Hrvatska I Novi Svjetski Poredak

HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK (Kako obraniti nacionalnu dravu) Knjigu posve!
ujem "lanovima udruge i urednitvu internet portala Nem@cenzure.com

IMPRESUM Vlastita naklada Sva prava pridrana, Copyright Domagoj Margeti! Prva hrvatska digitalna knjiga Domagoj Margeti!, Antuna Bauera 19, Zagreb, Hrvatska e-mail: domagoj_margetic@yahoo.com web portal: www.domagojmargetic.com Za nakladnika: Domagoj Margeti! Urednik: UNRH Recenzent: Ante Roso, general zbora u miru Grafi"ka priprema: Jurica Cicvari! Ilustracija naslovnice: Stiv Cinik Elektroni"ko umnoavanje: UNRH Zagreb, studeni 2005. ISBN 953-96966-2-3 ------------------------------------------------------CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu!ilina knjinica Zagreb UDK 338.2 (497.5:4-67 EU) (086) 335.02 (497.5) (086) MARGETI", Domagoj Hrvatska i novi svjetski poredak <Elektroni!ka gra# a> : (kako obraniti Nacionalnu dravu) / Domagoj Margeti$. Zagreb : vlast. Nakl., 2005. Zahtjevi sustava: Windows ; Adobe Acrobat Reader 4.0 ili noviji. Stv. nasl. s nasl. zaslona. ISBN 953 96966 2 3
451125065 --------------------------------------------------------
SADRAJ
PREDGOVOR Ante Roso, general zbora u miru: Fenomen hrvatske slobode nitko ne smije dovesti u pitanje ................................................................................................... 5 Ante Roso, general zbora u miru: Integralna koncepcija nove Hrvatske vojske (HV kao interaktivni dinami"ki mreni sustav teritorijalne sigurnosti) ...................................................................... 8 Dr. Branimir Molak: Stru"njaci u MUP-u izloeni su pravom teroru i stalnim pritiscima ............................................................................................................. 9 SKROMNO, OSOBNO PROMILJANJE GOSPODARSTVA NACIJE (I.) NOVOG PUTA
Na"elna misao o gospodarstvu .......................................................................... 15 Gospodarstvo nacije .......................................................................................... 15 Gospodarstvo obitelji ......................................................................................... 16 Gospodarstvo prenoenja znanja ....................................................................... 19 Gospodarstvo stjecanja znanja .......................................................................... 20 Gospodarstvo primjene znanja .......................................................................... 23 Gospodarstvo ljudskih ruku ............................................................................... 25 Gospodarstvo misli ............................................................................................ 29 Nacija mora promiljati o gospodarskom i drutvenom razvoju zemlje ........... 30 Devijantan model anacionalne globalizacije ..................................................... 31 Nacija treba biti dijagonala nove globalizacije ................................................. 31 Globalni elementi drave nacije ........................................................................ 32 Gospodarsko razvojno-ekonomsko-socijalna strategija Hrvatske (GRESS) .... 36 HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.) ...................... 37 Nadnacionalne institucije euro birokracije ........................................................ 38 Okrugli stol europskih industrijalaca ................................................................. 41 Bilderberg grupa ................................................................................................ 43 Banka za me#unarodna poravnanja ................................................................... 45 Odbor za europsku monetarnu uniju ................................................................. 46 Odbor za akciju u Europi ................................................................................... 47 Ra"anovo preoblikovanje Hrvatske za europski poredak ................................. 49 Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju odraz je interesa europskih poslovnofinancijskih lobija i grupa .................................................................................. 50 Eurokrati name!u Hrvatskoj balkanske integracije ........................................... 51 GLOBALNE STRATEGIJE, OBNOVA I PREOBLIKOVANJE NACIONALNE DRAVE (III.) ..................................................................... 52 Svjetska vlada nad vladama ............................................................................... 54
Papirnato zlato ................................................................................................... 55 Tajni memorandum Ameri"kih federalnih rezerva ........................................... 56 Agenti krune ...................................................................................................... 57 DSL-globalni verc orujem i tehnologijama za masovno unitenje ................ 62 Soro sudjelovao u izgradnji globalnog financijskog sustava temeljenog na pekulacijama .................................................................................................... 63 Globalni financijsko-monetarni eksperiment .................................................... 65 Strateki ciljevi ekonomske politike MMF-a .................................................... 66 Globalna mo! multinacionalnih korporacija ..................................................... 67 O"uvanje globalne korporacijske mo!i ............................................................. 68 Standardi reforme nacionalnih bankarskih sustava ........................................... 69 Tajni projekt MMF-a za Hrvatsku ..................................................................... 70 Hrvatska bankarska kriza projektirana u MMF-u i Svjetskoj banci .................. 71 MMF pisao novi zakon o Hrvatskoj narodnoj banci ......................................... 74 Prijetnja manipuliranom inflatornom krizom .................................................... 75 Reforme ste"ajnog zakona po nalogu Svjetske banke ....................................... 75 Promjene Ustava po nalogu MMF-a ................................................................. 77 Hrvatska vlast provodi politiku i zahtjeve me#unarodnih centara financijske mo!i ................................................................................................................... 78 Potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta drave ...................... 79 MMF stvara nove ekonomske regije ................................................................. 80 Slu"aj Luka Rijeka ........................................................................................ 82 Slu"aj Hrvatske eljeznice ............................................................................. 85 Lovci na glave i sindrom odljeva mozgova ................................................... 89 Manipulirani gospodarski slom ......................................................................... 90 Protokol o nacionalnom sustavnom upravljanju ............................................... 94 Nadzor vlasti uvjet razvoja ................................................................................ 96 Moe li Hrvatska stati na "elo drava nacija? ................................................... 97 Potrebno je urno u tajnosti organizirati sustav paralelnog izvrnog upravljanja dravom ........................................................................................................... 100 Izrada konkurentne strategije razvoja .............................................................. 100 Nadzor monetarno-financijskog upravljanja zemljom .................................... 102 Strategija gospodarskog optimizma ................................................................ 103 Trebamo izgraditi sustav hrvatskih strategijskih institucija ............................ 104 Zato se problemi stvarno ne rijeavaju? ......................................................... 104 CIA: Globalni trendovi 2015. ...................................................................... 105 Mesi!-instrument stranih interesa i rezultat naega neznanja ......................... 107 Posljednja faza izgradnje Novog svjetskog poretka .................................... 107 Tri od pet najve!ih globalnih centara informacijske tehnologije: London, Munchen, Pariz ................................................................................................ 108 Scenariji budu!nosti globalizacije ................................................................... 109 Hrvatska treba vladu nacionalne solidarnosti .................................................. 110 Model promjena ............................................................................................... 111 Globalna drava ve! postoji ............................................................................ 115 Nova kategorizacija rada ................................................................................. 117
Institucije virtualne globalne www drave ...................................................... 119 Virtualna ekonomija dimenzije misli .............................................................. 120 $ovjek-inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva ............................... 122 Misao-dijagonala suvereniteta osobnosti ........................................................ 123 Kriza financijskog karcinoma .......................................................................... 124 Novi svijet-po "ijem modelu? ......................................................................... 126 Projekcija budu!nosti me#unarodnih odnosa i Novog svjetskog poretka ....... 129 Dravu ele pretvoriti u jedno od poduze!a multinacionalnih korporacija i geoekonomskih sila ......................................................................................... 130 Tranzicija Novog svjetskog poretka iz geopoliti"kih u geoekonomske interese.............................................................................................................. 131 Zaklju"ci Ameri"ke strategije nacionalne sigurnosti u 21. stolje!u ................ 132 Tko i zato u Hrvatskoj proizvodi uzaludne zastarjele strategije? .................. 133 Opasne formulacije glavnih ciljeva Ameri"ke strategije nacionalne sigurnosti .......................................................................................................................... 136 Projektirane globalne nepogode ...................................................................... 137 Opasnosti za nacionalnu sigurnost Hrvatske ................................................... 138 TRE!I PUT ILI GLOBALNA SOROIZACIJA (IV.) ............................. 140 Izgradnja globalne politike tre!ega puta .......................................................... 141 Tony Blair slijedi Soroeve ideje .................................................................... 142 Manipulacija demokracije ili moe li se po"initi zlo"in slobode .................... 145 Ideologija unitenja drave nacije ................................................................... 146 Dokidanje Hrvatske kao nacionalne drave .................................................... 147 Tajni ameri"ki plan Y2 ................................................................................ 150 Najmo!nija svjetska sila .................................................................................. 151 Kissinger i Soro .............................................................................................. 152 Isto"na Europa kao Soroev laboratorij ........................................................... 154 Osnovne vrijednosti politike tre!ega puta ................................................... 155 Izgradnja kozmopolitske nacije ....................................................................... 157 Potrebno je promiljati o globalnom pokretu nacionalnih drava ................... 158 Ameri"ki kongres prozvao Soroa i Ameri"ke federalne rezerve zbog kriminalne pekulativne sprege ......................................................................................... 159 Soroa treba zaustaviti u Zagrebu .................................................................... 160 KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.) ........ 160 PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE HRVATSKIH NACIONALNIH VRIJEDNOSTI (Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima, odranom u lipnju 2003. u Zagrebu, na prijedlog prof.dr. Zvonimira Radi"a) (VI.) ............................................................................... 169 Prva klasifikacijska razina ............................................................................... 170
Druga klasifikacijska razina ............................................................................ 170 Demografske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 170 Odgojno-obrazovne hrvatske nacionalne vrijednosti ...................................... 171 Jezi"ne hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171 Vjerske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171 Umjetni"ke hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 172 Znanstvene hrvatske nacionalne vrijednosti .................................................... 172 Ekonomsko-socijalne hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 172 Zdravstveno-portske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 173 Predjelno-kopnene hrvatske nacionalne vrijednosti ........................................ 173 Predjelno-morske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................... 173 Ekoloke hrvatske nacionalne vrijednosti ....................................................... 174 Bio-tehnoloke hrvatske nacionalne vrijednosti .............................................. 174 Tehni"ko-tehnoloke hrvatske nacionalne vrijednosti .................................... 175 Tehnologijske hrvatske nacionalne vrijednosti ............................................... 175 Geopoliti"ke hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 176 Obrambene hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 176 PREDGOVOR FENOMEN HRVATSKE SLOBODE NITKO NE SMIJE DOVESTI U PITANJE Suvremena Europa, u politi"kom, ekonomsko, drutvenom, dravnom, vojnom, geopoliti"kom i geostratekom, te geoekonomskom smislu, nije smogla snage tijekom prolih dvadesetak godina pristupiti ozbiljno rjeavanju nacionalnih pitanja na tlu Europe, u irem smislu. Hrvatski je narod, hrvatska nacija, svi gra#ani Hrvatske, u revolucionarnom, dravotvornom procesu, prionuo toj povijesnoj zada!i, svjestan poruke prvog hrvatskog predsjednika kako je dravnost nacija klju" mira u Europi. Tu dalekovidnu poruku Tu#man je uputio jo osamdesetih godina prolog stolje!a. U stvaranju preduvjeta za mir Hrvati i Hrvatska nali su se sami i ostvarili ideju hrvatske slobode. Europa se nije niti usudila pomisliti na rjeavanje problema nacionalnih pitanja u cijeloj Jugoisto"noj Europi. Odlaskom prvog hrvatskog predsjednika u Hrvatskoj je razvidan nedostatak vizije, nerazumijevanje prostora i vremena, te konteksta politi"kih procesa u kojima se nalazi Hrvatska i koji su joj ponovno nametnuti, hrvatska politi"ka i vladaju!a elita jednostavno ne razumije koje su realne projekcije u prostoru. Hrvatski Domovinski rat je zadnja revolucija na tlu Europe u 20. stolje!u. Ona je potaknula na razmiljanje veliki broj ljudi, ali i one dobro pozicionirane eurobirokrate, skrivene mo!nike u europskim institucijama, ali i institucijama globalnog poretka, te multinacionalnih korporacija, koji su se ve! po"etkom
hrvatskog osamostaljivanja po"eli boriti za ekonomski i financijski plijen u Hrvatskoj. Nekompetentni ljudi koji u vrijeme stvaranja hrvatske drave nisu bili ni blizu dravotvornoga procesa danas tuma"e procese i vode ih, naravno na krivi na"in, jer je cjelokupnost tih procesa i fenomena hrvatske pobjede i hrvatske slobode njima potpuno nerazumljiva. Vulgarizacija cijelog procesa u koju se upustila zakonodavna, izvrna, sudska vlast, na "elu s predsjednikom Republike jednostavno je nedopustiva. Proces je izgubio legitimitet, a zakonitost se temelji na zakonodavstvu usvojenom po diktatu me#unarodnih organizacija, nadnacionalnih institucija i organizacija. Potrebno je na!i integralnu formu i odgovor na sporna pitanja i izna!i izlaz iz nacionalne krize u koju nas je gurnula nekompetentna politika i izdajni"ka vlast, te stara politi"ka elita iz vremena komunisti"kog jednoumlja. Mi smo slobodan i suveren narod. Mi smo cijenu slobode platili. To je cijena slobode: skoro 16 tisu!a mrtvih, 2750 sela i gradova razorenih i razruenih, na stotine tisu!a ljudi protjeranih i prognanih iz svojih domova. Agresija koju je Hrvatska pretrpila je neto specifi"no. Kroz cijelu europsku povijest nije se na ovako malom prostoru nigdje doivio ovakav intenzitet mrnje, unitavanja, ubijanja, razaranja. Europa je taj proces promatrala sa strane, preutnim doputanjem slamanja hrvatske neovisnosti i guenja zapo"etog dravotvornog procesa. Zato nitko nema pravo suditi hrvatskoj revoluciji! U tom je smislu cjelokupni redoslijed vrijednosti poreme!en, a danas u Hrvatskoj procese vode oni koji ih ne razumiju, oni koji ne poznaju fenomen Hrvatske Slobode. Hrvatskoj revoluciji, koja je dovela do Hrvatske Slobode, kao niti jednoj revoluciji na svijetu, ne moe se suditi. To je bila revolucija koja je imala jedan ranversirani smjer, ne kao tradicionalne revolucije. Prvo je proglaena drava, pa je branjena i tako dalje. Zna"i, bez obzira na formu revolucionarnog procesa, ona je rezultirala hrvatskom dravom, hrvatskom narodnom slobodom, zna"i i primjenom onih prava za koja se narod zalagao i borio. Vulgarizacija tih vrijednosti je jako opasna za nas i u tome je problem na"ina obnaanja vlasti trenutne politi"ke elite. Ciljano se ide na dekompoziciju tih osnovnih elemenata nae revolucije. Posljedice mogu biti doista katastrofalne. Europska unija, hrvatska Vlada, Hrvatski sabor, predsjednik Republike Hrvatske nemaju legitimitet niti zakonske ovlasti dovesti u pitanje dravotvorni proces osamostaljivanja Hrvatske, kao niti Hrvatsku Slobodu i Hrvatsku Neovisnost. Postoji jedna realnost. 864 ljudi u cijeloj hrvatskoj politici i na pozicijama mo!i, stalno se izmjenjuje. Bilo tako zvani lijevi ili tako zvani desni. Nema Hrvatska
jo definiranu ni lijevicu ni desnicu, jer politi"ka kultura politi"ko-financijske elite jo nije dosegnula tu razinu. Nema niti ekonomske kulture, to je uzro"no posljedi"no povezano sa ranije re"enim. Ostale su stare navike, stare veze, stare kadrovske instalacije, stari ljudi, stare strukture, stare organizacije i institucije, stara monopartisti"ka kultura. Zna"i, 864 "ovjeka danas vode Hrvatsku na onaj stari na"in koji je nezamisliv i nedopustiv. Nita se drugo ne mijenja, osim proizvodnje promidbe i propagande. Trebamo ljude koji !e razumjeti to je na narod. Jo se nismo rijeili starih, boljevi"kih, centralisti"kih metoda pristupa bilo kojem problemu u drutvu i dravi. Problem je i u tome to je danas mandat u rukama ljudi koji se ponaaju na vrlo primitivan na"in kao da je drava njihov feudalni posjed, a ne vlasnitvo hrvatskoga naroda. Vlast nita ne smije raditi bez op!e konzultacije nacije. U Europsku uniju moemo u!i tek kada hrvatski narod kae da i kada ekonomski oja"amo i budemo ravnopravni partneri drugima. Onda se tek moe razmiljati o ozbiljnom pristupu. Nema bez op!e konzultacije hrvatskoga naroda nikakvog politi"kog pomaka ni promjena u prostoru. U ime naroda ne moe govoriti nitko doli njega samoga kada odlu"uje o samome sebi. Mi imamo pravo na referendum o vanim i stratekim nacionalnim pitanjima. Moramo se prihvatiti posla i sami sebi dokazati da moemo unijeti nove promjene u drutvo i da moemo promijeniti svoj osobni moral. Hrvatska revolucija, hrvatski dravotvorni proces jo nije dovren. Nemogu!e je taj proces zamisliti samo jednim doga#ajem ili sklopom doga#aja, moemo ga smatrati zavrenim tek tada kada je osiguran prosperitet Domovini i ljudima. Zna"i, prostoru i ljudima koji ive na tom prostoru. Tek tada moemo re!i kako je jedna integralna faza hrvatske revolucije dovrena. Republiku Hrvatsku moramo zatititi od raznih avantura kojima je izlae politi"ka i financijska elita. Republika Hrvatska nije ni"iji feudalni posjed. Naa politika snosi cjelovitu odgovornost, i tako zvani lijevi i tako zvani desni. Jedni su izdali dravu, drugi naciju. Dok su se hrvatski vojnici bavili obranom i stvaranjem hrvatske drave, oni su se bavili pretvorbom, stjecanjem dobara i izgradnjom politi"kih karijera. Narod, nacija i drava ne smiju se dirati! Dolazi vrijeme za veliku reviziju u Hrvatskoj. To je spontani proces koji ne ovisi o volji politi"ke elite. To je proces koji !e ih zauvijek pomesti sa pozicija mo!i koje zauzimaju posljednjih dvadeset i pet godina. Sada je vrijeme za polaganje ra"una. Hrvatska revolucija i dravotvorni proces ulaze u svoju zavrnu fazu: obrane kontinuiteta dravnosti i provedbe smjene generacija i odlaska stare politi"ke elite. Ante Roso, general zbora u miru
INTEGRALNA KONCEPCIJA NOVE HRVATSKE VOJSKE (HV kao interaktivni dinami#ki mreni sustav teritorijalne sigurnosti) Integralno sigurnosno zahva!anje trodimenzionalnog prostora te od njega nerazdvojne "etvrte dimenzije vremena ukratko nazivamo Kulturom mira, Vojskom ili Sustavom teritorijalne sigurnosti - Nova hrvatska vojska morat ce predstavljati upravo takav dinamicki sigurnosni sustav, mreno ustrojen po principima horizonta/nog procesuiranja informacija u realnom vremenu te zbog toga biti ustrojena prema nacelima organizacijskih ekspertnih sustava. Tehnoloki i informacijski radikalno izmijenjeno sigurnosno okruenje sve vie !e od hrvatskog sustava obrane zahtjevati primjenu novog, multidisciplinarnog, mjerljivog vojnog znanja. Sustavi kontraobavjetajne prevencije, te obavjesajne analize i planiranja predstavljaju ve! danas temeljne stupove svakog suvremenog sustava Teritorijalne sigurnosti u globalnom okruenju pa !e tako morati i hrvatskog, dok !e civilni sustavi edukacije i javnoga zdravstva u budu!nosti sve vie dobivati na obrambeno-sigurnosnoj teini i drutvenoj vrijednosti te se u kona"nici pretvoriti u ekspertne integralne stupove svakog sustava Nacionalne sigumosti. Tripartitnost suvremenog dinami"kog vojno-obrambenog sustava sastoji se od optimalno uravnoteenog odnosa administrativno-upravnog dijela, djelatnoaktivne komponente te civilnih struktura Teritorijalne sigumosti. S obzirom na sve ve!u ulogu ena i mladih ljudi u suvremenim dinami"kim oblicima svake nacionalne obrane koja se danas sve vie odvija u znanstveno-tehnoloki proizvedenom multimedijalnom okoliu te simboli"ki oblikovanoj stvamosti umjetne inteligencije, nezaobilazna je "injenica da se ve! danas pomalo briu nekada "vrste granice izmedu vojnog i civilnog sektora te se u slu"aju odrivih naroda, nacija i drava radi o dugorocnoj programskoj izgradnji integralne Kulture mira na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini kao jedinom primjerenom sustavu odrivog upravljanja vlastitim teritorijem kako iznutra tako i izvan njega samoga. Iz navedenog slijedi da se suvremena obrambena mo! temelji na vojnosigumosnom sustavu koji se nezaustavljivo pretvara od intenzivnog potroa"a drutvenih dobara u dinami"ki sustav proizvodnje novih vrijednosti temeljem o"uvanja (integritet) integralnih vrijednosti vlastitoga prostora (identitet) u irem smislu. Stoga je danas za Republiku Hrvatsku otvoreno pitanje Hrvatske vojske te sigumosnog sustava op!enito, u stvarnosti zaista temeljno pitanje opstanka i odrivoga razvoja integralne hrvatske kulture, a nikako tek ljuta rana nacionalnog sustava proizvodnje socijalnih slucajeva te galopiraju!e op!edrutvene nebrige za temeljne nacionalne vrijednosti.
U smislu zaklju"ka ponoviti !emo ono to je u stvari istinski po"etak i stvama podloga svakoga sustava teritorijalne sigurnosti te vojno-obrambene mo!i svake odrive drave, pa !e tako biti i sa Hrvatskom: permanentno metaratovanje u virtualnom prostoru isklju"iva je garancija izgradnje Kulture permanentnoga mira u realnom vremenu - onaj tko to na naim prostorima ne razumije a bavi se ovim stvarima, vrlo brzo iskustveno spozna da je u suvremenim dinami"kim uvjetima permanentno nestabilnog okruenja sama izgradnja i o"uvanje mira integralno velika i vrlo skupa obrambeno-ratna operacija irih razmjera i gotovo uvijek temeljno vojno pitanje svakog suvremenog naroda, nacije i drave, u interesu odrive izgradnje istinskog civilnog drutva i modeme gra#anske nacionalne drave. Ante Roso, general zbora u miru STRU$NJACI U MUP-u IZLOENI SU PRAVOM TERORU I STALNIM PRITISCIMA Uvodna napomena (Domagoj Margeti!) Ovaj tekst objavilo je Novo hrvatsko slovo, kao analizu stru"njaka za sigurnost dr. Branimira Molaka o stanju u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Nakon objave ovog teksta, iako je za to dao ranije suglasnost putem emaila dr. Molak prekinuo je suradnju i objavljivanje tekstova u NHS-u. Ovaj tekst uvrstio sam u knjigu kao svjedo"enje insajdera koji je izravno u dravnom sustavu o tomu na koji na"in se sustav raspada pod pritiskom globalizacijskih i europskih uvjeta i strukturalnih reforma, ako nacija nema vlastite vizije o dravi i njezinu vo#enju. Nakon pisma ministru MUP-a Lu"inu 26.2.2000. u kojem sam ga upozorio o potrebi ponovne uspostave sustava za slu"aj izvanrednih stanja i najblae re"eno neobi"nim zbivanjima kojima su u MUP-u izloeni najkvalificiranije osobe branitelji nije bilo odgovora. Odgovorom ne mogu smatrati "injenicu to mi je ubrzo nakon pisma isklju"en telefon u radnoj sobi (i tako to kroz razdoblje dulje od dvije godine). Stoga je napisan tekst Talibani u MUP-u. Nakon natje"aja Ra"anove Vlade od 17.9.2001. za "lanove jednog tijela uprave za pitanja energetike od Vlade nisam dobio odgovor, pa i na nekoliko upita i "injenica o tome iznesenih u medijima. Stoga je nastao tekst Kako Vlada vlada. Oba teksta su kao prilozi (uz jo neke druge upu!eni 14.2.2002. predsjedniku Sabora Zlatku Tom"i!u, koji je vrlo brzo odgovorio da ih je uputio dalje (Odboru za nacionalnu sigurnost i obranu.), no od tada niti od Tom"i!a niti od predsjednice odbora (%ur#a Adlei!) nisam dobio nikakav odgovor osim to mi je telefonom rekla da !e to rjeavati neki pododbor, a stanje u MUP-u je ostalo nepromijenjeno.
Spomenutim ne "injenjem i postupcima prekreni su "lanci Ustava RH. $lan 44 Ustava RH kae da svaki dravljanin RH ima pravo, pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube. $lan 54 Ustava RH kae da svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakome je pod jednakim uvjetima dostupno radno mjesto i dunost. $lan 68 Ustava RH kae da se jam"i sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetni"kog stvaralatva. Drava poti"e i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti. $lan 45 Ustava kae da svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Teror kojem su izloeni stru"njaci, znanstvenici branitelji u MUP-u prelazi sve razine izdrljivosti. Brojnim smo se pismima obra!ali "elnicima MUP-a, ali niti na jedno nismo dobili odgovor. Talibani u MUP-u bezgrani"no se ega"e sa ljudima najviih obrazovnih (dr. i mr. znanosti) i znanstvenih stupnjeva u MUPu braniteljima prisiljavaju!i ih protiv svih zakonskih normi (prilog 3 dopis Ministarstva prosvjete i sporta) i na daljnje kolovanje na te"ajevima organiziranim u U"iteljskoj koli po istom programu za kuhare kao i za doktore znanosti znanosti. Iste osobe koje su sruile 1994. godine sustav zatite i spaavanja u tajnosti su pripremile smijean i tragi"an zakon o zatiti i spaavanju koji proguravaju kroz proceduru prihva!anja da bi u biti onemogu!ili ponovnu izgradnju sustava. Pripremaju besmislenu masovnu vjebu (kro!enje zmaja) za tisu!u turista u Splitu na ra"un prora"una u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema niti to jesti. Molim da Sabor odmah zaustavi teror talibana u MUP-u, a tako#er dok se ne ispita to se u MUP-u zbiva (u tu svrhu dostavit !emo vam svu potrebnu dokumentaciju) da se stavi izvan procedure donoenje tajno pripremanog talibanskog Zakona o zatiti i spaavanju. Ako mi do kraja velja"e ne javite imate li volje i jeste li u mogu!nosti da neto promijenite biti !emo prisiljeni o svemu obavijestiti javnost i me#unarodne organizacije. U ovo gluho, glupo doba puno terorizma svih vrsta, od fizi"kih, dravnih, antidravnih, preko onih kojekakvih malih bogova, pa do onih informacijskih, borba protiv takvih pojava ne bi imala smisla da se ne zna da je u ljudskoj povijesti bilo i bit !e i ubudu!e duha i putova izlazaka iz kriza. Vjerojatno !e se to dogoditi prije, ili kasnije i u Hrvatskoj.
Po"etkom prosinca boravio sam na poziv i troak SAD (boravak i put) na najvanijem znanstvenom skupu o rizicima u svijetu Risk Analysis in an Interconnected World na sjeveru pacifi"ke obale SAD u Seattlu jedini sa zapadnog Balkana (kako ga nai politi"ari vole nazivati), koji se ponajvie bavio pitanjima sigurnosti. No to ne bi bilo nita posebno da na tom skupu nisam morao boraviti taje!i to od onih koji vladaju Hrvatskom (talibani u MUP-u), kao to sam to morao i za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku (Washington 1991, San Diego, New York 1992, Baltimore 1994), bore!i se za slobodnu Hrvatsku, a od istih tih koji su i tada mislili da je Hrvatska samo njihova. Proganjanje znanstvenika, intelektualaca pogotovo ako su bili branitelji u Hrvatskoj je u punom zamahu. Nisu "problem" samo generali. U Hrvatskoj, o"ito nita vie nije normalno. I ono to se zbiva u nekim naim sredinama s punim pravom moglo bi se nazvati faizmom, no ni taj nije "normalan" - crn, nego je obojen nekim drugim politi"kim bojama. Vane institucije drave potpuno su izvan kontrole drutva. Od privatizacije MUP-a u 1994. godini, kada je sruen sustav zatite i spaavanja stanovnika izgra#ivan u Domovinskom ratu intelektualci znanstvenici sa najviim stupnjem obrazovanja i branitelji od po"etka Domovinskog rata sistematski su ikanirani. Moje iskustvo o"ito je: - pet godina ku!nog pritvora (za pisanje knjiga o sustavu koje zatim nisu htjeli objaviti nisu niti odgovorili na traenja kolske knjige premda su dogovorili sufinanciranje) na koje su me osudili ruitelji sustava u sprezi s prijanjom vlasti, - pokrenuli su protiv mene i izgubili disciplinski postupak jer nisam dovoljno brzo preuzeo spomenicu Domovinskog rata - i u"inili mnogo toga drugog (izme#u ostalog, fizi"ki me napali u prostorijama MUP-a, odspojili upravlja" na automobilu, odredili neprimjereno malenu pla!u glasnogovornica MUP-a, navodno sa zavrenom kolom u"enika u privredi ima oko tri puta ve! u pla!u od doktora i magistara znanosti branitelja od po"etka rata koji su izgradili sustav, koji se moraju jo i kolovati na u"iteljskoj akademiji za nastavnike osnovnih i srednjih kola po istom programu za kuhare i doktore znanosti). To proganjanje intelektualaca sa znanstvenim stupnjem i branitelja iz Domovinskog rata u posljednje vrijeme poprimilo je u MUP-u oblik terora apsurda. Moj primjer: doktor tehni"kih znanosti, magistar prirodnih znanosti i dipl. in., u dobi od 58 god. sa 36 godina staa, s brojnim objavljenim znanstvenim i stru"nim radovima i knjigama, posljednji ratni zapovjednik sustava zatite i spaavanja u Hrvatskoj prije nego su ga ruitelji sustava usred rata u Hrvatskoj unitili, branitelj od 1991.god., raspore#en sam na nepostoje!e radno mjesto u nepostoje!oj koli za kolovanje nepostoje!ih polaznika i duan po nalogu talibana koji su sruili sustav poha#ati te"aj Pedagoko-psiholokog obrazovanja.
U tijeku Domovinskog rata izgra#ivali smo po metodologiji USA i NATO-a cjelovit sustav zatite i spaavanja stanovnika, dobara i okolia, ali je taj obiman posao razorila skupina neodgovornih i nepotenih osoba jo po"etkom 1994. i do danas na njegovoj ponovnoj uspostavi nita nije napravljeno. Dok se ne ustanovi zato je sruen sustav, dok se ne prekinu primitivna iivljavanja na najstru"nijim pojedincima (dr. i mr. znanosti), dok god sustav kreiraju osobe koje su za Domovinskog rata sabotirale rad na uspostavi sustava, te naj"e!e bile pod utjecajem alkohola, bavile se plja"kom humanitarne pomo!i, trgovinom oplja"kanim umjetni"kim djelima i trofejima, poslije rata nenamjenskim troenjem kredita Svjetske banke za razminiravanje, trgovinom minskim poljima, i "itavim spektrom drugih nedoputenih radnji ., nema nade za uspostavu sustava upravljanja u krizama. Isti su radili planove obrane od napada NATO-a (a sada bi trebali raditi valjda neto to NATO trai?). Osamostaljenjem Hrvatske najednom su postali veliki Hrvati i progurali su u saborsku glasa"ku mainu biveg saziva "itav niz besmislenih zakona kojima blokiraju uspostavu sustava, a tu su rabotu titili pojedinci iz politi"kog vrha. Nakon smjene vlasti o svemu tome u niz navrata upozoravani su "elnici MUP-a, ali ni na to ne reagiraju gluhi su. U tijeku Domovinskog rata posebice 1993. godine u Hrvatskoj je pri ministarstvu obrane izgra#ivan moderan i djelotvoran sustav zatite i spaavanja stanovnika, dobara i okolia u izvanrednim stanjima (u ratu i u miru), s razlogom po uzoru na ono to postoji u SAD i ono to je tada zagovarao NATO, ali su ga nesavjesni pojedinci tobonjim premjetanjem u MUP, zbog osobnih materijalnih interesa (po"etkom 1994. godine) u op!em meteu i plja"ki svega i sva"ega, razorili i do danas nije ponovno uspostavljen, iako pojedini njegovi odvojeni segmenti ponekad imaju pozitivnih rezultata. Da nije sruen cjelovit sustav zatite i spaavanja tada izgra#ivan i da je primijenjena metodologija oporavka ili obnove (razvijena u drugim zemljama, posebno u SAD) sigurno bi bilo znatno manje problema u poslijeratnoj obnovi i povratku prognanika, a i tete od mirnodopskih ugroavanja bile bi manje. Vrijedi spomenuti da je "ak i UNPROFOR, imaju!i vrlo visoko miljenje o naim mogu!nostima, u jesen 1993. traio zatitu naeg sustava za svoje snage (600-700 osoba) sredinjeg ureda u Zagrebu (Ilica) od potencijalnog napada srpskog agresora. Politika umjesto da iskoristi tu "injenicu za objanjenje svijetu onoga to se doga#a u Hrvatskoj, umjesto toga je zajedno s mafijom sustav sruila i pokazala totalnu nebrigu za stanovnitvo. U svibnju 1995. raketiran je Zagreb. Sustav je sruen u vrijeme kada je jo gotovo tre!ina Hrvatske bila okupirana i to u najkriti"nijim podru"jima za obranu: u Osje"ko baranjskoj upaniji (1.2.1994.), Vukovarsko-srijemskoj (Vinkovci) (4.2.1994.), Sisa"ko-moslava"koj (Novska)
(11.2.1994.), Dubrova"ko-neretvanskoj (28.2.1994.). Razorena je sredinja organizacija SCZRH i rastjeran najkvalificiraniji kadar, a one koje nisu otjerali rasporedili su na posve neprimjerena mjesta s obzirom na struku, kvalifikaciju, iskustvo i znanje. Rastjerali su i oko 200 pirotehni"ara osposobljenih tijekom uspostavljanja sustava. Dakako da je i sva oprema nestala. Sada ti koji su sruili sustav toboe ele "po prvi puta napraviti" novi, pa sada svojim vezama proguravaju kroz Sabor svoj krajnje besmislen "Zakon o zatiti i spaavanju", koji su pripremali tajno - ispod ita, da bi u njemu progurali svoj interes i da bi u biti i nadalje blokirali ponovnu izgradnju sustava i zadrali postoje!e stanje (svoju kriminalnu aktivnost iz MUP-a preseliti pod Vladu je jedina inovacija). Obmanuli su "itav niz ljudi u organiziranju ni"im utemeljene vjebe Kro"enja zmaja Split, svibanj 2002. - u biti gozbe i pija"e s potpaljivanjem poara. Taj posao "ista je privatna stvar - pripremana u tajnosti - tih pojedinaca koji su sruili sustav. Bilo bi zanimljivo znati "emu ta parada slui (vie 1000 turista iz 40 zemalja na ra"un drutva) kolika joj je cijena i zato se provodi u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema to niti za jesti. Da postoji sustav ne bi se doga#ale niti besmislene uredbe o tobonjoj zatiti okolia zbog prijevoza opasnih tvari (taj dio - opasne tvari imali smo razra#en jo 1992. godine) i mnogo toga drugoga. U brojnim stru"nim radovima dani su elementi sustava upravljanja u krizama koji smo izgra#ivali u tijeku Domovinskog rata sve dok ga "talibani" iz MUP-a (fanatici elje za vla!u, plja"kom i kriminalnim aktivnostima, "ak trgovci minskim poljima) nisu razorili 1994. godine, a do danas nita nije ponovno izgra#eno. Ono to je tada vrlo smiljeno i planirano u"injeno - razoreno, zlo"in je prema civilnom stanovnitvu (moda nisu trebali poginuti stanovnici Zagreba 1995.) isto tako kao to je i izvoz nafte i derivata neprijateljskom ratnom stroju. Moda bi spomenuto trebalo biti predmet razmatranja Hakog suda kad u Hrvatskoj za to nema nitko interesa. (valjda i za ono to je u"injeno Hrvatima treba netko odgovarati). Moda !e u svemu trebati uklju"iti i me#unarodnu zajednicu (rat protiv terorizma). Odmah treba prekinuti teror talibana na braniteljima znanstvenicima i ustanoviti zato je sruen sustav i pokrenuti kazneni postupak protiv onih koji su to u"inili. Ako za to u Hrvatskoj nema interesa upoznati me#unarodnu javnost, a napose Haki sud, jer u u"injenom ima osim krenja osnovnih ljudskih prava i elementa zlo"ina prema civilnom stanovnitvu. Danas u Hrvatskoj ne postoji profesionalno tijelo dravne uprave sa stalno zaposlenim mjerodavnim stru"njacima koje bi trebalo obavljati vrlo opsean, odgovoran, osjetljiv i zahtjevan posao upravljanja u krizama ili izvanrednim stanjima u sve "etiri njihove faze: ublaivanje, pripravnost, djelovanje i oporavak. Stoga je potrebno da predsjednik Republike ili Sabor to prije osnuju
profesionalni tim (zametak) tijela dravne uprave za izvanredna stanja pri uredu predsjednika Republike ili Vladi u kojem !e biti desetak najiskusnijih profesionalaca za ona izvanredna stanja koja u Hrvatskoj izazivaju najve!e tete i koji poznaju problematiku uspostave sustava za upravljanje u izvanrednim stanjima. Taj tim bi u to kra!em vremenu morao: a) izraditi prijedlog zakona o sustavu zatite i spaavanja koji bi trebao regulirati tu vanu djelatnost b) definirati organiziranost svih operativnih sudionika u zatiti i spaavanju i odrediti kako snimiti i koristiti resurse za zatitu i spaavanje c) pristupiti izradi niza priru"nika za djelovanje sustava na lokalnoj razini (menader sustava, provo#enje analize opasnosti, informiranje javnosti, procjena tete, strategije ublaivanja, izrada planova pripravnosti i djelovanja za slu"aj izvanrednih stanja, obnova vitalnih funkcija zajednice nakon katastrofa, .) d) procijeniti trokove i izvore financiranja djelotvornog programatskog dijela sustava koji treba uspostaviti kao i ocijeniti trokove cjelokupnog sustava zatite i spaavanja e) izraditi prijedlog cjelovitog plana obrazovanja kadra za takav sustav (visokokolsko i ostali oblici). Dr. Branimir Molak
SKROMNO, OSOBNO PROMILJANJE GOSPODARSTVA NACIJE (I.)
