SVEUILITE U ZAGREBU

RUDARSKO-GEOLOKO-NAFTNI FAKULTET
SMJER RUDARSTVO
Ak/ god. 2011./2012.

Petar Kljaji

BENTONITNE GLINE
seminarski rad

Kolegij: Primjenjena minerologija i petrologija

Zagreb, 2012.

BENTONIT

Slika 1.
Prikaz bentonita
http://www.eytonsearth.org/preparing-raw-bentonite.php

Bentonit je alumosilikatna glina sastavljena od koloidalnih i plastinih glina,

preteno od minerala montmorilonita. Osim montmorilonita , u bentonitu
nalazimo i feldspate, biotit, kaolinit, ilit, piroksen, cirkon i kristalni kvartz. Sam
naziv bentonit dobio je ime po utvrdi Fort Benton u saveznoj davi Wyoming, gdje
je i prvi puta naena.
Glina je imala iroku primjenu od davnih dana. Upravo zbog te iroke primjene
dobila je naziv mineral od tisuu primjena, iako u pravilu nije mineral.

Geneza
Nastaje in situ alteracijom piroklastinih stijena, najee vitroklastinih tufova ili
kristalo-klastino-vitroklastinih lapilnih tufova. Transformacija iz vulkanskog
pepela u bentonit mogua je preteito u vodi(morskoj vodi; vjerojatno u
alkalijskim jezerima; mogua i u svjeoj vodi). Zbog toga moemo rei da je
bentonit nastao hidrotermalnim procesom. Proces nastajanja bentonita i gubitak
ukupne mase uvelike ovisi o protolitu za andezitne materijale gubitak iznosi 12-

13%, a za riolitne, gubitak mase je vei od 50% od poetnog stanja. Bentonit

razvijen iz vulkanskog pepela nastoji tvoriti slojeve leita jednake debljine (od
nekoliko milimetara pa ak do 15 metara).

Hidrotermalna leita
Veina bentonitnih leita je nastala alteracijom vulkanskog materijala u
meteoritskoj vodi zagrijane na temperaturi 40-70C. Kako je to prilino niska
temperatura, reakcija je egzotermalna, a estice piroklasta se nastoje potpuno
unititi.

Mineraloki sastav bentonita

Bentonit je industrijski pojam i vaan industrijski materijal. Sastoji se od vie
minerala, te stoga nema kemijsku formulu. Dominatni mineral bentonita je
montmorilonit i ini bar 70% njenog sastava . Montmorilonit spada pod skupinu
smektita. Kemijska formula je :
(Mg, Al)[(OH)|SiO](Na,Ca)nHO
U znaajnoj koliini zastupljeni su plagioklasi, ponegdje ilit, esto zeolit, a kao
akcesorni minerali slue kvarc, tinjci i klorit.
to se tie industrijskih svrha postoje dvije glavne klase: natrijev bentonit i
kalcijev bentonit. Dobili su ime po dominantnom kemijskom elementu.

Starost bentonitnih glina

Glavna i najvea leita bentonita nastala su u doba Krede. Rjee se pojavljuju se
u drugim raznim epohama od kojih valja istaknuti ona iz doba Jure.

Fizikalna i kemijska svojstva bentonita

Bentonit ima mastan opip. Bijele je do blijedo zelene boje, a ukoliko je dugo
povrinski izloen moe biti ute, crvene i smee boje.

Svojstva bentonita ukljuuju:

