Gorjana D. Koledin* uajb D.

Solakovi** Univerzitet u Istonom Sarajevu Filozofski fakutet Katedra za psihologiju

UDK 159.947.5

Prethodno saoptenje

PSIHOLOKE DETERMINANTE EFIKASNOSTI U UENJU***

Apstrakt: U radu su analizirane psiholoke determinante efikasnosti u uenju, pri emu je efikasno uenje operacionalizovano kao samostalno uenje prema principima koji su se u rezultatima prethodnih istraivanja pokazali kao efikasni u smijeru postizanja dobrih rezultata uenja. U tom kontekstu u okviru efikasnog uenja analizirano je koliko uenici osnovnih kola koriste i kada koriste metode uenja raspodijeljenog na vrijeme i koncentirsanog uenja, metode globalnog i parcijalnog uenja, te metode aktivnog uenja. U okviru efikasnog uenja analizirane su i radne navike uenika. Predmet istraivanja se odnosi na analizu psiholokih karakteristika kao determinanti efikasnog uenja. Cilj je ispitati da li analizirane psiholoke karakteristike uenika, percepcija opte samoefikasnosti i motiv postignua, mogu biti znaajne determinante efikasnog uenja. U istraivanju su koritene: skala za ispitivanje efikasnosti u uenju, skala za ispitivanje motiva postignua, skala za ispitivanje percepcije opte samoefikasnosti i skala za ispitivanje postojanja radnih navika. Primijenjeni mjerni instrumenti su modifikovani i prilagoeni osnovnokolskom uzrastu. Uzorak istraivanja sainjavali su uenici osmih i devetih razreda osnovnih kola (N=276). Rezultati istraivanja pokazuju da postoji povezanost izmeu percepcije opte samoefikasnosti i motiva za postignuem, sa jedne strane, i efikasnosti u uenju, sa druge strane. Drugim rijeima, uenici koji imaju pozitivnu percepciju sopstvene efikasnosti i visoko izraenu motivaciju pokazuju vei stepen efikasnog uenja. Dobijeni rezultati daju prostor za nova istraivanja u smjeru ispitivanja psiholokih determinanti efikasnosti uenja sa ciljem unapreivanja opte efikasnosti uenika. Kljune rijei: efikasnost u uenju, samoefikasnot, motiv postignua.

Teorijski okvir istraivanja Efikasno uenje je veoma aktuelan i istraivan fenomen. Kako ne postoji jedinstvena definicija efikasnog uenja, u ovom radu je operacionalizovano kao samostalno uenje prema principima koji su se rezultatima prethodnih istraivanja pokazali kao efikasni u smijeru postizanja dobrih rezultata uenja. Efikasnost u uenju analizirana je preko uestalosti upotrebe adekvatnih metoda uenja i preko formiranosti radnih navika uenika. U tom kontekstu, efikasnost u uenju analizirana je je preko uestalosti ispravne upotrebe metoda uenja raspodijeljenog na vrijeme i koncentirsanog uenja, metoda globalnog i
gorjana.koledin@yahoo.com shooayb@yahoo.com *** Rad je nastao kao dio projekta Razvoj strategija uenja kod uenika osnovne kole koji je finasiran od strane Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske.
** *

Gorjana D. Koledin, uajb D. Solakovi

parcijalnog uenja, te metode aktivnog uenja, koje su se ve u prethodnim istraivanjima pokazale kao efikasne metode uenja u zavisnosti od vrste gradiva koje se ui. Analizirane su i radne navike uenika, koje takoe veoma doprinose efikasnom uenju, to je ve potvreno rezultatima razliitih istraivanja. Uenje raspodijeljeno na vrijeme je uenje gradiva ili obavljanje nekog zadatka sa pauzama, za razliku od koncentrisanog uenja koje se obavlja kontinuirano, odreeni vremenski period, bez pauze. Prema rezultatima istraivanja, bolji uspijeh se postie kada se uenje raspodijeli na vrijeme, nego kada se ui usredsreeno. Pitanje je koliko dugaki periodi raspodijeljenog uenja su najpogodniji za uspjeno uenje, kao i koliko dugi intervali neuenja treba da budu izmeu njih. U tabeli 1 je prikazano za koje vrste gradiva su pogodniji krai interavli uenja, a za koje dui intervali uenja. Tabela 1: Duina intervala uenja, pogodna za uenje razliitih vrste gradiva KRATKI INTERVALI UENJA DUI INTERVALI UENJA Kratki periodi uenja (5 sek, 10 sek, Dui vrmenski intervali (1h, 2h, pa i 15 sek itd.) naroito su pogodni kada due) su pogodniji kada se ui gradivo se ui gradivo koje nema smisao sa smisaonim sadrajem, koje ini lo(uenje besmislenih slogova); giku cjelinu; kratki periodi uenja su pogodni za dui vrmenski periodi uenja su nauenje motornih radnji; roito znaajni na poetku uenja, ka kratki periodi uenja vie odgovaraju da treba uloiti napor da se shvati smiuenicima mlaeg hronolokog sao gradiva; uzrasta. dui vremenski periodi uenja vie odgovaraju starijim uenicima. Globalna metoda uenja je pogodnija za uenje gradiva koje je proeto smislom, jer je smisao ono to povezuje gradivo, te ova metoda omoguava da se ono to se ui lake razumije, zapamti i kasnije kada je potrebno lake obnovi ili reprodukuje. Metodom cjeline je lake uiti gradivo koje nije previe obimno. Za uenje motornih radnji pogodnija je parcijalna metoda, kao i za uenja verbalnog gradiva koje ne ini smisaonu cjelinu. Ova metoda je povoljna za uenje gradiva koje je suvie dugako ili veoma teko, te ga je iz tog razloga potrebno podijeliti na vie dijelova. Meutim, kombinacija ove dvije metode je najefikasnija kada je u pitanju gradivo koje je veoma dugako i teko. Obino se preporuuje da uenik treba da ita gradivo u cjelini, sve dok u potpunosti ne razumije njegov smisao. Poslije toga, gradivo se dijeli na vie dijelova, tako da svaki dio ini smisaonu cjelinu. Vui (1985) istie da istraivanjima nije utvreno koja je od ovih metoda pogodnija. Drugim rijeima, obje metode su adekvatne za uenje razliitih vrsta gradiva. Aktivno uenje je, prema veini autora (Vui, Grgin, Krneta), uenje koje podrazumijeva nekoliko etapa. Opti redoslijed aktivnosti koje ine aktivno uenje sastoji se od 5 faza i to: prethodni pregled gradiva, postavljanje pitanja,