NOVOG
PUTA
Vrlo je vano prije!i prag nade, ne zastati pred njim . Sveti Otac Ivan Pavao II., Prije!i prag nade NA$ELNA MISAO O GOSPODARSTVU Gospodarstvo je svako djelovanje "ovjeka od ro#enja do smrti. Ono je fizi"ki dokaziv proces stvaranja novih vrijednosti. Gospodarstvo je fizi"ki primijenjena (i primjenjiva) kreativnost misli. Sve dosadanje pekulacije temeljene na raspolaganju i manipulacijom fiktivnim vrijednostima nisu niti mogu predstavljati oslonce i temelj stvarnog gospodarstva. To je pokazalo prolo vrijeme u kojem je gospodarstvo potpuno ugroeno manipulacijom fiktivnim vrijednostima, dionicama, vrijednosnim papirima, obveznicama bez pokri!a. Oivljavanje zemlje moe se dogoditi isklju"ivo pokretanjem proizvodno razvojnog gospodarstva, koje sam ne bez razloga nazvao GOSPODARSTVO NACIJE. GOSPODARSTVO NACIJE A proizvodno razvojno gospodarstvo, koje je jedino i odrivo, te koje jedino moe odravati zemlju i osigurati ljude, temeljeno je na: - gospodarstvu obitelji; - gospodarstvu prenoenja znanja; - gospodarstvu stjecanja znanja; - gospodarstvu primjene znanja; - gospodarstvu ljudskih ruku; - gospodarstvu misli. Iz napisanog se prepoznaju sljede!a na"ela gospodarstva nacije: 1. znanje; 2. sposobnost; 3. rad; 4. proizvodnja; 5. stvaranje. (PRILOG 1 IZVORNE STVARNE VRIJEDNOSTI GOSPODARSTVA NACIJE) GOSPODARSTVO OBITELJI
Strukturu gospodarstva obitelji "ine: 1. stabilnost braka; 2. radno mjesto "lanova obitelji; 3. djeca; 4. odgoj djece kao odgovornih ljudi; 5. obiteljski dom; 6. prihodi obitelji; 7. skrb mladih za stare; 8. me#usobna solidarnost u teko!ama; 9. obiteljska prijateljstva; 10. gospodarska i drutvena angairanost "lanova obitelji; 11. me#usobna potpora "lanova obitelji u osobnoj izgradnji pojedinca. (PRILOG 2 SHEMA STRUKTURA OBITELJI) Stabilnost braka "ini dvoje vie ili manje sli"nih pojedinaca, odlu"nih na zajedni"ki ivot, me#usobno davanje i odricanje, ivljenje jednog ivota a dva ivota, stvaranje novog ivota u djeci. Koliko god nevjerojatno zvu"alo; stabilnost braka uvjetuje snagu gospodarstva (kao skupa nacionalnih vrijednosti) i obratno op!i gospodarski uvjeti stvaraju pretpostavke stabilnih, trajnih i harmoni"nih brakova (koliko oni to mogu biti). Brak je na neki na"in mikro poduzetnitvo, koje je dapa"e manje uvjetovano negativnim zakonskim propisima, a ima ve!e anse u naem pozitivnom osobnom pristupu. Brak ima svoj ugovor (me#usobnu obvezu suprunika i njihovu obvezu prema npr. djeci), brak proizvodi: zajednicu (najmanju demokraciju u srcu drutva) obitelj; obitelj odgaja djecu kao odgovorne ljude i stvara temelje djetetu za stjecanje znanja o ivotu. Obitelj radi i stvara, stoga se i danas smatra da je obiteljsko poduzetnitvo naju"inkovitiji oblik poduzetnitva, te najkvalitetniji na"in odgoja vlastitih "lanova: u"enje odgovornosti, rada, stalnog stjecanja novih znanja i vjetina, upotrebe vlastitog razmiljanja u razvoju posla Radom, stvaranjem, znanjem i jakom eljom gradi se obiteljski dom. U obiteljski dom, kao sklonite i izvorite obitelji, ulau se svi obiteljski prihodi. A obiteljski dom nisu samo zidovi, podovi i stropovi. U obiteljskom domu nalazimo ponekad, iako je to sve rije#e, i do "etiri razli"ite generacije koje aktivno sudjeluju u procesu koji moemo nazvati obiteljsko gospodarstvo. Obitelj sa to vie aktivno uklju"enih generacija je pravo gospodarstvo obitelji. Zbog "ega sam rekao da taj proces moemo nazvati obiteljsko gospodarstvo? Upravo zbog toga to je strukturirano tako da
predstavlja gospodarstvo nacije u malom. Moemo ga pojednostaviti na slijede!i na"in: 1. GOSPODARSTVO OBITELJI: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - o"evi i majke; - djeca; - djeca od djece. 2. GOSPODARSTVO PRENOENJA ZNANJA: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - o"evi i majke. 3. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA: - djeca. 4. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA: - svi "lanovi obitelji. 5. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU: - o"evi i majke; - djeca. 6. GOSPODARSTVO MISLI: - svi "lanovi obitelji. (PRILOG 3 SHEMA; GOSPODARSTVO OBITELJI PREDSTAVLJA ZATVORENI KRUG KAO GOSPODARSTVO NACIJE) Iz ove podjele se lako moe zaklju"iti to je polo po krivu u tzv. suvremenoj obitelji. Obitelj se strukturalno raspala, izgubile su se me#usobne veze njezinih "lanova, te je na taj na"in cijeli proces gospodarstva obitelji u osnovi poreme!en. Primjerice; mla#i narataji vie ne brinu solidarno o starijim "lanovima obitelji ve! ih smjetaju u stara"ke domove (gdje se, naravno, gubi uloga prabake i pradjeda, djeda i bake), stariji "lanovi obitelji na taj na"in sami sebi i drugima postaju beskorisni, i umjesto da prenose svoj ivot na mla#e, oni se bespovratno gase sa svim svojim znanjima, iskustvima, bogatstvima, predajama, generacijskim naslije#em. A mladi, pak, umjesto da predstavljaju generacijsku nadogradnju gube energiju, snagu i sposobnosti na otkrivanje znanja koja ve! postoje (to bismo narodski nazvali otkrivanjem tople vode). Tek kada ovako strukturno, sustavno postavimo stvar jasno vidimo da osipanje gospodarstva nacije po"inje osipanjem gospodarstva obitelji. Moja baka je doivjela devedeset godina. $esto u ve"ernjim satima kada smo zajedno gledali televizijski program, razgovarali i alili se, gledao sam je i razmiljao o "injenici da je njeno postojanje u mom ivotu jedno od najve!ih i
neotu#ivih bogatstava koja kao "ovjek mogu imati. Proivjela je vrijeme prije, tijekom i poslije tri rata (Prvi svjetski rat, Drugi svjetski, Domovinski rat), ivjela je u vrijeme kada su na prostoru Hrvatske bile "ak "etiri drave (o "emu smo mi, ina"e, mogli samo turo i bezivotno "itati iz povijesnih udbenika), ivot je proivjela izme#u seoskog ivota u rodnom Gorskom kotaru i gradskog ivota u Zagrebu (u kojem je rodila i dva sina, i gdje je do kraja ivota ivjela s nama), pamtila je male povijesti obi"nih ljudi, bez kojih ja osobno nikada ne bi toliko volio Domovinu, prenijela mi je staru predaju sela o vrijednosti "ovjeka i zna"aja ljudskih ruku. Da nije bilo moje bake, bez obzira na sva konfekcijska znanja suvremenosti, ja bih bio ljudska neznalica bez osobite upotrebljivosti. Iz tih razloga "vrsto sam uvjeren da je nuno iz temelja obnoviti gospodarstvo obitelji, tu treba po"eti gospodarski razvitak. Od moje bake sam "uo jednu od najljepih domoljubnih pjesama, a iz te pjesme sam "esto vukao motivaciju za poduzetnitvo u gospodarstvu: GDJE JE STANAK MOJ ? Gdje je stanak moj, Gdje je stanak moj? Sava te"e po dolinah, Kupa umi po pe!inah, Z gora zvira grozda med, Zemaljski Zemaljski raj na pogled. Ah, ta to je ta, Krasna zemlja, Hrvatska je stanak moj, Hrvatska je stanak moj. Do kraja ivota je moja baka, gotovo djevoja"kim glasom, po mojoj elji "esto otpjevala tu pjesmu, i pjevala je tako njenim i "istim glasom, da je "ovjek mogao osjetiti ljubav prema zemlji. Danas mi nedostaje ta draga, bistra, mudra starica. Kao dijete "esto sam, gotovo cijelo djetinjstvo, provodio u Begovom Razdolju, rodnom goranskom selu moje bake. Od njenog sam brata kao maleni dje"ak nau"io vrijednost rada ljudskih ruku. Nau"io me gotovo sve seoske, fizi"ke poslove, poslove u ku!i, ali i npr. izra#ivati drvene grablje. Jo kao mali dje"ak sudjelovao sam u procesu stvaranja novih vrijednosti. Sje!am se kada smo ku!i donijeli samo tap od jasena, i nekoliko cjepanica koje su se suile pred sjenikom nekoliko godina. Malo po malo, rezuckaju!i pile!i,
tesaju!i, gule!i koru drveta, savijaju!i drvo, i nastale su moje prve grabljice. Moje ruke su ih napravile, ja sam ih napravio. A jo nekoliko sati prije toga nisam niti znao da to mogu! I danas te grabljice "uvam kao uspomenu. Ali i kao trajnu motivaciju na rad, one su jedan mali dio gospodarstva moje obitelji. GOSPODARSTVO PRENOENJA ZNANJA Kada promislimo o opisanoj strukturi gospodarstva obitelji ne moemo zanijekati "injenicu da je najve!i kapital jedne nacije znanje. Gospodarenje znanjem danas bi trebalo biti najvie postavljeno pitanje nacionalne sigunosti. Cjelina gospodarenja znanjem jest zapravo ivost jednog gospodarstva. Znanje je preduvjet svega u gospodarstvu nacije. Gospodarstvo prenoenja znanja strukturno se sastoji od: 1. predaje stru"nih i profesionalnih znanja na nove generacije; 2. pomo!i novim generacijama u osobnoj izgradnji kao stru"nih pojedinaca; 3. zasada stvarnih vrijednosti kao na"ela ivota u novim generacijama; 4. ozra"ja nade i vjere u budu!nost koju pojedinac izgra#uje svojim sposobnostima; 5. nastavnika, u"itelja, profesora kao jednog od medija znanja; 6. drutva kao proizvo#a"a i prenosnika znanja; 7. ivota kao vremena u kojem se prenosi znanje; 8. iskustva i znanja uzajamne dopune. Ovaj dio gospodarstva nacije moemo nazvati stepenitem gospodarenja znanjem. (PRILOG 4 STRUKTURA GOSPODARSTVA PRENOENJA ZNANJA) Tko danas ima profesionalnu (primarnu) i op!u drutvenu (sekundarnu) ulogu prenoenja znanja? Naravno pri tomu ne mislim na prenoenje znanja i iskustava u gospodarstvu obitelji. To dvoje jasno treba razgrani"iti. Pod gospodarstvom prenoenja znanja podrazumijevam one koji pojedincu prenose znanja i iskustva izvan kruga obitelji i prijatelja; nastavnike, u"itelje, sveu"iline profesore, sugra#ane, sudove, javne institucije, udruge gra#ana, akademije i tako dalje. Mediji su danas postali jedan od najve!ih prenositelja znanja, ali to nije ba i najbolje najutjecajniji prenositelj. Ljudi u politici i javnom drutvenom ivotu su, kroz izloenost u medijima, postali jedan od prenosnika znanja. Pa i neznanci koje susre!emo hodaju!i ulicom, mogu na neki na"in, u odre#enim situacijama prenijeti nam odre#ena znanja. Razgovor, sluanje, gledanje i dodir tako#er su skup na"ina na koje se prenosi znanje.
Naj"e!e se javno i privatno bavimo razmatranjem na"ina kako da to kvalitetnije organiziramo prijenos znanja na nove generacije u optimalnom vremenu optimalnu koli"inu znanja. Znanje "ini "ovjeka. Ako bolje razmislimo o toj istini vidimo odgovornost onih koji prenose znanja. Svi nedostaci u njihovom odnosu prema primatelju znanja imati !e ozbiljne posljedice koje !e osjetiti svi i svatko od nas. Zbog toga je klju"no na poduzetni"ki, gospodarstveni na"in razmiljati o sustavu obrazovanja. Stalno obrazovanje u funkciji gospodarskog razvitka. Jedino kroz takav pristup moemo postati generacija koja !e znanstveno, stru"no, odgovorno i gra#anski planirati budu!nost zemlje. Me#utim kroz cijeli ivot "ovjeka treba pripremiti na to da znanja koja je stekao u prolosti nisu jedina znanja potrebna za ivot. Ljude je potrebno pripremiti za ivotno obrazovanje kako ih niti jedna potreba da u ivotu mijenjaju primjenu znanja ne bi zatekao nespremne. Potrebe za novim znanjima svakim su danom sve ve!e. ivotno obrazovanje je, naime, po"etak nacionalne strategije razvoja. Zemlja koja ima vie odgovora i rjeenja nego li postavljenih pitanja i problema u budu!nosti !e imati gospodarsku prevlast. Strategija Hrvatske kao male zemlje mora po"eti od znanja. Ako znamo da je proces prenoenja znanja najprofinjenije ulaganje u ljude, tada je sigurno da sustav prenoenja znanja mora biti najelitnije organizirani dio gospodarstva, on se mora upotpunjavati s razvojem malog i srednjeg poduzetnitva. Znanje upravo radi toga treba biti aktualno. Zastarjelo znanje je neznanje, ali pri tomu treba jasno razlikovati stara (drevna) znanja i zastarjela (neupotrebljiva) znanja. Vrijeme prenoenja znanja je ivot. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA U skladu s prethodnom re"enicom ivot je i vrijeme stjecanja znanja. Upravo zbog toga gospodarstvo stjecanja znanja "ine: 1. "ovjek kao proizvod obitelji; 2. interesi pojedinca u stjecanju znanja; 3. obrazovanje za ivot stalno obrazovanje; 4. znanje kao medij budu!nosti; 5. ste"eno znanje kao osobnost; 6. upotreba ste"enih znanja; 7. obveza "ovjeka na stjecanje znanja osobna i op!a odgovornost; 8. znanja koja "ovjek stje"e kroz ivot;
9. porijeklo, pozadina i povijest ste"enih znanja; 10. metode stjecanja znanja; 11. elja za stjecanjem znanja; 12. "ovjek kao subjekt znanja. Gospodarstvo stjecanja znanja je kota" ravnotee gospodarstva nacije. Stalnim okretom procesa gospodarstva stjecanja znanja odrava se stabilnom ravnotea gospodarstva nacije. Zakae li bilo koji dio procesa kota" gospodarstva stjecanja znanja staje i naruava se ravnotea gospodarstva nacije. (PRILOG 5 - SHEMA GOSPODARSTVA STJECANJA ZNANJA KAO KOTA$A RAVNOTEE GOSPODARSTVA NACIJE) Svaki "ovjek je razli"it. Moda je potpunije re!i vieslojno razli"it. Prije svega; ljudi dolaze u drutvo iz razli"itih uvjeta male sredne: obitelji, ire porodice, sela ili mjesta u kojem su ro#eni u ve!e mjesto ili grad. Njihova porijekla su razli"ita, odrastali su i dogajani u prvim godinama ivota u razli"itim gospodarstvima obitelji. $ovjek je, grubo re"eno, u trenutku kada krene u svijet, proizvod obitelji. Njegovi su interesi prema okolini i oni koje o"ekuje ostvariti od okoline razli"iti od pojedinca do pojedinca, njegova su znanja s kojima dolazi pred drutvo razli"ita od pojedinca do pojedinca, navike su me#u ljudima razli"ite. Spremnost razli"itih pojedinaca na stjecanje znanja nije ista. Sukladno tomu metode stjecanja znanja su postavljene prestandardno, a premalo i prerijetko nimalo subjektivno, odnosno nisu dovoljno okrenute pojedincu kao stjecatelju znanja. Ukoliko pojedinac ne postane proizvod ste"enih znanja (kao preduvjet da bi i sam proizvodio nova znanja) naruava se odnos izme#u pojedinca kao proizvoda obitelji i pojedinca kao proizvoda znanja. Oni koji prenose znanje, ali prije svega sustav koji ih pla!a i organizira obrazovanje, se ponaaju kao da odgajaju grupu, te zapravo izgra#uju osobnost grupe, a nimalo se ne usmjeravaju na odgoj pojedinca odnosno na izgradnju osobe kao odgovornog, svjesnog i savjesnog pojedinca. U tom dijelu treba zapo"eti drutveni razvoj Hrvatske. Obrazovanje mora biti usmjereno na pojedinca. Opet, naravno, dolazimo do toga da jedino gospodarskim ponaanjem u obrazovanju moemo do!i do te razine. (PRILOG 6 VAGA RAVNOTEE STJECANJA ZNANJA) Jedno od, tako#er, klju"nih pitanja u stjecanju znanja ostaje: Gdje (kada) su granice stjecanja znanja? Mislim da nam je danas pouzdano svima jasno da vie tih granica nema. $ovjek dananjice mora biti spreman stjecati znanja kroz cijeli ivot. Biti u"enik i u srednjoj dobi. Ali i u starosti. Znanje ne poznaje ivotna doba. A tek !e "ovjek sutranjice morati stjecati znanja od trenutka ro#enja do trenutka smrti. Zbog toga je potrebno u strategiji razvoja sustava obrazovanja
dati posebno mjesto obrazovanju starijih osoba, prekvalifikacijama i tomu sli"no. $ovjeku bez obzira na godine ili ve! ste"eno obrazovanje znanje mora biti dostupno. Zbog svega toga nitko ne moe opovrgnuti "injenicu da je ZNANJE MEDIJ BUDU&NOSTI, odnosno znanje moemo nazvati konstantnom dijagonalom vremena. Jedino vrijeme moe potvrditi i u cijelosti odrediti punu vrijednost znanja. To je ve! danas dokazano. Konstantnu dijagonalu vremena moemo prikazati kroz jednadbu: ZNANJE=BUDU&NOST=VRIJEME (Z=B=V). POVIJEST P
(PRILOG 7 SHEMA ZNANJE KAO KONSTANTNA DIJAGONALA VREMENA) Ali da bi znanje zadovoljilo tu svoju ulogu mora biti upotrebljivo. Jer znanje koje nije upotrebljivo je glupost. Stoga moemo i re!i da je danas sve to predstavlja znanje najprije podvrgnuto ispitu upotrebljivosti. Upotrebljivost, zna"i, potvr#uje znanje. Svaki "ovjek upotrebljava ste"ena znanja: u obitelji, u drutvu, na poslu, u druenju s prijateljima, javnom gra#anskom angairanju. Zato mogu i tvrditi da su ste"ena znanja osobnost pojedinca. Po tim znanjima ga prepozajemo, i po na"inu i obliku upotrebe tih znanja. Doista, ako se malo bolje zamislimo, bez onog to znamo i to svakodnevno koristimo mi bismo kao osobe bili potpuno neprepoznatljivi. Znanje koje jednom steknemo, za razliku od nas, nema rok trajanja. Znanje je stalno upravo zbog svojstva prenosivosti. U tom smislu razmiljaju!i o znanju uop!e i zbog jednog od razloga zato stje"emo znanja prepoznajem slijede!a svojstva znanja: - prenosivost; - prijem"ljivost; - upotrebljivost; - trajnost; - dopunjivost; - promjenjivost; - ljudskost. To su samo neka od osnovnih svojstava znanja, koja se mogu prepoznati u susretu s znanjem, te predstavljaju svojevrsnu jednadbu znanja: znanje=prenosivost+prijem"ljivost+upotrebljivost+trajnost+dopunjivost+promje njivost+ljudskost (Z=P+P2+U+T+D+P3+L). Usporedimo li ovu sa jednadbom konstantne dijagonale vremena dobit !emo UKUPNU JEDNADBU ZNANJA: ZNANJE= BUDU&NOST=P+P2+U+T+D+P3+L=VRIJEME
POVIJEST Znanje je i uvjet spremnosti na ivot i rad pojedinca u zajednici. Razmislimo koliko sitnih znanja trebamo svakog trenutka. Moram oti!i u du!an, za to je potrebno znanje, kao i za mnotvo malih svakodnevnih operacija koje izvravamo. Naa je op!a odgovornost kao ljudi da prenosimo i stje"emo znanja. Jedino svojstvo znanja koje nisam do sada objasnio je ljudskost znanja. Time elim re!i da je "ovjek neosporno subjekt znanja. Nekoliko razloga govori tomu u prilog: - "ovjek proizvodi znanje; - "ovjek prenosi znanje; - "ovjek stje"e znanje; - "ovjek primjenjuje znanje; - "ovjek dopunjuje znanje; - "ovjek mijenja znanje. Rekao sam da je znanje medij budu!nosti, ali uvjet tome je "ovjek u svojstvu medija znanja. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA Na"ela gospodarstva primjene znanja su: 1. osobna primjena znanja; 2. "ovjek kao proizvod znanja; 3. primjena znanja kao uvjet ivota; 4. podru"ja primjene znanja; 5. "ovjek kao subjekt proizvodnje i primjene znanja; 6. primjena znanja kao uvjet razvoja. Primjena znanja se u osnovi svodi na osobnu primjenu znanja. A to zna"i da svaka primjena znanja po"inje od pojedinca koji svakodnevno primjenjuje znanja kojima u tom trenutku raspolae. Zbog toga se gospodarstvo primjene znanja temelji na pojedincu. Zbog toga pojedinac mora danas shvatiti da je u gospodarstvu i drutvu on (ti i ja) pokreta" svega. Nitko ne!e nita u"initi za njega (tebe i mene) ili umjesto njega (tebe ili mene). Ne moemo samo eljeti promijeniti neto u ivotu, u gospodarstvu u drutvu, te na temelju nae elje o"ekivati da !e netko izvesti tu promjenu. Taj netko nikada o eljenoj promjeni ne moe imati tolika i toliko znanja kao pojedinac koji eli tu promjenu. Zbog toga nije dovoljno raditi na ideji gra#anskog drutva. Ja bih ideju stvarne drutvene promjene nazvao ANGAIRANIM DRUTVOM GRA%ANA. To zna"i stalnu angairanost gra#ana u gospodarstvu i drutvu, a ne samo zaokruivanje listi!a u vrijeme izbora u zemlji. Samo angairani gra#anin
primjenjuje znanje. Neangairani gra#anin stagnira u znanju. Njegovo znanje prestaje to biti, i prestaje biti dijelom gospodarstva nacije. Mi smo proizvod znanja, a sve oko nas je proizvod nae primjene znanja. Za krizu u gospodarstvu i drutvu svatko od nas snosi dio odgovornosti. I to ne zanemaruju!i dio. Razmislite za vjebu: kada ste zadnji put svoja znanja upotrijebili na op!e koristan na"in, u elji i namjeri rjeenja krize u gospodarstvu i drutvu?! Koliko ste puta rekli: ja !u izabrati Peru, pa !e on izna!i rjeenja problema, ako ne bude dobar smijeniti !emo ga. To je potpuno krivi na"in razmiljanja. Na taj na"in se odri"ete primjene znanja, i vidite, kod takve odluke svakog od nas po"inje kriza gospodarstva i drutva. Za vjebu jednom, kada !ete imati vremena, sjednite za svoj radni stol, uzmite olovku i papir te u"inite slijede!e. Na jednu stranu papira ispiite sva upotrebljiva znanja kojima raspolaete, upamtite pri tomu da tu spadaju i ona znanja koja vam se "ine najbanalnijima. Na drugu stranu upiite za svaki dan to ste radili. Nakon deset dana usporedite ta dva stupca. Vidjeti !ete da sasvim sigurno raspolaete ve!im brojem znanja, nego u"incima koje ste imali u deset dana. Me#utim, samo je na vama da to promijenite. Uzmite zatim drugi papir na koji !ete upisati datume slijede!ih deset dana. U svaki dan upiite po nekoliko svojih znanja koja !ete tog dana upotrijebiti i na"in i svrhu njihove upotrebe. Ukoliko neto tijekom tjedna ne napravite to prekriite. Nakon slijede!ih deset dana usporedite rezultate. Vidjeti !ete koliko toga "ovjek moe promijeniti. Jer je znanjem ja"i od vremena. Jer je subjekt znanja, a znanje je medij budu!nosti. Vo#en time drim kako su svojstva primjene znanja slijede!a: - osobnost; - korisnost; - pomo!i drugome; - op!e dobro; - ne tetiti; - stalnost; - u"inkovitost; - snalaljivost; - brzina; - odlu"nost. Nakon napisanog nitko ne moe tvrditi da primjena znanja nije uvjet razvoja. Jer samo primjena znanja znanje "ini opipljivim, vidljivim. Kao podru"ja primjene znanja vidim: - znanost, tehnologiju i obrazovanje;
obitelj; radno mjesto; prijatelje; gospodarstvo; zabavu; osobnost; op!u angairanost.
Jasno nam je da su i najve!i znanstvenici na po"etku ivota stekli najjednostavnija znanja: pri"ati, hodati, "itati i pisati, kupiti kruh i mlijeko Da nisu prvo ovladali jednostavnim znanjima ne bi postali proizvo#a"i znanja. Zbog toga ova prva znanja, koja zovem jednostavnima, ne smijemo stavljati u nikakve nie kategorije. To su temeljna znanja. Znanja, tako#er, moemo razvrstati na: - temeljna; - osnovna; - op!a; - sloena; - stru"na; - posebna; - specijalna. Tim, pojedinim vrstama znanja uvjetovan je i na rad, ponaanje, djelovanje, najkra!e re"eno primjena znanja. Jer primijeniti moemo samo ono to znamo. A trajna primjena znanja je ivot. Gospodarstvo primjene znanja je temeljni nosa" gospodarstva nacije, a pretpostavka je gospodarstva rada ili kako sam ga ja nazvao gospodarstva ljudskih ruku. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU Doli smo do ljudskog rada; krune znanja, ali i vrhunca gospodarstva nacije. To je najvidljiviji dio gospodarstva nacije. Gospodarstvo ljudskih ruku je medij stvaranja novih vrijednosti. Na"ela tog dijela gospodarstva nacije su: 1. to sve mogu ljudske ruke?; 2. tehnika ljudskih ruku; 3. proizvodi ljudskih ruku; 4. ljudske ruke kao najja"a tehnologija; 5. nekoliko povijesnih stvari za "ovje"anstvo koje su napravile ljudske ruke; 6. ljudske ruke kao konstantni trag o "ovjeku; 7. stvaranje novih vrijednosti; 8. ljudske ruke kao medij znanja; 9. ljudske ruke najstariji i najtrajniji alat postojanja "ovjeka;
10. ljudske ruke kao temelj zdravog gospodarstva. $ovjek sve to zna i radi na kraju prenosi na ruke, zavrava rukama. Ljudske su ruke, na neki na"in, dijagonala povijesti "ovjeka. Postoji li bilo to da nije izvedeno posredno ili neposredno ljudskim rukama, osim samog "ovjeka i ivog svijeta koji ga okruuje. Niti jedna tehnologija nije izvedena bez ljudskih ruku, a ne moe niti funkcionirati bez aktivnog sudjelovanja ljudskih ruku. (PRILOG 8 PROCES PODUZETNITVA PREKO GOSPODARSTVA LJUDSKIH RUKU) Upravo zbog toga tvrdim da su ljudske ruke najja"a tehnologija naeg svijeta. Karakteristike tehnologije ljudskih ruku su: - sveoperativnost; - nezamjenjivost; - jedine mogu posredno ili neposredno izvesti sve to "ovjek zamisli; - najpodlonije kontroli i odluci "ovjeka; - vie funkcionalnost; - mogu biti sredstvo komunikacije; - jedini dio "ovjeka koji ostavlja trag; - one su jedini alat bez kojeg niti jedan drugi alat ne moe biti napravljen; - svedostupnost; - optimalna trajnost; - optimalna prilagodljivost radnim uvjetima; - alat sa najve!im stupnjem mogu!e zatite. Sloenost ljudskih ruku kao alata i njihove svakodnevne korisne upotrebe, moemo usporediti sa sloeno!u sustava gospodarstva nacije. Pomislimo o naizgled, najbezna"ajnijim stvarima: koliko bi zemlja bila korisna i ivotna tj. Vana za preivljavanje da njome ne gospodare ljudske ruke vo#ene znanjem. $ovjek je shvatio tko je (to je!) kada je nau"io misao prenijeti na djelovanje i u"inak ruku. Ljudske ruke i ono to mogu u"initi su klju" oporavka gospodarstva. Re!i !ete: gledaj lu#aka. Dobro. Za vjebu koja !e dokazati moju tvrdnju u"inite slijede!e: pokuajte ruke staviti iza le#a i ne sluiti se rukama UOP&E dvadeset i "etiri sata. Vaa potreba da "inite rukama neto potvrditi !e moju teoriju. Izvedete li ovu vjebu spoznati !ete stvarnu snagu i ulogu ljudskih ruku, samo je nakon toga pitanje da li !ete to znanje iskoristiti da se napijete ili da neto izgradite. Da li !emo ruke upotrebljavati da stvaramo ili unitavamo? Jer, naravno, kao i svaki drugi alat ruke mogu biti zloupotrebljene. Lopov zloupotrebljava ruke (ili ubojica), a gra#evisnki radnik nam njima gradi dom.
Kada potpuno shvatite rezultat prethodne vjebe u"inite slijede!e. Napravite listu od dvadeset stvari koje moete u"initi svojim rukama. Deset obi"nih radnji i deset neto sloenijih radnji, koje mogu sluiti i op!em dobru. U"inite sve sa liste. Nije li i to ve! pomak sa dotadanje mrtve to"ke. Ljudske ruke drim medijem "ovjekovog poduzetnitva na bilo kojem podru"ju. One su transmisija u djelo onoga to "ovjek zamisli (izmisli izgradi u mislima). Znanje gradi u mislima da bi ruke to fizi"ki izgradile. Znanje bez ruku ne zna"i nita. Tehnologiju ljudskih ruku "ine: - rad; - znanje; - sposobnost; - stvaranje; - obitelj; - misao. U procesu poduzetnitva ruke u svemu navedenom ostvaruju "ovjekove zaMISLI. (PRILOG 9 CRTE RUKE: TEHNOLOGIJA LJUDSKIH RUKU) GOSPODARSTVO NACIJE KAO
$ovjek jede, pie, radi, sre!e prijatelje, voli dragu osobu, stvara dom i obitelj; u svemu tomu prisutne su ruke. A mi smo na ruke pomalo zaboravili, poimamo ih sasvim obi"no, tu su, ne vidimo njihovu posebnost. Tu smo pogrijeili. Prvi izraz ljubavi roditelja prema djetetu dogodi se rukama. Tako djeca osje!aju nau toplinu. $ovjek je napretkom i razvojem zaboravio da su i napredak i razvoj nemogu! i bez ljudskih ruku. Priznajte sami sebi kada ste zadnji put pomislili na vae ruke, njihovo zna"enje, a kamoli da njima moete u"initi neto veliko. Sve dobro to "ovjek u"ini rukama je veliko. U"inite za vjebu slijede!e. Na#ite nekoliko gran"ica debljine palca, duine cca 20 cm. Uzmite si jedan dan vremena za razmiljanje to sve moete rukama napraviti iz tih gran"ica. Slijede!eg dana napravite rukama iz tih gran"ica to ste naumili. to god da ste napravili vie ili manje uspjeno predstavlja gospodarstvo ljudskih ruku. Nita ga bolje ne moe opisati od ne"ega to ste napravili rukama, ako ste pri tomu dobro razmiljali DA TO $INITE NA TEMELJU VLASTITE ZAMISLI SVOJIM RUKAMA.
Da bismo bili potpuno sigurni u nezamjenjivost ruku kao tehnologije izvesti !emo jo jednu vjebu. Usporedite nekoliko predmeta, stvari ili alata bez kojih moete biti i uz njih na list papira napiite koliko dugo moete funkcionirati da ne upotrijebite taj predmet ili alat. Sa tom listom usporedite vrijeme koliko moete funkcionirati sa rukama na le#ima, da ih UOP&E ne upotrebljavate, ali da normalno funkcionirate. Temelj zdravog gospodarstva lei na (s)mislenoj upotrebi ljudskih ruku. Upravo zbog spoznaje o tomu najja"e gospodarske organizacije oduvijek su bile proizvo#a"ka poduze!a i obrti u vlasnitvu obitelji, gdje je naravno angairana i zaposlena cijela obitelj. Razvoj obiteljskog poduzetnitva jedini je na"in ozdravljenja gospodarstva. Obiteljsko poduzetnitvo je preduvjet za razvoj gospodarstva, ali i drutva u cjelini, iz razloga to sadri sve elemente gospodarstva nacije: - GOSPODARSTVO OBITELJI; obitelj koja stvara nove vrijednosti, stje"e nova znanja, prenosi znanja i koristi ih za stvaranje novih vrijednosti radom vlastitih ruku; - GOSPODARSTVO PRENOENJA ZNANJA; u poduzetni"koj obitelji, pogotovo u obiteljskom poslu prenose se nau"inkovitije i najizravnije generacijska znanja, ona se prenose izravnom upotrebom tih znanja, to je vrlo bitno; - GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA; u obiteljskom poslu "lanovi obitelji !e najbolje ste!i ivotna znanja, a najbolje !e ih nau"iti i primjenjivati, biti !e najmanje traumatskih trenutaka u stjecanju znanja za odgovornog "ovjeka; - GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA; upravo tu lei najve!a kvaliteta obiteljskog poduzetnitva, jer "lanovi pod nadzorom i upu!ivanjem starijih primjenjuju izravno ste"ena znanja, ali tovie nove generacije !e upotpuniti posao i u"initi ga kvalitetnijim znanjima novog vremena znanjima nove generacije, upravo ta generacijska irina obiteljskog poduzetnitva osigurava uspjenost gospodarstva; - GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU; "ovjek u obiteljskom poduzetnitvu shvati pravu, trajnu vrijednost rada ljudskih ruku, vidi to su ruke njegovih djedova stvorile, a sam ima priliku nadogra#ivati nove vrijednosti koje !e prenijeti svojim unucima; - GOSPODARSTVO MISLI; obitelj koja stvara vlastitu budu!nost i osigurava budu!nost novim generacijama najbolje !e promiljati o svakom svojem postupku, promisliti !e desetke puta na razli"ite na"ine prije nego to u"ini namjeravano.
