SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Prirodoslovno-matematički fakultet
Geološki odsjek

Seminar II

BENTONIT U INDUUSTRIJI I PRIMJENA

akad.god.2018./19. Monika Penca

Sadržaj

1 UVOD..................................................................................................................................4
2 RAZRADA..........................................................................................................................5
2.1 Minerali glina...............................................................................................................5
2.2 Geneza (nastanak)........................................................................................................5
2.3 Svojstva bentonita........................................................................................................5
2.4 Mineraloški sastav........................................................................................................6
2.4.1 Natrijev bentonit...................................................................................................6
2.4.2 Kalcitni bentonit....................................................................................................7
2.5 Proces obrade bentonitne gline....................................................................................7
2.6 Primjena bentonita........................................................................................................8
2.7 Nalazišta.....................................................................................................................10
3 Zaključak...........................................................................................................................11
4 Popis literature...................................................................................................................12

2
3
1 UVOD

Bentonit je sedimentna stijena sastavljena od koloidalnih te plastičnih glina, pretežno

od minerala montmorilonita. Osim montmorilonita u bentonitu nalazimo i feldspate, biotit,
kaolinit, ilit, piroksen, cirkon i kristalni kvarc. Sam naziv bentonit dobio je ime po utvrdi Fort
Benton u saveznoj džavi Wyoming, gdje je i prvi puta nađena te eksploatirana. Glina ima
široki spektar primjene u industrijskom području kao jedna od glavnih sirovina, upravo zbog
toga što je količinski izrazito dostupna te zbog male potrebe za preradbom. Zbog široke
primjene u industriji, ali i mnogim drugim područjima dobila je naziv “mineral od tisuću
primjena“.

Slika 1:Bentonit

S obzirom na većinski sastav gline, sediment je pelitan odnosno veličina samog sedimenta je
< 0.002mm
Glina je sedimenti nastao raspadanjem magmatskih te silikatnih metamorfnih stijena u
atmosferskim uvjetima ili pod utjecajem hidrotermi. Uz glavni sastav mogu biti prisutne i
različite primjese kao što su kremen, oksihidroksidi željeza i aluminija, zaostali feldspati,
tinjci ili kloriti.

Cilj ovog seminarskog rada jest obraditi temu primjene i uloge bentonita u industrijskoj
mineralogiji. Uz to ću spomenuti i o važnosti vrste, odnosno sastava bentonita s obzirom na
ulogu u industriji, njegovoj rasprostranjenosti, glavnim fizičkim i kemijskim karakteristikama,
svojstvima te područjima pronalaska i nastanka.

4
2 RAZRADA

2.1 Minerali glina

Hidratirizirani alumosilikati, nastali trošenjem te hidrotermalnim procesima, uz Si i Al
sadrže i Ca, Mg, Fe, Na, K… Temeljna struktura svih minerala glina (uključujući bentonita)
je složeni paket sastavljen od T-sloja spojenih SiO4 tetraedara u kojima je svaki silicij okružen
s 4 kisika i O-sloja Al oktaedara u kojima je svaki aluminij okružen sa 6 kisika ili OH
skupine. Strukture mogu biti dvoslojne ili troslojne. Kaolinit dvoslojne strukture T+O (jedan
SiO4 tetraedarski sloj i jedan Al oktaedarski sloj) pripada grupi kaolina, a montmorilonit
troslojne strukture T+O+T (Al oktaedarski sloj se nalazi između dva SiO4 tetraedarska sloja)
pripada grupi smektita. Glavni minerali grupe su kaolinit (dioktaedarski) i serpentin
(trioktaedarski)
Minerali iz grupe smektita su dominantni minerali u bentonitima. Smektiti su minerali glina
sastavljeni od 2:1 tipa slojeva s negativnim nabojem koji iznosi 0,2-0,6 koji se javlja kao
posljedica izomorfnih zamjena kationa u tetraedarskoj ili oktaedarskoj mreži. Osim vrlo male
veličine <2 µm, odlikuje ih i vrlo velika reaktivna površina oko 750-800 m2/g.
U bentonitima je najčešće prisutan mineral montmorillonit.
Njegova kemijska formula glasi (Al2-yMgy)[(AlxSi4-x)O10](OH)2X+x+y• nH2O
X+ je međuslojni kation, x i y su tetraedrijske i oktaedrijske zamjene, y>x.
Odredba bentonita, kao i ostalih minerala glina, otežana je zbog nekoliko problema kao što su
veličina mineralnih zrna, raznolikost u mineralno-kemijskom sastavu te količini vode u među
slojevima.
2.2 Geneza (nastanak)
Nastaje izmjenom piroklastičnog materijala, vulkanskog pepela ili tufova, pretežno se odvija
u vodenim alkalnim sredinama pri temperaturama od 40-70°C. S obzirom na to da je to
prilično niska temperatura, reakcija je egzotermna. Smatra se da je bentonit nastao
hidrotermalnim procesom. Proces nastajanja bentonita i gubitak ukupne mase uvelike ovisi o
protolitu (ishodišnoj stijeni). Za andezitne materijale gubitak iznosi 12-13%, a riolitne je veći
od 50% od početnog stanja.
Za nastanak bentonita najbolji prekursor je trahiandezit, a za industrijsku upotrebu
najznačajniji su bentoniti kenozojske starosti, no mogu se koristiti i oni do jurske starosti. Svi
stariji bentoniti su zbog donosa kalija tokom godina dobili više illitne komponente stoga nisu
uzeti kao industrijski materijal već su iskorišteni u području stratigrafije.
2.3 Svojstva bentonita
U dodiru s vodom pokazuje svojstvo tiksotropije, odnosno čestice minerala gline mirovanjem
prelaze u čvrsti gel (suspendirane se čestice zbog raspodjele naboja, negativnog na površini,
pozitivnog na rubovima, naslanjaju jedna na drugu i tvore strukturu kuće od karata). U
međuprostorima su zarobljene molekule vode. Potresanjem se ruši struktura, voda postaje
pokretljiva te gel prelazi u tekuću suspenziju, sol. Velika je važnost kod primjene gline kao
isplake pri bušenju i za injektiranje.