94

Psiholoke determinante efikasnosti u uenju

itanje gradiva, presliavanje i zavrni pregled gradiva. Prethodni pregled gradiva sastoji se od detaljnog pregleda sadraja materijala koji se ui, te obaveznog itanja predgovora, u kom autor naglaava osnovne ideje. Potom je potrebno pregledati sve naslove i podnaslove, proitati zakljuke ili saetak materijala koji se ui. Istraivanja su pokazala da su uenici koji su praktikovali ovu fazu imali mnogo vie uspjeha u uenju od onih koji nisu. Postavljanje pitanja je druga faza aktivnog uenja, pri emu je pitanja mogue postavljati u svim fazama. Najbolje je naslove i podnaslove pretvarati u pitanja, npr. O emu govori ovo poglavlje? ili Sa kog je stanovita autor obradio odreeni problem?. Sutina postavljanja pitanja je u tome to je gradivo lake zapamtiti kao odgovor na neko pitanje, nego kao obian tekst. Uestalom upotrebom ove faze prilikom uenja formirae se navika postavljanja pitanja, to veoma olakava uenje. Prilikom itanje gradiva, koje predstavlja treu fazu aktivnog uenja, posebnu panju treba obratiti na rijei i reenice koje su pisane masnim ili podebljanim slovima. Autor time oznaava i eli da podvue vane tremine, pojmove i principe. Znaajan aspekt itanja jeste uoavanje i pamenje znaajnih detalja u tekstu. Ti detalji dopunjuju i potkrepljuju osnovnu misao i bez njih ona bi bila nepotpuna. U toku itanja gradiva neophodno je imati na umu pitanja koja su u vezi sa tim dijelom gradiva, te tragati za odgovorima. Presliavanje je etvrta faza aktivnog uenja. Sa presliavanjem ne treba poeti previe rano, jer je vea vjerovatnoa pravljenja greaka koje se u toku uenja mogu uvrstiti tako da e gradivo biti pogreno naueno. Preporuuje se da uenik nekoliko puta proita gradivo, bar dok u potpunosti ne razumije smisao, pa tek onda da pone sa presliavanjem. to je gradivo tee, sa presliavanjem treba poeti kasnije. Presliavanje daje ueniku svijest o uspjehu. Kada uspjeno reprodukuje jedan dio materijala, uenik postaje svjestan da je postigao izvjestan uspjeh. Poznavanje rezultata uenja, a posebno svijest o uspjehu, spadaju u najjae motive za dalje uenje. Zavrni pregled gradiva je poslednja faza aktivnog uenja. Od prethodnog pregleda gradiva razlikuje se po tome to se u ovoj fazi pregleda ono to je uraeno, a ne ono to treba uraditi. U toku uenja potrebno ga je izvriti nekoliko puta. im se zavre etiri prethodne faze za jedno poglavlje, potrebno je izvriti pregled da li je to poglavlje naueno. Pregled gradiva treba da bude aktivan, to znai da treba da se sastoji od presliavanja, a ne od itanja. Metode uenja svakako su problem o kom treba razgovarati sa uenicima jo na poetku kolovanja, pri emu nastavnici trebaju biti edukovati o tome kako uspjeno uiti i kako uenicima pokazati da ue. Pored metoda uenja, znaajan faktor efikasnog uenja jesu i radne navike uenika. Radne navike koje se stiu u ranom djetinjstvu su veoma znaajna podloga navikama koje su potrebne ueniku da bi imao uspjeha u uenju. est uzrok loeg kolskog uspjeha jeste nedostatak formiranih radnih navika, pri emu i rezultati istraivanja pokazuju da uenici sa izraenim intelektualnim sposobnostima, ukoliko nemaju formirane radne navike, ne postiu uspjeh u skladu

