih slojeva tla, ovisno o terenu i dubini
buenja.
- Privrsne pocinane ploe oblika su romba. Pomou privrsnih ploa dodatno se
prednapree mrea i tako postie potrebna stabilnost padine.

Sama instalacija TECCO mree vrlo je jednostavna, a odravanje je gotovo nepotrebno. Ovisno
o vrsti terena, kosina se oisti od raslinja, ankeri se buenjem postave na potrebnom razmaku
(izraun razmaka ankera obavlja se pomou softwera tvrtke - RUVOLUM). Nakon toga se
mrea jednostavno poloi na padinu, te dodatno prednapregne privrsnim ploama. Ovim
nainom stabilizacije terena uspjeno se rjeavaju problemi deformacija na nestabilnom tlu,
odroni kamenja, te ispiranje tla procjednom i oborinskom vodom (sprijeava izazivanje odrona).

Slike 12-18. Primjeri aktivne zatite zatite pokosa od odrona kamena i povrinske erozije s
nekim detaljima izvoenja.

Zbog samog oblika mree, vrlo je jednostavno ozelenjavanje padine prirodnim putem ili
zasijavanjem, takoer postoji mogunost sadnje manjih stabala i grmova, to ovaj proizvod ini

3
izuzetno ekoloki prihvatljivim. Kod terena gdje postoji opasnost od ispiranja zemlje i sjemena
trave, koristi se TECMAT trodimenzionalna polipropilenska podloga TECCO mrei u zelenoj
boji. Zbog svog trodimenzionalnog oblika i zelene boje, dobro se uklapa u okoli, te pospjeuje
rast trave i sprjeava ispiranje tla, tj. njegovu eroziju s povrine padine.
Na ovaj nain, uspjeno se moe rijeiti stabilizacija kosina i padina uz same prometnice.
Rezultat je uspjeno i ekoloki prihvatljivo rijeenje problema zatite prometnica i sudionika u
prometu od odrona kamena i plitkih klizanja terena. Sama instalacija je znatno jeftinija od
konvencionalnih rjeenja, a odravanje je svedeno na minimum.
Pasivna zatita sastoji se u prihvaanju odronjenog kamenja barijerom s prstenastom mreom i
na taj se nain tite prometnica i sudionici u prometu od odrona. Sustav pasivne zatite prikazan
je nizom detalja s pripadajuim opisom na slici 19.