-u dodiru s vodom pokazuje svojstvo tiksotropije, odnosno prelazi u gel
-moe apsorbirati 12- 15 puta veu masu vodu od same suhe tvari
-visok kapacitet izmjene kationa. U reetci dolazi do vika negativnog naboja
zbog razmjene silicijevih kationa pa se reetka uravnoteava kationima Na+, K+,
Mg 2+ i Ca2+ u meuslojnom prostoru. Ovi kationi su razmjenjivi zbog slabih veza,
te daju monsmorilonitu visok kapacitet razmjene kationa. Kationi se mogu vezati,
ne samo sa anorganskim tvarima, nego i sa organskim tvarima, kao herbicidi, bioorganskim esticama kao patogeni virusi i sa proteinima. Ovisno o kojem je
kationu rije utjee izravno na primanje vode i bubrenje. Najbolja razmjena je sa
natrijem, a najloija sa kalijem i magnezijem. Meuprostorna voda sadrana
unutar reetke gline je faktor koji bitno utjee na plastinost, veze unutar
minerala, suspenziju i zbijanje tvari unutar slojeva. Na fizikalne karakteristike
bentonita utjee i to, je li montmorilonit ima slojeve vode jednake debljine ili
sadri kompoziciju hidrooksidne skupine i slojeva vode razliitih debljina. Do
gubitka apsorbirane vode dolazi pri niskim temperaturama (100-200 C), a do
gubitka strukturne vode dolazi poveanjem temperature poinjui sa 450- 500 C,
a zavrava na 600-750 C. Daljnje zagrijavanje do 800- 900 C rui kristalnu
strukturu; proizvodi varijatete kao mulit, kristobalit, kordierit, ovisno o poetnom
sastavu strukturi.

Slika 2.
Prikaz izmjene kationa izmeu
slojeva montmorilonita
http://www.chinavermiculite.com/chanpin-ny.asp?id=251

Natrijev bentonit
Naziv je to za glinu bentonita koja meu ostalim vrstama ima najveu primjenu,
te se najee na nju misli kada se spominje izraz 'bentonit'.
Njegova najbitnija svojsva su:
-

velika sposobnost bubrenja,

odlina koloidna svojstva,
visok kapacitet apsorpcije vode (moe apsorbirati masu vode nekoliko puta
veu od same suhe tvari).

Glina je u Sjevernoj Americi vrlo poznata pa je tako i ostala zapisana njena

primjena tokom povijesti u toj zemlji. Stari indijanci su je, recimo, koristili kao
sapun; doseljenici kao mazivo za kotae na kolima; danas je najpoznatija njena
primjena na buotinama.
to se tie primjene u buotinama, glina se najee dodaje u smjesu sa vodom i
aditivima. Zbog svojstva tiksotropije prelazi u gel pa lako vee neistoe na sebe.
Smjesa se pump kroz cijevi, prodire do dna, skuplja neistoe i probija se do
povrine. Da bi se sprijeilo istjecanje nafte i prodiranje okolnih stijena, glina
odlino slui i kao zatitni sloj. To se odnosi na sve vrste buenja. Tablica
savrenog sastava i postotka tvari povoljnog za buotine nalazi se u prezentaciji
na str. 3.
Kao zatitni sloj slui i kao dio brtvenih sustava. U izgradnji odlagalita bentonitni
tepisi su pojam za alternativno rjeenje izgradnje temeljnog i pokrovnog
brtvenog sustava. Struno reeno bentonitni tepih je umjetno proizvedena
hidraulika barijera niske propusnosti. Za bentonitne tepihe se koriste gline koje
sadre 65-90% montmorilonita. Bentonit se uruje na jedan ili dva sintetika
sloja. U Hrvatskoj bentonitni tepisi predstavljaju najbolju soluciju za izgradnju
odlagalita jeftini su, lako i brzo se instaliraju, a imaju i malu hidrauliku
propusnost.
Bentonit se koristi i u ljevarstvu. Kao vezivo, spaja se sa pijeskom i tako tvori
termiki stabilne kalupe koje mogu izdrati istopljeno eljezo, elik, aluminij, mjed
i kositar. Uostalom, moe biti i dobar za ienje istopljene smjese navedenih
metala.
Zatim, dobar je i u procesu stvaranja eljeznih sami. Ruda eljeza esto zavri
kao sama. eljezo se mrvi do odreene veliine,a potom prolazi kroz razne
mehanike procese, te se u krajnjem procesu spaja sa vodom, bentonitom i
eljeznom prainom.
Vinarima je bentonit toliko poznat koliko i revolucionaran za vinarstvo. Neeljene
pojave u vinu zovu se bjelanevine i tanini. Prisutnost bjelanevina u vinu dovodi
do nestabilnosti vina nastaje talog i dolazi do zamuivanja. Bjelanevine su, u
pravilu, pozitivno nabijene tvari pa reagiraju na negativno nabijeni bentonit. Za
razliku od kalcijevog bentonita, natrijev bentonit moe jako nabubriti, to opet
dovodi do negativnih posljedica stvaranje taloga. to vie nabubri, vei je talog.