(PRILOG 10 SHEMA PROCESA OBITELJSKOG PODUZETNITVA) Iz navedenog se vidi da oporavkom obiteljskog poduzetnitva ne samo da zapoljavamo ljude, ve! jedino tako zapo"injemo op!i gospodarski i drutveni razvoj zemlje. GOSPODARSTVO MISLI Gospodarstvo misli jest ono to nas "ini ljudima: zdrav razum i njegova stalna upotreba. $esto se pitam ako je to tako jednostavno zato nije uvijek primjenjivo?! Strukturni sadraj gospodarstva misli se sastoji od: 1. misli kao po"etka "ovjeka; 2. misli kao izvora znanja; 3. misli kao upravlja"a ljudskih ruku; 4. misli kao traenja na"ina za primjenu znanja; 5. misli kao motivacije za ivot; 6. promiljanja kao programa razvoja; 7. misli kao osobe osoba misli; 8. misli kao standardnog rjeenja problema razmiljati zna"i do!i do rjeenja (pretpostavka rjeavanja problema); 9. misli kao ulaganja u budu!nost "ija je kamata "ovjek. (PRILOG 11 PIRAMIDA GOSPODARSTVO NACIJE KAO IVOT POJEDINCA) Koliko se malo misli (razmilja, promilja) pokazuju svakodnevne gluposti. Zato da bi se problem korijenski rjeio o njemu treba temeljito promisliti i domisliti prikladna rjeenja. U mislima treba izvesti probna rjeenja, jer u mislima simulirana greka nema op!ih posljedica. Na taj na"in djelovanje moe biti manje pogreivo, a to je u odnosu na sadanje stanje bitan napredak. Misao je proizvo#a" i sadraj znanja. $ovjek ako misli ima i savjest, on je svjestan o svemu to se oko njega doga#a. Kao takav naravno, tek je gra#anin, jer promilja o svom djelovanju u danim uvjetima. Ako pomislite npr. Ja mogu u"initi to i to, ve! ste u"inili puno. To je prvi korak. Jer kada dobro promislite to !e u"initi ruke. Misao je raskr!e znanja, rada, stvaranja, primjene znanja. A na raskr!u ne smijemo pogrijeiti pravo prednosti prolaza, moramo dobro poznavati prilazne puteve i prometne znakove. Ina"e !emo u tom raskr!u doivjeti prometnu nesre!u. (PRILOG 12 SHEMA UTJECAJ MISLI)
Misao po obliku, primjeni i na"inu kako smo doli do misli vidim razvrstanu na sljede!i na"in: - naslje#ena; - nau"ena; - ste"ena; - prolazna; - vlastita; - tu#a; - op!a; - stru"na; - javna. (PRILOG 13 MISAO PO OBLIKU PRIMJENI I PORIJEKLU) Na skici 11; misao vidimo kao zdravi razum koji je ishodite svega ljudskog: - rada ljudskih ruku; - ivota u obitelji; - stvaranja novih vrijednosti; - znanja; - stjecanja znanja; - primjene znanja; - u"enja kroz ivot. Izgubimo li zdravi razum neku od ovih op!ih ljudskih uloga ili vie njih ne!emo mo!i ispuniti. Moe li, zna"i, biti proizvodnog i razvojnog GOSPODARSTVA NACIJE bez zdravog razuma? Na to pitanje su odgovorili oni koji su nam gospodarili zemljom bolesnog razuma. NACIJA MORA PROMILJATI I GOSPODARSKOM I DRUTVENOM RAZVOJU ZEMLJE Razmiljanje o problemima i promiljanje o rjeenjima jest prvi dio programa razvoja. Nacija mora promiljati o gospodarskom i drutvenom razvoju zemlje: svi gra#ani suodgovorno s javnom vla!u. Naa odgovornost u tom smislu niti po"inje niti prestaje samo na izborima. Ona je stalna u naoj javnoj, gra#anskoj obvezi da promiljamo i traimo rjeenja. Jer tek kada znamo kako i mi kao gra#ani moemo javnu vlast natjerati da djeluje na op!e dobro. Kako !emo znati da vlast radi dobro ako sami nemamo gra#ansku viziju razvoja. to mi to onda ho!emo? To je slijede!a vjeba. Trajna vjeba koju vam ostavljam kao gra#ansku zada!u javnog djelovanja. Svakoga dana si postavite pitanje: to kao gra#anin ho!u da bude napravljeno? Odgovorite na njega. Kako ho!u da to bude
napravljeno? Odgovorite i na to pitanje. I upotrijebite gra#anske ovlasti da zahtijevate od javne vlasti da napravi to vi elite. To je gra#anska demonstracija zdravog razuma. To zna"i biti "ovjek i djelovati kao gra#anin. DEVIJANTAN MODEL ANACIONALNE GLOBALIZACIJE Gospodarstvo obitelji je ishodite prvobitne globalizacije, koju sam nazvao globalizacijom obitelji (moemo je nazvati globalizacijom po"etka). Moemo re!i da je globalizacija obitelji predstavljala jedini, izvorni, prirodan globalizacijski ciklus nastajanja nacionalne drave. Globalizacija obitelji (GO) je izvorna drutveno proizvodna globalizacija. Globalizacija obitelji je u procesima stvaranja drave nacije predstavljala prvi oblik gospodarske strategije i ujedno najradikalniji oblik strategije gospodarskog optimizma. Danas je ravnotea izme#u globalizacije po"etka i nove potrebe za strategijom gospodarskog optimizma, te novim strategijama gospodarskog ponaanja potpuno izgubljena. Razlog tomu je upravo devijantan model internacionalne (antinacionalne) globalizacije u obliku tzv. Novog svjetskog poretka. Upravo je drava nacija najve!e ekonomsko i drutveno postignu!e globalizacije po"etka. Deformacija internacionalne globalizacije izraena je upravo kroz neprihva!anje drave nacije kao osnovne polazne cjeline nove globalizacije. Ako je prvobitna globalizacija predstavljala globalizaciju obitelji, nova globalizacija treba predstavljati globalizaciju nacije (sve i svake nacije kao potpuno ravnopravnih u ukupnom svjetskom poretku). Rezultat nove globalizacije treba biti ja"anje drave nacije, a ne njezino unitenje. Rezultat prvobitne globalizacije je dananji odnos i skup gospodarskih aktivnosti koji se odvija u dva trokuta procesa prvobitne globalizacije: 1. POJEDINAC OBITELJ DRAVA (P-O-D); 2. POJEDINAC NASELJE DRAVA (P-N-D). NACIJA TREBA BITI DIJAGONALA NOVE GLOBALIZACIJE Ove dvije skupine gospodarskih aktivnosti jedini su preivjeli oblik globalizacije po"etka, ali predstavljaju ozbiljan oslonac mogu!e strategije protiv internacionalne globalizacije, koja danas predstavlja najve!u gospodarsko socijalnu deformaciju. U globalizaciji po"etka nacija predstavlja dijagonalu odnosa i me#uodnosa obitelji, naroda i drave me#usobno i s drugim obiteljima, drugim narodima, drugim dravama. NACIJA JE DIJAGONALA GLOBALIZACIJE PO$ETKA I NOVE GLOBALIZACIJE. Zbog toga je poteban povratak jednadbi globalizacije po"etka za po"etak nove globalizacije. Iz navedenog proizlazi JEDNADBA GLOBALIZACIJE PO$ETKA (GP):
P x O x D + P x N x D = GP = GO (PRILOG 14 SHEMA GLOBALIZACIJE OBITELJI) (PRILOG 15 SHEMA NACIJA KAO DIJAGONALA ODNOSA) GLOBALNI ELEMENTI DRAVE NACIJE Globalni elementi drave nacije kao me#usobna akcija gospodarstva obitelji i gospodarstva nacije, "ine odnos izme#u globalizacije po"etka i nove globalizacije. Ti globalni elementi drave nacije su: potencijali, rad, misao, tehnologija, znanje. To su ujedno globalizacijske konkurentne prednosti svake drave i svake nacije u ukupnim odnosima globalizacije koji su stalno promjenjivi. Proces globalne konkurencije drava nacija morat !e sve "e!e odgovarati na pitanja kako znati vie?. Konkurencija nove globalizacije !e biti znanstvena, a ne osvaja"ko teritorijalna. Slobodno moemo re!i da je konkurencija nove globalizacije konkurencija znanja nacije. U tom smislu formula Hrvatske kao drave nacije za globalizacijsku konkurenciju moe biti saeta u re"enici: Mi smo mali, ali znamo! . Hrvatska moe biti prva globalna industrija znanja i na taj na"in utjecati na promjenu tijeka dosadanjih globalizacijskih procesa, te njihovo usmjeravanje na procese nove globalizacije. (PRILOG 16 SHEMA GLOBALNI ELEMENTI DRAVE NACIJE) shema: deset antiglobalizacijskih razloga U$INAK GLOBALIZACIJSKIH NA TO UTJE$E U PRIMJER U PROCESA DRAVI - NACIJI HRVATSKOJ (ANTIGLOBALIZACIJ SKI RAZLOG) strukturalno unitavanje ukidanje porodiljnih obitelji kao osnovne obitelj, pojedinac naknada, te drugih drutvene, posebice zdravstvenih i socijalnih gospodarske jedinice pogodnosti za obitelji, pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke ekonomski razvoj, projekt HITRA, prodaja i tehnoloki razvoj, unitavanje Luke Rijeka, unitavanje nacionalnih inovacije u proizvodnji, Hrvatskih eljeznica, gospodarskih i gaenje nacionalne Hrvatske elektroprivrede, znanstvenih potencijala proizvodnje i proizvodno INA-e, smanjenje razvojnog ptoicaja za znanstvena gospodarstva, istraivanja iz Dravnog
unitavanje nacionalnog proizvodno razvojnog gospodarstva
monetarno financijska ovisnost zemlje o me#unarodnim institucijama ili velikim i mo!nim zemljama (financijsko monetarna desuverenizacija drave)
Iseljavanje i proces odljeva mozgova
onemogu!avanje razvoja prora"una, privatizacija ekonomije znanja znanstveno istraiva"kih institucija stvaranje nekonkurentne rasprodaja kapitalnih trine pozicije za dravnih poduze!a i nacionalno gospodarstvo infrastrukture, Hrvatski u globaliziranom telekom, koncesije na okruju, kojim hrvatskim cestama, dominiraju interesi koncesije na hrvatskim kapitala multinacionalnih lukama, me#unarodni korporacija eljezni"ki promet kroz Hrvatsku kreditno zaduivanje Hrvatske kod Svjetske banke i MMF-a, to se status Hrvatske narodne uvjetuje politi"kim, banke, nacionalna ekonomskim i strategija razvitka u drutvenim promjenama smislu posebnih u Hrvatskoj koje za ekonomskih nacionalnih Hrvatsku projektno interesa; hrvatskim razra#uju MMF i kapitalom raspolau Svjetska banka, strane financijske ku!e rasprodaja doma!ih banaka po nalogu MMFa i Svjetske banke, "ime se, zapravo, sav nacionalni kapital stavlja u ruke stranih vlasnika, gubitak nacionalne financijske infrastrukture visoko obrazovani mladi ljudi putem raznih head hunting agencija odlaze znanstveno tehnoloka na rad i poslijediplomsko nekonkurentnost kolovanje u inozemstvo, nacionalne ekonomije u nakon "ega se rijetko globalnom okruju vra!aju u Hrvatsku, strane stipendije se "ak ponekad i ciljano dodjeljuju kako bi se u pojedinim multinacionalnim kompanijama dobili
prisilne gospodarske i politi"ko dravne integracije prema projektima najmo!nijih zemalja globalnog poretka (Novog svjetskog poretka)
stvaranje nadsuverenih, naddravnih i nadnarodnih me#unarodnih institucija
koncentracija globalne gospodarske i politi"ke mo!i u krugu malog broja zemalja, a s najve!im utjecajem u globalnom poretku
uvjetovanjem me#unarodne ekonomske pozicije zemlje njezinim reginalnim integracijama, koje se projektiraju u centrima mo!i globalizacije, ograni"ava se razvitak, tehnoloki napredak i globalna konkurentnost drave nacije iroke ovlasti me#unarodnih financijsko monetarnih institucija ulaze izravno u nadlenost dravnih tijela u zemlji, te u pojedinim slu"ajevima mogu djelovati i bez njihove suglasnosti na temelju potpisanih me#unarodnih ugovora kapital multinacionalnih kompanija najja"ih zemalja globalnog poretka ulazi u pojedino nacionalno gospodarstvo, da bi kasnije vlasni"kim i financijskim, te kreditnim utjecajem odre#ivao intenzitet razvoja nacionalne ekomije, a sama drava nacija nema nikakav utjecaj na gospodarstvo u smislu svojih nacionalnih interesa, njome zapravo upravljaju multinacionalne
potrebni kadrovi, "ime se oslabljuje nacionalno gospodarstvo Hrvatske Pakt o stabilnosti, Jugoistok Europe, inicijativa Zapadnog Balkana, odnos prema Hrvatskoj u svim me#unarodnim odnosima globalnih institucija, kao prema dijelu Jugoistoka Europe
institucije Europske unije, Vije!a Europe, Me#unarodni monetarni fond, Svjetska banka, radna tijela Pakta o stabilnosti
ekonomski interesi podijeljeni su to"no izme#u najmo!nijih zemalja globalnog poretka: kompanija i kapitala iz Sjedinjenih Drava, Velike Britanije, Francuske, Njema"ke (SAD Europska unija)
kompanije, kao najve!e ekonomije globalizacije manipulacije gospodarskom stabilno!u pojedinih manipulacije globalnim i zemalja u kojima nacionalnim krizama najmo!nije zemlje globalnog poretka imaju svoje interese; projektirano prezaduivanje, odobravanje sudjelovanja nacionalnih nov"arskih i financijskih ku!a na svjetskom tritu vrijednosim papirima i pekulacijama pod pokroviteljstvom Federalnih rezervi (SAD); manipulacije globalnim tehnolokim okovima MMF i Svjetska banka odre#uju stupanj manipualcija stupnjem ekonomskog rasta i razvoja pojedinih tehnolokog razvoja zemalja pojeidnih zemalja, to"no projektiraju koje potencijale pojedina nacionalna gospodarstva ne smiju koristiti i razvijati, kako ne bi postala pre stabilna i neovisnija o MMF-u i Svjetskoj banci
kriza bankarskog sustava u Hrvatskoj 1998., zloupotrebe u privatizaciji koja je bila uvjet za prvi stand by aranman MMF-a Hrvatskoj, kriza u Rije"koj banci, kriza proizvodnog sektora u Hrvatskoj, izvozni deficit, dok se istovremeno uvoze proivodi konkurentni hrvatskoj proizvodnji be ikakvih kriterija; manipulacije inflacijom
projektirano gaenje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, naputanje proizvodnih potencijala u selima, tehnoloko zaostajanje poljoprivredne i prehrambeno prera#iva"ke industrije, nizak stupanj tehnolokog razvoja doma!eg energetskog sektora, izraen uvozni energetski "imbenik
U dananjim potpuno izmijenjenim geoekonomskim odnosima mijenja se i oblik globalnog kapitala. Umjesto materijalnog kapitala (novca i imovine) svjetsko bogatstvo sve vie odre#uje virtualni kapital u obliku ideje i znanja ("iji su nositelji ljudi). Manipulacije ljudskim kapitalom (znanjem i idejama) izravni su uzrok nacionalnih i globalnih tehnolokih okova. Akumulacija ljudskog kapitala uvjetuje mo! u Novom svjetskom poretku.
GOSPODARSKO RAZVOJNO-EKONOMSKO-SOCIJALNA STRATEGIJA HRVATSKE (GRESS) Gospodarsko razvojno ekonomsko socijalna strategija Hrvatske (GRESS) treba se razviti kao potreba primjene novog pristupa cjelovitog promiljanja budu!nosti Hrvatske, ciljevi tog pristupa su: odgovor na globalizacijske procese nacionalnog gospodarstva, razvijanje oblika stratekog upravljanja, preobraaj sadanjeg industrijskog u ekoloko i informacijsko gospodarstvo, afirmacija i primjena tzv. high technology (visoke tehnologije). Teze GRESS strategije temelje se na ve! odavno prihva!enim miljenjima da je temelj vitalnosti i razvoja svake nacionalne zajednice njeno gospodarstvo (ekonomija), a za gospodarsku mo! i razvitak upravo je preudna kvaliteta ljudskih potencijala. Osnovna postavka GRESS strategije jest da ljudski faktor treba promatrati kroz kategoriju rada, kao ljudske biti kroz koju on ostvaruje svoje potrebe za stvaralatvom, socijalizacijom i sigurno!u. Gledaju!i to sa ireg aspekta ove dimenzije, moemo ih uzeti kao pristup promatranju ljudskih potencijala, kategorija najsposobnijih, kategoriju prosje"nih i kategoriju najslabijih "lanova ljudske zajednice. Pod dimenzijom rasta smatra se prelazak gospodarskog sustava iz jednog stanja u drugo, vie stanje. Definicija rasta, naravno, slui nam i za odre#ivanje pojma razvoj koji je ve! odavna postao konstanta svake dravne politike, osobito danas kada je i pitanje razvoja postalo kompleksno, pa se govori o odrivom razvoju. U irem smislu rije"i to je pitanje odgo#ene potronje s jedne strane tj. stimuliranje potronje s druge strane. Drugim rije"ima stvaralatvo jest stvar pozitivne drutvene selekcije i stoga zajednica mora uloiti sve mogu!e napore i sredstva da identificira, promovira i podupire talente (OSMILJAVANJE HRVATSKOG TALENT PROGRAMA), jer su oni nositelji op!eg razvitka. Temeljno pitanje ekonomske dimenzije jest pove!anje u"inkovitosti gospodarskog sustava u svrhu olakanja osiguranja opstanka kao nastojanja da se smanjuje nered u sustavu, to moemo shvatiti kao u"inkovitost u koritenju resursa gospodarskog sustava. Promatraju!i to s gledita osnovne postavke ovih teza ekonomski cilj jest osiguranje u srednjem roku i optimalnog iskoritavanja radno aktivnog stanovnitva. $imbenik sigurnosti osigurava se kroz kontinuitet funkcioniranja gospodarskog sustava. Naime, svaki zastoj u funkcioniranju gospodarskog sustava ugroava postizanje ideala tj. opstanka. Sigurnost moemo shvatiti kao tenju irenju manevarskog ivotnog, tj. radnog prostora pojedinca. Vjerujem da ne treba posebno dokazivati ove tvrdnje, kao i to da je nuan jedan cjeloviti pristup koji bi bio drutveno prihvatljiv, znanstveno utemeljen, stru"no provodljiv i ekonomski isplativ. Za njegovu daljnju razradu i provo#enje, neophodno je prihvatiti polazne pretpostavke, ciljeve, temeljnu strukturu i prije svega, usvojiti zajedni"ku metodu (metode) rada. U ovom slu"aju bila bi najbolja metoda projektnog vo#enja. Ona se sastoji
u prihva!anju da svaki poslovni pothvat prolazi kroz pet radnih faza, i to: inicijalnu; konceptualnu; plansku; organizacijsku i provedbenu. HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.) Pozdrav pobjednicima! Zapovijed izdana ameri"kim marincima prilikom posjeta ministra Gojka uka i visokih vojnih zapovjednika Hrvatske vojske Sjedinjenim Ameri"kim Dravama, nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, 1995. godine Nedvojbeno je kako je trenutno politi"ki, ekonomski, geostrateki, teritorijalni koncept Europske unije, zapravo usmjeren gaenju nacionalnih drava i unitavanju europskih nacija. Umjesto stare ideje Europe slobodnih nacionalnih domovina, danas imamo nadnacionalnu, internacionalnu birokratsku strukturu, koja ne slui "ak niti sama sebi ve! financijskim i stratekim polsovnim interesima mo!nih multinacionalnih korporacija, lobija, trustova i vie ili manje tajnih organizacija koje se kriju iza suvremenog europskog poretka, kojeg poznajemo kao Europsku uniju. Europa je usmjerena bogatim i zanimljivim regijama, na "ije su resurse bacili oko financijsko-poslovni mo!nici velikih korporacija i konzorcija, njima nisu zanimljive drave. Zbog toga projekt Europe regija nije bezopasan za dravu poput Hrvatske. Taj je projekt i osmiljen kako bi se regionalnim povezivanjem, bez obzira na granice nacionalnih drava, drave nacije u Europi dezintegrirale i politi"ki, ekonomski i financijski marginalizirale, dok u prvi plan dolazi regionalna razmjena i regionalne integracije pojedinih europskih regija. Taj je projekt na djelu i u Hrvatskoj, jer je Istarska upanija, zahvaljuju!i politici IDS-a i Ivana Jakovi"i!a, ve! godinama "lanica tzv. udruge europskih regija. Konferencija u Copenhagenu, koju je 1978. godine organizirao Danski institut, zacrtala je to"ne korake marginalizacije i unitavanja nacionalnih drava na tlu Europe, te je stvoren novi projekt regionalizacije Europe. Deklaracija koja je tom prilikom donesena i nosi naslov Politi"ka organizacija Europe kroz regije je uvjet harmoni"nog i mirnog razvoja njezinih ljudi. Takvu prirodu projekta Europa regija dokazuju i rije"i nekadanjeg efa Danskog instituta, koji je u jednom razgovoru 1988. godine izjavio o projektu Europa 1992.: Pratimo paljivo situaciju i uzbu#eni smo. Ovo je naa prilika izgraditi neagresivnu Europu, koja nikome ne !e biti prijetnja. Nacionalne drave bile su katastrofa za Europu. Dale su nam dva sjetska rata i mnogo unitavanja. Zna"i jasna orijentacija projektanata suvremene Europske unije protiv nacionalnih drava ne moe za Hrvatsku u sadanjem trenutku, kao i u procesu pridruivanja Europskoj uniji donijeti nita dobro. Prepoznavanje i priznavanje regionalne autonomije biti !e bitan "imbenik budu!nosti nae zemlje, ukoliko nastavimo s
ovakvim divljim procesom pristupanja Uniji. Zapravo ve! je krajem 1980.-ih godina zapo"elo po raznim europskih institutima crtanje i precrtavanje karata koje su zadavale nove geopoliti"ke i geostrateke parametre europske politi"ke i teritorijalne organizacije. Hrvatska ni tada, kao ni sada europskoj birokraciji i mo!nicima koji se kriju iza dvanaest europskih zvjezdica nije predstavljala nita. U cilju razbijanja nacionalnih drava eurobirokrati i podupiru autonomiju i prava manjina u dravama, kao i regionalni separatizam, kako bi lake kontrolirali i provodili proces dezintegracije nacionalnih drava. NADNACIONALNE INSTITUCIJE EURO BIROKRACIJE Europski parlament ima prividnu zada!u stvaranja uvjeta za sudjelovanje gra#ana Europe u europskim institucijama i vlasti, kao i funkciju demokratskog nadzora od strane gra#ana europskih zemalja. U praksi, naravno, to ne izgleda tako. Europski parlament odlu"uje o prora"unu EU, nakon to je isti predloen od strane Europske komisije, danas je za nadzor prora"una EU zaduen isklju"ivo Europski parlament, te su ovlasti oduzete i te ovlasti nemaju parlamenti nacionalnih drava "lanica EU. Stoga niti ne postoji model po kojem drave "lanice mogu utjecati na troenje europskih prora"unskih sredstava. Kako bi cijeli projekt Europske unije bio dobro pokriven osmiljena je cijela mrea institucija i nadnacionalnih financijskih institucija koje stoje iza tzv. Ujedinjene Europe, te zapravo predstavljaju centre mo!i u kojima se odlu"uje o pojedinim mjerama i propisima koje svojim "lanicama name!e EU. Drugim rije"ima, ta mrea europskih institucija i nadnacionalnih financijskih grupa upravlja Europskom unijom. Radi se o pravom izgra#enom, transnacionalnom financijskom carstvu, koje se krije iza europskog poretka i institucija osmiljenih projektom Europa 1992. Popis tih grupa, institucija, poduze!a i pojedinaca je poduga"ak: Bilderberg grupa Trilateralna komisija BIS Okrugli stol CTTE, Europska monetarna unija Mediobanca FIAT SpA Pirelli & C. Fonditalia Liberian Trade Development Bank FBM-Hudson Italiana Montedison
Intersomer-Mercantile Internazionale Banco di Roma Credito Italiano Assicurazioni Generali Olivetti Banca Commerciale Italiana Banque Louis-Dreyfus The Geneva Assotiation Cie du Midi Nationale Nederlenden ROBECO ABN HEINEKEN AKZO NV Swiss Re AmRo Bank ROBECO SHV Philips Royall Dutch Shell Unilever SASEA Societe General de Banque Credit Lyonnalis ECU Clearing Assotiation Central European International Bank (Budimpeta) Deutsche Bank VEW Daimler Benz Hapag-Lloyd Bosch Bertelsmann Siemens Metallges. Phillip Holzmann AG Mannesmann Lazard Partners Lazard Freres Paris Pearson Trust The Economist
Washington Post Group Kennedy Trust Financial Times Lazard Feres N.Y. Lazard Bros. London Allianz AG Riunione Adriatica Sicurta Munchner Reinsurence Thyssen AG Cornhill Insur. UK S.G. Warburg COFIDE Kissinger Asoc. Bank Leu SODITIC S.A. PARIBAS SASEA Nestle Rowe&Pitman Barclays Bank Sun Alliance Rio Tinto Zinc Cadbury Schweppes LonRho General Electric Corp. Cazenove & Co. The Swire Group British Petroleum Commercial Union Assurance Royal Insurance Shearson, Lehman, Hutton-Amex Cerus S.A. Trade Development Bank-Geneve Kissinger Associates COFIDE Credit Suisse Alusuisse Andre Nestle ASEA-Brown Boveri
CIBAGEIGY CSFB Zurich Insurance Hoffmann Laroche Minerva Group Ital. Swiss Re Winterthur Insurance Lombard Odler Bayerische RE Bruxelles Lambert Group Pargesa Holding Geneva Power Corporation Canada Henry Ansbacher p.l.c. UK Drexel, Burnham, Lambert, New York Societe Financiere de Paribas (Suisse) B.V. Banque Internationale a Luxembourg.
Ovo je hijerarhija financijske i stvarne politi"ke mo!i iza suvremenog europskog poretka kojeg danas poznajemo kao Europska unija. Razumijevanje te strukture financijsko-ekonomske mo!i, vano je kako bismo bolje razumjeli pod "ijim je utjecajem hrvatska financijsko-politi"ka elita, te po kojem obrascu se strukturiraju mree i lobiji mo!i u Hrvatskoj. OKRUGLI STOL EUROPSKIH INDUSTRIJALACA Okrugli stol europskih industrijalaca je privatna grupa financijskih mo!nika koji su osmislili i bili glavnim lobistima za ostvarivanje projekta Europa 1992.. Elita liberalnih multinacionalnih korporacija u Europi okupila se u ovoj grupi 1983. godine, na nagovor Henrya Kissingera, kao svojevrsna oporba unutar europske industrije ameri"koj politici Strateke obrambene inicijative.. prvi "elnik orkuglog stola bio je ve#anin Pehr Gyllenhammar, "lan Upravnog odbora Kissinger Associates Inc. Gyllenhammar je utemeljio okrugli stol europskih industrijalaca zajedno sa Etiennom Viscountom Davignonom, bivim europskim povjerenikom za industriju. Grupa je satsavljena od pomno odabranih "elnika europskih multinacionalnih korporacija "ija je glavna kvaliteta (kao to je jednom rekao jedan "lan Europske komisije) da mogu podi!i telefonsku slualicu i odmah do!i do svojeg premijera. U vrijeme kada je Jacques Delors obnaao dunost predsjednika Europske komisije okrugli stol je svoje aktivnosti usko koordinirao s njim. Danas moemo samo predpostaviti kako u jednom od njihovih dananjih
ogranaka sjede neki od hrvatskih tajkuna i financijskih mo!nika, koji nisu nita drugo do li eksponent kapitala europskih mo!nika u Hrvatskoj. Ljudi koji su u prolom stolje!u bili na "elu i unutar Okruglog stola europskih industrijalaca: Wisse Dekker, predsjedavaju!i, Nizozemska, Philips; Umberto Agnelli, potpredsjednik, Italija, FIAT; Karl Heinz Kaske, potpredsjednik, Njema"ka, Siemens; Thorvild Aakvaag, Norveka, Norsk Hydro, Bilderberg; Giovanni Agnelli, Italija, FIAT, Trilaterala, Bilderberg; Jean-Louis Beffa, Francuska, Saint Gobain; Yves Boel, Belgija, SOFINA; Sir John Clarc, Velika Britanija, Plessey; Etienne Viscount Davignon, Belgija, Societe Generale de Belgique, Sibeka, Trilaterala, Bilderberg; Carlo de Benedetti, Italija, Olivetti, Cerus, Francuska, COFIDE; Raul Gardini, Italija, Ferruzzi-Montedison; Alan Gomez, Francuska, Thomson; Klaus Geotte, Njema"ka, MAN AG, u upravi Hypo banke; Pehr Gyllenhammar, vedska, Volvo, Kissinger Associates, Aspen Institute; Patrick Hayes, Irska, Waterford Glass group; Kari Kairamo, Finska, Nokia, Volvo; C.J. van der Klugt, Nizozemska, Philips; Olivier Lecerf, Francuska, Lafarge Coppee; Louis Magnana, panjolska, CEPSA; Floris Maljers, Nizozemska, Unilever; Maersk McKinney Moller, Danska, A.P. Moller; Helmut Maucher, vicarska, Nestle; Hans Merkle, Njema"ka, Bosch; Jerome Monod, Francuska, Lyonnais des Eaux; Curt Nicolin, vedska, ASEA, Brown Boveri; Antony Pilkington, Velika Britanija, Pilkington Bros.; Edzard Reuter, Njema"ka, Daimler Benz; Stefan Schmidheiny, vicarska, Anova; Patrick Sheehy, Velika Britanija, BAT Industries, Bilderberg, Action Committee for Europe; Luis Solana, panjolska, Telefonica, Trilaterala; Jacques Solvay, Belgija, Solvay & Cie.; Dieter Spethmann, Njema"ka, Thyssen; Pierre du Tillesse, Belgija, Petrofina;
Poul J. Svanholm, Danska, Carlsberg, Den Danske Bank, Trilaterala; Josef Taus, COUNTRY, Constantia; Jacopo Vittorelli, Italija, Pirelli. BILDERBERG GRUPA Iznimno tajanstvena i tajna Bilderberg grupa izradila je temeljni dokument Europske ekonomske zajednice tzv. Rimski ugovor iz 1957. Grupa je svoj naziv preuzela po mjestu u kojem se prvi puta sastala u svibnju 1954., u hotelu Bilderberg u Oosterbeeku u Nizozemskoj. Nizozemski princ Bernhard osobno je predsjedavao sastankom i kasnijim konferencijama grupe. Grupa je utemeljena od strane anglo-ameri"kih financijskih i diplomatskih elita kako bi provodila njihovu multinacionalnu politiku. David Rockefeller iz Banke Chase Manhattan, George Ball, Paul Nitze i Sir Harry Pilkington iz Velike Britanije bili su na prvom sastanku. Glavni ideolog i "ovjek koji je osmislio cijelu pri"u u Bilderberg grupi bio je sve do svoje smrti 1960. godine, dr. Joseph H. Retinger, nekadanji ef britanske obavjetajne slube za specijalne operacije, "ija je osnovna politika bila Ujedinjena Europa "vrsto povezana sa Amerikom. Grupa radi u najve!oj tajnosti i diskreciji, i jedan je od najvanijih koordinacijskih centara me#unarodnih financijskih elita. Ljudi koji su u prolom stolje!u bili na "elu i unutar Bilderberg grupe: Thorvild Aakvaag, Norveka, Norsk Hydro; Giovanni Agnelli, Italija, FIAT, Trilaterala; Tage Andersen, Danska, Den Danske Bank; George W. Ball, Sjedinjene Drave, Shearson, Lehman Bros., Dravno tajnitvo SAD-a; Martin Bangemann, Njema"ka, nekadanji ministar gospodarstva; Sir John Baring, Velika Britanija, Baring Brothers & Co.; Robert L. Bartley, SAD, Wall Street Journal, Trilaterala; Jack F. Bennett, SAD, Exxon Corporation; Lord Boardman, Velika Britanija, National Westminster Bank; Nicholas F. Brady, SAD, Dillon, bivi ministar financija; Richard R. Burt, SAD, bivi veleposlanik u Njema"koj; Costa Carras, Velika Britanija, J.C. Carras & Sons; Jaime Caravajal Urquijo, panjolska, Banco Hispanico Industrial, Action Committee for Europe; Sen. John H. Chafee, SAD, senator; Alain Chevalier, Francuska, Moet Hennessey; Kenneth W. Dam, SAD, IBM Corporation; David dautresme, Francuska, Lazard Freres & Cie;
Etienne Viscount Davignon, Belgija, Societe Generale de Belgique, orkugli stol; Willem F. Duisenberg, Nizozemska, predsjednik, Banka za me#unarodna poravnanja, predsjednik, Nizozemska nacionalna banka; Lord Greenhill of Harrow, Velika Britanija, S.G. Warburg, BP, Trilaterala, Kissinger Associates; Sten Gustafsson, vedska, Saab-Scania; Denis W. Healey, Velika Britanija, "lan Parlamenta; H.J. Heinz II, SAD, H.J. Heinz Company; Lord Home of the Hirsel, Velika Britanija, "lan Doma lordova; Robert D. Homarts, SAD, Goldman Sachs, bivi dunosnik Dravnog tajnitva; Robert A. Jeker, vicarska, Credit Suisse; Simon Jenkins, Velika Britanija, urednik, The Economist; Paul Jolles, vicarska, Nestle, Okrugli stol; David Kearns, SAD, Xerox Corporation; Henry A. Kissinger, SAD, Cargill, Kissinger Associates, Trilaterala; Andrew Knight, Velika Britanija, Daily Telegraph, Anglo-sovjetski okrugli stol; Max Kohnstamm, Belgija, Action Committee for Europe, Trilaterala; Alexandre Lamfalussy, vicarska, Banka za me#unarodna poravnanja, Delorsova komisija; Princ Hans-Adam von Liechtenstein, Banka Liechtensteina; Franz J. Lutolf, vicarska, Swiss Bank Corporation; Antonio Maccanico, Italija, Mediobanca; Sen. Charles M. Mathias, SAD, senator; Thierry de Montbrial, Francuska, Institut za me#unarodne odnose, Trilaterala; Mario Monti, Italija, Centar za monetarnu ekonomiju, Sveu"ilite Bocconi, Trilaterala; Kraljica Beatrix, Nizozemska; Nizozemski princ Claus; Tommaso Padoa-Schioppa, Italija, Banka Italije; Sir Michael Palliser, Velika Britanija, Samuel Montagu & Co. (Midland Bank), Trilaterala; Robert P. Reid, Velika Britanija, Shell UK; Michel Rocard, Francuska, bivi premijer; Lord Roll of Ipsden, Velika Britanija, S.G. Warburg, Kissinger Associates, Trilaterala; Mariano Rubio, panjolska, Banka panjolske; Helmut Schmidt, Njema"ka, Committee for European Curency Union;
Patrick Sheehy, Velika Britanija, BAT Industries; Theo Sommer, Njema"ka, izdava", Die Zeit, Trilaterala; Paul A. Volcker, SAD, bivi predjsednik Upravnog odbora Federalnih rezerva; Franz Vranitzky, Austrija, bivi kancelar; Charles, princ od Walesa, Velika Britanija; Niels Werring, Norveka, Wilh. Wilhelmsen Ltd.; John C. Whitehead, SAD, Dravno tajnitvo, Goldman, Sachs; Frank G. Wisner, SAD, Dravno tajnitvo, poslovi s Afrikom; Otto Wolff von Amerongen, Njema"ka, Deutsche Bank, Otto Wolff A.G., Trilaterala; Lord Young of Graffham, Velika Britanija, bivi ministar trgovine i industrije; Georg Zimmer-Lehmann, Austrija, Creditanstalt Bankverein. BANKA ZA ME%UNARODNA PORAVNANJA Ova banka drma europskim poretkom i eurobirokracijom jo od vremena Jacquesa Delorsa. Tada je, naime, "ak 12 od 17 "lanova njegove Europske komisije, bilo iz nacionalnih banaka "lanica Banke za me#unarodna poravnanja: Velika Britanija, Njema"ka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Gr"ka, Irska, Danska, panjolska, Portugal, Luxembourg. Upravo ta banka i mo!nici iza kojih ona stoji upravljaju mnogim europskim transakcijama, velikim financijskim poslovima, te je upravo ta skupina ljudi projektirana dananji jedinstveni europski monetarno-financijski prostor i jedinstvenu europsku valutu. Ljudi koji su u prolom stolje!u bili na "elu i unutar struktura Banke za me#unarodna poravnanja: W.F. Duinsenberg, predsjednik Upravnog odbora Banke za me#unarodna poravnanja i guverner Nizozemske nacionalne banke; Lord Richardson of Duntisborne, potpredsjednik Upravnog odbora, bivi guverner Bank of England; Paolo Baffi, Banka Italije; Carlo Ciampi, Banka Italije; Bernard Clappier, Banka Francuske; Bengt Dennis, vedska nacionalna banka; Jean Godeaux, Nacionalna banka Belgije; Jacques de Larosiere, Banka Francuske; Robin Leigh-Pemberton, Bank of England; Markus Lusser, vicarska nacionalna banka; Karl Otto Pohl, West German Bundesbank;
Johann Schollhorn, West German Bundesbank; Baron de Strycker, Nacionalna banka Belgije; Lamberto Dini, Banka Italije; Rainer Masera, Banka Italije; Leonhard Gleske, West German Bundesbank; Georges Janson, Nacionalna banka Belgije; A.D. Loehnis, Bank of England; L.D.D. Price, Bank of England; Jacques Waitzenegger, Banka Francuske; Francis Cappanera, Banka Francuske.