5
Adsorbira 12-15 puta veću masu vodu od same suhe tvari (grijanjem pri 150°C minerali gline
gube pornu i adsorbiranu vodu, sve daljnjim povisivanjem temperature dolazi do taljenja)
Visok kapacitet izmjene kationa.
Razmjenom silicijevih kationa dolazi do viška negativnog naboja, ponovna ravnoteža se
uspostavlja umetanjem Na+ , K+ , Mg 2+ i Ca2+ slabih veza u međuslojni prostor. Kationi se
mogu vezati i sa organskim i anorganskim tvarima, primjerice herbicidi, patogeni virusi i
proteini.
Adsorbcija i bubrenje ovisit će upravo o kationu koji ulazi u međuprostor. Najbolja razmjena
je sa natrijem, a najlošija sa kalijem i magnezijem. Na plastičnost gline i veze će utjecati voda
u međuprostoru rešetke. Fizikalne karakteristike će uvjetovati jednaka ili različita debljina
slojeva montmorilonita, sadrže li oni OH skupinu i jesu li H2O slojevi različite debljine.

Slika 2:Prikaz slojeva u glinenim strukturama

2.4 Mineraloški sastav

S obzirom na to da se sastoji od više minerala, nema kemijsku formulu. Dominantni mineral
bentonita je montmorilonit i čini bar 70% njenog sastava . Montmorilonit spada u skupinu
smektita čija kemijska formula glasi (Mg, Al)₂[(OH)₂|Si₄O₁₀](Na,Ca)ₓˑnH₂O. U značajnoj
količini su također zastupljeni plagioklasi, ponegdje ilit, često zeolit, a kao akcesorni minerali
prisutni su kvarc, tinjci i klorit. Što se tiče industrijskih svrha postoje dvije glavne vrste:
natrijev bentonit i kalcijev bentonit. Ime im potječe od glavnog zastupljenog minerala.
2.4.1 Natrijev bentonit
Glina bentonita koja ima najveću primjenu među svim ostalim.
Svojstva:
o velika sposobnost bubrenja (povećanje površine)
o odlična koloidna svojstva
o visok kapacitet apsorpcije vode (može apsorbirati masu vode nekoliko puta veću od
same suhe tvari).

6
2.4.2 Kalcitni bentonit
Za razliku od Na-bentonita koji apsorbira, Ca-bentonit adsorbira. Adsorbira ione u otopini i
veže se za ulja i masti. Aktivacijom Na-iona dolazi do ionska razmjene između Ca-bentonita u
Na-bentonit.
Dodaje se 5-10% razgradljive natrijeve soli. Dobro se promiješa i dugo odstoji. Isti proces se
koristi u pročišćavanju. Razlika između Na i Ca bentonita je svojstvo bubrenja, suspenzije,
viskoznosti, apsorpcija i adsorpcija.