95

Gorjana D. Koledin, uajb D. Solakovi

sa svojim sposobnostima, to ukazuje na to koliko su radne navike bitne za uspjeh u uenju. Radne navike se u literaturi najee dijele na radne navike mjesta i vremena. U tom kontekstu radne navike mjesta podrazumijevaju uenje za istim radnim stolom, u sjedeem poloaju, na polutvrdoj stolici. Radni sto bi trebalo biti okrenut ka zidu, da deavanja oko uenika ne remete koncentraciju. Sjedei poloaj i polutvrda stolica neophodni su radi koncentracije, jer ukoliko se ui u leeem ploaju i na mekanoj stolici, dolazi do relaksacije miia to uzrokuje pospanost i pad koncentracije. Ono to je takoe bitno naglasiti jeste da je potrebno uvijek uiti na istom mjestu, jer time pri sjedanju na isto mjesto nije potrebno prolaziti period zagrijevanja za rad, ve je mogue odmah poeti sa uenjem. Radne navike vremena podrazumijevaju okvirno pravljenje vremenskog plana uenja, kako na dnevnom, sedminom, mjesenom, tako i godinjem nivou. Vremenske navike uenja omoguavaju laku organizaciju prilikom uenja, pri emu, ukoliko je vrijeme dobro isplanirano, uvijek ostaje dovoljno prostora za sve druge svakodnevne aktivnosti u toku dana. Uspjeh u uenju, pored toga to zavisi od adekvatne upotrebe metoda uenja i formiranih radnih navika, zavisi svakako i od psiholokih karakteristika samih uenika. U ovom radu analizirane su percepcija opte samoefikasnosti i motivacija za postignuem, kao znaajne psiholoke odrednice uspjenog uenja. Percepcija opte samoefikasnosti odnosi se na suenje ili procjenu osobe o posjedovanju sposobnosti za izvravanje ponaanja relevantnog za specifini zadatak ili situaciju. Smederevac i Mitrovi (2006) istiu da percepcija samoefikasnosti ukljuuje percepciju o tome: koje aktivnosti su neophodne, koliko napora je neophodno uloiti u tu situaciju, koliko dugo e osoba izdrati u suoavanju sa tekoama, koji obrasci su neophodni za zadatak i emocionalne reakcije koje osoba anticipira. Bandura (prema: Smederevac i Mitrovi 2006) naglaava vanost samopercepcije efikasnosti kao kognitivnog medijatora aktivnosti. Tokom razmatranja aktivnosti i njenog preduzimanja, ljudi prave procjene u vezi sa vlasitim sposobnostima za izvravanje odreenih zadataka. Osoba razvija ciljeve i standarde koji slue kao osnova za akciju. Zatim razmatra mogunosti za vrstu aktivnosti i donosi odluku na osnovu anticipiranih posljedica (spoljanjih i unutranjih) i procjene samoefikasnosti za izvoenje te akcije, tj. neophodnog ponaanja koje je vezano za tu akciju. Poto je aktivnost preduzeta, posljedica se procjenjuje u vidu spoljanjih nagrada ili kroz samoevaluaciju. Uspjenost dovodi do poveavanja procjene samoefikasnosti i postavljanja viih standarda za budue napore. Neuspjeh moe dovesti do odustajanja ili do nastavljanja pokuaja, u zavisnosti od vrijednosti za osobu i njenog doivljaja samoefikasnosti u odnosu na budue napore. Vjerovanje u vlasitu efikasnost (prema: Smederevac i Mitrovi 2006) ima kljunu ulogu u procesu odabira ciljeva na koje e se osoba usmjeriti, zatim

96

Psiholoke determinante efikasnosti u uenju

na procjenu koliko napora e morati investirati u njihovu realizaciju i koliko je u mogunosti izdrati pritisak u susretu sa tekoama. Osobe koje sumnjaju u svoje sposobnosti e u susretu sa tekoama ee odustajati i birati prosjena rjeenja. Oni koji ne sumnjaju u svoje sposobnosti e ponovo pokuati, poveati napore, te primjenjivati razliite strategije. U tom kontekstu, samoefiksanost moe biti znaajna odrednica uspjeha u uenju, pri emu e samoefikasniji uenici vjerovatno postizati bolje rezultate u koli, dok e oni koji sumnjaju u svoje sposobnosti vjerovatno postizati loije rezultate. Meutim, kako je samoefikasnost osobina koja zavisi i od spoljanjih inilaca, mogue je i to da e uspjeh u uenju podizati, a neupjeh sniavati samoefikasnost. Analizirana je i motivacija za postignuem, koja se u velikom broju istraivanja pokazala kao znaajan faktor uspjeha u koli. Iako su odreenja pojma motiva za postignuem djelimino razliita, uglavnom se sva svode na isto, a to je da je motiv za postignuem potreba koja se manifestuje u elji za uspjehom, rjeavanjem tekih i sloenih zadataka, savladavanju prepreka i dostizanju onoga to je za osobu vrijedno. Motiv postignua se ogleda i u ponovnim pokuajima da se cilj ostvari, ukoliko iz prvog pokuaja nije ostvaren. Mnogobrojna istraivanja su potvrdila postojanje veze izmeu visokog motiva za postignuem i postizanja uspjeha u koli. Drugim rijeima, osobe sa visokim motivom za postignuem e teiti postizanju dobrih rezultata u uenju, imati bolje ocjene i biti percipirani kao dobri i vrijedni uenici. Sa druge strane, nizak motiv za postignuem determinie loe rezultate u uenju, te e uenici koji imaju nizak motiv postignua imati loije ocjene i manje se truditi da ostvare dobre rezultate. Rezultatima istraivanja e se pokazati koliko su navedene karakteristike uenika znaajne za postizanje uspjeha u koli. Pretpostavka je da e uenici koji koriste adekvatne metode uenja, imaju formirane radne navike, visoku percepciju samoefikasnosti, te visok motiv za postignuem, postizati mnogo bolje rezultate u odnosu na uenike koji ne koriste adekvatne metode uenja, koji nemaju formirane radne navike, imaju nisku samoefikasnost i nizak motiv za postognuem. Metodoloki dio istraivanja Predmet i cilj istraivanja Kao to je ve naglaeno u teorijskom dijelu, problem efikasnog uenja je veoma aktuelan i uglavnom prouavan u oblasti pedagokih nauka. Malo je psiholokih istraivanja koja su posveena ovom fenomenu, iako po svojoj prirodi podjednako pripada i oblasti psihologije. U tom konekstu, uglavnom se od psiholokih osobina u vezu sa efikasnim uenjem dovodi motiv postignua, kao glavni pokreta na aktivnost kada je u pitanju postizanje uspjeha u koli. Meutim, ee je sluaj da se u fokusu istraivanja nalazi kolski uspjeh, kao ishod