ODBOR ZA EUROPSKU MONETARNU UNIJU Ovaj je odbor osnovan 12.11.1986. na sastanku u Heidelbergu, jo je poznat pod nazivom Schmidt-Giscardov odbor, a utemeljen je u bliskoj suradnji sa Europskom komisijom Jacqesa Delorsa. Glavna zada!a ovog odbora bila je provedba druge faze europske monetarne unije, odnosno utemljenjei po"etak rada Europske sredinje banke i stvaranje jedinstvene europske valute. Bili su glavni lobisti prema efovima drava kako bi dobili privolu za ideju nadnacionalne sredinje, europske banke. Ljudi koji su u prolom stolje!u bili na "elu i unutar struktura Odbora za europsku monetarnu uniju: Valery Giscard d Estaing, Francuska, supredsjedatelj Odbora; Helmut Schmidt, Njema"ka, supredsjedatelj; Lord Callaghan, Velika Britanija, bivi premijer; David Howell, Velika Britanija, bivi ministar energetike; Mario Schimberni, Italija, Montedison, Trilaterala; Rinaldo Ossola, Italija, Credito Varesino; Miguel Boyer Salvador, panjolska, Banco Espagnol de Commerce Exterior; J.A. Sanchez Asiain, panjolska, Banco de Bilbao; Wilfried Guth, Njema"ka, Deutsche bank, Allianz, Daimler Benz, Siemens, Solvay & Co.; Manfred Lahnstein, Njema"ka, bivi ministar financija, predsjednik Bertelsmann grupe; Renaud de la Geniere, Francuska, bivi guverner Banke Francuske, Compagnie Financiere de Suez; Pierre Beregovoy, Francuska, bivi ministar financija; Jelle Zjilstra, Nizozemska, BIS, Dutch National Bank;
Etienne Viscount Davignon, bivi "lan Europske komisije za industriju, Trilaterala, Okrugli stol, Bilderberg; Niels Thygesen, Danska, Sveu"ilite u Kopenhagenu, A.P. Moller & Co., Trilaterala, Delorsova komisija; Jose Silva Lopes, Portugal, bivi ministar financija; Xenophon Zolotos, Gr"ka, bivi guverner Banke Gr"ke; Anthony O Reilly, Irska, H.J. Heinz Co., Trilaterala; Gaston Thorn, Luxemburg, bivi predsjednik Europske komisije, Trilaterala. Krajem 1987. godine, ovaj je odbor izrodio jednu novu grupu kako bi lobirala za jedinstvenu europsku valutu. To je Industrijska asocijacija za europsku monetarnu uniju. Ve!ina "lanova ove grupe preklapa se sa ve! nabrojenim grupama i "lanovima. Predsjednik je bio C.J. van der Klugt iz Philipsa, potpredsjednik Gianni Agnelli iz Fiata, rizni"ar Francis-Xavier Ortoli. AKCIJSKI ODBOR ZA EUROPU Ovaj je odbor prvotno bio poznat kao Jean Monnet Odbor, njegov je generalni tajnik od 1956.-1975. bio rodom Nizozemac, Max Kohnstamm, uivao je veliko povjerenje europskih oligarhijskih elita, i bio osobni tajnik Kraljice Wilhelmine od 1945.-1948. Birokratska struktuta ovog Odbora je malena. Ali na svojim satsancima taj odbor okuplja visoke predtavnike vlasti iz raznih drava. Sastanci se obi"no odravaju u drugoj polovici sije"nja u Parisu. Na tim sastancima obi"no su se, tijekom 1980.-ih godina, okupljali: Egon Bahr, SPD-ov "lan parlamenta u Njema"koj; Enrique Baron Crespo, bivi predsjednik Europskog pokreta, bivi panjolski ministar transporta; Marcel Boiteux, EDF, Trilaterala; Karl Carstens, bivi federalni predsjednik, Njema"ka; Jaime Carvajal Urquijo, Banco Hispano Industrial, Trilaterala; Carmelo Cedrone, predstavlja Giorgia Benvenuta, UIL, Italija; Jacques Chaban-Delmas, bivi predsjednik Francuske nacionalne skuptine; Emilio Colobmo, Italija, bivi premijer; Vitor Constancio, bivi glavni tajnik socijalisti"ke stranke, Portugal; Francois Dalle, L Oreal; Etienne Davignon, Cociete General de Belgique;
Paul Henri Spaak Foundation, Trilaterala, Kissinger Associates, Europska kulturna fundacija; Georges Debunne, Europe Trade Union Confederation; Jacques Delors; Willy Dondelinger, bivi predsjednik vanjskopoliti"kog odbora parlamenta Luxembourga; Lazaros D. Efraimoglou, Union of Chambers of Commerce and Industry, Gr"ka; Laurent Fabius, bivi premijer, Francuska; Maurice Faure, bivi ministar u francuskoj vladi; Carlos Ferret Salat, Banco de Europa, Trilaterala; Colette Flesch, predsjed. Liberalne stranke, Luxemourg; Garrett Fitzgerald, bivi premijer, Irska, Trilaterala; Brendan Halligan, bivi glavni tajnik Irske laburisti"ke stranke; Edward Heath, bivi "lan Parlamenta, Velika Britanija; Alfred Herrhausen, Deutsche Bank; Michael Heseltine, "lan parlamenta, Velika Britanija, bivi ministar obrane; Jozef Houthuys, Belgija, Algemeen Christelijk Vakverbond; David Howell, "lan parlamenta, Velika Britanija, Dobor za europsku monetarnu uniju; Max Kohnstamm; Oskar Lafontaine, bivi premijer, Njema"ka; Giorgio La Malfa, "lan parlamenta, Italija; Francisco Lucas Pires, "lan Europskog parlamenta, Portugal, Trilaterala; Franco Maria Malfatti, "lan parlamenta, Italija; Albert Mercier; Peter Mitzscherling, SPD-ov "lan parlamenta, Njema"ka; Henri Nallet, bivi francuski ministar poljoprivrede; Giorgio Napolitano, "lan parlamenta, Italija; Francois-Xavier Ortoli, TOTAL, bivi ministar u francuskoj vladi; David Owen, "lan parlamenta, Velika Britanija, Trilaterala; Ioannis Pesmazoglou, "lan parlamenta, Gr"ka; Alain Poher, predsjednik Senata, Francuska; Jordi Pujol, predsjednik Generalitat de Catalunya, panjolska; Joan Reventos Carner, predsjednik vanjskopoliti"kog odbora Senata, panjolska; Ernani Rodrigues Lopes, ekonomski konzultant, Banco de Portugal; Desmond Ryan, "lan upravnog odbora irskih industrijalaca; Poul Schade-Poulson, Dansk Arbejdsgiverforening, Danska; Patrick Sheehy, BAT Industries, PLC;
Gaston Thorn, bivi predsjednik Europske komisije; Leo Tindemans, bivi ministar vanjskih poslova, vanjske trgovine i razvoja, Belgija; Jose Manuel Torres Couto, Uniao Geral de Trabalhadhores, Portugal; Andre Vanden Broucke, Algemeen Belgisch Vekverbond; Cees van Lede, Verbond van Nederlandse Ondernemingen, VNO; Hans von Mierlo, bivi "lan parlamenta, Nizozemska; Maarten van Traa, predstavlja Wim Koka, predsjednika Nizozemske laburisti"ke stranke; J.J.C. Voorhoeve, bivi "lan parlamenta, Nizozemska; Torsten Wolfgramm, bivi "lan parlamenta, Njema"ka, predstavljao je Martina Bangemanna, bivi savezni ministar gospodarstva; Daniel Barroy; Amadeo de Franchis; Manfred Gunther; Heather Honour; Francois Lamoureux; Walter Lion; Lluis Prenafeta; Kevin Walsh; Graham Watson. RA$ANOVO PREOBLIKOVANJE HRVATSKE ZA EUROPSKI POREDAK Kada vidimo popis poduze!a i interesnih financijsko-politi"kih skupina iza europskog poretka, moemo ozbiljnije analizirati i uvjete koji su Hrvatskoj postavljeni, a koje je prihvatila jo Ra"anova Vlada neposredno nakon stupanja na dunost, kod potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Iza uvjeta sa kojima se su"eljavamo i kojima nas eurobirokracija ucjenjuje, zapravo, se kriju konzorciji kapitala, poslovno-financijski karteli europskih mo!nika, europske multinacionalne kroporacije i glavni projektanti cijelog sustava-mo!ne europske financijske ku!e, banke i osiguravaju!a drutva. Potpisivanjem Sporazuma u"inili smo prvi korak u pridruivanju obitelji ujedinjenih europskoh drava te smo preuzeli obvezu i spremnost ispuniti uvjete na tom putu, napisao je Ivica Ra"an 2001. godine. Ono to je jo vanije u toj Ra"anovoj izjavi jest ispunjenje uvjeta koje Hrvatska treba ispuniti, a koji su vie nego o"ito uvjetovani od strane ovdje imenovane europske financijskopoliti"ke oligarhije. Treba znati da se punopravno "lanstvo u Europskoj uniji ne dobiva na dar. Ono je rezultat ispunjenja pravnih, politi"kih i gospodarskih uvjeta, to za Hrvatsku zna"i cjelokupan preobraaj drutva i njegovu
sveobuhvatnu reformu. Hrvatska zato ovim Sporazumom zapo"inje svoje unutarnje preoblikovanje "iji je cilj dose!i visoku razinu sukladnosti s najrazvijenijim europskim dravama ... To je dugotrajni proces koji !e traiti odricanja i donositi odre#ene teko!e ... nema drugog puta. SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUIVANJU ODRAZ JE INTERESA EUROPSKIH POSLOVNO-FINANCIJSKIH LOBIJA I GRUPA I sama preambula Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju saima one vrijednosti i odrednice, koje uglavnom odgovaraju financijskoj mrei koja se krije iza EU. Te vrijednosti, odrednice i ciljevi su: uspostava i konsolidacija stabilnoga europskog poretka utemeljenoga na suradnji, kojemu je Europska unija glavno uporite; razvoj civilnoga drutva, izgradnja institucija i reforma javne uprave, pove!ana trgovina i gospodarska suradnja, te suradnja na podru"ju pravosu#a i unutarnjih poslova; ve!e politi"ke i gospodarske slobode; pravo na povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba; slobodno trino gospodarstvo i spremnost Unije da pridonese gospodarskim reformama u Hrvatskoj; slobodna trgovina u skladu s pravima i obvezama koje proizlaze iz Svjetske trgovinske organizacije; razvitak trgovine i ulaganja; uskla#ivanje zakonodavstva u relevantnim podru"jima sa zakonodavstvom Unije; provedba reforme i obnove uz upotrebu svih oblika suradnje, te tehni"ke, financijske i gospodarske pomo!i. Poseban dio Sporazuma je onaj koji se odnosi na propisanu regionalnu suradnju Hrvatske sa ostalim zemljama bive Jugoslavije, to posredno, na ovaj ili onaj na"in, ma koliko mi izbjegavali nazvati pravim imenom, predstavlja ponovnu balkansku neojugoslavensku reintegraciju Hrvatske sa zemljama s kojima je prekinula dravno pravne odnose po"etkom 1990.-ih godina. Hrvatska se Sporazumom obvezala da !e djelatno promicati regionalnu suradnju radi izgradnje mira i stabilnosti, dok !e Europska unija tako#er svojim programima tehni"ke pomo!i pruati potporu projektima od regionalnoga ili prekograni"nog zna"enja. Osim toga Europska je unija obvezala Hrvatsku, a Ra"an i Mesi! su to potpisali, na formaliziranje takve regionalne suradnje sa
zemljama regije, da iskoristimo frazu koje naj"e!e koriste eurokrati kada govore o Hrvatskoj i njezinu okruju. $lancima 69. do 74. SSP-a predvi#ena je obveza Republike Hrvatske da u zadanim okvirima uskladi odgovaraju!e hrvatsko zakonodavstvo s propisima Europske unije. Stoga je teko tvrditi hrvatskoj izvrnoj i zakonodavnoj vlasti kako se ne radi o gubitku suvereniteta i prava na odlu"ivanje o upravljanju vlastitom zemljom. Upitno je je li Vlada bez konzultacije nacije na op!em referendumu imala pravo potisati takav me#unarodni ugovor kojim izrijekom oduzima neka suverena prava hrvatskim gra#anima, te mimo zakonom odre#ene procedure i narodnog legitimiteta, preputa dio suvereniteta Hrvatske nekoj nadnacionalnoj, me#unarodnoj instituciji, savezu ili organizaciji. S obzirom na opsenost "itavog projekta zacrtanog SSP-om, odre#ena su prioritetna podru"ja koja imaju izravan doticaj s ostvarivanjem "etiriju sloboda i uspostavljanjem unutarnjeg trita, te !e stoga uskla#ivanje zapo"eti s ovih podru"ja: trino natjecanje i dravne potpore, intelektualno, industrijsko i trgova"ko vlasnitvo, javne nabave, normizacija, mjeriteljstvo, ovla!ivanje i ocjena sukladnosti, zatita potroa"a, prava drutava, ra"unovodstveno pravo, financijske usluge, kopneni promet, zdravlje i sigurnost na radu, zatita podataka, jednake mogu!nosti za ene i mukarce. EUROKRATI NAME&U HRVATSKOJ BALKANSKE INTEGRACIJE Hrvatska !e nakon potpisivanja Sporazuma zapo"eti pregovore s dravama koje su tako#er potpisale SSP radi sklapanja dvostranih sporazuma o regionalnoj suradnji da bi se pove!ao opseg me#usobne suradnje. Glavne su sastavnice sporazuma o regionalnoj suradnji: uspostava politi"koga dijaloga; uspostava zone slobodne trgovine; uzajamne koncesije glede kretanja radnika, prava poslovnoga nastana, usluga, teku!ih pla!anja i kretanja kapitala i osoba; suradnja i na podru"jima izvan Sporazuma, poglavito na podru"ju pravosu#a i unutarnjih poslova. Osim ovih uvjeta koji svakako predstavljaju novi balkanski integrativni faktor koji je EU nametnula Hrvatskoj na putu gaenja hrvatske nacionalne drave, Hrvatska je prihvatila niz drugih uvjeta na koje jednostavno nije spremna ni ekonomski, ni financijski, ni u smislu nacionalne sigurnosti, pogotovo ne demografski. Namjere nadnacionalnih financijskih struktura iza EU se jasno razobli"avaju u tim uvjetima. Me#utim, i nije toliki problem u njima. Problem je to hrvatska elita nije iznala alternativu za Hrvatsku.
Posebno je upitno na koji !e na"in na hrvatski ekonomsko-inteligencijski suverenitet utjecati obveza slobodnog protoka radnika i osoba. Naime, europski i svjetski centri mo!i svjesni su kako se u 21. stolje!u granica teritorijalnog suvereniteta pomaknula i na virtualni prostor ljudske inteligencije i ljudskoga uma, intelektualnoga vlasnitva. U tom smislu nije nebitna mogu!nost gubitka intelektualnog suvereniteta Hrvatske, te intelektualne asimilacije nae nacije u jedan potpuno druga"iji milje i podlijeganje strategijama ispiranja mozga. Slobodno kretanje radnika i osoba, kao jedna od temeljnih sloboda utvr#enih europskim pravom, ure#ena je drugom poglavljem pravne ste"evine Zajednice (acquis communitaire). Sloboda kretanja radnika razmijeva slobodu zapoljavanja dravljana zemalja "lanica na "itavom podru"ju Unije i potrebu ujedna"enoga reguliranja njihovih radnih i socijalnih prava. U tom smislu obveze koje je potpisala hrvatska Vlada nedvojbeno ugroavaju nacionalni suverenitet nae zemlje, koju se potpuno nespremnu gura u nepoznato. Temeljni su elementi slobodnoga kretanja radnika na podru"ju Unije: pravo boravka i zapoljavanja u svakoj od zemalja "lanica; zabrana diskriminacije u zapoljavanju i odabiru zvanja; puno ostvarenje svih prava iz rada i socijalne sigurnosti; pravo ostanka u zemlji posljednjega zaposlenja te ostvarenje svih prava na podru"ju socijalne sigurnosti i socijalne zatite. GLOBALNE STRATEGIJE, NACIONALNE DRAVE (III.) OBNOVA I PREOBLIKOVANJE
Po tre!i put u ovom stolje!u Amerika eli stvoriti novi svjetski poredak. Klju"ni zadatak Amerike je uspostaviti ravnoteu izme#u dva iskuenja koja su oduvijek bila svojstvena ameri"koj viziji iznimnosti: ideje da Amerika mora biti snaga koja !e ispraviti svaku krivu politiku i stabilizirati svaki poreme!aj u svijetu, i latentne elje da se povu"e i vodi izolacionisti"ku politiku. Nekriti"ko upletanje u sve me#uetni"ke sukobe i gra#anske ratove u svijetu nakon hladnog rata, u potpunosti bi iscrpilo Ameriku. S druge strane, samo ustrajanje na unutarnjem poboljanju ameri"kog drutva na kraju bi u"inilo sigurnost Amerike upitnom te joj oduzelo mogu!nost da utje"e na sudbinu i donoenje odluka u drugim, udaljenim zemljama, nad kojima bi sve vie gubila kontrolu i utjecaj. Henry Kissinger, Diplomacija Neovisnost, samostalnost i puni narodni i dravni suverenitet osnovne su pretpostavke gospodarske samostalnosti i razvoja. Kada su ovi elementi
narodnosti i dravnosti na bilo koji na"in i u bilo kojem dijelu narueni ili u nekom dijelu dravnog i narodnog suvereniteta nema, ne postoji mogu!nost gospodarskog oporavka i razvoja. Ovisnost o nadlenosti izvan dravnih i izvan narodnih institucija bitno utje"e na gospodarstvo drave i gospodarstvo nacije. U suvremenim politi"kim i ekonomskim me#unarodnim odnosima upravo iz tih razloga uz pojam "geopolitike" sve se vie koristi pojam "geoekonomije", a oba su pojma danas uglavnom instrument politike gospodarske globalizacije kroz vitalnu gospodarsku me#uovisnost manjih drava o bogatijim i ve!im dravama. Radi se zapravo o dobro smiljenoj "Novoj kolonijalizaciji". Globalizacija je u dijelu svojih izvora pozitivna i dobra ideja. Barem je takva bila do trenutka kad je predstavljala ideju zajedni"kog ostvarivanja me#usobnih gospodarskih interesa drava i naroda na njihovo op!e dobro. Pozitivna gospodarska razmjena i stvarne investicije interaktivno kroz nacionalna gospodarstva predstavljaju najbolji i najpozitivniji doseg globalizacijske ideje. Prema Johnu Baylisu i Steveu Smithu (u knjizi Globalizacija svjetske politike, drugo izdanje, Oxford) Globalizacija je skup procesa u kojima mnogi drutveni, socijalni odnosi postaju relativno odijeljeni od teritorijalnog prostora, tako da su ljudski ivoti sve vie vezani na odnose u svijetu kao jednom prostoru (jedinstvenom prostoru). Me#utim stvaranje mo!nih nadsuverenih, naddravnih i nadnarodnih me#unarodnih monetarnih institucija predstavljalo je okosnicu ideje Nove kolonijalizacije i razotkrilo mra"nu stranu pri"e o svjetskoj globalizaciji. Kada je dolo do tog "razotkrivanja" velik broj zemalja ve! je bio uhva!en u nezaustavljivi kota" ovisnosti o "bogatima i mo!nima". Globalizaciju, na odre#en na"in, moemo podijeliti u tri osnovne faze: a) ideja globalizacije nastala je kao ideja globalne ravnotee mira i stabilnosti me#unarodnog poretka; b) nakon vremena hladnog rata, posebice u prvoj polovici devedesetih godina dvadesetog stolje!a globalizacija predstavlja ideju globalne ravnotee kapitala i ekonomskih (energetskih) resursa (ravnotea bogatstva); c) po"etkom dvadeset i prvog stolje!a (2001.) globalizacija predstavlja ideju globalne ravnotee znanja, ravnotee ideja i tehnologije. Kada je prije vie od pedeset godina odran sastanak tadanje financijske elite u Bretton Woods-u s ciljem da se donesu strateki planovi poslijeratnog ekonomskog razvoja, situacija u Europi devastiranoj ratnim strahotama zahtijevala je nastanak jedne jake supranacionalne organizacije koja !e za ekonomije pojedinih nacija zna"iti isto to i Ujedinjeni Narodi sa svojim specijalnim agencijama zna"e za njihove politi"ke akcije: jam"enu sigurnost, ali i samovoljnu mogu!nost prodiranja u njihove sisteme. Tako je u lipnju 1944. nastao Me#unarodni monetarni fond (MMF) (International Monetary Found IMF) koji je danas uz Vije!e Sigurnosti OUN-a najja"a supranacionalna
organizacija na Svijetu. Bio je to po"etak jake monetaristi"ke politike protiv stvarne ekonomije drava nacija. SVJETSKA VLADA NAD VLADAMA Slobodno se danas nakon pola stolje!a rada MMF-a moe re!i da je stvorena svjetska Vlada nad vladama, izravan instrument ruenja suvereniteta drava i naroda, nadlegitimno i nadlegalno tijelo koje !e najve!im ulaga"ima u MMF jam"iti stalnu kontrolu i skrivene poluge upravljanja nad dosadanjim dravama potpunog narodnog i dravnog ekonomskog suvereniteta. Istovremeno se ideja suvereniteta proglaava zastarjelom, neliberalnom i reakcionarnom, te se stvaraju i veliki globalni pokreti koji promoviraju ideje suprotne suverenitetu drava i naroda. MMF ima izravne ovlasti i instrumente mijeanja i naruavanja suvereniteta svojih drava "lanica. MMF danas ima 183 zemlje "lanice, ukupna vrijednost upla!enih kvota zemalja "lanica 2000. godine iznosila je 210 milijarda specijalnih prava vu"enja (SPV), to iznosi gotovo 300 milijarda ameri"kih dolara. MMF-ovu strukturu upravljanja i odlu"ivanja "ine: Odbor guvernera, Me#unarodni monetarni i financijski komitet, te Izvrni odbor. Osnutkom MMF-a prvi put je institucionaliziran me#unarodni (svjetski) monetarni sustav u obliku jedne me#unarodne institucije koja !e do danas imati gotovo presudan utjecaj na svjetska monetarna i financijska, te gospodarska kretanja u svijetu. Jedno od izvje!a "Komisije za budu!nost institucija Bretton Woods-a" kojom je predsjedavao bivi ef ameri"kih Fedralnih rezervi Paul Volcker, navodi "ak i planove proirenja dosadanjih ovlasti MMF-a. Nakon Drugog Svjetskog rata jedine zapadne industrijalizirane drave koje su imale svoja gospodarstva, bankarske sustave i sustave dravnih rezervi u cijelosti netaknute bile su Sjedinjene Ameri"ke Drave, Kanada, vicarska i Australija. Ve!inu svjetskog zlata i bogatstva drale su SAD, vicarska i Kanada. Osnovna zada!a i ideja konferencije u Bretton Woods-u bila je preraspodjela i uspostava ravnotee svjetskog bogatstva, kako ono ne bi ostalo koncentrirano u rukama samo nekolicine zemalja. Tijekom ranih 40-tih godina prolog stolje!a Harry Dexter White (SAD) i John Maynard Keynes (Velika Britanija) gotovo istodobno predloili su temelje budu!eg MMF-a, na me#unarodnoj konferenciji u Bretton Woods-u, New Hampshire, SAD, u srpnju 1944. predstavnici 44 drave zapo"eli su glavne pregovore o osnivanju Me#unarodnog montarnog fonda. MMF je zapo"eo s radom u Washingtonu DC, SAD, u svibnju 1946., sa 39 zemalja "lanica. Na konferenciji u Bretton Woods-u bilo je predloeno da SAD (podrana od Kanade i vicarske) preuzme ulogu svjetskog bankara, te da ameri"ki dolar postane zajedni"ka valuta za trgovinu u svijetu.
Ti su prijedlozi tijekom konferencije usvojeni, ali se vrijednost USD (ameri"kog dolara) trebala vezati uz "zlatni standard" (ili "standard zlata": 35 USD za uncu zlata), umjesto da je bio poduprt s punom vjerom i kreditiranjem od strane SADa, kako je prvotno i bilo predloeno. Kasnije se upravo vezanje vrijednosti USD uz zlato pokazalo ozbiljnom pogrekom ovakvog sustava. Danas MMF ima 182 drave "lanice, koje pla!aju ukupnu "lanarinu u iznosu od 193 milijarde ameri"kih dolara, koja slui kao svojevrsni kreditni depozit. Najve!i su deponenti, stoga i najmo!nije drave MMF-a SAD (18,25%), Njema"ka (5,67%), Japan (5,67 %), Francuska (5,10 %), Velika Britanija (5,10 %). S druge strane neki od najve!ih korisnika financiranja od strane MMF-a su Meksiko, Rusija, Argentina i Indija. Svojevrsnu valutu MMF-a predstavljaju specijalna prava vu"enja SPV (engl. Special drawing rights SDR). 1967. godine grupa desetorice (odnosno vode!ih zemalja u svjetskoj trgovini) usvojila je dokument o prihva!anju novog sredstva pla!anja u formi posebnih prava vu"enja, koja ima svaka zemlja "lanica MMF-a, i to tako da od Fonda dobije posebnu vrstu kredita. PAPIRNATO ZLATO Taj dokument je 1969. usvojila skuptina MMF-a, a 1970. ta su prava aktivirana u funkciji dodatnog izvora me#unarodne likvidnosti. Ta su prava nazvana i papirnatim zlatom, i to stoga to se na temelju takvih prava bez ikakvih teko!a i predradnji dolazi do bilo koje druge konvertibilne valute potrebne nekoj zemlji za podmirenje njezinih obveza iz teku!ih transakcija. U tom smislu ta su prava izjedna"ena s prvobitnom ulogom zlata ili dijela kvote pojedine zemlje u zlatu na temelju koje se moe koristiti kreditom MMF-a. Vrijednost SPV-a se od 1. sije"nja 1981 utvr#uje na temelje mjeavine peta valuta, onih zemalja koje su u vremenu od 1975. 1979. ostvarile najve!i izvoz robe i usluga. To su: ameri"ki dolar (koji u vrijednosti SPV sudjeluje sa 42%), njema"ka marka (19%), japanski jen, francuski franak i engleska funta (po 13%). Naravno, pojavom eura to se mijenja, pa su francuski franak i njema"ka marka zamijenjeni eurom od sije"nja 2001. Utjecaj Hrvatske u Me#unarodnom monetarnom fondu moemo nazvati bezna"ajnim i podlonim utjecaju najmo!nijih zemalja (slabija je "ak i od Srbije i Crne Gore). Naime udio Hrvatske u ukupnom iznosu SPV-a je 0,17%, dok u ukupnom broju glasova kojima se odlu"uje u MMF-u Hrvatska sudjeluje s 0,18% glasova (podaci MMFa od 2001.). Na vrhu ljestvice utjecaja i mo!i u MMF-u nalaze se: SAD, Njema"ka, Japan, Francuska, Velika Britanija, Italija, vicarska, Kanada, Nizozemska, Belgija, vedska. Te zemlje ujedno "ine i skupinu zemalja koja osigurava MMF-u sredstva za me#unarodne kredite i financijska pokri!a, "ime izravno mogu utjecati na sudbinu pojedinih nacionalnih gospodarstvama, manipulacijom u cilju ostvarivanja svojih ekonomsko financijskih interesa.
TAJNI MEMORANDUM AMERI$KIH FEDERALNIH REZERVA U jednom svom tajnom memorandumu ameri"ki federalni sustav rezervi detaljno opisuje svoju ulogu u pekulacijama i manipulacijama na svjetskom tritu novca. Ovakvi memorandumi krue po svijetu iz SAD-a kako bi se privuklo kompanije, banke i pojedince na sudjelovanje u globalnim pekulacijama kamatama pod pokroviteljstvom ameri"ke vlade. "Vode!a snaga iza ovih financijskih instrumenata (op: misli se na kreditna pisma i bankarske garancije, nikako na ivi novac) je Vlada Sjedinjenih Drava, preko svoje monetarne agencije, federalnog sustava rezervi (engl: The federal reserve system). Ameri"ki dolar je temelj likvidnosti u svijetu, obzirom da sve ostale valute temelje svoju razmjenu na ameri"kom dolaru. Vrlo pojednostavljeno, to zna"i da su Sjedinjene Drave centralni svjetski bankar. Kao svjetski centralni bankar SAD imaju veliku odgovornost odravanja stabilnosti u svjetskom monetarnom sustavu ...", govori se u navedenom memorandumu. Ovaj tajni memorandum, koji je nastao tijekom 1996., sadri detaljan opis mehanizama financijskih pekulacija kreditnim pismima i bankarskim garancijama preko ameri"kog Federalnog sustava rezervi, zbog "ega je i klasificiran kao "povjerljive biljeke" (engl: confidential notes). Kasnije !emo detaljno opisati tu tehnologiju. U istom memorandumu priznaje se da taj sustav omogu!uje odre#enoj elitnoj grupi stalno boga!enje i financijsku premo!: "... Jedna, moda negativna posljedica ovog sustava jest da je on naslonjen na grupu skuplja"a sredstava nazvanu vlasnici obveznica (engl: commitment holders) koji postaju vrlo bogati zbog usluga koje pruaju. Ali to je jedini na"in kojim sustav ovaj proces moe drati povjerljivim i visoko selektivnim ...". Ovaj memorandum dokazuje da se takvim pekulacijama uz pokri!e svjetskih monetarnih institucija (IMF, Svjetska banka) moe manipulirati vrijednostima pojedinih nacionalnih valuta, te prouzro"iti ili sprije"iti inflaciju u pojedinim nacionalnim gospodarstvima. "Glavno pitanje je zato se sredstva osiguranja ne daju izravno bankama koje imaju sredstva. Prvo, ovaj sustav nije ovlaten za izdavanje sredstava osiguranja; samo Ministarstvo financija SAD i druge agencije uz garanciju Vlade SAD mogu to u"initi. Drugo, prodaja obveznica bi bila negativno gledana, obzirom da se uglavnom koriste za financiranje deficita (gubitka). Ovaj proces djeluje ovako uspjeno zato to se odvija potpuno daleko od pogleda (engl: entirely out of sight) ...". Ova re"enica dokazuje da se manipulacije u stabilnosti svjetskog monetarnog sustava odvijaju u potpunoj tajnosti, bez ikakvih instrumenata nadzora, te se provode posrednim putem kako bi omogu!ile tajno gomilanje bogatstva u malom krugu ljudi, kompanija ili zemalja. Zapravo se radi o trgovini pekulativnim papirima, jer se bankarske garancije, jamstvena pisma, kreditna pisma kasnije prodaju na svjetskom tritu, "ime se stvara privid stabilnosti monetarnog sustava. Da se radi o tajnoj
monetarnoj pekulaciji govori i jedan od zadnjih odlomaka navedenog memoranduma: "... Banke rutinski nije"u postojanje ovakvih programa, "ak i one koje su uklju"ene u njih. Ve!ina djelatnika u bankama ne zna nita o tome u bilo kojem trenutku. Jedini ulaz u sustav je mogu!nost potvr#ivanja pozamanih dobara ovlatenoj osobi sustava ili njegovim pod - ovlatenicima ... Postoji vrlo malo ovlatenih osoba u sustavu. Ako investitor ne moe potvrditi barem 100 milijuna USD, pa "ak i 500 milijuna USD, anse za ulazak u sustav su stvarno male ...". AGENTI KRUNE Jedna organizacija koja se bavi ovakvim pekulacijama, pokrivenim slubenom djelatno!u vrlo je vjerojatno britanska organizacija "Agenti krune za pomo! stranima vladama i administracijama" (orig: Crown Agents for oversea governments and administrations). Izvorna organizacija The Crown Agents je osnovana 1833., kao organizacija pod nazivom "Agenti krune za kolonije" (engl: The Crown Agents for colonies), a nakon dekolonijalizacije preimenovana je u naziv koji danas nosi. Prema Godinjem izvje!u iz 1996., uvodniku koji je potpisao tadanji predsjednik "The Crown Agents", David Probert oni su "... me#unarodna organizacija, koja djeluje u 150 zemalja, i prua svoje usluge razvojnim agencijama, posebno Svjetskoj banci, Europskoj uniji, regionalnim razvojnim bankama, i odre#enom broju bilateralnih donatora, uklju"uju! i Britansku i Japansku vladu. Sli"an posao odra#uju i za velik broj organizacija iz javnog sektora irom svijeta ...". Od 1996., izvren je uz suglasnost britanske Vlade postupak privatizacije The Crown Agents", te je organizacija postala dioni"ko drutvo sa svojim menadmentom i upravom. Funkcionira kao holding kompanija sa desetcima malih i ve!ih poduze!a, raznih djelatnosti. Dionice poduze!a vlasnitvo su "Fondacije Agenti Krune" (engl: the Crown Agents Foundation). Ovaj "in privatizacije samo je naizgled udaljio ovu organizaciju od slubene britanske Vlade, jer i dalje u njenim tijelima sjedi Vladin predstavnik, i dalje obavlja poslove za Vladu i Vlada garantira za poslove "The Crown Agents". U upravi novog dioni"kog drutva sjede predstavnici vode!ih nevladinih organizacija, korporacija, banaka i poslovnih organizacija kao npr.: Barklays Bank, Standard and Chartered Bank (dvije od najve!ih i najprestinijih britanskih komercijalnih banaka), Uniliver i Tate & Lyle (britanska dva najve!a konglomerata u poljoprivredi), Securicor plc. (velika privatna tvrtka specijalizirana za sigurnost banaka), Manchester Airport plc., British Telecommunications plc., Pince of Wales Business Leaders Forum (kojim predsjedava Princ Charles, organizacija koja organizira putovanja i seminare britanskih poslovnih lidera cijelim svijetom), Me#unarodna gospodarska komora Ujedinjenog Kraljevstva, Britanska gospodarska komora, Fondacija Aga Khan (utemeljena od strane
Njegovog Veli"anstva Aga Kana, jedna od najpoznatijih filantropskih organizacija, koja vodi bolnice i kole po svijetu) i mnoge druge organizacije i kompanije. Danas "The Crown Agents" slubeno sudjeluje u projektima vrijednim oko 3 milijarde ameri"kih dolara. Posjeduje i vlastiti poslovni portfelj u obliku svojih poduze!a vrijedan oko 1 milijarde USD. Cilj je organizacije "The Crown Agents" ste!i kontrolu nad najvanijim projektima u pojedinim zemljama, koji mogu imati puno dalekosenije kona"ne u"inke. Primjerice upravlja kompletnim sredstvima gospodarske razvojne pomo!i za obnovu Bosne i Hercegovine. Funkcioniraju kao agenti za 150 stranih vlada i organizacija, te se bave djelatnostima od financijskog posredovanja, prikupljanja sredstava, kupoprodaja, upravljanja sredstvima, poslova s nekretninama i upravljanjem offshore sredstava. Klijenti ostavljaju velika sredstva na upravljanje organizaciji "The Crown Agents". Sredinom 70-tih godina prolog stolje!a "The Crown Agents" su bili u sreditu najve!eg financijskog kolapsa u Britaniji poslije II. Svjetskog rata. Od 1967. - 1974., prema novinskim "lancima i slubenim parlamentarnim sasluanjima, "The Crown Agents" su bili jedni od najve!ih "igra"a" na financijskom i pekulativnom tritu nekretnina u Londonu, prema nekim pokazateljima bili su drugi, odmah iza "The Bank of England". "The Crown Agents" je stekla portfelj nekretnina koji se protezao od Londona do Australije, i mnogih drugih zemalja. Prije navedenog kolapsa upravljali su sredstvima, zajmovima i drugim vrijednosnim i financijskim papirima u vrijednosti preko 4 milijarde britanskih funti. Kontrolirali su mreu banaka u cijelom svijetu, a da u tom trenutku nisu bili nov"arska ku!a, ili registrirani kao poduze!e za obavljanje tih djelatnosti. Nakon naftne krize 1973., koja je prethodila globalnoj financijskoj krizi, posebno sekundarnog bankarskog trita, potpuno je kolabirala financijska strana "The Crown Agents", a The Bank of England ih je financijski "izvla"ila" za nekoliko stotina milijuna funti. Ovaj je slu"aj doveo do tri Vladine i parlamentarne istrage u Britaniji. Nakon toga su, pimjerice, od 1983. upravljali osobnim bogatstvom Sultana od Brunea. Opseg posla izme#u Sultana i "The Crown Agents" koji su na pekulacijskom tritu upravljali njegovim novcem bio je tolikog opsega da kad je Sultan povukao svojih 3,5 milijardi funti, "The Crown Agents" su morali otpustiti 400 zaposlenih. Iako nisu bili banka, njihove su se bankarske aktivnosti proirivale 60-tih godina prolog stolje!a zbog povezanosti s Britanskom Vladom, te zbog velikih iznosa sredstava kojima su upravljali u ime svojih klijenata; "The Crown Agents" su bili u mogu!nosti posuditi novac po povoljnoj kamati, a zatim ga plasirati