Slika 3: Udio pojedinih faza u Na i Ca bentonitima

2.5 Proces obrade bentonitne gline

Istraživanje i eksploatacija:
Istražne skupine procjenjuju količinu i isplativost naslaga bentonita pomoću probnog bušenja;
Depozit se općenito sastoji od nekoliko slojeva i vrsta bentonita, od kojih svaki ima vrijedna,
ali nešto drugačija svojstva pogodna za različite primjene.
Sirova glina se izvlači te stavlja u zalihe sa raznim dodatnim sastojcima za kasniju preradbu.
Aktivacija / ekstruzija:
Dodavanjem sode i vode, sirova glina Ca-bentonita može se modificirati u Na-bentonite
Strojevi i oprema za aktiviranje / ekstruziju dostupni su za izlaz aktiviranog bentonita u
granulama u količini od 150.000 tona godišnje. 
Sušenje:
Mokro aktivirani bentonit u granulama sadrži vlagu oko 32-36% raširenu u cementnoj podlozi
za sušenje na Suncu na zraku.
Vlaga nakon sušenja na Suncu može se smanjiti na 20% -27% te kontinuirano na 10-18%
kroz sušionice protočnog sloja i rotacijske peći.
Mljevenje:
Kapacitet prerade stroja Mill Raymond akumulira se na 50.000 MT godišnje. 
Paket:
Stroj za pakiranje u kalupe.
Skladišta i dostava:
Zahvaljujući povezanosti s nacionalnom prometnom mrežom i susjednom izvoznom lukom,
prikladna i brza dostava putem željezničkog, cestovnog i morskog prometa.

7
 Slika 4:Strojno postrojenje za preradbu bentonitne gline

2.6 Primjena bentonita

Što se tiče primjene u bušotinama, glina se najčešće dodaje u smjesu sa vodom i aditivima.
Zbog svojstva tiksotropije prelazi u gel stoga lako veže nečistoće na sebe. Smjesa se pumpa
kroz cijevi te prodire do dna, na putu skuplja nečistoće i probija se do površine. Da bi se
spriječilo istjecanje nafte i prodiranje okolnih stijena, glina također služi i kao zaštitni sloj.
Kao zaštitni sloj također služi i kao dio brtvenih sustava.
Kod izgradnje odlagališta, najčešće je odlagalište radioaktivnog otpada. Bentonitni tepisi su
pojam za alternativno rješenje izgradnje temeljnog i pokrovnog brtvenog sustava, odnosno u
tom slučaju bentonitni tepih je umjetno proizvedena hidraulička barijera niske propusnosti.
Bentonitni tepisi sadrže 65-90% montmorilonitne gline. Bentonit se učvršćuje na jedan ili dva
sintetička sloja. U Hrvatskoj bentonitni tepisi predstavljaju najbolju opciju za izgradnju
odlagališta – jeftini su, lako i brzo se instaliraju te imaju malu hidrauličku propusnost.

Slika 5:Bentonitni tepisi površinskih odlagališta nisko radioaktivnog otpada

8
 Bentonit se koristi i u ljevarstvu. Tada ima glavnu ulogu kao vezivo, spaja se sa pijeskom i
tvori termički stabilne kalupe koje mogu izdržati istopljeno željezo, čelik, aluminij, mjed i
kositar. Također može poslužiti i za čišćenje istopljene smjese navedenih metala.
Sudjeluje i u procesu stvaranja željeznih sačmi, preradbom rude željeza. Željezo se mrvi do
određene veličine, prolazi kroz mehaničke procese na kraju se spaja sa vodom, bentonitom i
željeznom prašinom.
U poljoprivredi je primjenjiv u obliku pesticida, kod očuvanja i poboljšanja kvalitete tla, a
primjenjiv je i kod prerade vina. Kako bi se uklonile bjelančevine i tanini iz vina koji
uzrokuju zamučenje i taloženje. S obzirom na to
da su bjelančevine pozitivno nabijene reagiraju sa
negativno nabijenim kalcijevim bentonitom jer će
sa natrijevim nabubriti što će opet dati talog kao
rezultat. Ukoliko bentonit dodamo u mješavinu
vina i vode, dolazi do izmjene Na+ iona iz
bentonita i Ca2+ iona iz tvrde vode. Smanjuje se
bubrenje, ali i taloženje proteina.

U medicini i kozmetici se može pronaći kao

sastojak krema, obloga i anti-iritanata. Koloidna
svojstva ga čine protuotrovom kada dođe do
Slika 6:Smjesa bentonita za poljoprivredne svrhe
trovanja teškim metalima. Smatra se da pomaže
pri poteškoćama u probavi, smetnjama sa
crijevima i za uklanjanje akni. U kremama također dolazi do važnosti zbog svojstva
tiksotropije: suši se na licu, skida kada se smoči, ali i dalje ostavlja prisutne tvari koje su
povoljne za kožu. Količina ne smije biti prevelika jer dovodi do začepljenja pora. Pomiješan s
vodom se može koristiti kao vodica za ispiranje usta, primjenjuje se kod bolesti desni.