97

Gorjana D. Koledin, uajb D. Solakovi

efikasnog uenja, dok se ono to prethodi dobrom ili loem kolskom uspjehu, a to je upravo efikasnost u uenju, uglavnom zanemaruje. U ovom radu predmet istraivanja se odnosi na analizu psiholokih karakteristika kao determinanti efikasnog uenja. U tom kontekstu analizirane su percepcija opte samoefikasnosti i motivacija za postignuem. Cilj je ispitati da li analizirane psiholoke karakteristike uenika, u prvom redu percepcija opte samoefikasnosti i motiv postignua, mogu biti znaajni izvori efikasnog uenja uenika osnovnih kola. Metode, tehnike i instrumenti istraivanja U istraivanju su koritene dvije metode i to metod teorijske analize i empirijsko neeskepreimentalni metod. Metod teorijske analize koriten je za teorijsku obradu problema istraivanja, pri emu su analizirani razliiti izvori, te istraivanja koja su raena u ovoj oblasti. Od postupaka za obradu podataka koriteni su: postupci za utvrivanje metrijskih karakteristika konstruisanih instrumenata, te hi-kvadrat test kao pokazatelj razlika meu ispitanicima u odnosu na ispitivane varijeble. U istraivanju je primijenjeno nekoliko instrumenata za prikupljanje podataka. Skala za ispitivanje efikasnosti u uenju. Skala je sadravala 17 tvrdnji, ali je u procesu utvrivajna metrijskih karakteristika zadrano 13. Pouzdanost skale, izraunata pomou Chrombach alfa, iznosila je r=0,697, to je u granicama zadovoljavajue visine koeficijenta pouzdanosti za ovakvu vrstu mjernog instrumenta. Ukupni skorovi ispitanika na ovoj skali rasporeeni su u tri kategorije i to niska, osrednja i visoka efikasnost uenja. Skala za ispitivanje radnih navika. Ova skala sadri 6 tvrdnji. Pouzdanost skale (Chrombach alfa) iznosi r=0,610. Na osnovu distribucije odgovora isitanika dobijene su tri kategorije: slabe, umjerene, donekle razvijene radne navike. Skala za ispitivanje percepcije samoefikasnosti, autora Ivanova i Penezia (1999), modifikovana je za potrebe istraivanja (sadri 10 tvrdnji, Chrombach alfa r=0,80). Nakon sumiranja odgovora ispitanici su prema skoru na ovoj skali imali: umjereno izraenu samoefikasnost, visoku samoefikansoti, te izrazito visoku samoefikasnost. Skala za ispitivanje motiva za postignuem je konstruisana za potrebe istraivanja i svojim sadrajem prilagoena uzrastu ispitanika (sadri 8 tvrdnji). Sumiranje rezultata pokazuje da je motiv postignua kod uenika nizak, osrednji i izraen. Uzorak istraivanja Istraivanjem je obuhvaeno 276 uenika osnovnih kola. Anketirani su uenici osmih i devetih razreda. U tabeli 2 prikazani su relevantni pokazatelji

98

Psiholoke determinante efikasnosti u uenju

strukture uzorka, na osnovu kojih se moe zakljuiti da je struktura uzorka zadovoljavajua, s obzirom na predmetno odreenje istraivanja. Tabela 2: Relevantni parametri strukuture uzorka Pol enski Muki Razred Osmi Deveti Uspjeh na polugoditu Nedovoljan Dovoljan Dobar Vrlo dobar Odlian Uspjeh u prethodnom razredu Nedovoljan Dovoljan Dobar Vrlo dobar Odlian Vladanje na kraju prethodnog razreda Loe Zadovoljavajue Dobro Primjereno Rezultati istraivanja U okviru rezulata istraivanja prvo je analizirana struktura dobijenih rezulata koji se odnose na to koliko uenici osnovnih kola efikasno ue, te koliko su im razvijene radne navike koje su, kao to je ve naglaeno u teorijskoj elaboraciji problema, veoma znaajne determinante uspjenog uenja. U drugom dijelu rezulata istraivanja analizirane su psiholoke determinante uspjenog uenja i to percepcija samoefikasnosti i motiv postignua. F 135 140 275 F 139 133 272 F 37 3 64 101 64 269 F 8 8 71 96 90 273 F 6 6 18 244 274 % 48,91 50,72 96,64 % 50,36 48,19 99,28 % 13,41 1,09 23,19 36,59 23,19 97,46 % 2,90 2,90 25,72 34,78 32,61 98,91 % 2,17 2,17 6,52 88,41 99,28