Ako je vino mijeano sa tvrdom vodom, kada ubacimo i bentonit, moe doi do
izmjene Na+ iona iz bentonita i Ca2+ iona iz tvrde vode. Time smo smanjili
bubrenje, ali se i smanjila sposobnost vezanja proteina.
Jo jedna od mnogih primjena bentonita jest i u medicini i kozmetici. On je vaan
sastojak krema, obloga i anti-iritanata. Koloidna svojstva ju ine izvrsnim
protuotrovom kada doe do trovanja tekim metalima. Alternativni lijenici ju
esto koriste i smatraju je jednim od najboljih tvari koje pomau pri potekoama
u probavi, smetnjama u crijevima i za uklanjanje akni. Zanimljiva injenica je da su
znanstvenici Steven M. Lipron i G. Stotzky potvrdili istraivanjima da bentonit
moe apsorbirati patogene viruse. Konvencionalno lijenitvo vjerojatno ne
promovira bentonit jer je, sve u svemu, jako jeftin, za razliku od sintetikih
lijekova. U kremama je bitan zbog svojstva tiksotropije: lako se sui kada je na
licu, a i skida kada se smoi, ostavljajui ostale tvari koje bi trebale biti povoljne za
kou. No, ako je visoka koncentracija bentonita u kremi, moe natetiti koi jer
doslovno zaepljuje pore.
Kada bentonit pomijeamo sa vodom, moemo ga i koristiti kao vodicu za
ispiranje usne upljine. isti plak i stee dsni. Lijei bolesne dsni.

Kalcitni bentonit

Slika 3. Prikaz kalcitnog bentonita

http://www.esuppliersindia.com/neelkanth-healthcare-pvt-ltd-/fuller-s-earthlumps-multani-mitti--pr226771-sCATALOG-swf.html

Kalcitni bentonit je jo jedna industrijski vana inaica bentonita. Za razliku od nabentonita koji apsorbira, ca-bentonit adsorbira. Adsorbira ione u otopinama i
vee se za ulja i masti. Mogua je ionska razmjena u ca-bentonitu ime prelazi u
na-bentonit, ali ipak zadrava neka svoja svojstva. Proces se naziva aktivacija
natrijeva iona. U principu, to znai dodavanje 5-10% razgradljive natrijeve soli,
kao npr. NaCl u razvodnjen bentonit. Dobro se promijea i dugo odstoji. Navedeni
proces je ve spomenut u proiavanju vina za kojeg se koristi i ca-bentonit jer
on ne bubri. Zato se u vinarstvu koristi kombinacija Na i Ca bentonita. Dakle,
razlika izmeu na i ca bentonita je svojstvo bubrenja, a i svojstvo suspenzije,
viskoznost, apsorpcija i absorpcija. Najstarija primjena ca-bentonita je kao aktivi
sastojak sredstva za ienje danas poznatog kao fuller's earth (grubo prev.
valjana zemlja). Jo jedna zaniljiva primjena je da slui kao sastojak pijeska za
make. Bentonit, kada je mokar, zgruda se i polomi, te odvoji od ostalih sastojaka.
Uz bentonit, pijesak najee sadri i kvarc. Iz nekog, veini ljudi nejasnog razloga,
make zbilja privlai ca-bentonit i osjeaju se ugodno u obavljanju nude u pijesku
sa ca-bentonitom.
Vrlo malo se zna o ostalim vrstama bentonita, tj. nemaju veliku industrijsku
primjenu. Tek nekolicina literaturnih djela se dotie ostalih vrsta i uglavnom
spominje kalijev bentonit; navodei isto, da je K-bentonit ruda nastala iz
vulkanskog pepela, bogata kalijem i da je sastavljena od minerala ilita.

Nalazita bentonitne gline

Slika 4. Prikaz povrinskog kopa u Wyomingu

http://www.wma-minelife.com/bent/bentmine/data0001.htm

Najkvalitetniji bentonit se nalazi na zapadu SAD-a.