1 - STUP je elini pocinan. Jednostavno se montira u sidrenu plou. Svi dijelovi po kojima klizi elino ue su zaobljeni da ne bi dolo do oteenja ueta.
2 - RUNTOP VODEE UE odvaja ovjes prstenaste mree barem djelomino od glava stupova, sidrenih ploa, sidara, zadrne i zatezne uadi. Mrea u sluaju nude moe stoga
funkcionirati preko vie polja barijere. Budui da ovaj efekt zavjese poveava aktivan broj prstenova u podruju udara za min. 40%, mrea apsorbira vie energije, a djelujue sile optimalno se
rasporeuju preko susjednih polja. Drugim rijeima: sidra i komponente sustava odgovarajue se manje optereuju. Opisani sustav zatite smanjuje graevinske trokove: s jedne je strane
mogue primijeniti kratka sidra, a s druge strane moe se smanjiti broj sigurnosnih prstenova. Tako je, primjerice, kod zatitne konstrukcije duljine 40 do 60 m za udarnu energiju do 500 kJ
potrebno osam sigurnosnih prstenova.
3 - NOSIVO UE postavlja se na gornji i donji dio barijere, te se na njega privruje prstenasta mrea.
4 - SIDRENA PLOA - Bez obzira da li se radi o tronoj stijeni, betonskom temelju ili vrstoj stijeni, sidrenu je plou mogue brzo i jednostavno postaviti pomou jednog, a najvie dva sidra.
Kako bi se izbjegla oteenja uadi, svi elementi za voenje ueta na podnoju stupa su zaobljeni.
5 - ROCCO PRSTENASTA MREA je sredinji element barijere. Zatitno djelovanje ROCCO prstenastih mrea temelji se na 50-godinjem kontinuiranom istraivanju. U njezin su razvoj
utkana saznanja koja su steena u terenskim testovima i u suradnji s meunarodnim ustanovama. Rezultat je uvjerljiv: zahvaljujui svom odlinom elastino-plastinom ponaanju, ROCCO
prstenaste mree znatno su nadmonije od konvencionalnih sustava. One same apsorbiraju energiju i time manje optereuju usidrenja nego esterostruke ovjeene prstenaste mree, dijagonalne
mree od uadi ili ista rjeenja s mreama od uadi. Kinetiku energiju kod nekog dogaaja prvo smanjuju zbrojem deformacija svih prstenova. Pritom se uvoenje sila u mreu, odnosno u itav
sustav, odvija ravnomjerno i bez ekstremnog optereenja usidrenja. Osim toga, prstenasta mrea privrena karikama u nekoliko se djelia sekundi skuplja iznad mjesta udara: prstenasti snopovi
koncentriraju se tamo gdje su najvie potrebni (efekt zavjese).
Prstenovi ROCCO mrea imaju promjer od 300 ili 350 mm. Oni se sastoje od eline ice debljine od 3 mm i vrstoe od min. 1770 N/mm2. Ovisno o planiranoj apsorpciji energije, u jednom
se prstenu nalazi snop od 5 do 9 namota ice. Mree su fleksibilne u svakom pogledu. Budui da se prstenovi mogu pomicati jedni u druge, mrea se prilagoava najrazliitijim konturama terena.
Zatitno djelovanje i funkcija ostaju ouvani ak i u sluaju kad je pri montai potrebno izrezati dijelove mree.
6 - SIGURNOSNI PRSTEN. Nosiva se uad bono provodi kroz prstenasto savijene cijevi s pritisnim ahurama, koje djeluju poput sigurnosnih prstenova. Sigurnosni se prstenovi kod veih
dogaaja steu i na taj nain smanjuju preostale energije iz prstenaste mree, ne oteujui pritom uad. Aktiviranjem sigurnosnog prstena ne smanjuje se prekidno optereenje ueta.
7 SIDRO OD SPIRALNE UADI funkcionira na principu - to se moe saviti, to se ne lomi. Glava sidara je fleksibilna i stoga je neosjetljiva na udarce. Spiralno ue sastoji se od elinih ica
vrstoe od 1770 N/mm2. Ukratko, sidra od spiralnog ueta nadmonija su od uobiajenih tapnih sidara osobito zbog toga to su prikladna za uvoenje sila u smjerovima povlaenja, koji bez
gubitka nosivosti mogu odstupati od osi buotine za do 30 stupnjeva.
8 GLAVA STUPA. Spojni svornjaci (1) pojednostavljuju montau nosive i vodee uadi. Nosivi elementi su oblikovani tako da uvaju ue, to se uostalom i isplati u sluaju nude. Nakon
odrona kamenja uad u pravilu ostaje neoteena i moe se nastaviti koristiti.

Slika 19. Prikaz glavnih elemanata sustava pasivne zatite od odronjenog kamenja pomou RXI-barijere s prstenastom mreom.

Detalj eksperimentalnog ispitivanja sustava RXI-barijere prikazan je na slici 20, a efikasnost

samog sustava (i mjesta mogue primjene) u konkretnim sluajevima vidi se na slikama 21-28.

Slike 20-21. Snimka trenutka udara kamena u RXI-barijeru (20 lijevo) i jedan od naina primjene barijere (21 desno).

4
Slike 22-27. Primjeri efikasnosti sustava RXI-barijera s mjestima njihove mogue primjene, u konkretnim sluajevima iz prakse.