99

Gorjana D. Koledin, uajb D. Solakovi

Struktura efikasnosti uenja U ovom dijelu intepretacije dobijenih rezultata analizirani su odgovori ispitanika na niz pitanja koja se odnose na efikasnost uenja uenika osnovnih kola. Distribucija dobijenih rezulata prikazana je u tabeli 3. Na osnovu strukture efikasnosti uenja uenika zavrnih razreda osnovnih kola moe se zakljuiti da skoro polovina ispitanih ima relativno zadovoljavajue organizovano uenje predmetnih gradiva. Neto vie od tri etvrtine ispitanih uenka (75,18%) tano zna koje od koliskih predmeta lake, a koje tee ui, to je svakako podatak koji bi zahtijevao dodatnu analizu, kako bi se i potvrdilo da li se to kree u onim standardnim vjerovanjima da se lake ue drutveni predmeti (muziko, likovno...) od onih prirodnjakih (matematika, hemija, fizika...). Izgleda da su uenici obuhvaeni istraivanjem napustili staro dobro bubanje i mehaniko uenje, te preli na usvajanje smisla gradiva, prije nego uenja napamet, gdje se tvrdnja Trudim se da zapamtim smisao gradiva, a ne da uim napamet potpuno odnosi na 68% ispitanih. U skladu sa ovakvom interpretacijom su i odgovori ispitanika na tvrdnji Prvo proitam gradivo, pa tek onda ponem da uim gdje skoro dvije treine ispitanih (61,54%) smatra da se ovo potpuno odnosi na njih. Veinu preostalih pravila i uputstava koja nalau teorije uenja uenici obuhvaeni uzorkom praktikuju u relativno vioskom stepenu. Tako tri petine ispitanih, u toku uenja, posebnu panju obraa na dijelove teksta koji su na neki nain naglaeni (59,27%). Skoro dvije treine uenika nisu u kategoriji onih koji nemaju naviku da se presliavaju kad ue gradivo, jer 59,27% njih se ak i nakon zavrenog uenja presliava (vjerovatno na putu od kue do kole ili za vrijeme nekih drugih slobodnih aktivnosti). Dodamo li tome da dodatnih 29% uenika djelimino upranjava ovakvu naviku, onda se moe doi do zakljuka da veina uenika svaki djeli svog slobodnog vremena iskoritava za presliavanje uenog gradiva. Jedno od vanijih pravila ispravne upotrebe efikasnih metoda uenja koje se odnosi na obavezno pravljenje pauze izmeu uenja dva razliita predmeta, potuje znaajna natpolovina veina (58,76%) ispitanih osnovnokolaca. Kada je u pitanju usvajanje obimnog gradiva takoe zadovoljavajue veliki broj uenika zna kako se nositi sa ovakvom vrstom udbenikog sadraja, jer se na vie od polovinu njih u potpunosti odnosi tvrdnja Obimno gradivo prvo raspodijelim u smislene cjeline, pa tek onda uim (56,36%).

100

Psiholoke determinante efikasnosti u uenju

Tabela 3: Osnovne deskriptivne vrijednosti skale za ispitivanje efikasnosti uenja Uopte se ne na odnosi mene Djelimino se odnosi na mene Potpuno se opdnosi na mene Korigoavana ajtem-total korelacija f % 42 15,27 45 16,42 140 51,09 48 17,58 24 8,73 38 13,87 119 f % 78 28,36 68 24,82 86 31,39 57 20,88 88 32,00 94 34,31 121 f % 155 56,36 161 58,76 48 17,52 168 61,54 163 59,27 142 51,82 35 0,372 0,269 0,259 0,379 0,333 0,336 0,190 0,378 0,374 0,338 0,296 0,453 43,27 44,00 12,73 31 11,27 23 8,36 41 14,96 21 7,66 83 81 29,45 65 23,64 75 27,37 47 17,15 97 163 59,27 187 68,00 158 57,66 206 75,18 95 30,18 35,27 34,55 42 94 140 0,195 15,22 34,06 50,72

Tvrdnje

3. Obimno gradivo prvo raspodijelim u smislene cjeline, pa tek onda uim. 4. Pravim pauze izmeu uenja dva razliita predmeta. 5. Dok uim, od gradiva pravim pitanja. 6. Prvo proitam gradivo, pa tek onda ponem da uim. 8. Posebnu panju obratim da dijelove teksta koji su na neki nain naglaeni. 9. Sa presliavanjem ne poinjem dok gradivo nekoliko puta ne proitam. 10. Od naslova i podnaslova u gradivu pravim pitanja i u toku uenja traim odgovore na ta pitanja. 11. esto se presliavam i nakon uenja (kad zavrim sa uenjem). 12. Trudim se da zapamtim smisao gradiva, a ne da uim napamet. 13. Znam u koje doba dana najbolje mogu da uim. 15. Tano znam koje predmete lake, a koje tee uim. 16. Traim pomo od drugih (roditelja, nastavnika itd.) ako imam potekoe u uenju nekih predmeta. 17. Trud koji ulaem u uenje ne daje eljene rezultate.

Da li se kod gore dobijenih rezultata istraivanja radi o stvarnom stanju efikasnog uenja ili je posrijedi davanje socijalno poeljnih odgovora, ostaje da se utvrdi nekim narednim istraivanjima. Meutim, odreeno objanjenje moe da prui i dodatna interpretacija preostalih tvrdnji.