skuplje drugim bankama. Me#u tim bankama bila je i Trgova"ko razvojna banka (Trade Development bank), banka s najvie dubioza na svijetu (po ocjeni nekih medija) svojevremeno kontrolirana od strane Edmonda Safra-e, pokrovitelja organizacije World Wide Fund for Nature (Svjetskog fonda za prirodu) Princa Filipa. Tako#er je poznata "injenica (po nekim medijima) da je organizacija "The Crown Agents" tijekom 90-tih godina prolog stolje!a organizirala isporuke oruja nekim afri"kim dravama. Tijekom 80-tih su dogovorili dolazak kompanije "Defence Systems Limited - DSL" u Ugandu. David H. Probert, koji je 1996. bio predsjednik "The Crown Agents" tijekom 80-tih je bio direktor poduze!a koje je bilo jedan od ve!ih dioni"ara "Defence Systems Limited", to tako#er dokazuje izravnu vezu te dvije organizacije. Zanimljiva je podudarnost da je i sjedite ove dvije organizacije za podru"je bive Jugoslavije na istoj adresi, s istim brojevima telefona i telefaksa: u Sarajevu, Dolina 6. Kasnije !emo za primjer ukratko opisati i ulogu kompanije "Defence Systems Limited". Na listi klijenata organizacije "The Crown Agents" nalaze se, izme#u ostalih: Afri"ka razvojna banka (African Development Bank), Azijska razvojna banka (Asian Development Bank), Bosna i Hercegovina, Razvojna korporacija Komonvelta (Commonwealth Development Corporation), Hrvatska, Danska me#unarodna razvojna agencija (Danish International Development Agency) Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development), Europska komisija (European Commission), Inter - Ameri"ka razvojna banka (Inter - American Development Bank) kao banka sustava Organizacije ameri"kih drava (engl. Organization of American States OAS) koja bi u irenju Europske unije ponovno mogla dobiti na zna"aju i postati dijagonala geoekonomskih interesa SAD, Me#unarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development), Me#unarodni kazneni sud (International criminal Tribunal), Me#unarodna razvojna asocijacija (Interantional Development Association), Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (Organisation for Security and Cooperation in Europe - OSCE), vedska agencija za suradnju u me#unarodnom razvoju (Swedish International Development Cooperation Agency), Centar UN-a za humana preseljenja (UN Centre for Human Settlements), Organizacija UN-a za ublaavanje katastrofa (UN Disaster Relief Organisation), Organizacija UN-a za industrijski razvoj (UN Industrial Development Organisation), Tajnitvo UN-a (UN Secretariat), UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice (UN High Commissioner for Refugees), UN-ov fond za djecu (UN Childrens Fund), UN-ov razvojni program (UN Development Programme), Svjetski program hrane (World Food Programme), Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation) (podaci iz Godinjeg izvje!a "The Crown Agents" za godinu 1996.). Kada sam od organizacije "The Crown Agents" zatraio informaciju o tome tko je u ime
Hrvatske pregovarao s njima i tko je potpisao s njima ugovor, te to je organizacija "The Crown Agents" prema tom ugovoru odraivala za Hrvatsku nisam dobio odgovor. Tada sam otkrio u jednom od zapisnika u britanskom parlamentu da su "ak odbijali na taj na"in odgovarati na pitanja zastupnika u britanskom parlamentu, to su objasnili na na"in da organizacija "The Crown Agents" na"elno ne daje takve odgovore. U istom godinjem izvje!u za 1996., direktor "The Crown Agents" Peter Berry, daje pregled rada tog koncerna: "... Kroz paljivo i u"inkovito upravljanje poti"emo klijente da tede vrijeme i novac, tako to ulaemo u"inkovito u njihovo ime na svjetskim tritima. Svjetskoj usluzi upravljanja sredstvima, dostavi dobara, opreme i usluga mi dodajemo savjetodavnu i konzultacijsku uslugu koncepiranu tako da oja"a sposobnosti naeg klijenta ...". Mnogo stvarnije o njihovoj ulozi u kontroli nacionalnih gospodarstava i nacionalnih vlada u pojedinim zemljama govori direktor Berry na slijede!i na"in: "... Radimo na poboljanju strukture, izvedbe i kvalitete standarda institucija naeg klijenta tako to gradimo kapacitete i ja"amo organizacije. Osiguravamo sredstva naem klijentu za prikupljanje daljnjih prihoda, tako to olakavamo razvoj njihove gospodarstva, industrije i trgovine. Pomaemo im da sa"uvaju svoja bogatstva kroz primjenu specijalno dizajniranih rjeenja za pojedine potrebe carina i izravnih programa poreznih reformi. Kroz nae dugo sudjelovanje u upravljanju nacionalnim gospodarstvom, radimo na tomu da osiguramo dravama minimalne gubitke u povratu investicija ili vitalne strane razmjene. Crown Agents Financial Services Limited nastavljaju razvijati i iriti svoje bankarske i financijske savjetodavne usluge i ubrzano se specijalizira u irenju financiranja razvoja ...". Dokazi o naj"vr!oj povezanosti organizacije "The Crown Agents" sa Svjetskom bankom i Me#unarodnim monetarnim fondom su mnogobrojni: "... Mi radimo na projektu Svjetske banke za reformu porezne administracije na Jamaici ...", navodi se u godinjem izvje!u za 1996., pa nastavlja "... Na predstavnik u Gvajani nastavio je pomagati Generalni uvozni program (General Import Programme) koji je zapo"ela Europska Unija i Program socijalnog utjecaja melioracija (Social Impact Amelioration programme) koji je zapo"ela Svjetska banka ...". "U Rumunjskoj smo, primjerice, okupili jedan broj konzorcija da rade na razvoju javnog i privatnog sektora ...". Tamo gdje se u suverenitet pojedine zemlje ne mijea izravno Me#unarodni monetarni fond to "ine organizacije poput "Crown Agents" za MMF i Svjetsku banku, oni izravno odre#uju na"in i vrstu promjena u gospodarskim sustavima pojedinih zemalja, te nadziru ili "ak provode (sudjeluju u provedbi) tih promjena. Sasvim je jasno da !e "Crown Agents" raditi za svoje izvore financija, a ne za "klijente", obzirom da se radi o koncentraciji kapitala mo!nih kompanija,
banaka i organizacija, poptuno je vidljivo da "Crown Agents" provode i organiziraju promjene u pojedinim zemljama po elji najueg kruga onih zemalja, kompanija i organizacija koje dre kapital u svijetu. Na taj na"in paralelnim podsustavom vlasti kapital svjetske mo!i manipulira pojedina nacionalna gospodarstva. "Crown Agents" kratko opisuju na"in utjecaja na vlade zemalja koji su im klijenti: "... Primjenjuju!i specijalno dizajnirana rjeenja informacijske tehnologije za programe carinskih i poreznih reformi, te naom ekspertizom unutarnjeg stanja i stratekog uklju"ivanja u upravljanje nacionalnim gospodarstvom, pomaemo osigurati da zemlje optimiziraju svoj porezni i financijski menadment ...". "Na me#unarodnoj financijskoj i bankarskoj koli u Moskvi dizajnirali smo i predstavili seriju te"ajeva za obuku u upravljanju sredstvima i trokovima, u skladu s vodiljama Svjetske banke, a to je bilo namjenjeno osoblju iz ruskih ministarstava i lokalnih konzultacijskih ku!a ...". "Nai ekonomisti su pomagali Izvozno - uvoznoj banci Japana u analizama poslovnog sektora u Indiji, kao dio pomo!i programu kreditiranja industrije u Indiji ...". "... Na ured u Washingtonu je nastavio raditi na zadacima savjetovanja u upravljanju u ime Svjetske banke i drugih donatora iz SAD-a ...". U jednom dijelu svojeg slubenog izvje!a predstavnici ove organizacije priznaju da su i svojevrsni financijski agenti za strane vlade i institucije, te ne kriju svoj izravni utjecaj na glavne nacionalne financijsko - monetarne institucije u pojedinim zemljama - klijentima. Oni na neki na"in pripreme teren za mjere i aktivnosti Me#unarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, ili su s druge strane financijski izvritelji tih institucija. "Crown Agents" tako#er slue i za pranje novca uske grupacije financijskih mo!nika u svijetu i to na na"in da oni plasiraju sredstva "Crown Agents" a onda ovi ili kroz robe ili kredite plasiraju ista sredstva vladama, sredinjim bankama, javnim i privatnim institucijama. Sjetimo se sadraja pekulacijskog memoranduma ranije u tekstu koji govori o tome da se posrednicima u procesu pekulacija kreditima i vrijednosnim papirima omogu!uje pretjerano boga!enje i gomilanje sredstava. "... Crown Agents Financial Services Limited je proirio svoje poslove tijekom godine. Osiguravao je pomo! sredinjim bankama, komercijalnim bankama i drugim financijskim institucijama, ali je bio i bankar vladinim tijelima i drugim javnim institucijama ...", dokazuju moju tezu sami izvjetaji "The Crown Agents" u dijelu koji se odnosi na njihovu banku "Crown Agents Financial Services Limited - CAFSL". Ta je banka financirala i promatra"e na izborima u Bosni i Hercegovini, za to je potpisala ugovor o financijskim uslugama sa Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Tako#er daju zemljama klijentima srednjero"ne i kratkoro"ne kredite za nabavu nunih dobara i opreme za javni i privatni sektor. Me#utim uvjetuju da se ta dobra i oprema nakon dobijenog kredita kupi od njihove kompanije nazvane "Crown Agents Services Limited - CASL". Tako#er
imaju i kompaniju koja isklju"ivo upravlja imovinom "Crown agents Asset Menagement Limited" koji je 1996. upravljao sredstvima vrijednim preko 1 milijardu ameri"kih dolara za preko osamdeset centralnih banaka, vlada, dobrotvornih organizacija i regionalnih organizacija. Jedan dio tih sredstava ulae se, vjerojatno, i u pekulacijske poslove koji su ranije opisani memorandumom "Azriel grupe", da bi zara#ivali na razlici provizije i kamata, dok drugi dio izravno investiraju ili plasiraju putem kredita. DSL-GLOBALNI VERC ORUJEM I TEHNOLOGIJAMA ZA MASOVNO UNITENJE Jedna od kompanija kojom se koriste, a koju smo i ranije spomenuli, je "Defence Systems Limited - DSL". DSL je osnovana 1981., a razvila se u "najve!eg svjetskog opskrbljiva"a specijaliziranim siguronosnim uslugama". Posluje i vodi operacije u najteim podru"jima na svijetu, a poti"e svoje klijente i priprema ih za siguran i u"inkovit rad u neprijateljskom i promjenjivom okruju. Vrlo je vjerojatno da je to organizacija putem koje se crnim kanalima omogu!uje interesna prodaja oruja i tehnika za ratovanje na tajnom svjetskom tritu, kako bi me#unarodni kapital mogao nadzirati i (ili) planirati odre#ene oruane sukobe, ili ih pak ravnoteom naoruavanja suprotstavljenih strana sprije"iti. Na popisu klijenata DSL nalaze se primjerice: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Australija, SAD, Francuska. Me#u posljednjim popisima klijenata DSL je onaj sa listom od 44 drave u svijetu. I Organizacija Ujedinjenih Naroda (UN) ubraja se me#u njihove klijente. Jedna od glavnih poslovnih zada!a DSL-a je pronalazak i primjena rijeenja za kompleksne siguronosne probleme u podru"jima visokog rizika. Zapoljavaju oko 4 000 ljudi, iz 30 razli"itih nacija svijeta i nudi svoje usluge u devet glavnih podru"ja: - sigurnost u rudarstvu i na naftnim poljima; - specijalne snage za "uvanje; - razminiranje i pohrana tekog naoruanja; - sigurnost linija komunikacije; - ljudski potencijali i logisti"ka potpora; - usluge osiguranja visokih rizika; - obuka i treniranje; - zatita tereta visoke vrijednosti; - istrage. DSL djeluje irom svijeta sa poslovnim ograncima u Washington-u (Ameri"ki obrambeni sistemi - US Defence Systems), Singapuru (DSL Security Asia), Kolumbija (DSC), Peru (DSP), Zair (USDS Zair), Juna Afrika (DSL Security Systems Africa), Moskva (Gorandel Trading) i u bivoj Jugoslaviji (sjedite u Sarajevu). DSL je samostalna kompanija sa dva glavna dioni"ara: "NatWest Ventures" i "Phoenix Fund Managers Limited". To su dvije financijske
institucije sa vrhunskim kredibilitetom. Ono to je znakovito je "injenica da DSL ima punu bankarsku potporu bankarskog sustava "Rothschilds" koji je jedan od dioni"ara ne samo organizacije "Crown Agents" nego i mnogih poduze!a u koncernu, ali i jedan od kreditora poslovnih operacija sustava "The Crown Agents". Tijekom 2000., "The Crown Agents" otvorili su i svoju prvu internet banku na malom oto"i!u dravi Sv. Helena, koja je smjetena daleko od obale June Afrike. Vlada te drave je prvi klijent banke u vlasnitvu "The Crown Agents"; "Crown Agents Financial Services Limited", koja je slubeno uvela aktivno internet bankarstvo. To moe zvu"ati kao prednost ukoliko se radi o dravi udaljenoj od kopna, me#utim, stvarna motivacija "The Crown Agents" je druga"ija. Slubenim uvo#enjem ovakvog bankarstva moe se danono!no nadzirati sve transakcije u toj dravici, sustav se lako moe zloupotrijebiti za pekulacije ili prekono!ne kredite. Da se radi o mogu!im pekulacijama i pranju novca govori i "injenica da je banka organizacije "The Crown Agents" velik broj vlastitih me#unarodnih transakcija preusmjerila upravo na ovu internet banku u dravi otoku Sv. Heleni. Moe se dogoditi da velika sredstva pojedinih Vlada, koja su povjerena na upravljanje ovoj organizaciji, budu transferirana na ebankarske ra"une, nakon "ega "Crown Agents" mogu manipulirati tim sredstvima, vriti fiktivne, pekulativne transakcije, daleko od o"iju javnosti, i ujedno uz pomo! kompjuterskog sustava sve drati pod stalnim nadzorom (to u klasi"nim bankarskim transakcijama nije mogu!e). Prilikom putanja u rad ovog sustava direktor banke "Crown Agents" za odnose s klijentima, Stuart Ponder, je izjavio: "... Na je cilj bio prona!i klijneta koji !e osigurati mogu!nosti odravanja i podrke elektronskom bankarstvu bez obzira na daljinu naih ostalih klijenata. Trebali smo sustav koji nam je mogao osigurati vie valutnu podrku, kako bismo bili u mogu!nosti vriti me#unarodna pla!anja ...". Kod ovakvih bankarskih transakcija nejasno je koja se zakonska regulativa potuje kod poslovanja, koja su pravila sgurnosti i nadzora poslovanja, te osiguranja uloenog novca. Sve to se moe pretpostaviti na temelju postoje!ih dokaza jest da se radi o operaciji koja je vrlo sli"na financijskom inenjeringu u Hrvatskoj. SORO SUDJELOVAO U IZGRADNJI GLOBALNOG FINANCIJSKOG SUSTAVA TEMELJENOG NA PEKULACIJAMA I jedan od najve!ih svjetskih donatora, ili kako ga drugi nazivaju megaspekulator, George Soro, opisao je proces nastajanja novog bankarstva potpuno oslonjenog na tehnologiju manipulacija pekulacijama: Ulaga"i se na bankovne dionice naprosto nisu obazirali. Tada se, me#utim, po"ela pojavljivati nova sorta bankara, ljudi obrazovanih u poslovnim kolama, koji su razmiljali u kategorijama netto profita. Uvedeni su financijski instrumenti nove vrste. Neke su se banke svojim kapitalom po"ele sluiti mnogo agresivnije,
pokazuju!i pritom vrlo dojmljivu sposobnost zara#ivanja. Bankovne su se dionice, me#utim, prodavale po nominalnoj cijeni ili cijeni tek malo vioj od nje. Analiti"ari su bili svjesni njihove relativne potcijenjenosti, ali su ve! bili izgubili svaku nadu da bi se to dalo ispraviti. Pa ipak mnoge su banke ve! bile dosegle to"ku u kojoj su ih, prema standardima tog vremena, ve! po"ele tititi granice financijske podloge. Ako su eljele i dalje rasti, morale su skupiti dodatni dioni"ki kapital. To je bio kontekst u kojem je First National City Bank priredila ve"eru za analiti"are vrijednosnih papira to je bio ne"uven doga#aj u svijetu bankarstva. Ta je ve"era ozna"ila kraj mrtvila to su ga koncem 1930 ih nametnuli bankama. Ja sam nisam bio pozvan, ali me je to potaklo da objavim izvjetaj u kojem sam preporu"io stvaranje buketa agresivnije vo#enih banaka. I doista, godine 1972. bankovne su dionice napravile lijep skok pa smo na naem buketu digli nekih 50 postotaka . Upravo je Soro najavio da !e me#unarodne financijsko monetarne institucije prije ili kasnije pribje!i laboratorijskoj metodi dokazivanja svojih pekulacijskih, ekonomskih teorija. On sam bio je u tome pionir: u to doba bio sam posve zaokupljen nastojanjem da na financijskim tritima zaradim to vie novca. Financijskim sam se tritem posluio kao laboratorijem za ispitivanje svojih ideja. Rezultati su bili prili"no ohrabruju!i: tisu!a dolara uloena u moju zakladu, Quantum Fond prilikom njegova osnivanja 1969., do danas je narasla na vie od pola milijuna dolara .... Drutvene politi"ke i ekonomske promjene u Isto"noj i Srednjoj Europi najmo!nije zemlje svjetskog poretka iskoristile su kako bi na ovim prostorima (gdje se nalazi i Hrvatska) uspostavili globalni financijsko monetarni laboratorij, gdje !e mo!i u praksi ispitivati u"inkovitost teorija me#unarodnog financijskog sustava. Da je tomu tako Soros svjedo"i i na primjeru bive. Iz njegove ocjene s po"etka 90 ih godina prolog stolje!a proizlazi "vrsto o"ekivanje stabilizacije Jugoslavije, kako bi se zbog globalne ekonomske ravnotee sprije"ilo nastajanje nacionalnih drava: Slu"aj Jugoslavije je posebno zanimljiv. Unato" tome to su nacionalni rivaliteti tu zemlju doveli na rub sloma, radikalni program stabilizacije novca, koji je uveden istog dana kad i u Poljskoj 1. sije"nja 1990. po"eo je mijenjati politi"ki krajolik. Taj je program uvelike paralelan s poljskim, a polu"io je ve!i po"etni uspjeh. Sredinom godine ljudi su opet po"eli misliti u kategorijama Jugoslavije, a savezni premijer Ante Markovi! se namjeravao kandidirati na saveznim izborima kao nekomunist . GLOBALNI FINANCIJSKO-MONETARNI EKSPERIMENT Vrlo jasno treba re!i da ekonomsko unitavanje novonastalih drava na prostoru bive Jugoslavije nije bilo slu"ajno. Bio je to sastavni dio globalnog financijsko monetarnog eksperimenta koji Soro djelimi"no i priznaje na drugim primjerima: Ljudi mnogo pri"aju o privatizaciji, ali sam ja osobno doao do
zaklju"ka da je besplodno "ekati na privatizaciju da ona rijei problem. U ovom je trenutku zapravo potrebno dravnim poduze!ima nametnuti trinu disciplinu. Ste"ajeva prakti"ki nije bilo. Kad bi gubitai bili otjerani u likvidaciju, i radna snaga i ostali resursi postali bi ponovno raspoloivi. Tad bi se mogla ubaciti zapadna poduze!a i uposliti jeftinu (op. u ovom slu"aju) poljsku radnu snagu za snabdijevanje zapadnih trita Eto gdje bi u igru trebalo ubaciti dravnu pomo! zapadnih zemalja . Ako paljivo analiziramo ove Soroseve rije"i, prepoznat !emo od slova do slova obrazac ponaanja hrvatske Vlade koju vode Ra"an i Lini!. Ne "udi to oni postupaju po obrascima Georga Soroa, jer je upravo mrea njegovih zaklada izdano financijski i materijalno pomagala dolazak na vlast koalicije pod Ra"anovim vodstvom. Naravno, u ime onih koje predstavlja, Soros danas, zajedno s MMF-om i Svjetskom bankom od hrvatske Vlade trai ekonomske protuusluge, koje dugoro"no tete hrvatskom gospodarstvu. U tom kontekstu treba shvatiti i pristajanje hrvatske Vlade na svrstavanje Hrvatske me#u zemlje Jugoistoka Europe. Tu je ideju cjelovite ekonomske regije prvi promovirao upravo Soro, krajem osamdesetih i po"etkom devedesetih godina prolog stolje!a. Sad je na Zapadu red da u tom pogledu pokae sposobnost vo#enja te da s Isto"nom Europom postupa kao s cjelovitom regijom, a ne kao s odvojenim zemljama , kae Soro, te nastavlja: Mogu!a je i alternativa, ali je za nju potrebna zapadna pomo!. Svojevrsna Isto"noeuropska platna unija, koju bi dotirao Zapad, mogla bi pribaviti mehanizam za prijelaz od neekonomske k trino orijentiranoj trgovini izme#u zemalja Kao to sam to zamislio 1990., trgovina bi se odvijala posredstvom lokalnih moneta; samo bi se razlike pokrivale dolarima Zapadne zemlje bi preuzele ulogu bankara i jamca provedbe "itavog plana. Postavila bi se ograni"enja na kredit deficitarnim zemljama, a ljekoviti postupci bili bi propisani znatno prije no to bi se do te granice dolo. Me#u te postupke ubrojili bismo devalvaciju i politiku skupog novca . Ova ideja je osnova dananje njema"ke ideje Gospodarske unije zapadnog Balkana, ili svrstavanja Hrvatske me#u sedam zemalja Jugoistoka Europe prema kojima MMF, Svjetska banka, Europska unija imaju jedinstveno postupanje, kriterije i politiku. Hrvatska Vlada provodi politiku stranih centara geoekonomske mo!i. Soros je samo ambasador sive diplomacije globalizacijskog kapitala i ekonomskih mo!nika iza ideje Novog svjetskog poretka. Sam za sebe kae da je dravnik bez drave. Soro je jo po"etkom devedesetih godina prolog stolje!a osmislio strategiju prema novom geoekonomskom krajoliku Isto"ne Europe: Moj je novi cilj uspostavljanje, na njegovu mjestu (op. misli se na komunisti"ki sustav), otvorenog drutva. To !e biti mnogo tee posti!i. Konstrukcija je uvijek tea od destrukcije i mnogo manje zabavna. Ta zada!a daleko nadilazi moje snage; sretna je okolnost to na poslu njezina ostvarenja nisam sam. Pomaganje Isto"noj Europi postalo je mo!nom industrijskom granom. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje uivamo komparativne prednosti
. Manipulacija vladama postalo je alatom industrije ameri"kog nacionalnog interesa, stvaranje uvjeta za manipulaciju vladama Soros otvoreno naziva mo!nom industrijskom granom. Trenutni ekonomski poloaj Hrvatske je proizvod i te industrije. Da je to tako Soro potvr#uje na primjeru Ma#arske: Daju!i male stipendije ljudima koji su radili u dravnim institucijama, omogu!ili smo im da rade ono to sami ele, a ne to eli drava. A daju!i ina"e nedostupne dolare u zamjenu za ma#arsku monetu, mogli smo djelovati subverzivno i u samim institucijama . STRATEKI CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE MMF-a Strateki ciljevi ekonomske politike MMF-a sa katastrofalnim posljedicama za zemlje u tranziciji su: - servisiranje stranog duga; - fiskalna otrina; - redukcija ili eliminacija trinih tarifa bez obzira na nacionalne ekonomije, proizvodnju ili me#unarodna suparnitva; - privatizacija ili likvidacija infrastrukture i industrije u vlasnitvu drave. To su sve na"ela na kojima se temelji MMF-ova tzv. "ok terapija". U svojem govoru na godinjem skupu Svjetske banke u Hong Kongu, Kina, u rujnu 1997., Malezijski premijer dr. Mahatir Bin Mohamad prvi je optuio MMF i Svjetsku banku (World Bank) za "manipuliranu svjetsku krizu", govore!i o krizi ekonomija azijskih zemalja. Kao "elnik jedne od vlada "lanica MMF-a na primjeru krize u Meksiku i Maleziji optuio je MMF i Svjetsku banku: "... Sad znamo zato je bilo odlu"eno da !e Malezija zavriti kao Meksiko. Znamo da je "ak i ekonomski slom u Meksiku bio manipuliran i planiran, kao to i ekonomije drugih zemalja mogu uskoro biti manipulirne i prisiljene u propast od strane velikih menadera Fonda, koji su najednom postali oni koji odlu"uju tko !e ekonomski napredovati a tko ne!e ...". Naruavanje i mijeanje MMF-a i Svjetske banke u suverenitet zemlje i naroda premijer Malezije je dokazao iz vlastitog iskustva: "... Nare#eno nam je da moramo dozvoliti da se naim novcem trguje i izvan nae zemlje, nare#eno nam je da dozvolimo kratkoro"ne prodaje, "ak da dozvolimo ozakonjenje trgovine posu#enim dionicama. Nare#eno nam je da dozvolimo pekulacije. U"inili smo sve to nam je nare#eno. Ali nam je re"eno da nismo u"inili dovoljno. Nare#eno nam je da usporimo na rast, re"eno nam je da se tako ne!emo odrati, da je to loe za nas, da !emo se pregrijati. Nare#eno nam je da se ne ulae u velike projekte, tako zvane "mega - projekte", "ak ako oni samo osiguravaju nunu infrastrukturu koja nam je bila potrebna. A naravno, na kraju nam je re"eno da ako ne osiguramo potrebnu infrastrukturu ne!emo ostvariti rast. Stvarno, prili"no zbunjuju!e ...".
Upravo svjedo"enje iz govora dr. Mahatira govori o tomu na koji na"in svjetski korporacijski financijski mo!nici iz svojih carstava izgra#enih u papirnatim financijskim pekulacijama u zemljama "lanicama MMF-a, kontroliraju i interesno odre#uju razinu razvoja ili pak ekonomsku propast pojedine zemlje "lanice. Pri tomu se slue ucjenama stranim kreditima pojedine zemlje "ije je pla!anje dospjelo, kreditima koje pojedina zemlja tek treba dobiti, preporukama za strane investicije u pojedinu zemlju, uklju"enjem pojedine zemlje u globalne infrastrukturne i energetske planove. Krug je potpuno zatvoren. Kao to je rekao malezijski premijer zemlja "lanica mora pristati na sve. GLOBALNA MO& MULTINACIONALNIH KORPORACIJA Visoki dunosnici i ekonomisti MMF-a i Svjetske banke posljednjih nekoliko godina bili su usmjereni na izradu stratekih dokumenata koji !e utvrditi tehnologiju desuverenizacije novonastalih drava u srednjoj i isto"noj Europi. Studija Ameri"kig instituta za politi"ka istraivanja, projekta Globalne ekonomije pod nazivom Top 200 uspon korporacijske globalne mo!i, autora Sarah Anderson i Johna Cavanagha (bivi me#unarodni ekonomist pri Konferenciji o trgovini i razvoju UN-a i direktor Instituta za politi"ka istraivanja), koja je bila pod embargom objavljivanja do prosinca 2000., dokazuje teze koje je iznio malezijski premijer o korporacijskom upavljanju procesima globalizacije. Nalazi ove radne skupine vrlo mjerodavnih me#unarodnih stru"njaka u potpunosti razotkrivaju skrivene namjere projekta globalizacije. Od stotinu najve!ih ekonomija u svijetu pedeset i jedna su korporacije, a samo "etrdeset i devet drave. Promet i ekonomska mo! vode!ih dvjesto korporacija u svijetu raste brom stopom rasta nego cjelokupna globalna ekonomska aktivnost, njihov je promet ve!i od prometa svih drava svijeta zajedno osim vode!ih deset zemalja poretka (koje su i najja"e zemlje MMF-a i Svjetske banke, te zemlje u kojima je koncentrirano vlasnitvo najve!ih dvjesto korporacija u svijetu), njihov je promet osamnaest puta ve!i od godinjeg prihoda 1,2 milijarde ljudi. Izme#u 1983. i 1999., profit vode!ih dvjesto korporacija je narastao za 362,4 %, dok je broj ljudi koje u istom vremenu zapoljavaju narastao samo za 14,4 %. Me#u dvjesto najve!ih svjetskih korporacija SAD imaju najve!i udjel od 82 korporacije (41 %), a Japan je na drugom mjestu sa samo 41 korporacijom, slijede Njema"ka sa 20 i Francuska sa 17 korporacija. Od ameri"kih globalnih korporacija 44 nisu platile ukupan iznos od 35 % poreza na dobit od 1996. 1998., dok sedam poduze!a nije platilo nikakve poreze 1998., i to su: Texaco, Chevron, PepsiCo, Enron, Worldcom, McKesson i najve!a svjetska korporacija General Motors. Kako bi se usporedila globalna ekonomska mo! korporacija nad nacionalnim dravama moemo navesti podatke: trenutno je korporacija General Motors ekonomski ve!a od Danske, DaimlerChrysler je
ve!a od Poljske, Royal Dutch/Shell je ve!i od Venecuele, IBM je ve!i od Singapura i Sony je ve!i od Pakistana. Financijska mo! najve!ih dvjesto korporacija u 1999. je bila ve!a od bruto drutvenog proizvoda 182 zemlje svijeta zajedno. Svojom iznimnom financijskom mo!i utje"u na centre politi"kog odlu"ivanja u nacionalnim vladama, samo tijekom 2000., za izborne kampanje 82 ameri"ke korporacije donirale su preko 33 milijuna dolara slubeno, dok se iznos izravnih donacija u gotovini ne zna (engl. soft money donations). O$UVANJE GLOBALNE KORPORACIJSKE MO&I Briga Svjetske banke i MMF-a za odranje trenutnog svjetskog financijsko monetarnog sustava je upravo usmjerena na o"uvanje korporacijske globalizacijske mo!i. To dokazuju dokumenti "iji su autori najuvaeniji stru"njaci i slubenici Svjetske banke pod nazivom (op. dokumente objavljujem u cijelosti u prilogu knjige): Korporacijski rizik u svijetu (autori: Stijn Claessens, Simeon Djankov, Tatiana Nenova), Upravljanje rizicima protoka kapitala (autor: Mansoor Dailami), Financijska otvorenost, demokracija i politika redistribucije (autor: Mansoor Dailami), Globalizacija i nacionalni razvoj (autor: Andres Solimano), Bankarski sustavi u svijetu: da li regulacija i vlasnitvo utje"u na poslovanje i stabilnost? (autori: James R. Barth, Gerard Caprio Jr., Ross Levine), Nove prilike i izazovi globalizacije (autori: Radna skupina Svjetske banke za male zemlje, dokument izdvojen iz dokumenta Male drave: u susret izazovima globalne ekonomije). U dokumentu Globalizacija i nacionalni razvoj kao jedan od vode!ih ciljeva globalizacije stru"njak Svjetske banke navodi: Globalizacija je poput sile za discipliniranje vlada koje poduzimaju neodrive ekonomske politike , naravno kriterije odrivosti ekonomskih politika postavljaju MMF i Svjetska banka, koji su pod utjecajem SAD-a i 200 najve!ih multinacionalnih korporacija, stoga su i politike koje se name!u kroz uvjetovanje tehni"ke pomo!i i kredita MMF-a i Svjetske banke, zapravo, mehanizam ostvarivanja interesa tih korporacija. Kao jedan od ciljeva globalizacije u ovom dokumentu autor izravno spominje i smanjenje broja kulturnih razli"itosti u svijetu, kao i nacionalnih identiteta, za to !e, priznaje Solimano, ipak trebati neko vrijeme ekonomske, socijalne, politi"ke, institucionalne asimilacije u novom globalizacijskom poretku. Kao jedan od glavnih mehanizama globalizacije i integracija u institucije svjetskog poretka upravo se name!e smanjena uloga nacionalnih vlada u vo#enju autonomne ekonomske politike, taj dio ekonomskog suvereniteta nacionalna vlada imperativno prenosi na institucije globalizacije prema projektu Svjetske banke. Te se institucije u ovom projektu naziva agentima koji provode mandate nacionalnih vlada. Naravno, ti se mandati
odre#uju i filtriraju kroz birokratske strukture regionalnih i globalnih institucija , kae se u dokumentu. STANDARDI REFORMA NACIONALNIH BANKARSKIH SUSTAVA S druge strane u dokumentu Globalizacija i izazovi za zemlje u razvoju Svjetska banka postavlja standarde reformi nacionalnih bankarskih sustava i to na na"in da se nacionalno zakonodavstvo u regulaciji bankarskog sustava prilagodi zakonodavstvima zemalja iz kojih dolaze banke u stranom vlasnitvu na prostoru jedne drave, "ime se zapravo eli otvoriti prostor za nesmetan odljev kapitala iz zemlje: Pove!anom prisutno!u i ja"anjem uloge stranih banaka, zemlja moe uvesti najbolju praksu, unijeti vie konkurencije u bankarski sektor, i prilagoditi vlastite zakone zakonima koji se provode u mati"nim zemljama banaka investitora . Kao neke od najvanijih "imbenika politike nacionalnih vlada u procesima globalizacije Svjetska banka u ovom dokumentu navodi: Porast trgovine, slobodan protok kapitala i financijske mogu!nosti zemlje, migracije (op. slobodan protok visoko obrazovane radne snage), informacijske tehnologije i Web, rasprostranjenost koritenja novih tehnologija i nastavlja svi dijelovi svijeta su pod utjecajem globalizacije kroz te "imbenike. Da je to doista tako potvrdili su mi nedavno i dokumenti koje Vlada Hrvatske u tajnosti "uva i skriva po ministarstvima, a koji sadre direktne naredbe hrvatskoj Vladi od strane MMF-a i Svjetske banke to moraju u"initi u upravljanju Republikom Hrvatskom (dokumentaciju sam dobio usluno!u biveg djelatnika Hrvatske narodne banke - HNB). U uvodu samog dokumenta stoji klauzula o tajnosti: "Sadraj ovog izvje!a sadri tehni"ke savjete i preporuke osoblja MMF-a koji su dani vlastima drave "lanice na njihov zahtjev za tehni"kom pomo!i. Izvje!e je klasificirano kao STROGO POVJERLJIVO" prema Op!oj administrativnoj odredbi br. 35 MMF-ovog administrativnog priru"nika. Izvje!e u cijelosti ili njegovi dijelovi ili saeci, ne smije biti priop!eno ili objavljeno bilo kojoj neovlatenoj strani ili citirano u drugim dokumentima bez pismenog odobrenja Direkcije za pitanja monetarne i te"ajne politike odgovaraju!ih vlasti ili Izvrnog diektora drave "lanice o kojoj se radi". Za nas gra#ane koji smo nositelji suvereniteta drave ovo je izvje!e potpuno tajno, a sadri upute o naim sudbinama. Izvje!e pod naslovom "ULOGA HNB-a, ZAKON O HNB, ZAKON O BANKAMA, INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE, UPRAVLJANJE PRI$UVAMA, UPRAVLJANJE DUGOM I TRITA NOVCA" sastavila je skupina u sastavu: Warren Coats (voditelj), David Woo, Simon Gray (Bank of England), Duncan Last (FAD), Henry Schiffman (umirovljenik MMF-a) i Barry Topf (Bank of Izrael) tijekom lipnja 2000. (op. navedeni dokumenti nalaze se u prilogu knjige).
TAJNI PROJEKT MMF-a ZA HRVATSKU Dokumenti koje sam naveo, a hrvatska Vlada i MMF ih klasificirali kao strogo povjerljive sadre upravo upute, odnosno naredbe o kakvima govori malezijski premijer dr. Mahatir. Na drugoj stranici tog dokumenta upu!enog Hrvatskoj vladi MMF-ovi stru"njaci ocjenjuju stanje u Hrvatskoj kratko i jezgrovito: "... Fiskalni deficiti su na neodrivo visokim razinama. Hrvatska je na pragu velikih obe!anja i visokih rizika. ...". Tajni dokumenti sadre i dokaz ranijih naredbi MMF-a hrvatskoj Vladi vezano uz reforme platnog sustava u zemlji i uvo#enja klirinkog sustava pla!anja: "... Misija (op: misli se na radnu skupinu MMF-a) je sa zadovoljstvom zabiljeila napredak postignut prema ostvarivanju klirinkog sustava za pla!anja. Misija je tako#er zabiljeila pripreme koje se poduzimaju za preseljenje ra"una iz ZAP-a u banke. Misija je, me#utim, skrenula panju na ire implikacije ovog preseljenja, posebice na restrukturiranje ZAP-a (koji !e izgubiti zna"ajan dio svojih poslova), potrebu rjeavanja poslova vezanih za oporezivanje i statistiku koje trenuta"no obavlja ZAP na osnovu podataka o iro ra"unima pravnih i fizi"kih osoba i cjelokupno pitanje ra"una op!e drave. (op: slijede!e pie podebljano naglaenim slovima) Misija je preporu"ila hitno osnivanje tripartitne radne skupine (Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, ZAP) koja bi bila zaduena za planiranje i provedbu ove reforme. Ranije navedena pitanja upravljanja dugom i gotovinom, programiranja likvidnosti i reforme platnog sustava, predo"uju neka od podru"ja na kojima suradnja i koordinacija izme#u Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke mogu pove!ati njihovu u"inkovitost poslovanja. (op: ponovno podebljana slova) Misija je preporu"ila formaliziranje visoke razine koordinacije u obliku koordinacijskog odbora koji bi se sastajao jedanput mjese"no i sugerirala da se moe vie u"initi da bi se produbilo me#usobno razumijevanje. Misija je pripremila nacrt uvjeta poslovnog odnosa (engl. Terms of reference, TEM) za Koordinacijski odbor. ...". Preseljenje ra"una i poslovanja iz Zavoda za platni promet (ZAP) u poslovne banke u uvjetima u kojima se nalazi hrvatsko gospodarstvo moe predstavljati visoko rizi"nu operaciju. Na taj na"in preko poslovnih banaka MMF Svjetska banka (i preko HNB-a) u svakom trenutku imaju puni uvid i kontrolu nad financijskim stanjem u zemlji, potpuno je olakana manipulacija financijskog sloma, nadzor, usmjeravanje i manipulacija trita novca i kapitala, to je opasno za zemlju u ovom trenutku. Iz ovih razloga MMF i pouruje hrvatsku Vladu na uvo#enje klirinkog sustava pla!anja, pa "ak i arbitrira u osnivanju koordinacije kako bi se smi proces to prije dovrio.