Primjer idejnog rjeenja zatite od odrona na lokaciji Raspadalice kod Buzeta u Istri

Opis lokacije. Raspadalica je oko 300 m duga vertikalna litica od vapnenaca (osipa se,
raspada se - to sugerira i samo ime lokacije), visine oko 65-80 m. U njenoj noici zavrava i
inae strma padina povrh eljeznike pruge D.G. Slovenija Pula, izmeu km 36 + 400 i km 36
+ 700, u blizini eljeznike postaje Buzet. Na ovoj lokaciji u Istri ve su u bliskoj povjesti
zabiljeeni ogromni odroni s velikom koliinom kamena koji je u vie navrata zavravao na
samoj pruzi, a nerijetko su blokovi prelazili i preko same pruge. U bliskoj prolosti zabiljeen je
podatak da su, kao posljedica uinka ogromnog bloka vapnenca, koji se odlomio s litice, nakon
to je ispred sebe pomeo drvee unitio i krai potez tranica. To je pogubno zavrilo za prvi
vlak koji je naiao. Lokomotiva je sletila niz padinu i unitena je. Nakon toga traginog iskustva
uvedena je stalna uvarska sluba na raspadalici.

Slike 28 29. Na slici 28 vidi se detalj ela Raspadalice sa zaokruenim mjestom (isto mjesto zaokrueno je
na slici 29) s kojega se odronilo oko 500 m3 stijenske mase u 1999. godini.

Posljednji veliki odron dogodio se 1999. godine, kada je stijenska masa od otprilike 500 m3
kamena pala (usporeedi slike 28 i 29), pri emu se vei dio mase zadrao u podruju stare
zatitne kamene brane i u njezinoj blizini, a dobar dio tog materijala (ukljuivo i veliki blok od
cca 35 m3) zatrpao je prugu i blokirao je. Veina materijala koji je ostao u podruju stare kamene
brane (koja je sluila za zadravanje otkinutih blokova) posluila je za obnovu i nadvienje
jednog njezinog dijela za cca 1 m, a sav preostali viak je uklonjen.

5
Istu lokaciju obili smo u sijenju 2007, gdje smo zamoljeni od strane Hrvatskih eljeznica da
predloimo mogue rjeenje za njihov problem. Nakon prvog posjeta, vidjeli smo da bi RXI
Rockfall Barijere vicarske tvrtke Geobrugg mogle biti upotrebljene na ovoj lokaciji za zatitu
ljudi i infrastrukture od odrona kamena.
Napravljene su detaljne analize i softwerska simulacija mogueg odrona kamena. Rezultati su
upotrebljeni za izbor kvalitetnog rjeenja za zatitu od odrona.
Za detaljnu razradu sistema zatite ti rezultati i podaci su neophodni.

Podloge i izvori podataka za analize i dimenzioniranje RXI-barijere.

Zamrzavanje vode u prslinama i pukotinama

6
Slika 1. Detalj ela navlake kozinskih vapnenaca sa slojevima ugljena. Zapaa se jedno
naputeno rudarsko okno, i brojni m8;nji ili vei strei nestabilni paralelepipedski blokovi
vapnenca. U dnu je mnotvo krja, kao produkt nakon eksploatacije ugljena, ili pak
osipavanja vapnenaca sa ela navlake.
Slika 2. Detalj ela navlake (vidljiv i na slici 1, tabla I), gdje su pred vie godina alpinisti
postavili eksploziv i minirali dio ne stabilnih blokova.
Slika 3. Jedan od ulaza u naputena rudarska okna, s debljim slojem ugljena u stropu. Ulaz
je pri dnu ela navlake, u kozinskim vapnencima sa slojevima ugljena. Vidi se jedan
nestabilni blok zapremnine oko 35 m3. u lijevom boku okna, zbog koncentracije
naprezanja, javljaju se brojne svjee subvertikalne prsline i pukotine.
Slika 4. Obrambeni nasip od rukom slaganih odlomaka kozinskih vapnenaca, ispod ela
navlake. Slui za zaustavljanje i zaprijeavanje prolaza blokova, koji se osipavaju sa ela
navlake. vidi se jadan blok zaprernnine oko 2 m3, koji je otetio dio nasipa, ali je
sprijeeno njegovo kotrljanje po strmoj padini, prema pruzi. Poloaj obrambenog nasipa, u
profilu ulaza u naputena okna, vidljiv je na generalnom geolokom profilu E-F (slika 4 na
prilogu 2)