,Slika 7:Kapsule sa sastavom bentonita kod zdravstvene primjene

Najstarija primjena Ca-bentonita je kao sastojak sredstva za čišćenje, poznatog kao fuller's
earth (“valjana zemlja“). S obzirom da se Bentonit u mokrom stanju zgruda te odvoji od
ostalih sastojaka, koristi se kao sastojak pijeska (za životinje).
Ostale vrste bentonita nemaju veliku važnost u industriji. (K-bentonit ruda nastala iz
vulkanskog pepela, bogata kalijem, sastavljena od minerala ilita.)

9
 Slika 8:Svojstva i uvjeti kod određenih primjena bentonita

2.7 Nalazišta
Najkvalitetniji bentonit se nalazi na zapadu SAD-a.
SAD je ujedno i glavni izvoznik gline, eksploatacija doseže i preko 4 milijuna tona. Na
svjetskom tržištu to je 1/3 svjetskog udjela. Za SAD-om slijedi Kina i Grčka.

Slika 9:Wyoming, područje iskopavanja bentonita

U Hrvatskoj nalazišta su u Bednji, zatim na potezu Poljanska luka- Radoboj, Pregrada, u

Gornjoj Jelenskoj, u Lici i na Svilaji. Pojave glina zabilježene su još u Baranji, Baniji i Lici.
Bentonitne gline razvijene su u naslagama različite starosti: srednji trijas - Donje Pazarište
(Lika); gornja jura - Svilaja; donji miocen – slojevi s Bednje i Gornje Jelenske. Geneza svih
glina u Hrvatskoj je identična.

10
3 Zaključak
Bentonit se zahvaljujući strukturi te svojstvu velikog kapaciteta adsorpcije te apsorpcije s
obzirom na to čini li glavnu komponentu natrij ili kalcij, koloidnosti te povećanja površine
(bubrenjem) može primijeniti u širokom spektru industrije (većim dijelom Na-bentonit)
Voda koja prodire između paketa, sastavnih dijelova kristalne strukture (međuslojna voda),
uzrokuje širenje tih paketa, odnosno bubrenje (svojstvo jako izraženo za montmorilonit).
U naftnoj industriji za odstranjivanje organskih tekućih i plinovitih nečistoća, komponenata
mulja za procese bušotina.
Kao zaštitnih slojeva protiv zagađenja podzemne vode na odlagalištima otpada te kao ionski
izmjenjivači u proizvodnji kemikalija.
Kozmetičkoj industriji kao dodatak sapunima, puderima, ruževima..
Kao vezivni materijal u tabletama u proizvodnji lijekova, vezivni materijal u kvarcnim
pijescima za kalupe.
Pročiščavanje otpadnih voda, uklanjajući amonijeve i fosfatne ione.
Izvor sirovine u keramičkoj industriji.
Kao izolacijski materijal pri transportu i skladištenju radioaktivnog otpada.
S obzirom na dobru primjenu u industriji sa geotehničkog stajališta te sadržaj grupe smektita
u sastavu, kao i svi minerali glina u građevinarstvu bi doveli do klizanja terena.
Posljedica svojstva bubrenja te povećavanja volumena je pucanje i rušenje građevinskih
objekata. Upravo zbog tog svojstva su štetna komponenta u svim materijalima (pijesak,
šljunak, vapno, punila za asfaltne mješavine..) koji se upotrebljavaju u građevinarstvu dok su
s druge strane izrazito povoljna u industrijskoj proizvodnji.

Bentonit se s obzirom na fizičke i kemijske osobine i veliku primjenjivost u industriji, ali i

svakodnevnom životu naziva “univerzalna glina“.

11
4 Popis literature
Luke L.Y.Chang, B.S.,Ph.D.: Industrial Mineralogy (Prentice Hall, 2002.,Upper Saddle River,
New Yersey 07458)
Maja Vrkljan: Mineralogija i Petrologija, osnove i primjena (Zagreb, 2001.)
Dragutin Slovenec, Vladimir Bermanec: Sistematska mineralogija-mineralogija silikata
(Zagreb, 2003.)
Elektronički izvori:
http://www.chinavermiculite.com/chanpin-ny.asp?id=251
https://hr.srimathumitha.com/biznes/4627-bentonit-chto-eto-proizvodstvo-bentonita-
primenenie.html
http://hr.winesino.com/alternative-medicine/other-alternative-medicine/1016049772.html
http://ba.kwyworld.com/info/the-basic-use-of-bentonite-28464312.html
https://www.bib.irb.hr/637232
http://gorazemun.weebly.com/uploads/2/6/5/5/2655770/sve_o_bentonitu.pdf
https://en.wikipedia.org/wiki/Bentonite

12