Na"in rada triju vode!ih monetarnih institucija u zemlji "lanici (Hrvatskoj) odre#uje upravo "strana" institucija u obliku MMF-a. Upravo ta "injenica dokazuje da bitne naputke u financijsko monetarnom upravljanju dravom Vlada prima iz izvandravne institucije kakva je MMF. Takvi slu"ajevi dokazuju nadnarodni i naddravni suverenitet MMF-a nad hrvatskom Vladom. Ne elim pri tomu ocjenjivati reforme i naredbe koje dolaze iz MMF-a, ve! naglasiti da su planirane i provedene po naredbama "iz vana". To je potpuno suprotno dojmu koji Vlada eli ostaviti pred gra#anima: kako sama planira razvojnu, financijsku i monetarnu budu!nost zemlje. Kada to postane uobi"ajenom praksom, MMF moe izmanipulirati gospodarski slom zemlje u roku od nekoliko sati. Vlada koja za takav slu"aj nije spremna i nema posebnog "Kriznog plana" pretvorit !e se u sustav kaosa koji !e jedini izlaz vidjeti u daljnjem zaduivanju drave kod MMF-a i Svjetske banke. Prezaduenost drava kako bi se potpuno kontrolirao njihov gospodarski rast i razvoj time i utjecaj na me#unarodna gospodarska kretanja je glavna okosnica rada Me#unarodnog monetarnog fonda (MMF). Cilj je kontrolirani kaos u gospodarstvima zemalja u razvoju i onima u tranziciji. Upravo su te zemlje najizloenije slobodnom tritu pekulativnim vrijednostima. U dokumentu se dalje navodi ocjena koja potpuno dovodi u pitanje slubena izvje!a Vlade RH: "... Misija Europske unije u oujku i travnju zaklju"ila je, me#utim, da je fiskalna situacija znatno tea no to bi se moglo u"initi iz nacionalnog prikazivanja podataka, uz manjak dravnog prora"una ve!i od 8 posto i javni dug koji premauje 50 posto BDP-a. vlasti su pokazale zanimanje za po"etak primjene MMF-ovog programa ...". HRVATSKA BANKARSKA SVJETSKOJ BANCI KRIZA PROJEKTIRANA U MMF-u I
Ipak slijede!a ocjena navodi nas izravno na sumnju kako je bankovna kriza u Hrvatskoj, koja se protezala od 1995. - 1998., izravno planirana i manipulirana iz centara mo!i u MMF-u i Svjetskoj banci kako bi se prisililo hrvatsku vlast na prodaju doma!ih banaka sa svim njihovim plasmanima, komitentima, nekretninama i hipotekama u vlasnitvo stranaca, stranih banaka i nov"arskih institucija. Iako je to posredno zahtijevano od hrvatske Vlade tijekom zadnjih desetak godina do potpunog sloma hrvatskog bankarskog sustava Hrvatska nije bila voljna ve!insko vlasnitvo svojih banaka prepustiti strancima, ali je nakon manipulirane financijske krize Vlada bila prisiljena to u"initi. O tomu dokument MMF-a govori u pozitivnom svjetlu: "... Nakon dvije godine druge bankovne krize tijekom koje se broj banaka smanjio sa 60 na 45, "ini se da se situacija u financijskom sektoru stabilizirala. Prva je bankovna kriza u razdoblju od 1995. 96., rezultirala time da je Agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka preuzela "etiri od pet najve!ih banaka u Hrvatskoj. Nakon to je Slavonska
banka prodana 1998., dvije od tih banaka, Privredna banka Zagreb i Splitska banka prodane su ove godine, a o"ekuje se da !e prodaja Rije"ke banke biti dovrena tijekom ljeta. Jo su dvije banke ule u program sanacije 1998. i 1999., Dubrova"ka banka i Croatia banka. O"ekuje se da !e te dvije banke biti prodane prije kraja godine ...". Pri tomu ne smijemo zaboraviti da su bankovnom krizom u Hrvatskoj i na"inom njezina rjeavanja ote!eni gra#ani Hrvatske koji su svoj novac povjerili posrnulim bankama, ali i mali dioni"ari tih banaka, "ije je vlasnitvo jednostrano poniteno od strane drave. Tu se, naime, dogodila tiha nacionalizacija vlasnitva. Nitko od vlasnika dionica tih banaka do danas nije obete!en, bez obzira to neki (kao primjerice dioni"ari PBZ i nekih drugih) vode viegodinje sudske sporove za naknadu vrijednosti oduzetih (ponitenih) dionica. Time je ozbiljno bila naruena gospodarsko pravna stabilnost sustava. Jedan od klju"nih zahtjeva MMF-a hrvatskim vlastima je potpuna neovisnost upravljanja monetarnom politikom zemlje koja bi trebala pripasti Hrvatskoj narodnoj banci. Iza tog zahtjeva stoji htijenje MMF-a da ubudu!e u odre#enim odlukama i dugoro"nim monetarno financijskim planiranjima, u upravljanju pri"uvama i dugom, moe mimoi!i Vladu utjecati izravno isklju"ivo na "elne ljude HNB-a. MMF eli olakati sebi manipulaciju monetarnim sustavom Hrvatske. U tom smislu se ovaj dokument MMF-a uputa u ocjene: "... Nezavisnost HNB-a nedavno je bila napadnuta. Vo#a jedne od regionalnih stranaka u novoj koalicijskoj Vladi zatraio je smjenjivanje Guvernera Hrvatske narodne banke (HNB-a) zbog njegovog na"ina rjeavanja bankovne krize. Zbog toga su, nakon to je Sabor odlu"io da ne!e usvojiti Godinje izvje!e HNB-a za 1998. i 1999. i Financijski plan za 2000., "lanovi Savjeta HNB-a, uklju"uju!i i Guvernera, "stavili mandate na raspolaganje Saboru. Ti su doga#aji izazvali ozbiljna pitanja o adekvatnosti Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci za o"uvanje nezavisnosti HNB-a. osim toga, nova Vlada jo uvijek trai svoj put obzirom na organizaciju i poslove upravljanja, kao i primjereno mjesto HNB-a u toj strukturi ...". Jedan od primjera ozakonjenja pekulacija unutar institucija koje upravljaju monetarnim sustavom zemlje jest i slijede!a preporuka MMF-a hrvatskoj Vladi: "... Kako bi Ministarstvo financija dobilo primjereni financijski poticaj da svoju gotovinu dri kod HNB-a i da njome primjereno upravlja (npr. izme#u oro"enih depozita i depozitnog novca), Misija je predloila da se Zakonom o sredinjoj banci propie da HNB mora pla!ati trine kamate na depozite drave ...". Radi se zapravo o "istoj pekulaciji u kojoj !e drava derivativnim putem fiktivnim kamatama na vlastita sredstva pove!avati iznose sredstava na svojim ra"unima, iako stvarnog pove!anja iznosa ivog novca po toj osnovi uop!e ne!e biti. Kada se odnos stvarnog depozita ivog novca drave kod HNB-a i fiktivnih kamata nakupljenih obra"unavanjem nepostoje!eg novca ukama!enih dravnih sredstava prekomjerno uve!a monetarno financijski sustav zemlje sruit !e se
poput kule od karata, moemo to slobodno nazvati "sindromom kule od karata" koji !e potpuno uruiti hrvatsko gospodarstvo. Da bi se pokrio gubitak nastao takvim ukama!ivanjem na ra"unima drave, MMF i Svjetska banka ponuditi !e kreditne aranmane kojima !e zaokruiti svoju kontrolu nad hrvatskim gospodarstvom. To moemo nazvati "financijsko - monetarnim protektoratom" MMF-a nad Hrvatskom kao izravnom posljedicom "sindroma kule od karata". Takav pekulativni manevar nad Hrvatskom potvr#uju i daljnji planovi MMF-a izre"eni u tajnom dokumentu: "... U skladu s najboljim praksama i obvezama "lanstva u EU, sredinjoj banci ne bi trebalo biti dozvoljeno da izravno kreditira dravu. Nacrt zakona o sredinjoj banci koji je predloila Misija (op:misli se na MMF) sadri to ograni"enje, ali dozvoljava HNB-u da za potrebe monetarne politike kupuje i prodaje dravne vrijednosnice na sekundarnom tritu ...". Ovo posljednje moglo bi ozbiljno naruiti makroekonomsku stabilnost zemlje. Kupovanje i prodaja dravnih vrijednosnica i nije nita drugo do kreditiranje drave. Vrijednosnica ima svoju vrijednost prema kojoj je njen izdava" (u ovom slu"aju drava) obvezan, odnosno tu vrijednost drava u odre#enom vremenu i pod odre#enim uvjetima i kamatom, jam"i kupcu vrijednosnice. Me#utim prodaja vrijednosnica omogu!uje ire pekulacije, manipulacije i zloupotrebe nego to je to mogu!e izravnim kreditiranjem. MMF je tijekom godina ustrojio crno trite vrijednosnicama, na kojem se uz zalog vrijednosnica i njihovo prenoenje na tre!e osobe ispla!uju ogromni nov"ani gotovinski iznosi. Dio tih poslova svojevremeno se obavljao i kroz Dravne robne rezerve SAD-a. Na taj na"in dolazi do iscrpljivanja vrijednosti nacionalne valute "ija se (ne)stabilnost odrava prodajom vrijednosnica na na"in sadran u dokumentu MMF-a. Me#unarodni monetarni fond je u slu"aju Hrvatske izravno odlu"io sprije"iti mogu!nost da "ak i Hrvatski sabor kao predstavni"ko tijelo gra#ana, time i glavni predstavnik suvereniteta zemlje, moe utjecati na odluke HNB-a po naredbama MMF-a. Takav prijedlog smanjenja utjecaja Hrvatskog sabora u radnim komentarima HNB-a komentirali su kratko "O.K.!". Radi se o slijede!em: "... Nacrt Zakona koji je Misija (op: misli se na MMF) predloila obvezuje HNB da objavljuje svoje ciljeve i planove monetarne politike za slijede!u godinu kao i vlastitu procjenu uspjenosti svojeg poslovanja tijekom prethodne godine u odnosu na ciljeve zacrtane godinu dana ranije. Ti bi dokumenti trebali biti objavljeni, a ne izravno izloeni Saboru (iako bi HNB bio obvezan o njima raspravljati sa Saborom) kako bi se zatitila nezavisnost HNB-a od bilo kakvog rizika da Sabor pokua modificirati ili utjecati na HNB-ve planove monetarne politike ...". U ovom slu"aju MMF potpuno protuzakonito kriom preko hrvatske Vlade predlae zakone Hrvatskom saboru i jo nare#uje da Sabor ne smije imati nikakvog utjecaja na kreiranje monetarne politike zemlje. MMF eli osigurati svoju poziciju u kojoj !e svakog trenutka HNB-u mo!i narediti ovakvim tajnim naputcima to !e i kada u"initi. Hrvatskoj se vlasti na taj na"in oduzimaju sve poluge kontrole nad monetarnom politikom, a sve
instrumente kontrole potpuno zakulisno preuzima MMF. Ovim "inom nitko unutar hrvatskih vlasti ne!e mo!i nadzirati financijsko - monetarnu budu!nost zemlje, instrumenti kontrole nalaziti !e se izvan Hrvatske, i koristiti !e se protivno interesima razvoja Hrvatske. Ovo je, zapravo, proces izdvajanja financijskog suvereniteta od dravno-narodnog suvereniteta, ili financijsko monetarna desuverenizacija drave. To je to"ka s koje za nacionalno gospodarstvo nema povratka osim udarca u dno financijsko - gospodarskog sloma: to"ka udara. MMF PISAO NOVI ZAKON O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI U skladu s nastojanjem da se postigne financijsko - monetarna desuverenizacija drave, MMF je i predloio hrvatskoj Vladi kako bi trebao izgledati novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci: "... Kako bi HNB-u omogu!io da ostvari svoj primarni cilj stabilnosti cijena, nacrt Zakona o HNB-u odre#uje da je jedino HNB odgovoran za formuliranje, usvajanje i provedbu monetarne politike. Iskustvo potvr#uje da je sredinja banka koja je nezavisna od politi"kog utjecaja u formuliranju i provedbi monetarne politike, u"inkovitija i uspjenija u postizanju cilja stabilnosti cijena od sredinje banke koja nema tu nezavisnost ...". Podri li hrvatska Vlada (a trenutno to namjerava) ovakav Zakon Ustavni sud bi ga trebao staviti izvan snage zbog grubog krenja Ustava RH. Sabor mora odrati kontrolu nad HNB-om, niti jedna institucija hrvatske drave ne bi smjela mo!i samostalno bez nadzora i utjecaja Sabora kreirati i provoditi financijsko monetarnu politiku zemlje. Pojednostavljeno do krajnosti ovu situaciju moemo slikovito objasniti na sljede!i na"in. $ovjek zaradi svoju pla!u, ima nov"anik u kojem "uva svoje novce, ali ne smije odlu"iti to !e s tim novcima jer postoji neki tre!i "ovjek koji !e mu bolje objasniti kako i na to potroiti taj novac. MMF pri tomu zna to "ini: oduzima mogu!nost narodu jedne zemlje da sam upravlja svojim gospodarskim resursima. Taj postupak otvara MMF-ovo trgovanje pekulacijama i derivatima financijske prirode. O posljedicama takve MMF-ove politike prema njegovoj zemlji Malezijski premijer dr. Mahatir vrlo kratko kae: "... U slu"aju Malezije, naa je valuta devalvirala 20 posto. To zna" i da smo mi, svi uklju"uju!i i Vladu izgubili 20 posto trine vrijednosti novca u kojem ga god obliku drali.siromani su postali siromaniji i sada je vie siromanih u Maleziji. Bogati su postali tako#er siromaniji, ali na njih, naravno, ne!emo troiti suosje!anje ...". PRIJETNJA MANIPULIRANOM INFLATORNOM KRIZOM Me#utim u dokumentu MMF-a upu!enom hrvatskoj Vladi nalazi se izravna prijetnja manipuliranom inflatornom krizom ukoliko se ne postupi po naputcima Misije MMF-a: "... Inflacija je op!enito potaknuta o"ekivanjima kontinuiranog
pove!anja cijena. Stabilnost cijena zahtijeva povjerenje javnosti da !e barem u srednjero"nom razdoblju cijene biti stabilne. Politi"ari su skloni tome da stvari sagledavaju kratkoro"no, te ih stoga javnost moe promatrati kao neu"inkovite borce protiv inflacije. Zbog toga, to !e ve!i utjecaj politi"ari - bilo oni u Vladi ili oni u Saboru - imati na monetarnu politiku sredinje banke, to !e sredinjoj banci biti tee odrati povjerenje javnosti (vjerodostojnost) da !e cijene ostati stabilne i kontrolirati inflatorno ponaanje ...". Ovo je izravna prijetnja hrvatskim vlastima manipuliranom inflacijom ukoliko ne pristane na uvjete MMF-a. Da situacija ne!e biti puno bolja ukoliko se HNB-u omogu!i potpuna nezavisnost (odnosno ovisnost o naputcima iz MMF-a) svjedo"i i sljede!a ocjena Misije MMF-a: "... Iako Vlada moe izgubiti mogu!nost da umjetnim na"inom kratkoro"no stimulira gospodarstvo, ona moe i prebaciti na sredinju banku dio "krivnje" za neophodne, ali nepopularne monetarne politike ...". MMF u ovom tajnom dokumentu potpuno razotkriva svoju namjeru da Hrvatsku narodnu banku pretvori u svoje trite financijskim pekulacijama te na taj na"in periodi"no izaziva manipulirane financijsko - monetarne krize i krize gospodarstva, u trenutku kada ocjeni da Hrvatska gospodarski staje na svoje noge. Hrvatskoj Vladi MMF je naredio to !e biti u tom smislu budu!a glavna zada!a HNB-a: "... Glavni instrument HNB-ove monetarne politike bile bi operacije na otvorenom tritu - kupovina i prodaja dravnih vrijednosnica ili blagajni"kih zapisa HNB-a kako bi se utjecalo na iznos likvidnosti u gospodarstvu. Ostali instrumenti su obvezne pri"uve banaka, diskontne operacije i krediti bankama ...". REFORME STE$AJNOG ZAKONA PO NALOGU SVJETSKE BANKE Jedna od naj"udnijih reformi je izuze!e banaka iz Ste"ajnog zakona, "ime se ozbiljno dovodi u pitanje zakonitost cjelokupnog gospodarskog sustava, kao i jednakost poloaja, prava i odgovornosti pravnih osoba pred zakonom. Prema predloenim reformama (koje je hrvatskoj Vladi predloio MMF) odluku o insolventnosti banaka i pokretanju ste"aja donosila bi Hrvatska narodna banka po vlastitoj procjeni, a sam ste"ajni postupak vodio bi se i nadzirao iz "Fonda za osiguranje tednih uloga", umjesto pred sudom. To bi, osim naruavanja poslovnih i gospodarskih odnosa, ozbiljno ugrozilo i sigurnost ulaganja u banke, jer ote!eni ne bi mogli traiti ostvarivanje svojih prava pred sudom. MMF se izravno uputa u ocjene rada suda "ime opravdava ove svoje prijedloge hrvatskoj Vladi: "... Me#utim, iskustvo u ve!ini ostalih drava je pokazalo da je rjeavanje pitanja insolventnih banaka na sudu vrlo neu"inkovito i dovodi do mnogo ve!ih gubitaka za vjerovnike i gospodarstvo nego to je to neophodno ili potrebno ...". Nakon toga MMF izri"ito nare#uje Vladi kako !e izgledati zakonska regulativa ubudu!e: "... Ste"ajni zakon ne bi se primjenjivao, a uloga suda bila bi ograni"ena na jedno prizivno ro"ite nakon pokretanja
administrativnog postupka za slu"aj nelikvidnosti banke ...". Dalje se pojanjava tehnologija postupanja s nelikvidnom bankom: "... HNB bi imao isklju"ivu ovlast u odre#ivanju insolventnosti banke. U tom slu"aju Fond za osiguranje tednih uloga bi imenovao ste"ajnog upravitelja. Ste"ajni upravitelj bi odmah sastavio novu bilancu na osnovu revidiranih vrijednosti ban"ine imovine, koja odraava primjenjive bankovne ra"unovodstvene standarde, te bi sukladno smanjio ban"ine obveze tako da su jednake vrijednosti njezine imovine ...". MMF i Svjetska banka imaju izravan interes za provedbu ovakve reforme, jer se u nerazjanjenim odnosima i izravnom dogovoru s HNB-om kao kupci propalih banaka mogu javiti strane nov"arske ku!e ili ulaga"i. Tako se poja"ava prisutnost inozemnih vlasnika kapitala u bankarskom sustavu zemlje, "ime se opet interesno moe upravljati gospodarstvom u zemlji. Kreditni programi takvih banaka ne!e voditi ra"una o interesima investicija u proizvodnju i infrastrukturu, nego isklju"ivo o to brem obrtaju stranog kapitala kroz kratkoro"ne kredite i pozajmice, koje ne pove!avaju proizvodnju i irenje kapaciteta u zemlji. $esto su upravo takve banke, kasnije, nositelji financijskih operacija na tritu vrijednosnih papira, obveznica i kreditnih pisama, za ra"un i u korist MMF-a i Svjetske banke. Kada jednom krug poslovnih banaka postane dijelom tog trita za daljnje takve transakcije ne mora znati niti Hrvatska narodna banka, to dodatno ugroava monetarno - financijsku stabilnost zemlje. Tako#er, ulaskom u vlasnitvo banaka, inozemne banke priznali mi to ili ne, postaju regulatori gospodarstva u zemlji. Glavne me#unarodne financijske institucije upravo u tom dijelu imaju najve!i interes manipuliranja potencijalima. Nametnutom kreditnom politikom moe se dovesti do kolapsa cijelog niza djelatnosti u gospodarstvu, ako ih se izolira od mogu!nosti kreditiranja i nov"anog pra!enja. Na taj na"in, malo po malo, dolazi do naputanja potencijala u gospodarstvu, "ime se dodatno moe stvoriti ovisnost gospodarstva o inozemnim kreditima i pokrivanju likvidnosti zemlje. U tom smislu jedna od ve!ih reformi Zakona o bankama (koje hrvatskoj Vladi nare#uje MMF) predvi#a druga"iji odnos prema podrunicama stranih banaka. One su po dosadanjim propisima u Hrvatskoj poslovale kao posebne pravne osobe sa vlastitim kapitalom, te su u cijelosti odgovarale nadlenim institucijama nadzora u Republici Hrvatskoj. Novi zakon eli omogu!iti poslovanje podrunica stranih banaka djelimi"no u skladu s pravilima mati"ne drave, te se eli omogu!iti regulacija podrunica od strane mati"ne drave i u smislu kapitala, me#utim, i u smislu odgovornosti, te nadzora poslovanja. Ovo izravno zadire u samu strukturu hrvatskog monetarno financijskog sustava, omogu!avaju!i neravnopravnost izme#u hrvatskih banaka i podrunica stranih banaka. To je izri"ito traenje Me#unarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi se, po njima, oja"ala konkurentnost u bankarskom sustavu. Na taj na"in MMF osigurava mogu!nost izazivanja planiranog bankarskog sloma u trenutku kada ocjeni da mu je to u interesu (takvi su primjeri brojni od Meksika do Malezije).
"... Misija je zamijetila da bi se oja"ala konkurentnost u bankovnom sustavu oslanjanjem na kapital cijele banke, te regulacijom podrunica od strane mati"ne drave ...", govori se u dokumentima MMF-a o promjeni statusa podrunica stranih banaka u Hrvatskoj. to se ti"e nadzora govori se nedvosmisleno: "... Kao to preporu"uje Povjerenstvo za superviziju banaka iz Bazela, nadzorno tijelo mati"ne drave treba vriti nadzor nad podrunicama inozemnih banaka na konsolidiranoj osnovi ...", "ime se izravno naruava nadzroni sustav ustrojen u Hrvatskoj i banke se me#usobno dovodi u neravnopravan poloaj. PROMJENE USTAVA PO NALOGU MMF-a Naznaka svojevrsne deregulacije uloge HNB-a po mjeri i eljama stranih financijsko - monetarnih institucija je i skriveni plan hrvatske Vlade da u sklopu ustavnih promjena mijenja i Ustavom odre#ene ciljeve HNB-a, to se prije svega odnosi na odredbu koja ciljeve HNB-a odre#uje kao "stabilnost doma!e valute i op!a likvidnost pla!anja u zemlji i inozemstvu" ($lanak 53., Ustava Republike Hrvatske). Ukidanjem tog dijela Ustavnih odredbi o Hrvatskoj narodnoj banci potpuno bi izmijenilo Ustavnu odrednicu gospodarskog, monetarnog, financijskog sustava zemlje. Ta se Ustavna odredba brie iz Ustava upravo na zahtjev MMF-a, kojemu najvie i odgovara da se stabilnost hrvatske kune i gosopodarskog sustava ne name!e kao obveza Hrvatskoj narodnoj banci. Ovo je ozbiljno i zbog toga to potvr#uje "injenicu da su pojedine izmjene i dopune Ustava RH provedene po nalogu ili naputcima inozemnih institucija. Dokument MMF-a je jasan: "... Ustav Republike Hrvatske odre#uje ciljeve HNB-a kao "stabilnost doma!e valute i op!a likvidnost pla!anja u zemlji i inozemstvu". Ovakvo navo#enje svrhe sredinje banke u raskoraku je s obvezama i najboljim praksama EU-a. Misija je razumjela da !e ove odredbe biti izmijenjene u sklopu izmjena Ustava koje se trenuta"no formuliraju ...". Ovo su dovoljni dokazi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti donoenja cijelog niza zakonskih i podzakosnkih dokumenata, kao i proces ispitivanja odgovornosti Vlade zbog ozbiljnog naruavanja gospodarskog suvereniteta zemlje. U svojim naputcima zemljama "lanicama MMF i Svjetska banka "esto nare#uju koje grane gospodarstva, industrije i tehnologije treba napustiti, a kojima dati prednost. Pri dodjeli kredita i financijskih aranmana "ak uvjetuju dravama kredite ispunjenjem takvih naredbi. $esto se doga#a da se gase potencijali koji bi upravo mogli pridonijeti gospodarskom rastu zemlje. To je MMF-ova "strategija naputanja potencijala", koja se "esto formalno pravda neprofitabilno!u pojedinih sektora, dok je stvarno potrebno samo uloiti u njihovu infrastrukturu i tehnologiju da budu visoko profitabilni. S vremenom pojedine zemlje i zaborave na iroko rasprostranjene resurse koje ima na raspolaganju ali ih je prestala koristiti. Upravo revitalizacija njihovog koritenja "esto moe zna"iti put ka gospodarskom oporavku. Kod nas su najbolji primjer i
dokaz strategije naputanja potencijala velika naputena prostranstva Like, Gorskog kotara, dalmatinskog zale#a i otoka, gdje se planski omogu!ila depopulacija i odlazak stanovnitva kroz due razdoblje. Metode su razli"ite od slu"aja do slu"aja; usitnjavanje posjeda, nemotiviraju!i uvjeti za bilo koju proizvodnju a osobito poljoprivredu, gaenje kolskih ustanova, smjetavanje velikih fakulteta i srednjih kola daleko od ovih podru"ja ... Na ovaj na"in dolazi do stanja u pojedinim dijelovima drave koje nazivamo "sindromom puste zemlje". Kao primjere strategije naputanja potencijala navesti !u samo one slu"ajeve koji u najve!oj mjeri nanose izravnu tetu hrvatskom gospodarstvu i nacionalnim interesima. HRVATSKA VLAST PROVODI POLITIKU ME%UNARODNIH CENTARA FINANCIJSKE MO&I I ZAHTJEVE
Hrvatska Vlada je ucijenjena i mora provoditi politiku i zahtjeve me#unarodnih centara financijske mo!i. To dokazuje i sadraj dokumenta pod naslovom O politici prevladavanja depresije hrvatskog gospodarstva koji potpisuje dr. Stjepan Zduni! (Ekonomski institut Zagreb). Ekonomski institut opisuje dio tehnologije ucjene od strane me#unarodnih centara mo!i na primjeru uvrtavanja Hrvatske me#u pet balkanskih zemalja, bez naro"itog ekonomskog kredibiliteta. Posljedice tako odabrane polazne osnove, odnosno cijena te politike (op. misli se na ekonomsku politiku hrvatskih vlasti), bila je svrstavanje Hrvatske u pet balkanskih zemalja (The CEPS Plan for the Balkans, M. Emerson, D. Gross, CEPS, Brussels 1999.) sa relativno slabom ekonomskom djelotvorno!u. Prema jednoj analizi sposobnosti europskih zemalja da pristupe EU odnosno njenom optimalnom valutnom podru"ju postoje tri kategorije zemalja: (1) fiskalno ure#ene zemlje sa ispunjenim Maastricht kriterijima. Tu bi primjerice spadale vicarska, Norveka, koje ispunjavaju i sve ostale kriterije konvergencije optimalnom valutnom podru"ju; (2) zemlje koje pristiu prvu kategoriju, sa slijede!im karakteristikama: inflacija im je jo uvijek prisutna i umjerenih je razmjera, teku!i deficit platne bilance jo uvijek je zna"ajan i relativno visok, proces restrukturiranja im je dosta intenzivan, prora"unski deficiti su jo uvijek "asoviti problemi. S obzirom na navedene karakteristike tim zemljama je potrebna politika fleksibilnog realnog intervalutarnog te"aja, tj. ve!a monetarna autonomija, kamatna politika treba biti povezana sa te"ajnom politikom i igrati ulogu posredne varijable. U tu kategoriju zemalja, prema klasifikaciji bi spadale zemlje CEFTA-e, tj. Viegradske skupine i neke druge. (3) Tre!u kategoriju tvore zemlje sa akutnom financijskom krizom, sa slabim institucijama sistema, pate od visoke inflacije, visoki su teku!i deficiti prora"una i platne bilance, realne kamate vrlo variraju, u funkciji stabilizacije realne kamate postaju neodrivo visoke, "este devalvacije su indikator kaosa. Ulaskom u euro zonu, u prvom koraku pomo!u currency
board-a, te zemlje dobivaju: kredibilitet monetarne i ekonomske politike, odgovaraju!i senzibilitet makroekonomske politike, koji je vjerodostojan, dobivaju uvjerljivo i stabilizirano financijsko trite. Ukoliko izostanu aranmani sa EU (op. ucjena manipuliranim izazivanjem krize ukoliko zemlje u toj klasifikaciji ne pristanu na uvjete EU-a o stabilizaciji i pridruivanju, pa makar bili i nepovoljni za njihovo naionalno gospodarstvo, financijsko monetarni suverenitet) te zemlje "eka: hiperinflacija, enormna premija rizika razorit !e prora"un u funkciji servisiranja vanjskog duga. Zaklju"no se konstatira, da bi pozitivni efekti ulaska u EU monetarnu zonu nadmaili nuni troak nemogu!nosti amortiziranja asimetri"nog oka zbog gubitka mogu!nosti koritenja te"ajne politike. Tu kategoriju zemalja "ine pet zapadno balkanskih zemalja (op. zemlje koje njema"ka diplomacija, a ne zaboravimo da je Njema"ka tre!a zemlja MMF-a, eli objediniti u tzv. gospodarsku uniju zapadnog Balkana), pri "emu se Hrvatsku eksplicite uklju"uje. Te zemlje nemaju kredibilitet da bi mogle sanirati svoje kaoti"ne privrede. Zbog toga im je jedini izlaz pristupiti u euro zonu. Drugim rije"ima nudi im se ispunjenje kriterija konvergencije ex post, nakon to u#u u konkurentni ambijent EU i me#usobno. Preporu"a se, dakle, prethodna predaja monetarnog suvereniteta po metodi big bang, ali i ekonomskog suvereniteta u irem smislu pristupom zoni slobodne trgovine i carinskoj uniji , opisuje Zduni!ev dokument tehnologiju financijsko monetarne desuverenizacije zemlje na konkretnom primjeru Hrvatske. Hrvatska Vlada potpisala je ovakve uvjete Europske unije i za o"ekivati je, ukoliko radiklano ne promjeni smjer ekonomske politike, da !e kroz slijede!ih dvije do pet godina potpuno zaivjeti ideja gospodarske unije zapadnog Balkana, kao sredini ekonomski interes u ovoj regiji ekonosmki najmo!nijih zemalja svjetskog poretka. POTPUNA PREDAJA MONETARNOG I EKONOMSKOG SUVERENITETA DRAVE Dokument The Road to Stability and Prosperity in South Eastern Europe: A Regional Strategy Paper, od 01. oujka 2000., koji je izradila Svjetska banka, a citira ga i Zduni!ev dokument, sadri izri"ite naredbe Hrvatskoj o uklju"ivanju u globalno projektirane regionalne integracije prema interesima svjetskih centara financijske mo!i: Strukturne politike polaznih osnova hrvatske razvojne strategije trebaju uklju"iti aspekt Jugoisto"ne Europe te aspekt uklju"ivanja u EU u obliku Ugovora o stabilizaciji i pridruivanju (op.: koji je Ra"anova Vlada i potpisala, a o uvjetima koje je tajno dobila od strane EU jo uvijek ne znamo sve detalje). Jugoisto"na Europa u predmetnom smislu obuhva!a, pored pet balkanskih zemalja, jo Bugarsku i Rumunjsku . Da je u cijeli projekt uklju"en u pozadini kao autor i koordinator Me#unarodni monetarni fond sa Svjetskom bankom potvr#uje Zduni!ev dokument rije"ima: Uloga makroekonomske politike, posebno te"ajne i platno bilan"ne nije eksplicite
obuhva!ena. To se u stvari preputa djelatnosti MMF-a, kao simultane politike odnosno tehni"ke pomo!i Svjetske banke i drugih razvojnih institucija. Sadraj reformskih zahvata u Jugoisto"noj Europi odnosi se na slijede!a podru"ja: podrati pogodan ambijent za privatni sektor u pogledu rasta, izvoza i zaposlenosti (ubrzanjem privatizacije i strukturnih reformi u financijskom i proizvodnom sektoru); podrati zakonodavni okvir za razvoj trgova"kog zakonodavstva; ukloniti zapreke za direktne strane investicije, uklju"ivo portfolio investicije; liberalizirati trite rada i u"initi ga fleksibilnim; potaknuti daljnju liberalizaciju trgovine pomo!u smanjenja zatite, harmonizacije tarifnih stopa, ukidanje ne-carinske zatite; unaprijediti upravljanje vanjskim dugom, upravljanje rizicima u bankama, upravljanje bankama pomo!u privatizacije, kontrolom banaka itd. . Ovo su jasno postavljeni uvjeti reformi kojima su MMF i Svjetska banka ucijenili hrvatsku Vladu. Ovi dokumenti sadravaju ono to Vlada nema hrabrosti priznati svojim gra#anima vezano uz nepovoljne uvjete koje je potpisala s Europskom unijom. Izvrena je potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta zemlje. Na ovaj na"in, nadzirani razvoj zemalja regije, dugoro"no bi osigurao stabilnost gospodarskih interesa globalno najmo!nijih zemalja u odnosu na gospodarske potencijale zemalja nad kojima imaju interese. Izazovi Vlade nacionalne solidarnosti (kakva bi Hrvatskoj trebala) pokuavaju odrati ravnoteu izme#u dravnog suvereniteta i gospodarsko tehnolokog razvitka, snalaenja u virtualnom prostoru globalne drave (Novog svjetskog poretka) i globalne ekonomije kao sustava manipulacije potencijalima nacionalnih gospodarstava. Globalizacija sve vie poprima oblik procesa stvaranja jedne velike, globalne drave, "iji !e glavni cilj biti tehnoloka premo! i ekonomska odrivost najmo!nijih zemalja, primjerice Sjedinjenih Ameri"kih Drava, Njema"ke, Francuske, Japana, Velike Britanije. SAD i Velika Britanija spremne su ovog trenutka podrati njema"ki prijedlog utemeljenja gospodarske unije zapadnog Balkana, jer je njihova procjena da !e lake nadzirati procese u regiji, stabilnost i gospodarske resurse u zemljama regije, ukoliko zemlje bive Jugoslavije postignu dogovor oko novih oblika integracija, kojima bi SAD priklju"ile Albaniju, Bugarsku i Rumunjsku. Stvarni autori projekta gospodarske unije zapadnog Balkana su Me#unarodni monetarni fond i Svjetska banka. MMF STVARA NOVE EKONOMSKE REGIJE Dokaz tomu je dokument MMF-a, od 20. oujka 2000., pod nazivom Jugoistok Europe: regionalne ekonomske mogu!nosti, potrebe vanjskog financiranja i programi MMF-a. Samo tijekom 2000. MMF je u regiji intervenirao s 400 milijuna ameri"kih dolara, time stvaraju!i mogu!nost pritiska na pojedine zemlje u procesima regionalnih integracija. U tom MMF-ovom izvje!u kao zemlje regije se navode: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska,
Makedonija, Rumunjska. U dokumentu se jasno vidi da MMF planira odre#eni stupanj integracije tih zemalja u regiji. Zduni!ev dokument to potvr#uje: Sadraj Ugovora o stabilizaciji i pridruivanju jeste: zadovoljavaju!i politi"ki dijalog sa EU i susjedima je uvjet Ugovora; cilj mora biti slobodna trgovinska zona sa susjedima, pripadnicima Jugoistoka i Pakta o stabilnosti; uspostava slobodne trgovinske zone izme#u zemlje kandidata i EU, ukidanje carinskih barijera bit !e asimetri"no, EU !e svoje trite potpuno otvoriti prije zemlje kandidata, osobito za industrijske robe, reguliranje kretanja radnika, slobodne uspostave teku!ih pla!anja, kretanje kapitala, ponude usluga, uskla#ivanje pravnog sustava . I sadraj Pakta o stabilnosti ("iji su najvaniji autori i sudionici: SAD, MMF, Svjetska banka, Velika Britanija) potvr#uje te namjere te od zemalja regije zahtijeva reforme u odre#enom vremenskom roku: postupna liberalizacija trgovine i stvaranje slobodne trgova"ke zone do 2003/4. Godine sa svim partnerima regije, to zna"i eliminiranje administrativnih zapreka trgovini u multilateralnom smislu za sve zemlje regije; implementacija slobodne trgovinske zone sa EU i me#u partnerima do 2004/5. godine; mogu!i pregovori sa EU o carinskoj uniji do 2004/5. godine; harmonizacija politika i institucija sa EU s ciljem budu!eg "lanstva do 2004/5.; regionalna kooperacija na projektima odmah . Pakt o stabilnosti samo je jedan od instrumenata regionalnih interesa globalnog kapitala za ekonomskim i institucionalnim integracijama na Balkanu, gdje po svojim projektima nedvojbeno svrstavaju Hrvatsku. Ekonomski institu Zagreb priznaje globalnu manipulaciju nacionalnim ekonomijama preko financijsko monetarnih instrumenata politike MMF-a: Sve je vie primjedbi na ulogu MMF-a u utvr#ivanju ekonomske politike neke zemlje. Smatra se da je uloga MMF-a previe izraena u razvojnoj politici zemlje putem uvjetovanja podrke. To uvjetovanje zna"i prihvatiti sasvim konkretne mjere ekonomske politike, koje eksperti MMF-a smatraju neophodnim za uspjeh aranmana kojeg nude nekoj zemlji . Ekonomski institut u svom dokumentu ocjenjuje: MMF treba koristiti konzultacije po osnovi "lana IV., da upozori zemlje na rizi"nost bilo vezanog, bilo prilagodljivog te"aja. Iz "injenice da se trai promjena uloge MMF-a u financiranju zemalja u teko!ama, tj. da se financiranje svede na kvazi ulogu posljednjeg uto"ita samo za potrebe likvidnosti (do 120 dana) i to zemljama koje ispunjavaju odgovaraju!e uvjete, jasno je da se eli razvojna uloga Fonda obustaviti . Ovime se u potpunosti zanemaruje financiranje razvoja i razvojnih programa od strane MMF-a, te on postaje izravni instrument financijskih ucjena nacionalnih ekonomija u postizanju interesa najmo!nijih zemalja svjetskog poretka. To dokazuju i uvjeti koje bi pojedina zemlja morala zadovoljiti za dobivanje takvih kratkoro"nih kredita za potrebe likvidnosti: kreditno sposobna zemlja mora postupno uvesti slobodu ulaza i djelovanja stranih financijskih institucija
na svom tritu; zdravo ponaanje zemlje mora se o"itovati u poremenom obavjetavanju o svojem dugu i njegovoj strukturi dospije!a, uklju"ivo garancijski dug; komercijalne banke trebaju udovoljavati kriterijima adekvatnosti kapitala po me#unarodnim standardima, bankarski sistem treba biti osiguran od rizika nglog povla"enja kratkoro"nog kapitala, odnosno treba biti stabilan (op. MMF je svojom tehnologijom izazivanja kriza isprovocirao bankarsku krizu u Hrvatskoj, kako bi, izazvavi nestabilnost prisilili Hrvatsku na prodaju banaka u Hrvatskoj strancima, to sam dokazao opisuju!i sadraj dokumenatcije razmijenjene izme#u MMF-a i Vlade); MMF mora biti siguran da posu#ena likvidna sredstva ne!e biti upotrijebljena za neodgovornu prora"unsku politiku, tj. za financiranje deficita . U svojim ocjenama Ekonomski institut u Zagrebu neizravno priznaje da je prodaja hrvatskih banaka i osiguravaju!ih drutava strancima, te potpuno liberalno omogu!avanje osnivanja stranih banaka u Hrvatskoj omogu!ilo novi odljev hrvatskog kapitala izvan Hrvatske (u obliku novca u vlasnitvu gra#ana, ute#evina, teku!ih ra"una, iro ra"una poduze!a i gra#ana, stambene tednje, mirovinskih fondova itd.), "ak i u ve!oj koli"ini nego to je novac nestajao iz Hrvatske za vrijeme bive vlasti. Ovo je zapravo istinski odljev kapitala hrvatskih gra#ana u strane zemlje (preko ra"una u bankama): Problem izbora monetarnog sustava bitno se uslonjava stranom privatizacijom naih banaka. Makroekonomski aspekt tog problema treba vezati za razvojnu strategiju zemlje, koja stranom privatizacijom dobiva dodatna ograni"enja: liberalizacija ulaza i izlaza kapitala (tednje) moe dovesti i do ja"anja ponude kredita, ali i do isuivanja te odliva tednje u konkurentniji ambijent naih susjeda. U tom pogledu u nas prevladava optimisti"na mikroekonomska interpretacija, koja ne uzima u obzir makroekonomsku i razvojnu politiku zemlje nasuprot kriterijima globaliziranih bankarskih sustava . I dokument Stjepana Zduni!a nepobitno potvr#uje da se ubrzana privatizacija kapitalne imovine u Hrvatskoj odvija po projektu i na zahtjev Svjetske banke: Model kuponske privatizacije, a osobito privatizacije dravnih poduze!a (INA, infrastruktura) je pod stru"nom instruktaom Svjetske banke i drugih ekspertnih skupina, koje oni podravaju u okviru svojih programa restrukturiranja gospodarskih sustava tranzicijskih zemalja. U tim programima je privatizacija osnovni element restrukturiranja i daje mu se apslutni prioritet. Smatra se da je privatizacija preduvjet za efikasno proizvodno, tehnoloko i kapitalsko restrukturiranje . SLU$AJ LUKA RIJEKA Iako na prvi pogled moe biti nejasno zbog "ega Ra"anova Vlada nije posvetila vie vremena, ozbiljnosti, odgovornosti i sustavnosti u rjeavanju otvorenih pitanja i problema Luke Rijeka, kao i izrade strategije organiziranja cjelovitog hrvatskog lu"kog kompleksa, posrijedi je, zapravo, kontinuitet me#unarodnih interesa poslovnih i financijskih lobija, koji u posljednjih deset godina
onemogu!avaju oivljavanje rije"ke luke. Zanimljivo je da sva nastojanja struke, znanstvenika, gospodarstvenik, te institucija kakva je pimjerice Akademija tehni"kih znanosti Hrvatske, nailaze na utnju i nerazumijevanje Vlade. Umjesto irokog partnerstva na izradi strategije za Luku Rijeka i hrvatski lu"ki kompleks, Vlada je izabrala pritajeno i zatvoreno dogovaranje oko investicija u luku. Status glavne hrvatske luke zamijenjen je za poloaj glavnog gospodarskog problema u zemlji. Svatko imalo obavijeten o stvarnim potencijalima rije"ke luke sumnja u motive odgovornih u vlasti. Cjelovita strategija oivljavanja lu"kog pometa kroz Hrvatsku podrazumijevala bi organiziranje hrvatskog lu"kog kompleksa u lukama Rijeka (glavna hrvatska luka), Pula, Zadar, ibenik, Split, Plo"e i Dubrovnik. Duljina izgra#ene operativne obale tog kompleksa je 17 736 metara, na ukupnoj povrini od oko 700 hektara. Tako#er bi se revitalizirali i ispitali potencijali rije"nih plovnih puteva u Hrvatskoj., osobito na Savi i Dunavu, to bi kao izravnu posljedicu imalo gospodarsko oivljavanje i stvaranje novih mogu!nosti za zapoljavanje od Posavine do Vukovara. Vukovar bi mogao biti jedna od glavnih rije"nih luka regije s izlaskom na Aziju preko Crnog mora, na europski zpad preko Zagreba (eljezni"kom vezom), te otvorenim Sredozemljem (Mediteranom) preko Luke Rijeka. Upravo zato to Hrvatska raspolae takvim potencijalima, Vlada je dobila nedvosmislene poruke iz MMFa da !e se Hrvatskoj odobriti povoljni aranmani s MMF-om i Svjetskom bankom ne bude li Vlada inzistirala na stratekom pozicioniranju Luke Rijeka, ne samo na Jadranu i Sredozemlju, nego i u europskom zale#u. Takvo bi strateko pozicioniranje Luke Rijeka i cijelog hrvatskog lu"kog kompleksa pomutilo cijelu projekciju svjetskog kapitala i njegova kretanja u Europi tijekom slijede!ih nekoliko desetlje!a. Najvaniji rije"ni transportni putevi, autoceste, eljezni"ki koridori, morali bi promijeniti svoju ulogu i smjer. Glavne strategije, institucije i programe u naputanju potencijala Luke Rijeka moemo svesti na: - uvjeti MMF-a i odnosi Vlade s MMF-om; - uvjeti Svjetske banke i odnosi Vlade sa Svjetskom bankom; - projekti glavnih europskih i svjetskih prometnih koridora; - projekt Pakta o stabilnosti za jugoisto"nu Europu; - pretvorba i privatizacija Luke Rijeka; - poputanje slovenskoj strani u pregovorima o pograni"nim podru"jima i granicama; - plan prodaje Luke Rijeka inozemnim tvrtkama i ulaga"ima. Gospodarsko zale#e Luke Rijeka, srednja Europa, zapadna Europa, isto"na Europa (s teitem na Ukrajini) i balti"ke zemlje nude mogu!nosti za pozicioniranje rije"ke luke kao druge luke Europe vode!e pomorske luke u regiji. Povezivanje hrvatskog lu"kog kompleksa novom infrastrukturom eljeznice, koja bi prugom optimalne brzine povezivala luke unutar kompleksa,
te povezivanje moderniziranom prugom Rijeka - Zagreb - Vukovar, zapo"elo bi stvaranje stratekog gospodarskog partnerstva Luke Rijeka i Hrvatskih eljeznica, koje bi s rije"kom lukom povezivale i rije"ne plovne puteve u Hrvatskoj. Me#utim, i u ovom dijelu MMF pouruje hrvatsku Vladu na prodaju kako Luke Rijeka tako i privatizaciju Hrvatkih eljeznica. Ono to su do sada mogu!i strani ulaga"i predlagali za Luku Rijeka zna"ilo bi svo#enje hrvatskog lu"kog kompleksa na skladino otpadni prostor talijanskih luka i slovenske luke Kopar. Slovenska strana u me#uvremenu je ubrzano radila na svom stratekom prometnom smjeru Trst - Kopar - Ljubljana - Budimpeta - europski zapad, kako bi se na taj na"in potpuno izoliralo Luku Rijeka. Takvoj me#unarodnoj strategiji u prilog je iao i projekt Pakta o stabilnosti koji je Luku Plo"e odabrao za glavnu luku koja !e prometovati prema Bosni i Hercegovini, ali bi istodobno kroz BiH imali izlaz preko isto"ne Hrvatske na europski istok. Tako bi cijeli hrvatski lu"ki kompleks, kao i kapaciteti Hrvatskih eljeznica ostali potpuno izolirani, a promet roba bi dijelom bio preusmjeren preko Bosne i Hercegovine. Od 1992. do 1994. u Hrvatskoj su boravili predstavnici poduze!a iz nekoliko europskih zemalja skupljaju!i poslovne podatke o Luci Rijeka i rade!i na njihovoj analizi, uglavnom su to bili "ulaga"i" iz Nizozemske, Belgije i Francuske. Tako je nizozemska tvrtka "Ballast Nedam", poduze!e za gradnju luka, 1992. bilo spremno, navodno (prema pismu koje je njihov posrednik u Hrvatskoj uputio mr. Dragi Kraljevi!u, "lanu SDP-ove Komisije za vanjsku politiku), osigurati sredstva u iznosu od deset milijardi ameri"kih dolara za ulaganje u infrastrukturu Luke Rijeka, tijekom dvadeset godina. na hrvatskoj strani je, da bi se posao ostvario, bio osnovan Konzorcij sastavljen od vode!ih hrvatskih banaka, gra#evinskih tvrtki, INA-e, Luke Rijeka, na "elu s jednim "lanom hrvatske Vlade. Prema navedenom pismu nizozemskog posrednika u Hrvatskoj, te kronologiji poslovne ponude, poduze!e "Ballast Nedam" organiziralo je svoje lobisti"ke grupe u MMF-u, Svjetskoj banci, Europskoj banci za obnovu i razvitak (EBRD), svjetskim komercijalnim bankama, nizozemskoj vladi, te institucijama Europske unije, za osiguranje deset milijardi ameri"kih dolara investicijskog kapitala. Iz samog pisma posrednika nizozemske tvrtke u Hrvatskoj jasno se moe vidjeti da nitko od hrvatskih stru"njaka ili poduze!a ne bi bio pozvan na suradnju u tom projektu, kako bi se to bolje moglo manipualirati potencijalima toga gospodarskog kompleksa. U pismu se spominje i sudjelovanje sadanjeg potpredsjednika Vlade Slavka Lini!a u pregovorima s nizozemskom tvrtkom. Me#utim, neosporno je da bi takav strani ulaga" kupio rije"ku luku upravo kako bi mogao tiho ugasiti njene potencijale i osigurati danas najvanijim svjetskim lukama nesmetano poslovanje. Zanimljiv je i podatak da su neke od najve!ih lu"kih zemalja ujedno i zemlje s najve!im financijskim udjelom u MMF-u, stoga i s najve!im brojem glasova u toj instituciji. Pozicioniranje Luke Rijeka s cjelovitom infrastrukturom duboko u europskoj unutranjosti, Luku Rijeka bi moglo odrediti kao jednu od najvanijih