3.1.Podaci

Izrada ovog prijedloga rjeenja bazirana je na temelju posjete lanova tvrtke GEOBRUGG iz
vicarske i Hrvatske na samoj lokaciji u sjenju 2007. godine i postojeih podataka i tehnike
dokumentacije.
1. 30. sijenja 2007 (Hrvatske eljeznice Dean Matovi, Hrvatske eljeznice
Dubravko Lilek, Geobrugg Croatia Vjekoslav Budimir, Geobrugg Switzerland
Aron Vogel).
2. Geotehniki projekt i smjernice detaljnjih istraivanja klizita 4 I 5 u km 36+4/7 na
lokaciji Raspadalica kod Buzeta Institut Gradevinarstva Hrvatske d.d. ( sijeanj
1999. godine)
3. Zapisnik o izvrenom pregledu (11.02.1999. g.) (Odron kamena 10.02.1999. g.)
4. Geodetski Snimak Zida Raspadalice (Geoprojekt d.d. Buzet, oujak 2001. g.)

3.2 Geologija I hidrologija

Glavna stijenska litica sastavljena je od vapnenca. Nadopuniti.

7
4 Analiza

Tijekom posjeta samoj lokaciji i detaljnog visualnog pregleda iz blizine primjetili smo da su
slojevi vapnenca izpresjecani tanjim slojevima ugljena koji je u prolosti tamo bio eksploatiran.
Ti slojevi ugljena omoguuju da dijelovi vapnenake mase izkliznu iz same stijene I stvaraju
duboke rasjede u samoj stijeni.
Zbog takovog stanja i injenice da je cijeli masiv sainjen od stijenskih blokova koji vise iz
masiva moe se u svakom trenutku oekivati da ogromna koliina stjenske mase klizne sa litice.
Takovo neto se desilo 1999. godine kada je stijenska masa od otprilike 500 m3 kamena pala (v.
slike---), pri emu se vei dio mase zadrao u podruju stare zatitne kamene brane i u njenoj
blizini, a dio tog materijala (ukljuivo i veliki blok od cca 35 m3) zatrpao je prugu i blokirao je.
Veina tog materijala posluila je za nadvienje dijela brane od cca 1 m, a sav preostali viak je
uklonjen.
Najvei dio tog kamena, upotrebljen je za obnovu I dogradnju kamenog zida kao zatite od
odrona u samom podnoju litice. (vidi sliku 1).

Novi kameni zid. Udar kamena u stari zid. Veliki vapnenaki blok >3 m3 u starom zidu

Taj zid je u mogunosti da zadri pasivnu energiju u sluaju novog odrona. To se moe desiti
kod oslobaanja pojedinanih stijena sa litice.
Naravno da te mjere nisu dovoljne za kompletnu zatitu pruge I sudionika u prometu na toj pruzi.
Kod mogueg odrona blokova vee mase, deava se da kamenje pri padu s litice preskoi zid ili
ga oteti i na kraju zavri na pruzi.
Sljedee injenice koje upuuju na potencijalni rizik lokacije je injenica da je stari kameni zid
postavljen du cijele vertikalne litice.
Novi zid pokriva samo jedan dio od cijele duine zida. Stari zid ( vidi sliku 2 ) i drvee bili su
udareni ogromnim vapnenakim stijenama (>3 m3).

Pogled izbliza na vertikalnu liticu pokazuje otvorene rasjede (>5-10 cm), visee klinove stjena
koje samo ekaju da budu povueni van. Vjerojatnost od velikog odrona, slinog onome iz 1999.
godine ne smije biti iskljuena. Padina ispod kamenog zida je djelomino obrasla crnogorinim
stablima.
Odron koji bi mogao dosei prugu moe se u grubo klasificirati u tri kategorije:
Visoko odskakanje, stijene manjeg volumena (<1 m3)
Pojedinani kameni blokovi (> 1 m3)
Kameni blokovi velikog volumena (ili pojedinani veliki blokovi >35 m3 izlomljeni
nakon udara u tlo).