101

Gorjana D. Koledin, uajb D. Solakovi

Da ipak uenje uenika nije tako dobro i efikasno, pokazuje distribucije odgovora na nekoliko tvrdnji koje nisu tako oigledne i koje s pravom navode na oprez kada je u pitanju izvoenje zakljuaka o efikasnom uenju. Naime, tek svaki peti ispitanik u toku uenja od gradiva pravi pitanja, dok se tvrdnja Dok uim od gradiva pravim pitanja na vie od polovinu uenika uote ne odnosi. Slini rezultati su i na tvrdnji Od naslova i podnaslova u gradivu pravim pitanja i u toku uenja traim odgovore na ta pitanja gdje je tek neto vie od desetine ispitanih smatralo da se ova tvrdnja u potpunosti odnosi na njih, dok je 43,27% ispitanih izjavilo da u toku uenja uopte ne razmatra naslove i podnaslove u smislu da od njih prave pitanja. Dakle ovaj dio analize moemo zakljuiti time da veina uenika nema obiaj da u toku uenja nastavnog gradiva pravi pitanja i na taj nain povea efikasnost uenja. Posebnu panju svakako zasluuje podatak da relativno mali broj uenika trai pomo od drugih (roditelja, nastavnika...) ak i kada je u pitanju gradivo sa kojim imaju potekoa u uenju nekih predmeta, a takvih uenika je tek neto vie od treine (34,55%), tako da moemo zakljuiti da su uenici obuhvaeni istraivanjem u znaajnoj mjeri preputeni sami sebi kada je u pitanju uenje, ak i predmeta koji im ne idu ba najbolje. Da li se ovdje radi o samostalnosti uenika, nedostatku razumijevanja za njihove probleme u uenju od strane nastavnika ili se ipak radi o nedostatku vremena kod roditelja, ostaju otvorena pitanja. Analizirana je i distribucija odgovora ispitanika na pitanje u kom su trebali da procijene koliko uloeni trud daje eljene rezultate. Podaci nisu nimalo ohrabrujui, jer vie od polovine ispitanih (50,72%) smatra da trud i vrijeme koje ulau u uenje ne daju eljene rezultate. To je svakako podatak na koji treba obratiti posebnu panju, naroito kada je u pitanju organizacija nastave u osnovnim kolama, ali i nain na koji nastavnici vre ispitivanje znanja uenika. Ovdje se svakako mora razmisliti i o moguim konsekvencama uenike percepcije da uloeni trud ne daje eljene rezultate, to se moe odraziti i na druge aspekte kasnijeg odnosa prema ivotnim pitanjima, ali i samog uspjeha u ivotu. Struktura radnih navika uenja U teorijskoj elaboraciji problema istaknuto je da su i radne navike veoma znaajan aspekt uspjenog uenja. Pregledom rezultata u tabeli 4, moe se vidjeti da radne navike kod uenika nisu na zadovoljavajuem nivou. Na osnovu dobijenih rezultata istraivanja, uoljivo je da kod veine ispitanih nije razvijena jedna od osnovnih radnih navika, a to je uenje za radnim stolom u sjedeem poloaju. ak 42,65% uenika ima naviku uenja u leeem poloaju. Pored toga, skoro dvije treine ispitanih (65,58%) nema obiaj da pravi bilo kakav plan uenja na sedminom nivou, to ukazuje na to da se uenje vjerovatno odvija kampanjski: uoi testova, kvizova ili pred kraj polugodita, odnosno godine. Tek svaki peti uenik ima tano utvren plan pripremanja gradiva iz kolskih predmeta.

102

Psiholoke determinante efikasnosti u uenju

Tabela 4: Osnove deskriptivne vrijednosti skale za ispitivanje radnih navika Item-total korelacija 0,346 0,353 0,148 0,310 0,403 0,377 Uopte se ne odnosi na mene Djelimino se odnosi na mene Potpuno se odnosi na mene f % 101 36,59 58 21,01 95 34,93 84 31,00 126 45,65 82 29,71 f % 70 25,36 37 13,41 61 22,43 92 33,95 62 22,46 107 38,77

Tvrdnje

f % 105 1. Uvijek uim u isto vrijeme. 38,04 181 2. Pravim sedmini plan uenja. 65,58 116 3. Nikad ne uim u leeem poloaju. 42,65 95 4. Uvijek uim na istom mjestu. 35,06 5. Imam tano utvren plan spremanja gradiva 88 iz kolskih predmeta. 31,88 6. Svaki dan odredim koliko u vremena uiti 87 odreeni predmet. 31,52

Tek neto vie od etvrtine ispitanih uenika uvijek ui u isto vrijeme ili na istom mjestu, to svakako nije dobra navika za efikasno uenje. Meutim da li se tu radi o nekim objektivnim okolnostima, kao to su stambene prilike uenika ili o samoj ogranizaciji uenja, ne moe se na osnovu ovog istraivanja pouzdano zakljuiti. Prema nalazima do kojih se dolo u istraivanju, ini se da aci nemaju obiaj da prave planove uenja ili da odrede koliko vremena e uiti u toku jednog dana. Tek relativno mali broj uenika, odnosno jedna treina, uvijek ui na istom mjestu (33,95%), dok tek svaki etvrti uenik uvijek ui u isto vrijeme (25,36%). Ovaj podatak posebno iznenauje, s obzirom na to da je raspored asova i nastave u osnovnim kolama stalan u toku polugodita ili kolske godine. U zakljuku se moe rei da uenici obuhvaeni uzorkom imaju relativno slabo razvijene/usvojene radne navike. Iznenauje injenica da uenici ee pravilno upotrebljavaju metode efikasnog uenja, nego to imaju dovoljno razvijene radne navike. Ova diskrepanca izmeu dva veoma bitna segmeta organizacije uenja svakako bi mogla da bude predmet nekih buduih istraivanja.