svjetskih luka, a razvoj infrastrukture vezane na luku u samoj Hrvatskoj omogu!io bi stabilan gospodarski rast koji ne bi bio uvjetovan kreditima MMF-a ili Svjetske banke. Suprotno tomu, me#unarodne strategije ve! deset godina vjeto planiraju naputanje potencijala Luke Rijeka, njezinom marginalizacijom i planiranjem globalnih strategija zaobilaze!i vanost Luke Rijeka i cjelovitog hrvatskog lu"kog kompleksa. SLU$AJ HRVATSKE ELJEZNICE Hrvatska eljezni"ka infrastruktura predstavlja jedan od najve!ih gospodarskih potencijala zemlje i pretpostavka je prometne integracije Hrvatske u europske i svjetske prometne pravce. Tako#er "ini okosnicu infrastrukturne i gospodarske mree, te jedan od najve!ih potencijala za novo gospodarsko i tehnoloko industrijsko pozicioniranje Hrvatske, ne samo u regiji nego u Europi i svijetu. Razvoj eljezni"ke infrastrukture, te unapre#ivanje tehnolokih kapaciteta hrvatskih eljeznica, postavlja pred to poduze!e potpuno nove zada!e i moe biti klju"ni uvjet u izlasku iz gospodarske krize, te postizanju stabilne stope gospodarskog rasta. Ne moemo sustavno promatrati i traiti mogu!nosti gospodarskog razvitka Hrvatske bez uklj"ivanja sustava eljeznica i pripadaju!e infrastrukture. Poloaj Hrvatske u osmiljavanju nove uloge eljeznica tim je ja"i to posjedujemo i kapacitete za potpuno infrastrukturno pra!enje razvoja eljeznica, od tvornice strojeva, dijelova za vagone i lokomotive, preko proizvodnje tra"nica i kamena za pruge. Tako#er raspolaemo znanstveno stru"nim potencijalima koji mogu raditi na tehnolokom i infrastrukturnom razvitku eljeznica u Hrvatskoj. Me#utim hrvatska Vlada ve! se obvezala prema MMF-u da !e obustaviti ulaganja u kapitalnu infrastrukturu iz dravnih sredstava, te da !e trenutno pristupiti prodaji najve!ih poduze!a u koja spadaju i Hrvatske eljeznice. Interakcija znanosti, tehnologije i eljezni"ke infrastrukturne izgradnje bila bi poticaj op!em zaokretu ekonomskog upravljanja dravom, to je Vladinim aranmanom s MMF-om izravno i dugoro"no onemogu!eno. Prodaja Hrvatskih eljeznica stranom vlasniku biti !e pripremljena jo do kraja 2001., a prema traenjima MMF-a u roku od sljede!e dvije godine to poduze!e mora biti ve!inski privatizirano. Danas je infrastruktura H-a u prili"no loem stanju, dotrajale pruge ne zadovoljavaju uvjete rentabilnosti, sigurnosti i brzine prijevoza ljudi i roba, u istom je stanju tehnoloki vozni park koji zna"ajnije nije obnavljan u prosjeku dvadesetak godina. Hrvatske eljeznice se po dananjem stanju infrastrukture svrstavaju na samo dno europske ljestvice. Hrvatska ima ukupno 2699 km eljezni"kih pruga, 2947 km kolosijeka, 1340 km stani"nih i ostalih kolosijeka i 258 eljezni"kih kolodvora i postaja. Cjelokupna hrvatska eljezni"ka mrea je potpuno tehnoloki neprilago#ena dananjim potrebama i razvojnim potencijalima. Logi"nim se name!e pitanje nije li takvo stanje
Hrvatskih eljeznica dio sustavnog plana koji !e u kona"nici dovesti do prodaje po podcijenjenim vrijednostima. Najnoviji planovi hrvatske Vlade u ve!oj mjeri potvr#uju takve slutnje. Me#utim razvojne mogu!nosti infrastrukture i tehnolokih standarda Hrvatskih eljeznica Hrvatsku bi mogle odrediti kao sredite europskog eljezni"kog "etverokuta Rijeka - Zagreb - Budimpeta - Be" - London - Paris - Lyon - Trst - Rijeka. Samim takvim pozicioniranjem sustav Hvatskih eljeznica i Hrvatska kao drava sa svojim gospodarstvom, postali bi ishodite najvanijih europskih eljezni"kih prometnih pravaca. Pri tomu mislim na dvije glavne europske eljezni"ke dijagonale: sjever - jug i istok zapad. Europska eljezni"ka dijagonala sjever - jug podrazumijeva pravac Rijeka - Zagreb - Budimpeta - Be" - Varava - Riga - Tallin, a dijagonala istok - zapad sastoji se od pravca London - Paris - Lyon - Trst - Rijeka - Zagreb Budimpeta - Kijev - Moskva, sa odvojkom na Vukovar prema jugoistoku. Kada bi se inzistiralo na ovakvom pozicioniranju europske eljezni"ke prometne mree sam po sebi se name!e projekt transkontinentalnog eljezni"kog mosta Europa - Azija - Afrika, "iji bi glavni pravac bio London - Paris - Lyon - Trst Rijeka - Zagreb - Vukovar - Beograd - Sofija - Istanbul - Ankara sa odvojcima prema Kairu i Teheranu. U razvojnim mogu!nostima Hrvatskih eljeznica kao glavna eljezni"ka prometnica u Hrvatskoj postavlja se linija Rijeka - Zagreb. Motivirani stratekom pozicijom te prometnice "lanovi Akademije tehni"kih znanosti Hrvatske jo prije par godina zapo"eli su razvojni projekt "Povezani Rijeka i Zagreb - hrvatsko i europsko gospodarsko arite". Ovakvo repozicioniranje hrvatskog eljezni"kog prometnog sustava predstavlja vitalni gospodarski interes Hrvatske. Sva druga rjeenja koja se planiraju u Banskim dvorima, uklju"uju!i i prodaju H-a stranim "investitorima", zapravo su predmet ucjena Me#unarodnog monetarnog fonda i vezanih interesa, koji su svjesni da bi takav projekt zna"io po"etak trajnog gospodarskog oporavka Hrvatske, bez inozemnog prezaduivanja i prihva!anja politi"kih i financijskih ucjena. Jedan od prioritetnih pravaca infrastrukturnog razvoja Hrvatskih eljeznica trebao je biti eljezni"ki tunel U"ka, kao klju"ni dio prometnog pravca izme#u Europe, Bliskog i Dalekog istoka. Jadransko more je ina"e (u budu!nosti bi strateki trebalo naglaavati te mogu!nosti) zbog svog geoprometnog poloaja stjecite nekih od najvanijih prometnih koridora za Europu i svijet. Dio ve! navedenih eljezni"kih prometnih pravaca kroz Europu, te prema Aziji i Africi zahtijeva paljivu, sustavnu analizu eljezni"ke veze Trst --Rijeka - Zagreb, s posebnim projektima izgradnje eljezni"kih objekata tunelom kroz U"ku i Kozjak. eljezni"ki tunel kroz U"ku dodatno je vaan zbog dviju prirodnih morskih luka: luke Bakar (kraj Rijeke) i luke Brica u Istri. Iz tih luka razvio bi se glavni trajektni prometni pravac Europa (Jadran) - luka Mersina u Turskoj (Bliski i Daleki istok). Navedenom trajektnom vezom dnevno bi se mogla prevesti jedna eljezni"ka teretna kompozicija u jednom i druga u drugom
smjeru, te bi postojala mogu!nost prijevoza odre#enog broja teretnih i osobnih vozila. Takva prometna veza po dosadanjim procjenama bi mogla biti oko 30 % bra i jeftinija od bilo koje kopnene veze na toj relaciji uz optimalizaciju svih ekonomskih i ekolokih u"inaka. Hrvatska bi postala nezaobilazna eljezni"ka postaja svijeta. Mnogi stru"njaci unutar samog sustava Hrvatskih eljeznica smatraju da bi ekonomski isplativije, korisnije i jeftinije bilo izgraditi jadransko - jonsku eljeznicu, nego autocestu kako je po prijedlozima me#unarodnih strategija prihvatila hrvatska Vlada ne razmiljaju!i o gospodarskom u"inku projekta. Ovakav razvoj eljezni"kih prometnih mrea potpuno bi poremetio promet roba Sredozemljem Njema"ke, Francuske, Velike Britanije i SAD-a, njihova dominacija na tritima bila bi ugroena i MMF (u kojem te zemlje imaju najve!i broj glasova) je jednostavno izvrio pritisak na Hrvatsku za prodaju H-a. nije isklju"eno da !e kupci biti upravo iz tih zemalja, obzirom da postupak restrukturiranja H-a sa Vladom pokriva Svjetska banka, a o savjetodavnoj ulozi prilikom privatizacije se pregovara i sa jednom britanskom kompanijom. To su samo neki od razloga zbog kojih svjetski kapital kroz MMF pokuava sprije"iti takav gospodarski razvoj hrvatske infrastrukture. I dogovor hrvatske Vlade s MMF-om podrazumijeva to bri postupak prodaje (privatizacije) Hrvatskih eljeznica. Da se doista radi o projektu privatizacije koji je planiran, nare#en i nadziran od stranih institucija dokazuje projekt Svjetske banke pod identifikacijskim brojem 39161, brojem kredita 4433, naslovljen: "Projekt modernizacije i restrukturiranja Hrvatskih eljeznica". Svjetska banka (koja je pod ve!inskom upravom istih zemalja kao i MMF) odobrila je za taj projekt hrvatskoj Vladi kredit od 85,4 milijuna EURO-a, koji se treba vratiti (otplatiti) do 30.06.2003. Kao glavni ciljevi projekta nazna"eni su primjena mjera restrukturiranja, te realizacija nunih investicijskih prioriteta za optimalizaciju poslovanja H-a i unapre#enje njihove financijske pozicije. Uvidom u ovaj projekt stje"e se dojam da su MMF i Svjetska banka eljeli izvriti gospodarsko - organizacijsku sanaciju Hrvatskih eljeznica prije prodaje novom vlasniku, te kako je novi vlasnik tim institucijama ve! poznat. Sam projekt predvi#a obnovu 220 km pruge (to nije niti desetina ukupnih pruga u Hrvatskoj), obnovu 40 lokomotiva, 120 vagona, zamjenu 100 teretnih vagona, te primjenu mjera zatite okolia. Kao izravne mjere restrukturiranja MMF i Svjetska banka naredili su hrvatskoj Vladi mjere smanjenja broja radnika, komercijalizaciju usluga H-a uklju"uju!i i ukidanje odre#enih ne-ekonomskih usluga, restrukturiranje i postupnu privatizaciju, financijsku reformu. U prvoj fazi provedbe projekta sustav Hrvatskih eljeznica trebalo bi napustiti oko 3000 zaposlenih "ije bi prekvalifikacije i navodno zapoljavanje u drugim poduze!ima trebala financirati Svjetska banka, u drugoj fazi otpustit !e se jo 4000 zaposlenih. Sve ove mjere spadaju u tipi"ne postupke "bussines inteligence" priprema za prodaju
poduze!a. Voditelj tima Svjetske banke za ovaj projekt je Peter Parker, dunosnik Svjetske banke za obnovu i razvitak (IBRD) u Washingtonu. Unutar same Hrvatske posljedice prodaje hrvatskog eljezni"kog kompleksa biti !e viestruke. Pod opravdanjem (ne)rentabilnosti vrlo brzo bi novi vlasnik mogao ukinuti linije za pijevoz osoba izme#u pojedinih gradova u Hrvatskoj, to bi za izravnu posljedicu imalo djelimi"nu prometnu blokadu odre#enih krajeva. Za pretpostaviti je da !e prvi na udaru biti Lika, Isto"na Slavonija, Gorski kotar, dalmatinsko zale#e. Takvu mjeru slijediti !e poskupljenje cijena eljezni"kog prijevoza ljudi i roba, koje bi u prvoj godini nakon privatizacije moglo dosegnuti stopu od 75 % u odnosu na dosadanje cijene. To !e, neminovno, poskupjeti dio potanskog prometa, te maloprodajne cijene odre#enih roba, kao i cijenu dijela turisti"kih usluga. Najugroenije skupine stanovnitva; studenti, srednjokolci. Umirovljenici, invalidi, branitelji, nezaposleni, vie ne!e imati pravo na jeftiniji eljezni"ki prijevoz, to !e dodatno ograni"iti kretnje jedne velike populacije ljudi i imati dodatne gospodarske posljedice. Velik broj obrtnika i privatnih poduze!a koja su sada svojim poslovanjem, proizvodnjom i uslugama vezana za sustav Hrvatskih eljeznica ostat !e bez posla, jer !e novi vlasnik pod opravdanjem niih cijena i ve!e kvalitete (?) proizvoda i usluga te poslove ponuditi partnerima uglavnom izvan Hrvatske. Tako#er se pretpostavlja da bi u prvih deset godina nakon privatizacije Hrvatskih eljeznica broj stranih radnika narastao na oko 60 % ukupno zaposlenih na eljeznicama, to !e ugroziti sadanje zaposlenike H-a i izravno onemogu!iti budu!e zapoljavanje radnika iz Hrvatske u eljezni"kom sustavu. Odravanje infrastrukture, te nabavka tehnologije i voznog parka tako#er !e biti uglavnom povjerena stranim tvrtkama koje !e birati novi vlasnik. Obzirom da je formalni osniva" i vlasnik Hrvatskih eljeznica Hrvatski sabor, postavlja se pitanje kako se Vlada mogla obvezati jednoj stranoj instituciji kakva je MMF na prodaju kapitalnog infrastrukturnog sustava Hrvatskih eljeznica, bez prethodne saborske rasprave i odluke o prodaji. Nije li taj "propust" jo jedna nezakonitost u radu Ra"anove Vlade, za koju saborski zastupnici estorke spremno diu ruke u svako doba. Prodaja Hrvatskih eljeznica po naredbi MMFa (na to se Vlada odlu"ila) trajno !e onemogu!iti Hrvatsku da sustavno planira strateki razvoj prometnih pravaca u regionalnom, europskom i svjetskom sustavu prometnih koridora. Takav postupak najvie odgovara tzv. svjetskom cestovnom lobiju "ije su glavne kompanije smjetene u SAD i Francuskoj, te bi njihovi financijski interesi bili tako#er ugroeni revitalizacijom eljezni"ke infrastrukture u Hrvatskoj. Hrvatska Vlada, me#utim, takav razvoj eljezni"ke infrastrukture nije predvidjela svojim "programom". Umjesto vitalnih nacionalnih, gospodarskih interesa u odre#ivanju budu!nosti hrvatskog eljezni"kog sustava presudnu !e ulogu imati interes kapitala multinacionalnih kompanija.
LOVCI NA GLAVE I SINDROM ODLJEVA MOZGOVA Nikako se ne moe nazvati slu"ajno!u "injenica da su svi procesi i globalni projekti namijenjeni Hrvatskoj organizacijski, financijski, trgovinski, gospodarski, te samim nastankom projekta usko vezani na vode!e financijsko monetarne institucije globalnog poretka: Me#unarodni monetarni fond i Svjetsku banku. Te dvije institucije (MMF kao svjetska vlada u sjeni) sudjelovale su u projektiranju Pakta o stabilnosti, svrstale su Hrvatsku u grupu sedam balkanskih zemalja time otvaraju!i put ideji jugoistoka Europe kao modela pridruivanja europskim integracijama, projektirale su hrvatski bankarski sustav i model bankarske krize u Hrvatskoj, izradile projekt monetarne politike hrvatske Vlade s potpunom monetarnom desuverenizacijom drave, sudjelovale tehni"kom pomo!i u izradi modela privatizacije kapitalne infrastrukture i dravnih poduze!a, sudjelovale u izradi gospodarskog, financijsko - monetarnog zakonodavstva Hrvatske. Tako su u osmiljavanju sadraja "Pakta o stabilnosti" sudjelovali Svjetska banka, Me#unarodni monetarni fond, Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD). Uloga tih institucija u nametnutom regionalnom poretkuodre#ena je to"kom 30., zavrnog dokumenta Summita Pakta o stabilnosti u Sarajevu 1999. "... Me#unarodni monetarni fond, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvitak, Europska investicijska banka, kao financijske institucije Europske unije, imaju vrlo vanu ulogu, u skladu s njihovim specifi"nim mandatima, u podupiranju zemalja regije (op. misli se na jugoistok Europe) u postizanju ekonomske stabilizacije, reformi, i razvoja regije. Oslanjamo se na te institucije da razviju cjelovitu strategiju me#unarodne pomo!i za regiju i promoviraju "vrste makro ekonomske i strukturne poltike za zemlje regije. Pozivamo te me#unarodne financijske institucije da preuzmu aktivnu ulogu u regionalnim tijelima Pakta o stabilnosti ...", stoji u izjavi koju su potpisali predstavnici zemalja i institucija sudionika me#unarodne konferencije u Sarajevu. Sve prethodno re"eno izaziva, osobito kod mladih akademski obrazovanih ljudi, osje!aj nesigurnosti, manjka uvjeta za minimalnu egzistenciju, znanstveno, stru"no i poslovno napredovanje, siguran ivot budu!e obitelji, dok u isto vrijeme "lovci na glave" (head hunters) trae kvalitetne stru"njake za popunjavanje potreba za ljudskim potencijalima u svojim kompanijama i zemljama. Ponekad nai ljudi i bez konkretnih ponuda, ali i bez egzistencije u zemlji odlaze traiti bolju budu!nost izvan Hrvatske. To je proces koji u Hrvatskoj traje posljednjih "etvrt stolje!a kontinuirano, a posljednjih deset godina naglaenije i intenzivnije (organiziranije), koji popularno nazivamo "sindromom odljeva mozgova". On se u prvoj fazi oporavka ne!e mo! i zaustaviti, niti !e se naim stru"njacima izvan Hrvatske u prvo vrijeme mo! i
ponuditi (prije svega) financijsko - materijalni uvjeti za naputanje njihovih radnih i ivotnih sredina u drugim zemljama. Me#utim, morat !e se raditi na motivaciji onih koji jo nisu otili da ostanu u Hrvatskoj i sudjeluju u njenom ponovnom gospodarskom oivljavanju i razvoju. To je za po"etak mogu!e u"initi na na"in da im se bez obzira na pla!u ponudi mogu!nost daljnjeg znanstvenog i stru"nog, poslovnog usavravanja i napredovanja u zemlji, u strukovnim podru"jima za koja su obrazovani. Problem procesa odljeva mozgova centri mo!i poput MMF-a gledaju pozitivno, jer u njemu vide postizanje "ravnotee znanja" u zemljama "lanicama, pa su spremni i nov"ano i programima pomagati "razmjenu ljudskih potencijala" me#u zemljama "lanicama. Iza toga se, zapravo, krije nastojanje da se planski pojedine zemlje znanstveno i tehnoloki dre pod kontrolom, jer bi u protivnom pre brzo i pre sigurno napredovale. Jedna od institucija uspostave globalne ravnotee znanja je i Soroseva mrea zaklada, kojima pritajeno financira globalni transfer tehnologije misli i znanja. drugi je veliki projekt stvaranje me#unarodne mree kojoj bi cilj bio odailjanje isto"no i srednjeeruopskih kandidata na naukovanje u zapadne tvrtke. Srce bi sustava bila banka podataka otvorena svim moliteljima, udruena s komjuteriziranim protokolom traenja koji bi omogu!io zapadnim tvrtkama da na#u prikladne kandidate , priznaje po"etkom 90-tih George Soros svoju namjeru odljeva znanja iz zemalja u kojima (tada) tek po"inju demokratske promjene i koje bi se tek tada trebale pripremati na potpuno koritenje svih svojih potencijala, kako bi u tranzicijskom procesu postigle to konkurentniju poziciju. Onog trenutka kad se uvidjelo da procesi demokratizacije zemalja Isto"ne Europe dolaze, te da je njihova drutveno ekonomska tranzicija neizbjena, globalne sile pripremile su projekt globalnog transfera ljudskih potencijala boje!i se, zapravo, potencijala znanja i tehnologije misli u tim zemljama. Kako bi se izbjeglo uplitanje jedne drave u poslove druge drave, Soroseva zaklada posluila je globalnim ekonomskim mo!nicima kao vrlo pogodan paravan. Uistinu se radi o obezvrije#ivanju vrijednosti znanja jedne drave. Stoga bi bilo potrebno da se to skorije pri jednoj od institucija dravne uprave organizira "Sredite za analizu, pra!enje i planiranje ljudskih resursa" ili tu ulogu treba dati Zavodu za zapoljavanje ukoliko se odlu"i na njegovu reorganizaciju. MANIPULIRANI GOSPODARSKI SLOM Cjelokupni globalni projekt "manipuliranog gospodarskog sloma" nacionalnih gospodarstava od strane MMF-a moemo razvrstati u sedam to"aka: 1. to"ka pritisaka; 2. to"ka manipuliranog kaosa; 3. to"ka pada;
4. to"ka udara; 5. slom; 6. to"ka svijesti; 7. nulta to"ka. (PRILOG 17 SHEMA MANIPULIRANOG GOSPODARSKOG SLOMA PREMA PROJEKTU MMF-a) Do svake od tih to"aka dovode pomno planirani, koordinirani i pra!eni procesi manipulacije gospodarskim slomom: 1. stvaranje nadsuverenih, naddravnih i nadnarodnih me#unarodnih monetarnih i financijskih institucija; 2. ok terapija MMF-a; 3. strategija naputanja potencijala; 4. sindrom "puste zemlje" 5. stvaranje sustava kontroliranog kaosa; 6. sindrom "odljeva mozgova" 7. sindrom kule od karata; 8. financijsko monetarni protektorat; 9. iscrpljivanje vrijednosti nacionalne valute; 10. financijsko - monetarna desuverenizacija drave; 11. kriza razvoja. Navedena politika me#unarodnih financijsko - monetarnih institucija dovela je dugoro"no i do krize razvoja koja u"vr!uje mrtvu to"ku manipuliranog gospodarskog sloma. Potrebno je potpuno izmijeniti na"ela i sustav gospodarskog upravljanja zemljom za najmanji pomak prema oporavku i razvoju. Pokazatelje krize razvoja moemo podijeliti u "etiri skupine: 1. skupina - op!i gospodarski stalni pokazatelji: - nezaposlenost; - inflacija; - zastoj i pad industrijske proizvodnje i rasta drutvenog proizvoda; - "dravni dug". 2. skupina - drutveno gospodarski pokazatelji: - pad ivotnog standarda; - oteana, smanjena socijalna mobilnost; - rast socijalnih, politi"kih i industrijskih sukoba, rast svih oblika agresivnog ponaanja; - pogoranje kvaliteta ivota; - iseljavanje mla#e akademske populacije, ali i ostalih dobnih skupina; - pogoranje zdravstvenog stanja stanovnitva; - promjene u socijalnoj patologiji. 3. skupina - sustavni i promjenjivi op!i gospodarski pokazatelji:
- kriza racionalnosti u dravnom (politi"kom i dravno - upravnom) i privrednom menadmentu; - sustavna i kroni"na uvozna ovisnost gospodarstva; - niska produktivnost, ekonomi"nost i rentabilnost privre#ivanja; - nejasni i nesigurni imovinsko - pravni (vlasni"ki) odnosi; - neu"inkoviti pravosudni sustav; - neu"inkoviti sustav gospodarstva. 4. skupina - politi"ko kulturni pokazatelji: - kriza legitimiteta; uvjetovana nemogu!no!u vlasti da ispunjava zahtjeve stanovnitva; - koncentracija stanovnitva u velikim gradskim sreditima, naputanje sela i manjih mjesta; - krah vladaju!e ideologijske ortodoksije; - ja"anje konzervativne javnosti i politike; ideologijski fundamentalizam, populizam, etnocentrizam, radikalni egalitarizam; - rast drutvenih sukoba. Uzroke nastale krize razvoja moemo odrediti kao dvadeset kriznih to"aka ponaanja vlasti od 1990. 2000.: 1. domovinski rat; 2. ustrojavanje dravne i lokalne vlasti; 3. pretvorba i privatizacija; 4. ustrojavanje i usmjeravanje gospodarstva nepoticajnog za proizvodnju, razvoj, time i rast zaposlenosti; 5. utemeljenje financijsko monetarnog sustava zemlje na fiktivnim vrijednostima pekulacijske prirode; 6. krivi odabir stratekih oslonaca gospodarstva; 7. koritenje sredstava inoemnih financijskih izvora za ja"anje mo!i dravnog aparata kroz financiranje ministarstava i javnih trokova nebitnih za razvoj i rast proizvodnje u zemlji; 8. guenje proizvodnje i time dovo#enje u pitanje ekonomskog opstanka zemlje; 9. preveliko zaduenje javnog sektora zemlje, koje obzirom na mrtvilo proizvodnje moe zemlju nemogu!no!u povratka inozemnih dugova dovesti u odnose ovisnosti o vjerovnicima; 10. unitenje malog i srednjeg poduzetnitva gra#ana; 11. stvaranje i tiho odobravanje bez pokri!a prevelikog unutarnjeg duga u pravnom i pravosudnom neredu; 12. stvaranje ovisnog i politi"koj dravnoj vlasti podlonog pravosudnog aparata koji djeluje ne po pravu ve! po naredbama; 13. stavljanje Sabora u funkciju dravnog parlamenta, a ne predstavni"kog i vrhovnog zakonodavnog tijela gra#ana RH;
14. stvaranje sustava osobnog interesnog gospodarstva pojedinaca iz vlasti i njihovih ti!enika; 15. zloupotreba obavjetajnih slubi za zaplaivanje i prijetnje gra#anima umjesto da slue op!em dobru i nacionalnoj sigurnosti; 16. rasprodaja op!ih nacionalnih dobara bez nov"anog pokri!a i bez nadzora odljeva sredstava ste"enih prodajom; 17. uvjetovanje postupaka u gospodarstvu ja"anjem mo!i dravnog aparata; 18. op!e osiromaenje gra#ana Hrvatske; 19. porast nezaposlenosti; 20. neprogramski, maglovit pristup rjeavanju pitanja nezaposlenosti. Nakon smjene vlasti nova vlast je nastavila krizni kontinuitet i produbila krizu do krize razvoja, "ime je dotadanja ekonomska kriza dobila oblik duboke nacionalne krize, s mogu!im me#unarodnim posljedicama za Hrvatsku. To ponaanje nove Vlade (pod vodstvom Ivice Ra"ana) moemo odrediti kroz esnaest kriznih to"aka ponaanja vlasti od 2000. 2002.: 1. porast nezaposlenosti, uz smanjenje ukupnog broja radnih mjesta u zemlji; 2. pove!anje vanjskog duga Hrvatske za pokrivanje prora"unskih deficita; 3. tajni kreditni i reformski aranmani s Me#unarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom; 4. brza i podcijenjena prodaja kapitalnih dravnih poduze!a, prema projektima iz inozemstva uz sudjeovanje savjetnika iz stranih poduze!a; 5. politika ste"ajeva kojom bez posla ostaje i do 50 000 zaposlenih; 6. strategijsko programsko neslaganje "lanova vladaju!e koalicije; 7. najave i po"etak masovnih otputanja u vojsci i policiji (do 30 000 zaposlenih); 8. suradnja s Haakim tribunalom, izru"enje najviih vojnih zapovjednika Hrvatske vojske, pristanak na kriminalizaciju Domovinskog rata i procese stvaranja hrvatske drave, oduzimanje nacionalnog ponosa gra#anima Hrvatske; 9. smanjenje prava branitelja Domovinskog rata; 10. odbijanje vra!anja dravnog duga umirvoljenicima, to je bilo jedno od glavnih predizbornih obe!anja; 11. prekren Ugovor za pravednu Hrvatsku potpisan s najja"im hrvatskim sindikalnim sredinjicama; 12. nesposobnost Vlade za partnerstvo u op!em, javnom, stru"nom dijalogu o budu!nosti Hrvatske, "ime Vlada postaje proizvo#a" drutvenih sukoba, umjesto sudionik nacionalnog dijaloga (primjer sukoba Vlade s rodiljama, braniteljima, umirovljenicima, Katoli"kom Crkvom, itd.); 13. nemogu!nost vladaju!e koalicije i Vlade za postizanje nacionalnog koncenzusa o budu!nosti; 14. ne postojanje stratekih institucija drave; 15. ne postojanje sustava i plana kriznog upravljanja dravom;
16. otvaranje krize sustava. Uz to nerijeene su ostale i krizne to"ke prethodne vlasti, tako da je gospodarska i drutvena kriza prerasla u krizu sustava i krizu razvoja. Kriza sustava je, sasvim sigurno, najozbiljnija krizna to"ka nacionalne krize. Ona onemogu!ava sustavni pristup rjeavanju nacionalne krize i potpuno onemogu!uje u"inkovitost ne samo vlasti, ve! paralizira drutvo u cjelini, to je strukturalna dezorganizacija drave, koja kao sustav vlasti gubi unutarnji i me#unarodni kredibilitet. O"ituje se kroz: - nepostojanje dijaloga Vlade, poslovnog i civilnog sektora; - nepovjerenje gra#ana prema institucijama drave; - me#usobno nepovjerenje institucija i njihovo razjedinjeno djelovanje u stratekom smislu; - mandatno postojanje institucija, a ne njihovo dugoro"no, strateko izgra#ivanje; - neizvravanje obveza dravnih institucija; - proizvodnju sukoba unutar sustava i sustava unutar drutva; - zamjenu stratekih institucija politi"kim institucijama; - krizu dravnog prora"una; - krizu civilnog drutva; - krizu inicijative; - nemogu!nost brzog djeovanja; - krizu nacionalnog optimizma; - tehnoloku krizu, tehnoloki nesrazmjer Vladinog, poslovnog i civilnog sektora; - izostanak stratekog planiranja nacionalnog prostora (virtualnog, ekonomskog i teritorijalnog); - izolacionizam institucija unutar sustava; - izostanak nacionalnog planiranja me#unarodnih trendova. PROTOKOL O NACIONALNOM SUSTAVNOM UPRAVLJANJU Upravo iz tih razloga, potrebno je, kao pretpostavku rjeavanja nacionalne krize, otpo"eti rjeavanje krize sustava kroz donoenje svojevrsnog Protokola o nacionalnom sustavnom upravljanju. Prije toga, svaki !e pokuaj rjeavanja krize pasti na jednoj od to"aka krize sustava. Potrebna je izgradnja nacije kao sustava na razini misli, nacija i jest najreprezentativniji primjer virtualnog sustava. Da bi se omogu!io oporavak i ozdravljenje nacionalnog gospodarstva mora se sa"initi plan kriznih mjera koje vidim kao dvadeset i pet zada!a Dravnog upravnog povjerenstva:
1. zatititi proizvodna materijalna dobra; 2. sprije"iti obustavu proizvodnje; 3. sprije"iti porast nezaposlenosti; 4. izraditi prioritetni plan proizvodnje u zemlji; 5. izvriti pripreme za postavljanje novog financijsko - monetarnog sustava zemlje temeljenog na realnoj vrijednosti nekretnina, maksimalnoj mobilizaciji ivog novca koji se oplo#uje u proizvodnji i izuzetno brzom opticaju koji ga umnaa; 6. usvajanje i provo#enje Programa za gospodarsko - pravno ure#ivanje drave; 7. reorganizirati i preustrojiti dravnu i lokalnu upravu, smanjenjem nepotrebnih trokova i birokratizacije dravnog aparata, u"inkovitim i kvalitetnim smanjenjem broja ministarstava i uprava, korisnim i kvalitetnim smanjenjem broja upanija i op!ina u RH; 8. stabilnost valute vezati uz "vrste investicije u proizvodnju - fizi"ki dokazive parametre svakog ulaganja treba jasno odrediti i pratiti, oni trebaju biti jedino mjerilo opravdanosti ulaganja; 9. proglaenje bankrota sustava gospodarstva u kojem prevladavaju trgovina, verc, manipulacije pekulativne prirode (fiktivnim dionicama, vrijednosnim papirima bez pokri!a, bilo kojim oblikom novca bez pokri!a); 10. osnivanje Hrvatskog razvojnog fonda uklju"ivanjem gra#ana i njihovim nadzorom nad programima ulaganja; 11. prekinuti daljnju emisiju dravnih obveznica; 12. stabilizirati hitne uvjete za funkcioniranje gospodarskog sustava; 13. reaktivirati zna"ajne neiskoritene proizvodne potencijale; 14. odrediti nove ekonomske zahtjeve, a to mora predstavljati izvorni produktivni koncept investiranja svog raspoloivog kapitala u stvarnu ekonomiju; 15. program javnih infrastrukturnih investicija; 16. osigurati proizvodne kredite iz dravnih sredstava; 17. definiranje stratekih tehnolokih podru"ja industrije, malog i srednjeg poduzetnitva; 18. sredinja banka, kontrolirana od strane drave, mora stvoriti temelje nacionalnog financijskog suvereniteta, te osigurati program kredita za financiranje infrastrukture i tehnolokih projekata; 19. uvesti standarde nadzora novca, tj. kontrole cijene novca; 20. uvesti Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca; 21. u podru"ju infrastrukture krediti trebaju biti dugoro"ni i s malom kamatom, u podru"ju tehnologije krediti mogu imati malo ve!u kamatnu stopu, ali ne ve!u od 5 % u pionirskoj fazi; 22. konkretnu gospodarsku strategiju Hrvatske; 23. strategiju razvoja ljudskih potencijala;
24. razvojne strategije uzajamnog, me#usobnog razvoja susjednih zemalja, po logici ukoliko susjedne zemlje uzajamno pomau svoj razvoj bolje !e se razvijati. NADZOR VLASTI UVJET RAZVOJA Gra#ani se, tako#er, moraju aktivno uklju"iti u nadzor obnaanja javne vlasti od strane onih koji su dobili mandat. Zato je dobro poznavati na"ela javnog, gra#anskog nadzora vlasti. Gra#anski ili civilni nadzor vlasti, zapravo, stvara uvjete u"inkovitosti i otvorenosti vlasti, te aktivnog i potpunog nadzora vlasti od strane gra#ana, angairanje gra#ana kao javne vlasti. Na"ela aktivnog, gra#anskog nadzora vlasti: - na"elo otvorenosti vlasti prema gra#anskim inicijativama i interesima; - na"elo partnerskog odnosa vlasti i gra#anskih inicijativa; - na"elo stalnog i sveprisutnog nadzora institucija vlasti od strane gra#ana; - na"elo javnosti rada institucija vlasti i dunosnika, te "inovnika; - na"elo pritisaka interesnih grupa i udruga; - na"elo gra#anske predstavke i obveze odgovora na predstavke od strane vlasti; - na"elo Ustavnih ovlatenja: prava i obveza gra#ana koje proizlaze iz Ustava RH; - na"elo legitimiteta i legaliteta; - na"elo gra#anske odgovornosti i suodgovornosti za ponaanje, rad i u"inkovitost vlasti; - na"elo javne vlasti: svi gra#ani su javna vlast; - na"elo dostupnosti podataka i programa vlasti gra#anima, koji kroz svoje zakonske obveze financiraju i pokrivaju te programe i podatke; - na"elo odgovornosti vlasti i njezinih pojedinih segmenata prema svakom pojedinom gra#aninu; - na"elo jednakosti i ravnopravnosti pred Ustavom i zakonima; - na"elo promjenjivosti vlasti pod utjecajem gra#ana; - na"elo zaposlenika i poslodavca u smislu da su gra#ani poslodavci vlasti, te da vlast radi za gra#ane i po volji i potrebama gra#ana, svakome od njih odgovara i mora polagati ra"une; - na"elo obveze ispunjavanja usmenih i pisanih obe!anja, i to u smislu da gra#ani sve izre"eno, napisano i obe!ano tretiraju kao usmeni ili pisani ugovor koji vlast treba ispotivati; - na"elo solidarnosti, vezano uz krize, socijalno i ivotno teke prilike, u kojima vlast mora solidarno snositi op!e teke uvjete ivota i rada sa svojim sugra#anima; - na"elo izravnog kontakta s gra#anima, u smislu stalnog ispitivanja volje i potrebe gra#ana kroz izravne kontakte s gra#anima;
- na"elo gra#anskog zahtijevanja u smislu rjeavanja odre#enih problema ili kriznih situacija; - na"elo pregovaranja i zajedni"kog rjeavanja problema i izrade konkretnih programa; - na"elo sigurnosti i stabilnosti, to zna"i da vlast mora raditi na na"in da se svi i svaki gra#anin osje!aju sigurno, da imaju povjerenje u dravni, pravosudni i gospodarski sustav; - na"elo sposobnosti, a ne podobnosti na svim razinama, jednako za sve i svakog gra#anina; - na"elo nacionalne sloge, u smislu traenja koncenzusa svih gra#ana u donoenju odluka presudnih za dravu i naciju, putem referenduma, op!eg i tajnog izjanjavanja punoljetnih gra#ana RH. Potrebno je hitno uvesti plan kriznog upravljanja u poduze!ima s ve!inskim udjelom drave, zbog zbrinjavanja ljudi i rada poduze!a. U tom smislu trebalo bi se voditi slijede!im na"elima kriznog upravljanja u tim poduze!ima: dijalog sa zaposlenicima i sindikatima; analiza financijskog stanja; analiza materijalne imovine; analiza kadrova; analiza obveza; analiza potraivanja;analiza proizvodnog razvojnog odnosno poslovnog programa; analiza gospodarskog okruja;analiza trita i partnera; utvr#ivanje i ure#enje vlasni"kih odnosa; analiza i odre#ivanje strateke pozicije poduze!a; izrada investicijskog programa restrukturiranja i revitalizacije; revitalizacija poslovanja. Strateki partneri u tom pristupu mogu biti: zaposlenici, sindikati; vjerovnici, dioni"ari, vlasnici; ovlateni revizori; banke. Cilj kriznog upravljanja u poduze!ima mora, prije svega, biti uspjeno poslovanje poduze!a, rast dobiti (proizvodnje), osiguravanje zaposlenih. Prvenstveno mora biti oivljavanje poduze!a, a ne njegova likvidacija. Uspjeh ovakvog kriznog upravljanja predstavlja visoki nacionalni interes zemlje u ovom trenutku. MOE LI HRVATSKA STATI NA $ELO DRAVA NACIJA? Hrvatska treba preuzeti vodstvo drava nacija u globalnom zalaganju za oivljavanje naconalnog proizvodno - razvojnog gospodarstva i ruenje sustava "Nove kolonijalizacije" koji se gradi praksom financijsko - monetarnog protektorata, te traiti putem Generalne skuptine Organizacije Ujedninjenih Naroda hitno rasputanje MMF-a i Svjetske banke, u ovom obliku kakvi danas postoje, ili zatraiti od MMF-a odravanje konferencije o redefiniranju uloge, na"ela rada i reorganizaciji Me#unarodnog monetarnog fonda. To kratko moemo nazvati: Inicijativom za novi gospodarski poredak u svijetu. Od iznimne je vanosti da takva inicijativa do#e upravo od jedne (ili grupe) male zemlje sa snanim nacionalnim, gospodarskim potencijalima, kao to je Hrvatska. Hrvatska treba izraditi geoekonomski model "drave nacije" kao paralelni globalizacijski model pravednog svjetskog poretka. U svim
projekcijama "Novog svjetskog poretka" malim dravama se name!e koncept ovisnosti o velikima, mo!nima, bogatima, ukratko onima koji bi trebali odlu"ivati o odnosima u globalnom poretku. Zbog toga je potrebno jasno re!i da "novi svjetski poredak" nije pravedan osobito u podru"ju gospodarskih odnosa, razvoja i potencijala pojedinih nacionalnih gospodarstava. Na neki na"in jedna od najve!ih globalnih nepogoda postao je upravo "novi svjetski poredak". Hrvatska je zemlja nastala suprotno toj koncepciji, te bi bilo za o"ekivati da inicijativa nove globalne strategije krene upravo iz Hrvatske. Koncept "Novog svjetskog poretka", dominacije jednih nad drugima, me#unarodnih ucjena, treba zamijeniti strategijom "Pravednog svjetskog poretka" kao novog puta gospodarske globalizacije. Hrvatska mora povesti Globalni pokret drava nacija (Global Nation State Movement). $elnici zemalja G7 su, naalost, i tijekom sastanka na vrhu u Genovi, propustili istinski izraditi smjernice preustroja dosadanjeg sustava ekonomske globalizacije i odnosa prema nacionalnim gospodarstvima pojedinih zemalja. Zaklju"ci Genovskog sastanka potvr#uju elju za dominacijom financijski najja"ih zemalja svijeta ukupnim svjetskim gospodarstvom, te njihovo nastojanje da globalni gospodarski sustav bude potpuno u funkciji isklju"ivo njihovog gospodarskog napretka. "... Ostat !emo oprezni i gledati unaprijed u primjeni mjera, po potrebi, kako bismo osigurali da naa gospodarstva krenu prema odrivijem modelu rasta, u skladu s njihovim potencijalima. Zalaemo se za nastavak politike koja !e doprinijeti globalnom rastu jakim pove!anjem rasta proizvodnje u stabilnom makroekonomskom okruju, kroz strukturalne reforme, slobodnu trgovinu i ja"anje me#unarodne gospodarske suradnje ..." (to"ka 2., Ekonomske izjave zemalja G7 u Genovi). Naglaavanje gospodarenja potencijalima kao uvjeta odrivosti gospodarstva razotkriva skrivene namjere najmo!nijih zemalja "Novog svjetskog poretka". Strukturalnim reformama svjetskog financijsko monetarnog sustava, divljom i nekontroliranom liberalizacijom trita (na tetu nacionalnih gospodarstava), postavljanjem uvjeta me#unarodne trgovinske suradnje i razmjene po mjeri i potrebama najja"ih u globalnom poretku stvaraju se uvjeti za novu, svjetsku, ekonomsku kolonijalizaciju zemalja u kojima vode!e zemlje svijeta imaju interes bilo za potencijalima ili koritenjem teritorija. $ak i davni ameri"ki dokument nacionalne sigurnosti, do nedavno klasificiran kao strogo povjerljiv razotkriva planove i projekte Sjedinjenih Drava za kreditno optere!ivanje pojedinih zemalja u kojima SAD imaju interes za koritenjem potencijala, kao i za kontrolu rasta stanovnitva u tim zemljama kako ne bi bilo ugroeno ameri"ko iskoritavanje gospodarskih potencijala u tim zemljama. Davni memorandum nacionalne sigurnosti pod nazivom "Posljedice svjetske populacije na ameri"ke siguronosne i inozemne interese" upravo projektira interesne zone u svijetu koje raspolau gospodarskim potencijalima od interesa
za odrivost rasta gospodarstva SAD. Sastanak u Genovi samo potvr#uje takve pojekte "velikih i mo!nih", s druge strane ne postoji grupacija zemalja dovoljno jaka nasuprot skupini G7. Moda je upravo tu prilika za hrvatski gospodarski uzlet. Kao glavni ciljevi gospodarske politike zemalja G7 ozna"en je po"etak novog kruga trgovinskih pregovora i ja"anje stabilnosti i integriteta me#unarodnog financijskog sustava. Dodatno pod pritiskom antiglobalizacijskih demonstracija efovi drava G7 uvrstili su na svoj dnevni red pomo! teko zaduenim zemljama u razvoju i siromanim zemljama, preko multilateralnih razvojnih banaka. Me#utim i zaduivanje, kao i reprogram obveza tih zemalja prema bankama kreditorima ili MMF-u, vodi se prema projektu SAD, koji je sadran u memorandumu nacionalne sigurnosti "Multilateralne razvojne banke i njihova uloga". Nakon idejno i reformski sterilnog Genovskog sastanka na vrhu G7, te krvavih demonstracija pripadnika antiglobalizacijskog pokreta i sve dublje globalne ekonomske krize, uz sve izraeniju krizu nacionalnih gospodarstava, potrebna je hitna reorganizacija me#unarodnog financijskog sustava po potpuno novom modelu suverenih drava nacija. Ukoliko se to ne dogodi gra#anske skupine pojedinih zemalja mogle bi uskoro (a zato upravo hrvatski gra#ani ne bi to u"inili prvi) podnijeti tube Me#unarodnom sudu pravde protiv Me#unarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke kao centara mo!i iz kojih se projektiraju globalne gospodarske nepogode. Upravo bi takva tuba Me#unarodnom sudu mogla biti glavni povod za reorganizaciju dosadanjeg globalizacijskog gospodarskog modela. Gospodarska na"ela "drave nacije" mogu se postaviti kao: na"elo gospodarske inicijative, na"elo gospodarske slobode, na"elo gospodarskog partnerstva, na"elo gospodarskog integracijskog odabira, na"elo gospodarske ravnopravnosti (u smislu jednakih mogu!nosti), na"elo ekonomskog suvereniteta, na"elo ekonomskih resursa, na"elo kapitala znanja, na"elo sustava nacije, na"elo virtualnog kapitala, na"elo nacionalnog koncenzusa o budu!nosti. Model "drave nacije" moe posluiti kao most dosadanjih koncepcija ekonomske samoodrivosti i globalnih ekonomskih integracija. Retorika me#unarodnih odnosa uspostavljena u odnosu sukoba i teritorija zamijenila bi se odnosom gospodarstva, teritorija, tehnologije i virtualnog prostora, kao osnove zajedni"kog modela razvoja zemalja pojedinih regionalnih cjelina (tzv. "nasloni se" model razvoja). Osnova regionalizacije globalnog sustava mora biti nova regionalizacija u ukupnom svjetskom poretku, i to ne regionalizacija prema projektima globalno najja"ih zemalja, ve! prema potrebama zemalja u pojedinim regijama i njihovoj me#usobnoj volji za suradnju i gospodarsku razmjenu.