8
 4.1 Simulacija odrona

Software za simulacije odrona tvrtke GEOBRUGG Rockfall 6.1 upotrebljen je za kalkulaciju

mogue energije i visine odskoka kod odrona.
Kao to je spomenuto u klasifikaciji, volumen tijela kod odrona je izmeu 1 do vie od 35 m3.
Usljed tih podataka 3 veliine blokova su odabrane za simulaciju odrona. Rezultati su
predstavljeni u tablici 1.

Tablica 1. Tablini prikaz rezultata simulacije odrona kamena s dimenzioniranjem RXI-barijera na lokaciji Raspadalica.
Energija udara u postojei Izraunata energija u Minimalna visina sustava
Veliina bloka (m3)
zid (kJ) RXI-barijeri (kJ) RXI-barijere (m)
1 849 242 1,62
3 2.557 619 1,87
5 3.808 809 2,21
35 27.011 8.558 4,24

Program za simulaciju radi na dvodimenzionalnoj bazi, tako da je koriten tipian presjek terena.
Podaci za taj presjek uzeti su mjerenjem na licu mjesta i iz geotehnike analize [2].
Kao to je odreeno na terenu, energija udara na zid (stari) je izmjerena.
Mjesto smjetanja Rockfall barijere odabrano je na 70 m horizontalne udaljenosti od litice.
Preciznija lokacija se treba odabrati na licu mjesta zbog same topografske situacije.

4.2 Okolnosti (sagledavanje) odrona

Kao to se vidi iz rezultata simulacije energija udara varira izmeu 242 do 809 kJ. Energija
dobivena u simulaciji odrona bloka od 35 m3 ovdje nee biti razmatrana jer je vrlo mala
vjerojatnost da blok takve veliine moe stii do pruge u jednom komadu, iako se to jednom
oito dogodilo.

Predloeno rjeenje zatite od odrona kamena

Simulacija odrona izvedena je na samo jednom karakteristinom presjeku terena. Normalno za

detaljniju analizu trebalo bi izvesti jo simulacija na vie razliitih presjeka da bi uvid u situaciju
i rjeenje bilo preciznije odraeno. Nadalje, rezultati koji su interpretirani, bazirani su na
inenjerskom znanju i iskustvu tvrtke GEOBRUGG u slinim sluajevima.
Na temelju naih analiza, predlaemo rjeenje za zatitu od odrona s litice, tri linije barijera
protiv odrona.
Na horizontalnoj udaljenosti od otprilike 70 m od litice, preporuene su barijere s kapacitetom
apsorbcije energije od 500 kJ and 2000 kJ.
Te barijere e moi uhvatiti velike stijenske blokove kao i velike koliine odronjenog kamena.
Kao primjere uspjenih rjeenja RXI barijerama protiv odrona kamena pogledajte slijedee
fotografije.

9
Slika 4: Sistem RXI-200 (2000 kJ) hvata volumen vei od 25 m3, 2007., Kehlstein, Njemaka

Zakljuak

Nain obrane od odrona kamenja na prometnice prikazan u ovom radu, vicarska kompanija
Geobrugg razvila je, usavrila i sada primjenjuje kao rjeenje problema diljem svijeta. Zbog
svojstava RXI-barijera, Njemake eljeznice - DB uvrstile su ih u svoj pravilnik o sigurnosti u
eljeznikom prometu kao kvalitetno rjeenje problema zatite od odrona kamena (Geobruggove
Rockfall barijere s prstenastom mreom).
Odroni kamenja, klizita, klizanje mulja, lavine i otkidanje leda prirodni su dogaaji i
odgovarajue su nepredvidivi. Stoga je nemogue znanstvenim metodama utvrditi, odnosno,
zajamiti apsolutnu sigurnost za osobe i materijalne vrijednosti. Kako bi se postigla maksimalna
sigurnost kojoj se tei, potrebno je upotrijebiti najbolje mogue sustave zatite. Te sustave
neophodno je redovito i u prikladnom opsegu nadzirati i odravati. K tome, dogaaji koji
premauju inenjerski proraunatu sposobnost apsorpcije sustava, neprimjenjivanje originalnih
dijelova ili korozija (npr. uslijed oneienja okolia ili ostalih stranih utjecaja) mogu smanjiti
stupanj zatite.

Literatura

10