103

Gorjana D. Koledin, uajb D. Solakovi

Psiholoke varijable kao determinante efikasnosti u uenju U ovom dijelu istraivanja analizirani su odnosi odabranih psiholokih varijabli, percepcije samoefikasnost i motiva postigua sa jedne strane i efikasnog uenja sa druge strane. Krenulo se od pretpostavke da e analizirane psiholoke varijable biti znaajne determinante efikasnosti u uenju. U tom kontekstu, uenici sa pozitivnijom percepcijom samoefikasnosti i veim motivom za postignuem e biti uspjeniji u primjeni metoda efikasnog uenja i imati razvijenije radne navike od onih sa negativnom percepcijom samoefikasnosti i manjim motivom za postignuem. Samoefikasnost kao determinanta efikasnosti u uenju Procjena vlastite sposobnosti organizovanja i izvravanja akcija potrebnih za obavljanje odreenih zadataka mogu u znaajnoj mjeri biti povezane sa uspjehom u uenju, a samim time i u odabiru metoda uenja, te bi one u skladu sa tim trebale biti efikasnije. Sa druge strane procjene vlastite sposobnosti izvravanja potrebnih akcija utiu na donoenje odluka vezanih za organizaciju samog uenja, istrajnost u tom procesu kao i napora koji se treba uloiti u obavljanje zadataka vezanih za uenje. Kao to se moe vidjeti iz tabele 5, najvei broj uenika koji pokazuje izrazito visoku samoefikasnost (50,00%). Oni su takoe na pozitivnom kraju kontinuuma efikasnosti uenja. Sa druge strane, veina uenika koja pokazuje umjerenu samoefikasnost (49,46%) ima nizak skor na skali za ispitivanje efikasnosti uenja. Razlike meu uenicima su i statistiki znaajne (df=4; 2=32,285; p=0,000). Dobijeni rezulat zavrjeuje posebnu panju i zbog toga to mala razlika u percepciji samoefikasnosti dovodi do osjetne razlike u efikasnosti uenja. Veina uenika pokazuje umjerenu do izrazitu samoefikasnost, dok se efikasnost uenja kree od niske do visoke. S obzirom na ovakve rezultate, svakako bi bilo potrebno da se u kolama u nastavnom, ali jo vie u vannastavnom procesu, povede rauna o doivljaju vjerovanja uenika u sopstvene sposobnosti, to bi u krajnjem sluaju trebalo dovesti i do poboljanja efikasnosti uenja, a samim tim i poboljanja uspjeha u koli i u ivotu uenika uopte.

104

Psiholoke determinante efikasnosti u uenju

Tabela 5: Percepcija samoefikasnosti i efikasnost uenja Efikasnost uenja Niska Osrednja Visoka f 46 32 15 Umjerena % 49,46 34,41 16,13 f 22 37 29 Visoka % 25,00 42,05 32,95 f 14 26 40 Izrazita % 17,50 32,50 50,00 f 82 95 84 % 31,42 36,40 32,18 df=4; 2=32,285; p=0,000** Percepcija samoefikasnosti

93 100,00 88 100,00 80 100,00 261 100,00

to se tie odnosa samoefikasnosti i radnih navika, rezultati takoe pokazuju da najvei broj uenika sa izrazitom samoefikasnou ima razvijene radne navike. Kako se vidi iz tabele 6, neto manji procenat uenka sa izrazitom samoefikasnou je u kategoriji onih sa razvijenim radnim navikama. Meutim, najvei broj uenika sa umjerenom i visokom samoefikasnou spada u kategoriju uenika sa umjereno razvijenim navikama uenja. Dobijene razlike meu uenicima su statistiki znaajne (df=4; 2=11,711; p=0,019). Tabela 6: Percepcija samoefikasnosti i navike uenja Navike uenja Slabe Umjerene Razvijene f 35 40 20 Umjerena % 36,84 42,11 21,05 f 23 40 34 Visoka % 23,71 41,24 35,05 f 22 26 36 Izrazita % 26,19 30,95 42,86 f 80 106 90 % 28,99 38,41 32,61 df=4; 2=11,711; p=0,019* Percepcija samoefikasnosti Motiv postignua kao determinanta efiksnosti uenja Druga psiholoka varijabla koja je analizirana u odnosu na efikasno uenje uenika osnovnih kola je motiv postignua. Veina odreenja motiva za postignuem svodi se na to da je to potreba koja se ispoljava u elji za uspjehom, rjeavanjem sloenih problema i zadataka, te savladavanjem prepreka u dostizanju eljenog cilja. Motiv za postignuem ima znaajnu ulogu kada je u pitanju postizanje uspjeha u veini ivotnih aktivnosti, a samim tim ima znaajnu ulogu i u postiza-

95 100,00 97 100,00 84 100,00 276 100,00

105

Gorjana D. Koledin, uajb D. Solakovi

nju kolskog uspjeha. U ovom radu analizirano je da li motiv za postignuem, kao psiholoki fenomen, determinie efikasnost u uenju. Rezultati istraivanja pokazuju da vea izraenosti motiva za postignuem podrazumijeva i veu efikasnost u uenju, odnosno nizak stepen motiva za postignuem dovodi to niih rezultata uenika na skali efikanosti uenja, to se moe vidjeti u tabeli 7. U tom kontekstu se moe izvesti zakljuak da je motiv postignua znaajna determinanta efikasnog uenja. Tabela 7: Motiv postignua i efikasnost uenja Efikasnost uenja Niska Osrednja f 43 29 Nizak % 44,79 30,21 f 24 40 Osrednji % 25,53 42,55 f 15 26 Izraen % 21,13 36,62 f 82 95 % 31,42 36,40 df=4; 2=14,663; p=0,005* Motiv postignua

Visoka 24 25,00 30 31,91 30 42,25 84 32,18

96 100,00 94 100,00 71 100,00 261 100,00

Ovi rezultati su donekle oekivani, s obzirom na to da uenici koji imaju visok motiv za postignuem imaju unutranji pokreta na uenje, napredovanje i postizanje uspjeha u uenju. U tom kontekstu uenici sa izraenijim motivom za postignuem ee biraju efikasnije metode uenja. Dobijeni rezultati u pogledu odnosa stepena motiva za postignuem i radnih navika uenja nisu u skladu sa oekivanjima. Iako su evidentne razlike, odnosno ispitanici sa izraenijim motivom za postignuem imaju razvijenije radne navike, dok oni sa niskim motivom postignua imaju slabo razvijene radne navike, na osnovu dobijenih rezulata prikazanih tabelom 8, ova razlika nije statistiki znaajna (df=4; 2=8,624; p=0,071). Postavlja se pitanje zato je to tako?