SAD je ujedno i glavni izvoznik gline, eksploatacija dosee i preko 4 milijuna tona.
Na svjetskom tritu to je 1/3 svjetskog udjela. Za SAD-om slijedi Kina i Grka. U
Hrvatskoj nalazita su u Bednji, zatim na potezu Poljanska luka- RadobojPregrada, u Gornjoj Jelenskoj, u Lici i na Svilaji. Pojave glina zabiljeene su jo u
Baranji, Baniji i Lici. Bentonitne gline razvijene su u naslagama razliite starosti:
srednja trija - Donje Pazarite (Lika); gornja jura - Svilaja; donji miocen slojevi s
Bednje i Gornje Jelenske. Geneza svih glina u Hrvatskoj je identina.

BEDNJA
Eksploatacija na Bednji poela 1926. godine i od tada je podruje bilo pod
privatnim vlasnitvom sve do 1945.g. Bilo je izjavljeno da ima na hiljade vagona
gline, ali je samo par stotina otkopano. Intenzivnim istraivanjem od 1980. do
1990. pojanjena je geneza, mineralni sastav, starost, nain zalijeganja rudnih
tijela i zalihe za buduu eksploataciju. Glina na Bednji je nastala izmjenom pelitnih
vitroklastinih tufova, tufita i stakla. Starost piroklastinih stijena iz kojih su gline
nastale po stratigrafiji pripadaju u egenburg- otnang. U Bednji istraena su etiri
podruja: u okolici Vrbna (etiri nalazita debljine slojeva od 1 do 1,70 m; tri su
nalazita zatvorena), epron (dva nalazita), Purga-Medvedi (tri nalazita), aa
(jedno nalazite).
Analiza gline sa podruja gline daje slijedei sastav:
57,41 %
SiO2
Al2O3
16,54 %
9,34 %
Fe2O3 + Mn2O3
CaO
2,00 %
MgO
3,92 %
K2O + Na2O
1,56 %

Veina radnji na nalazitima je prekinuta zbog klizita, blizine kua i ekonomske

neisplativosti.

POLJANSKA LUKA- PREGRADA- RADOBOJ

Bentonitne gline se nalaze u bademskim naslagama, u horizontima s
piroklastinim materijalima i staloenim u marinskome sedimentacijskom bazenu
lagunarnoga tipa. Osim u Poljanskoj luci, gdje su zalihe odavno iscrpljene,
istraivanja na istonijim nalazitima nisu dale veih rezultata.

10

Poljanska luka
U srednjem dijelu brijega razvijena su tri, a moda i etiri sloja gline.
I. sloj- debljina 60 cm 1,00 m
- podina i krovina od alteriranog tufita
- glina je siva, tvrda, koljkastog loma
II. sloj- glavni sloj; debljina 80 cm
- 9- 12 m iznad prvog sloja
III. sloj-debljina 70 cm
- 20 m iznad drugog sloja
IV. sloj- pretpostavlja se da postoji 45 m iznad treeg sloja

Gornja jelenska
Gline su koncentrirane u dvije stratigrafske razine: Draga, Kr i iroki jarak (unutar
slatkovodnih donjemiceronskih naslaga) i u predjelu Murvinskoga jarka i Ognjila.

LIKA
Donje pazarite
-sloj dug 20 m debljine 80 cm
-debela lea sivo- zelene gline

Divoselo
- tri sloja
-ekspoatiralo se povrinskim kopom

DINARA- SVILAJA
Bentonitne gline otvorene su u Svilaji na dvjema lokacijama nazvanima po
oblinjim selima tikovu i Malvicama. Nalaze se unutar naslaga vapnenca i
dolomita.

11

Popis literature:
Stjepan Markovi: Mineralne sirovine Hrvatske
Maja Vrkljan: Opa minerologija i petrologija
http://en.wikipedia.org/wiki/Bentonite
SUSPENZIJA BENTONIT VODA: UTJECAJ NA PROTEINSKU STABILNOST VINA
MALVAZIJA ISTARSKA (Tomislav Plava; Ingrid Palman)
UTJECAJ TEMPERATURE I RELATIVNE VLANOSTI U LABORATORIJU NA
ISPITIVANJE KAPACITETA UPIJANJA VODE (Helena Strgar; Dubravko Domitrovi;
Biljana Kovaevi Zeli)
whqlibdoc.who.int/ehc/WHO_EHC_231.pdf
www.sciencedirect.com/.../S0169131798000234

12