106

Psiholoke determinante efikasnosti u uenju

Tabela 8: Motiv postignua i navike uenja Navike uenja Slabe Umjerene f 39 36 Nizak % 38,24 35,29 f 26 40 Osrednji % 26,53 40,82 f 15 30 Izraen % 19,74 39,47 f 80 106 % 28,99 38,41 df=4; 2=8,624; p=0,071 Motiv postignua

Razvijene 27 26,47 32 32,65 31 40,79 90 32,61

102 100,00 98 100,00 76 100,00 276 100,00

Odgovor je mogue potraiti u neto detaljnijoj interpretaciji rezulata iz tabele 6. Naime, ako uenici sa visokim motivom za postignuem efikasno ue, onda moda i nije neophodno da imaju i razvijene radne navike. Drugim rijeima, bez obzira da li uenik ima ili nema razvijene radne navike, da uvijek ui u isto vrijeme na istom mjestu ili da ui u sjedeem poloaju, odnosno da pravi sedmini ili plan uenja po predmetima, oito je da je pravilna upotreba efikasnih metoda uenja vanija nego same radne navike. Da se podsjetimo, deava se da pojedinac ima izvanredno razvijene i usvojene radne navike, ali da konani uspjeh izostaje. Najee objanjenje u ovakvim sluajevima je upravo slaba efikasnost uenja, tj. nepravilna upotreba efikasnih metoda uenja. Na osnovu dobijenih rezulata u cjelini, mogue je izvesti generalni zakljuak koji bi ujedno bio i preporuka praktiarima koji se bave uenicima i njihovim pitanjima uenja u osnovnim kolama, ali i kasnije u toku obrazovanja. Bilo bi korisno uenike na poetku kolovanja, naravno u skladu sa njihovim razvojnim dometima, poduiti metodama efikasnog uenja i objasniti im na koji nain uenje moe rezultirati adekvatnim i oekivanim uspjehom. U tom kontekstu, mogue je unaprijediti efikasnost uenja kod uenika, to za posljedicu moe imati ne samo dobre ocjene, ve i niz pozitivnih ishoda koji su usko vezani za postizanje uspjeha u koli. Samo neki od njih su razvoj veoma bitnih osobina linosti i to samopouzdanja, samoefikasnosti, poveavanje nivoa aspiracije, jaanje motiva za postignuem itd. Dobijeni rezultati ovog istraivanja otvorili su niz pitanja koja mogu biti povod za nova istraivanja, posebno zato to je fenomen efikasnog uenja veoma aktuelan, ali isto tako i veoma malo ispitivan u psiholokim disciplinama. Literatura Bukvi 2007: A. Bukvi, Naela izrade psiholokih testova, Beograd, Zavod za udbenike i nastavna sredstva. Dunerovi 1988: R. Dunerovi, Mladi i drutvene promjene, u Mladi i politika, Split, Centar za drutvena istraivanja.

107

Gorjana D. Koledin, uajb D. Solakovi

Fajgelj 2005: S. Fajgelj, Metode istraivanja ponaanja, Beograd, Centar za primjenjenu psihologiju Drutva psihologa Srbije. Grgin 2004: T.Grgin, Edukacijska psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap. Havelka 2000: N. Havelka, Uenik i nastavnik u obrazovnom procesu, Beograd, Zavod za udbenike i nastavna sredstva. Jureti 2008: J. Jureti, Socijalna i ispitna anksioznost te percepcija samoefikasnosti kao prediktori ishoda ispitne situacije, Psihologijske teme, vol. 17, 1, 1536. Koledin 2011: G. Koledin, Psiholoki izvori stavova o kvalitetu obazovanja, Pale, Upravljanje kvalitetom nastave, 129147. Krneta 1998: D. Krneta, Konstrukcija i primjena skala u ispitivanju stavova, Banja Luka, Banjaluka Company. Krneta 2004: D. Krneta, Odbarana poglavlja iz edukacijske psihologije, Banja Luka, TT-centar. Rupi, Koli 2004: I. Rupi, S. Koli-Vehovac, Ciljna orijentacija, samohendikepiranje i samoefikasnost srednjokolaca, Psihologijske teme, 13, 105117. Smederevac, Mitoriv 2006: S. Smederevac, D. Mitrovi, Linost metodi i modeli. Beograd, Centar za primenjenu psihologiju. Solakovi 2011: . Solakovi, Struktura stavova prema kvalitetu nastave, Pale, Upravljanje kvalitetom nastave, 90111. Vui 1985: L. Vui, Pedagoka psihologija, Beograd, Centar za primenjenu psihologiju.

108

Psiholoke determinante efikasnosti u uenju Gorjana D. Koledin uajb D. Solakovi

PSYCHOLOGICAL DETERMINANTS OF THE STUDYING EFFICIENCY

Summary In the paper we analyzed psychological determinants of the studying efficiency. The studying efficiency was defined as a self-study process according to the principles of effectiveness achieved by the results of the previous researches. Within this context and within the form of the effective studying, we analyzed the use of the methodical studying regarding time and concentration, methods of the global and partial study and active study. We also analyzed the working habits of students. The subject of the research was related to the analysis of the psychological features as the determinants of efficient studying. The aim of the research was to examine whether the psychological features of the students, perception of the general self-efficiency might be significant determinants of the efficient study. We used the studying efficiency scale, achievement motivation scale, perception of general self-efficiency scale and working habits scale. The applied measure instruments were modified and adjusted to the elementary school students. The respondents were the eighth and ninth grade students of the elementary schools (N-276). The results of the research showed the connection between the perception of the general self-efficiency and achievement motivation, from the one side, and studying efficiency from the other. In other words, the students who had positive perception of self-efficiency and highly expressed motivation achieved better results. The results also provide the space for the further analyses of the subject.

109