POTREBNO JE URNO U TAJNOSTI ORGANIZIRATI PARALELNOG IZVRNOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM
SUSTAV
Svojevrsni Krizni plan mora predvidjeti sustav paralelnog izvrnog upravljanja zemljom koji tajno treba drati u pri"uvi i aktivirati ga (ako ne prije) kod "to"ke udara". Potrebno je u tajnosti imenovati paralelnu vladu: Dravno upravno povjerenstvo, a tajnom Uredbom Vlade, koju !e supotpisati predsjednik Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora predvidjeti uvjete u kojima Dravno upravno povjerenstvo automatizmom preuzima izvrno upravljanje zemljom, ovlasti upravljanja, rok upravljanja. Spremnost na taj korak je klju"an za nacionalnu sigurnost zemlje. Trenutak kada se utvrdi takav tajni Krizni plan i odrede "lanovi Dravnog upravnog povjerenstva i njihovi zamjenici je "to"ka svijesti". Samo stupanje na snagu tajnog Kriznog plana i po"etak rada Dravnog upravnog povjerenstva predstavlja "nultu to"ku". Dravno upravno povjerenstvo treba imenovati na dvanaest mjeseci i organizirati ga u deset povjerenstava sa deset povjerenika: 1. Povjerenstvo za gospodarstvo; 2. Povjerenstvo za rad i socijalnu skrb; 3. Povjerenstvo za poljoprivredu i umarstvo, 4. Povjerenstvo za zdravstvo; 5. Povjerenstvo za prosvjetu i port; 6. Povjerenstvo za kulturu; 7. Povjerenstvo za pravosu#e i upravu; 8. Povjerenstvo za vanjske poslove; 9. Povjerenstvo za unutarnje poslove; 10. Povjerenstvo za obranu. IZRADA KONKURENTNE SATRATEGIJE RAZVOJA Kada se u potpunosti odrede ciljevi Kriznog plana, potrebno je pristupiti procesima izrade konkurentne strategije razvoja koje moemo podijeliti u "etiri faze: 1. $ime drava raspolae? - ljudski potencijali; - poduzetni"ki, privatni potencijali, - tehnologija; - inovacije; - industrijska proizvodnja; - ideje; - kapital u obliku novca i nekretnina (privatnih i dravnih); - dosad neiskoriteni ili naputeni proizvodni resursi ...
2. to sada drava "ini s raspoloivim kapacitetima? a) identifikacija - pregled postoje!eg stanja u zemlji; - postoje!i problemi; - stvaranje vlastitih modela rjeavanja problema; - stvaranje pozitivne klime u javnosti kako bi se gra#ane pripremilo za prihva!anje nove strategije; - stvoriti informacijsko - edukativni sustav koji !e u tranzicijskom vremenu omogu!avati i ljudima u administraciji, gra#anima, poduzetnicima i strancima stalnu edukaciju o hrvatskom modelu razvojne strategije, u"initi sustav interaktivnim izme#u svih drutvenih segmenata. b) podrazumijevanje pretpostavke - drava je u prvoj fazi razvoja idejnog projekta i razrade konkretne strategije razvoja; - snaga je u ideji, ljudima, doma!em kapitalu u obliku novca i imovine, proizvoda; - slabosti su u nedovoljnom poznavanju svih parametara i "imbenika za postizanje cilja strategije razvoja; - slabosti su u prejakoj ovisnosti o me#unarodnim monetarno - financijskim institucijama; - zato je potrebno kranuti u realizaciju s raspoloivim mogu!nostima, te na taj na"in razviti cijelu strategiju; - biti korak ispred ili barem u korak s potencijalnim problemima i nepovoljnim ishodima; - predvi#ati mogu!e krize "drugog udara". 3. to se doga#a u okolini? a) analiza pojedinih sektora u dravi. - razvoj informacijskog sustava zemlje u svrhu unapre#enja odlu"ivanja i pove!anja u"inkovitosti, umreeni rad. b) analiza okruja drave i nacionalnog gospodarstva. - osnovne zna"ajke susjednih gospodarstava, problemi i pozitivne strane, tako#er i za gospodarstva svih zemalja s kojima Hrvatska ima razmjenu; - osnovne zna"ajke organizacije i djelovanja me#unardonih organizacija u gospodarstvu; - analiza informacijskog sustava u gospodarstvima drugih zemalja; - komparativna analiza tehnolokog razvitka i potencijala sa drugim zemljama; - komparativna analiza resursa u drugim zemljama. c) drutvena analiza; d) snage i slabosti. 4) Izbor stratekih ciljeva! a) testovi pretpostavki i strategije; b) strateke pri"uve ili alternative; c) strateka odrednica ili izbor.
NADZOR MONETARNO FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM U po"etnoj fazi treba kao mjeru monetarno - financijske politike utvrditi jasne standarde nadzora novca, odnosno kontrole cijene novca. Bilo bi poeljno kada bi osim HNB-a u tom nadzoru klju"nu ulogu imalo Gra#ansko - saborsko stru"no povjerenstvo za nadzor monetarno - financijskog upravljanja zemljom kako bi se sprije"ile manipulacije od strane MMF-a ili Svjetske banke preko HNB-a. Bankama je potrebno limitirati neoporezive iznose za promet novca, bilo bi dobro da limit bude do 100.000,oo DEM, a na sav ostali promet novca zakonom bi trebalo odrediti porezne obveze za banke, jer ako postoji porez na promet proizvoda mora postojati i porez na promet novca. Potrebno je uvesti Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN), a prethodno o tomu donijeti poseban Zakon o kontroli cijene novca. Porez na promet novca potrebno je pla!ati kod kreditnih odnosa, na ostvarivanje kamata na posu#eni novac, te na poslove kupoprodaje valuta (novca) izme#u nov"arskih ku!a (jer tu i postoje najve!e mogu!nosti pranja novca i financijskih malverzacija). Ovaj bi nacionalni sustav podrazumijevao potpuno osloba#anje poreza na kredite u izgradnji stanova i proizvodnih pogona, te za pokretanje, revitalizaciju i repromaterijale u proizvodnji, kao i kredite selja"kim gospodarstvima i samostalnim poljoprivrednicima. Na ovaj na"in destimulirati !e se banke na lihvarenje u kreditnim odnosima, a potaknuti ih na investicijsko kreditiranje izgradnje i proizvodnje. Ne smije se dozvoliti bankama apsolutna sloboda u ugovaranju i primanju kamata. Drava mora odrediti najve!i iznos kamata koji se uop!e smije ugovoriti i koji dunik mora platiti. Ovo je potrebno u"initi i unatrag u odnosu na mnoge lihvarske ugovore kojima su se zapravo zloupotrebljavale nevolje, bijeda, neukost ili lakoumnost ljudi koji su dizali kredite pod izrazito lihvarskim uvjetima. Izradi ovakvog sustava Vlada ne eli pristupiti, prije svega, zbog ugovorenih obveza prema MMF-u. Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN) sastojao bi se od slijede!ih elemenata: 1. kompjuterska baza podataka (u HNB-u i Saborskom povjerenstvu) - registar kreditnih ugovora; - vjerovnici; - dunici; - glavnica kredita; - kamatna stopa; - otplata glavnice i kamata; - razrezana visina poreza. 2. porez na promet novca - izravni kamatni porez (IKP) u iznosu 15 % ugovorene kamate tijekom razdoblja kredita.
3. sustav pla!anja poreza na promet novca tj. izravnog kamatnog poreza u visini 15 % ugovorene kamate kod kreditnog odnosa - porezne uplatnice za pla!anje IKP-a prima dunik kod realizacije kredita, odnosno "im banka kredit prijavi nadlenoj ispostavi porezne uprave, a obvezno prije isplate glavnice kredita duniku; - porezna uplatnica sadri termine za uplatu svake rate uz naznaku kamatne stope - IKP-a 15 % od ugovorene kamate, iznos se upla!uje u korist dravnog prora"una; - preostali dio glavnice i dio kamate namjenjen vjerovniku pla!a dunik posebnom uplatnicom u korist vjerovnika, uplata ovog dijela ne bi se smjela dozvoliti bez uvida u upla!eni porez; - IPK pla!a dunik 15 % od iznosa kamate na poseban ra"un Porezne uprave. STRATEGIJA GOSPODARSKOG OPTIMIZMA Hrvatska kao drava i njeni gra#ani kao ivo gospodarstvo trebaju poduzeti strategiju gospodarskog optimizma koja podrazumijeva angairanje svakog "ovjeka, svih struka, op!u javnu, nacionalnu konvenciju o ciljevima i sredstvima gospodarskog razvitka. To je povratak na nultu to"ku gospodarstva, to"ku po"etaka svakog razvoja, jednakih mogu!nosti, zajedni"ke nacionalne angairanosti, stru"nog i znanstvenog entuzijazma, inovativne ekonomske hrabrosti i pionirskog poduzetni"kog duha. To je obnova ekonomskog morala i primjena na"ela fizi"ke ekonomije u gospodarstvu nacije. Formula je: ZAJEDNO + ZNANJE + POTENCIJALI + TEHNOLOGIJA + RAD + TRITE = GOSPODARSKI OPORAVAK (Z+Z+P+Th+R+Tr=GO, "go" engl. "idemo"). Strategija gospodarskog optimizma je tehnologija drutvenog ponaanja koja proizvodi alate i procese za gospodarski oporavak i stvaranje preduvjeta za stabilan razvitak. Sirovina je zemlja s potencijalima, tehnologija je "ovjek, alati i procesi su sva postupanja "ovjeka prema namjeravanom cilju, a proizvod je po"etak gospodarskog oporavka Hrvatske. Stoga govorim o dravi kao tvornici budu!nosti i naciji kao tehnologiji proizvodnje nacionalnog gospodarstva. Strategija mora postati individualno djelovanje svakog "ovjeka, tehnologija mora postati svaka misao, proizvod mora postati svako djelovanje. Hrvatska mora po"eti razmiljati (Hr), Hrvatska mora po"eti znati (Hz), Hrvatska mora postati svjetska tehnologija (Ht). To je strategija nacionalnog gospodarskog optimizma (Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr). TREBAMO IZGRADITI INSTITUCIJA SUSTAV HRVATSKIH STRATEGIJSKIH
Istovremeno potrebno je izgraditi sustav nacionalnih strategijskih institucija u Hrvatskoj koje do danas nisu uspostavljene, odnosno one koje postoje ne zadovoljavaju standardima strategijskog planiranja budu!nosti zemlje i uvelike ne slue tom cilju, ve! su to uglavnom ispolitizirane institucije pod utjecajem politi"kih promjena u vladaju!oj strukturi. Sveu"ilita bi mogla biti dobar "inkubator" za utemeljenje takvih institucija ili stavljanje svojih postoje!ih institucija u ivu funkciju strategijskog, sustavnog pristupa planiranju budu!nosti. JEDNADBE GOSPODARSKOG OPTIMIZMA Hr+Hz+Ht=GO Z+Z+P+Th+R+Tr=GO Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr KRIZNA JEDNADBA GK+KD+KS+KO=KR Gospodarska kriza+kriza drutva+kriza sustava+kriza obitelji= kriza razvoja JEDNADBA GOSPODARSKOG RAZVITKA Z+T+P+P+O+S=GORA Znanje+tehnologija+potencijali+poduzetnitvo+obitelj+sustav=gospodarski razvitak JEDNADBE RAZVIJENOG NACIONALNOG GOSPODARSTVA GO+GORA=Z+T+P+Z+R+S O+P GO+GORA=znanje+tehnologija+potencijali+zajedno+rad+sustav Obitelj + poduzetnitvo GO+GORA=GOSPODARSTVO OBITELJ GO+GORA=G O FORMULA GOSPODARSTVA NACIJE GO+GORA=$OVJEK GO+GORA=$ ZATO SE PROBLEMI STVARNO NE RJEAVAJU? Obi"an "ovjek danas se s pravom pita ukoliko rjeenja postoje zbog kojih razloga se ne pristupa rjeavanju klju"nih nacionalnih problema. Upravo suprotno svaka Vlada Hrvatske pristupa gospodarskim mjerama i promjenama
koje jo ozbiljnije i dugotrajnije produbljuju nastalu krizu. Najvie politi"ke strukture hrvatske izvrne vlasti duboko su podre#ene me#unarodnim financijsko - monetarnim institucijama, te su prisiljene provoditi mjere odre#ene za Hrvatsku izvan same Hrvatske. Hrvatska je na izvjestan na"in, kao to tvrdim i dokazujem u prethodnom tekstu, postala najve!i gospodarsko - politi"ki eksperiment Me#unarodnog monetarnog fonda i njegovih najmo!nijih zemalja "lanica. Da je globalizacija ameri"ki eksperiment globalne drave, sa jedinstvenom svjetskom vlasti dokazuje i nedavni dokument ameri"ke obavjetajne zajednice koji planira vrhunac globalizacijskih procesa do 2015. godine. Mandatna Vlada (ona koja danas jest, a sutra nije) ne moe upravljati vremenom kao bitnim "imbenikom moderne ekonomije i sustava predvi#anja, te upravljanja budu!no!u. Za koncept virtualne drave, koji dugoro"no planira razvoj i strateke interese drave, moraju se stvoriti uvjeti op!eg, javnog, stru"nog dijaloga o budu!nosti, u kojem uloga moderatora pripada institucijama civilnog drutva. Naravno, Ra"anova Vlada, a nekadanji "elnici ujedinjene oporbe znali su za taj koncept ameri"ke obavjetajne zajednice, nije spremna prihvatiti nacionalno partnerstvo za budu!nost sa irokim krugom stru"njaka i civilnih aktivista u Hrvatskoj. Oni su proizveli mutanta civilnog drutva u obliku mnogih udruga i saveza koje su osnivali kao nezavisne, a zapravo ih koristili za osvajanje vlasti ili proizvodnju sukoba unutar pojedinih socijalnih grupacija. Iz tih razloga su unaprijed stvorili nadzor nad mreom institucija civilnog drutva u Hrvatskoj od kojih su mnoge upravo suprotno svojojpravoj ulozi sudjelovale u politi"koj borbi Ra"ana i partnera za sovajanje vlasti. Moda bi takav postupak nevladinih udruga bio i legitiman, kada bi se radilo o podupiranju politi"kih stranaka kako bi i same ostvarile svoje programske ciljeve. Mnogobrojni dokazi, me#utim, ukazuju upravo na suprotne motive me#u "elnim ljudima institucija civilnog drutva u Hrvatskoj. CIA: GLOBALNI TRENDOVI DO 2015. Jedan od klju"nih dokumenata projekcije budu!nosti globalnog poretka jest ameri"ki dokument zra#en u suradnji CIA-e, National Intelligence Council NIC, stru"njaka ameri"ke Vlade, nevladinih stru"njaka, pod nazivom Globalni trendovi do 2015.: dijalog o budu!nosti s nevladinim stru"njacima (engl. Global Trends 2015: A Dialogue, About the Future with Nongovernment Experts), izra#en u prosincu 2000. Umreena globalna ekonomija !e biti vo#ena velikim, neograni"enim protokom informacija, ideja, kulturnih vrijednosti, kapitala, dobara, usluga i ljudi: to je globalizacija. Takva globalizirana ekonomija bit !e glavni doprinos pove!anoj politi"koj stabilnosti u svijetu 2015., iako njezina bogatstva i dobrobiti ne!e biti univerzalne . Ovim
rije"ima dokument, zapravo, najavljuje premo! odre#enih zemalja u raspolaganju prirodnim resursima drugih zemalja, jer !e primjerice liberalizacija nacionalnih trita i njihovo umreavanje u globalnu ekonomiju za pojedine zemlje zna"iti rasprodaju ekonomskih resursa, dok !e za bogatije (mo!nije) zemlje to zna"iti prisvajanje resursa. Sjedinjene Drave upravo su na ravnotei ekonomskih resursa sedamdesetih godina prolog stolje!a po"ele graditi model Novog svjetskog poretka, tj. globalizacije. Za SAD globalizacija predstavlja geoekonomski model globalne premo!i nad raspolaganjem ekonomskim resursima nacionalnih gospodarstava. Ravnotea znanja, resursa i tehnologije trenutno je glavni predmet strateke obrade ameri"ke obavjetajne zajednice. Ovaj dokument CIA-e predvi#a i to !e se dogoditi sa zemljama koje !e zaostajati za globalizacijskim procesima: Regije, zemlje i grupacije koje !e se osje!ati izostavljene iz procesa suo"it !e se sa produbljavanjem ekonomske stagnacije, politi"kom nestabilno!u i kulturnim otu#enjem. Oni !e biti ishodita politi"kog, etni"kog, ideolokog i religioznog ekstremizma, zajedno s nasiljem koje je "esto popratna pojava ekstremizmu. Te !e zemlje prisiliti Sjedinjene Drave i ostale razvijene zemlje da ostanu usredoto"ene na izazove starog svijeta . Izme#u redaka ova re"enica skriva mogu!e ameri"ke projekcije me#unarodnih kriza u podru"jima gdje SAD imaju svoje posebne, strateke interese, kako bi se posredovanjem u me#unarodnim krizama SAD nametnule kao "imbenik mira i stabilnosti, a nakon toga pomaga" ekonomskog restrukturiranja u kojem !e upravo za sebe osigurati koritenje stratekih ekonomskih, eneregetskih resursa. U poglavlju dokumenta Nacionalno i me#unarodno upravljanje procjenjuje se: Drave !e i dalje biti dominantne na svjetskoj sceni, ali !e nacionalne vlade imati sve manju i manju kontrolu nad protokom informacija, tehnologijom, zaraznih bolesti, migracijama, orujem, financijskim transakcijama (zakonitim i nezakonitim) preko njenih granica. Nevladine institucije, od gospodarskih, poslovnih do neprofitnih organizacija !e igrati sve ve!u ulogu u nacionalnim i me#unarodnim odnosima. Kvaliteta vladanja, nacionalno i me#unarodno, !e odrediti koliko dobro !e se drave uklapati u te globalne procese . Sjedinjene Drave, nedvojbeno, do 2015. godine ele uspostavu jedinstvene, globalne Vlade sa svjetskim premijerom na "elu. Pri tomu se ne ele odre!i prava da kao jedina svjetska sila odre#uju kojim zemljama !e biti omogu!eno sudjelovanje u procesima, a i kada se pojedinoj zemlji omogu!i sudjelovanje u procesima SAD ele odrediti poloaj te zemlje u globalnom poretku. Kako je to mogu!e? Jednostavno, manipulacijom ljudi koji su na pozicijama vlasti, kao to je to danas slu"aj s Ra"anom i njegovom petorkom. SAD su bile, kroz privatne i dravne fondove, najve!i financijski pomaga"i dolaska na vlast vladaju!e koalicije. Sukladno tomu imaju skrivenu mogu!nost odrediti na"in na koji !e Ra"anova Vlada upravljati zemljom, a na temelju rezultata tog upravljanja odredit !e Hrvatskoj poloaj u ukupnom svjetskom poretku. Jednako tako !e
financijski, kadrovski, tehnoloki i edukacijski pomagati civilni sektor u Hrvatskoj, kako bi njegovom manipulacijom usmjeravali drutvene procese u Hrvatskoj u smjeru koji odgovara ameri"kim nacionalnim interesima i projekciji svjetskog poretka u globalnoj dravi. MESI&-INSTRUMENT STRANIH INTERESA I REZULTAT NAEGA NEZNANJA Predsjednik Mesi! je obi"na neznalica kad je na nedavnoj studentskoj tribini izjavio da Bushova administracija ne razmilja o interesnom upravljanju procesima tranzicije u Hrvatskoj. Sasvim je nebitno je li u ovom slu"aju Mesi! marioneta ili nepromiljeni neznalica, on je instrument stranih interesa i rezultat naeg neznanja. Ovaj ameri"ki dokument je konkretan plan upravljanja svijetom 2015 godine. Zbog "ega ga Ra"anova Vlada nije analizirala, a znam da nije, te zbog "ega institucije zaduene za zatitu i planiranje nacionalnih interesa u Hrvatskoj nisu prikladno odgovorile na ameri"ku strategiju globalnog upravljanja do 2015.? Ili rade za strane interese, ili uop!e ne znaju to rade. Ili se poput Mesi!a igraju u pijesku vlastite samodopadljivosti, i poput prave djece jedni drugima bacaju pijesak u o"i. Ameri"ki dokument jasno planira globalno upravljanje: drave s kompetentnim upravljanjem, uklju"uju!i Sjedinjene Drave, !e prilagoditi strukture vlasti dramati"no izmijenjenom globalnom okruenju "ine!i ih prilagodljivijim uklju"ivanju u me#usobno ja"e povezani svijet. Odgovornost nekad poluautonomnih vladinih agencija uvelike !e se kriati zbog transnacionalne prirode prioriteta nacionalne sigurnosti Oblikovanje globalnog kompleksa svijeta u brzom pokretu 2015., !e zahtijevati preoblikovanje tradicionalnih vladinih struktura . Obavjetajna zajednica SAD ve! od druge polovice sedamdesetih godina prolog stolje!a u kontinuitetu radi na projektima preoblikovanja drava i struktura vlasti u svijetu (osobito u onim zemljama gdje SAD imaju svoje strateke interese). Svoj utjecaj u svim me#unarodnim institucijama Sjedinjene Drave koriste u ostvarivanju tog globalnog projekta preoblikovanja svijeta. SAD su najutjecajnije u: NATO-u, Ujedinjenim Narodima, svim agencijama UN-a, Me#unarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci, Svjetskoj trgova"kog organizaciji (WTO), u grupi zemalja G8, jedina su zemlja koju nitko ne moe sprije"ti da svugdje u svijetu po vlastitoj procjeni vojno intervenira, trenutno su jedina zemlja s globalnom obavjetajnom zajednicom, mati"na su zemlja svjetske valute (ameri"kog dolara). POSLJEDNJA FAZA IZGRADNJE NOVOG SVJETSKOG PORETKA Upravo zbog te pozicije dokument poput ovog iskazuje svu ozbiljnost realizacije posljednje faze izgradnje Novog svjetskog poretka do 2015. godine. Ovaj dokument prdstavlja standarde Novog svjetskog poretka, odnosno uvjete pod
kojima !e zemljama biti mogu!e opstati u vie ili manje suverenom obliku. Novi svjetski poredak ne!e priznavati tradicionalni suverenitet koji proizlazi iz naroda, ve! !e uspostaviti mutantni oblik dravnog suvereniteta koji proizlazi iz odnosa drave prema globalnom poretku. Volja naroda vie ne!e uvjetovati ponaanje upravlja"a dravom, ve! !e njihove postupke uvjetovati volja globalne vlasti. U protivnom !e biti izolirane i ignorirane. U"inkovito vladanje dravom !e pove!ano biti odre#eno sposobno!u i okretno!u da se oblikuju partnerstva za koritenje pove!anog protoka informacija, novih tehnologija, migracija, i utjecaja nevladinog sketora. Ve!ina, ali ne i sve zemlje koje to uspiju, bit !e reprezentativne demokracije Drave s neu"inkovitim i nekompetentnim upravljanjem ne samo da ne!e koristiti dobrobiti globalizacije, nego !e na odre#enim razinama proizvoditi sukobe kod ku!e i u inozemstvu, osiguravaju!i jo ve!i nesrazmjer izme#u regionalnih pobjednika i gubitnika nego to postoji danas Globalizacija !e pove!ati transparentnost procesa donoenja odluka u vladi, kompliciraju!i sposobnost autoritarnih reima da odre kontrolu, ali jednako kompliciraju!i tradicionalne neliberalne procese demokracija. Pove!ano kretanje stanovnitva !e stvoriti utjecajne dijaspore, koje !e utjecati na politiku i nacionalni identitet mnogih zemalja. Globalizacija !e tako#er stvoriti pove!ane zahtjeve me#unarodne suradnje na transnacionalnim pitanjima . Sjedinjene Drave nameu kriterije u"inkovitog i kompetentnog upravljanja dravom i postavljaju ih kao globalizacijski standard. Ovaj dokument je i projekcija interesa SAD-a u regijama Novog svjetskog poretka, koje dokument odre#uje kao: Isto"na i Jugoisto"na Azija; Juna Azija; Rusija i Euroazija; Srednji Istok; Sjeverna Afrika; Sub-Saharska Afrika; Europa (gdje se ubraja i Hrvatska, unutar Balkana); Kanada, Latinska Amerika. To su glavne regije globalizacije u slijede!ih petnaest godina. TRI OD PET NAJVE&IH GLOBALNIH CENTARA INFORMACIJSKE TEHNLOGIJE: LONDON, MUNCHEN, PARIS U istom dokumentu CIA predvi#a da !e tri od pet najve!ih globalnih centara informacijske tehnologije biti upravo u Europi: London, Munchen i Paris. Kao jednu od opasnosti SAD vide i mogu!nost da pod pritiskom vlastitih gra#ana mnoge europske vlade zatrae ja"u kontrolu nad me#unarodnim financijskim i trgova"kim institucijama. Dokument sadri i projekt me#unarodne suradnje, te kao ciljeve me#unarodne suradnje i zajedni"kih poslova globalne vlade vidi: nadzor me#unarodnog protoka financijsa i bescarinskih i besporeznih zona; izgradnja institucija i zakonske regulative protiv korupcije, te protiv trgovine drogama, enama i djecom; nadzor meteorolokih podataka i upozoravanje na ekstremne vremenske pojave; selektirana pitanja zatite okolia; razvoj cjepiva ili lijekova protiv zaraznih bolesti; humanitarna pomo!; borba protiv terorizma; napori me#unarodnih i regionalnih organizacija na rjeavanju unutar dravnih i me#udravnih sukoba; uvjeti zatite intelektualnog vlasnitva; reforma i ja"anje
me#unarodnih financijskih institucija; posebno Bretton Woods institucija (op. MMF); ekspanzija Vije!a Sigurnosti UN-a; globalna nadlenost Me#unarodnog kaznenog suda sa univerzalnim zakonodavstvom; prihva!anje genetski modificiranih organizama kao poboljanje prehrane i zdravlja; utemeljenje mirovnih snaga ili stand by vojnih postrojbi pod nadleno!u Vije!a Sigurnosti UN-a, s mogu!im izuzetkom Europske Unije; predlaganje novih gra#anskih prava kao zajedni"kih globalnih gra#anskih prava, kao primjerice prava na otvorene granice za ljude iz zemalja s niim primanjima . SCENARIJI BUDU&NOSTI GLOBALIZACIJE Na kraju dokumenta navode se i "etiri mogu!a scenarija budu!nosti globalizacije. Sveobuhvatna globalizacija: stvara se virtualni krug izme# u tehnologije, ekonomskog rasta, demografskih faktora, u"inkovitog upravljanja, koji omogu!uje ve!ini svjetskog stanovnitva koritenje dobrobiti globalizacije u mnogim takvim dravama uloga drave se smanjuje, njezine se funkcije privatiziraju ili se provode javno-privatnim partnerstvima, dok se intenzivira globalna suradnja na mnogim pitanjima kroz razli"ite oblike me#unarodnih ugovora i dogovora . Razorna globalizacija: postoje globalne elite, ali ve!ina svjetskog stanovnitva ne uspijeva koristiti dobrobiti globalizacije globalna ekonomija se dijeli na tri dijela: rast se nastavlja u razvijenim zemljama, mnoge zemlje u razvoju biljee nizak ili negativan rast, to rezultira pove!anim nesrazmjerom u odnosu na razvijeni svijet, nezakonita ekonomija ubrzano raste. Upravljanje i politi"ko vodstvo su slabi na nacionalnim i me#unarodnoj razini . Regionalna konkurencija: izotravaju se regionalni identiteti u Europi, Aziji i Junoj Americi, potaknuti rastu!im politi"kim otporom u Europi i Isto"noj Aziji ameri"kom globalnom vodstvu i globalizaciji po ameri"kom projektu, porastom preokupacije svake regije vlastitim ekonomskim i politi"kim prioritetima regionalne ekonomske integracije u trgovini i financijama su u porastu, relativno visok stupanj ekonomskog rasta i regionalnu konkurenciju odgovornost se prenosi sa globalnih na regionalne institucije. Svijet poslije podjela: SAD-ova unutarnja preokupacija raste kako ameri"ka ekonomija usporava i stagnira. Rastu ekonomske i politi"ke tenzije s Europom uz prioritete Azije, obje Amerike i Europe, zemlje izvan tih regija su marginalizirane, gotovo bez ikakvih izvora politi"ke ili financijske potpore . Ameri"ki projekt GT-2015 je projekt globalne drave. Ozbiljno je pitanje zbog "ega saborski odbori Hrvatskog sabora, slube hrvatske obavjetajne zajednice, Vladina ministarstva i instituti ne rade ozbiljno na sli"nom projektu globalizacijskog pozicioniranja Hrvatske na to povoljniji na"in. U protivnom jedini kontinuitet hrvatske politike jest manjak stratekog planiranja budu!nosti i pristanak na strane strategije. Hrvatska treba preuzeti svjetski mandat projekta
Nove globalizacije, koji !e podrazumijevati obnovu struktura i ekonomije drave nacije i njezino konkurentno pozicioniranje u procesima globalizacije. Za to je potrebna vizija budu!nosti, stvaranje projekta virtualne Hrvatske, za to ni Ra"an ni Mesi!, ali niti hrvatska oporba nemaju ni znanja ni razumijevanja. U trenutku kada tradicionalna demokracija (posredno predstavni"ka, verbalna) ustupa svoje mjesto globalnoj demokraciji (internet demokraciji apsolutne komunikacije) Hrvatskoj je potreban op!i, javni, stru"ni dijalog kao jedini put do nacionalnog koncenzusa o budu!nosti. Ra"anova Vlada je pokazala da ne zna biti partner nacionalnog dijaloga. (PRILOG 18 SHEMA PROCESA NACIONALNOG PARTNERSTVA) HRVATSKA TREBA VLADU NACIONALNE SOLIDARNOSTI Hrvatskoj je hitno potrebna Vlada nacionalne solidarnosti, koja !e kroz nacionalnu solidarnost omogu!iti preporod naroda. Za po"etak je potrebno jasno odrediti tko su partneri nacionalnog dijaloga o budu!nosti i uspostaviti njihovu me#usobnu komunikaciju, kroz svojevrsnu virtualnu, multimedijsku radionicu javnog dijaloga, koja moe posluiti kao svojevrsni inkubator nacionalnog dijaloga. Za proces stvaranja Vlade nacionalne solidarnosti potrebna je uspostava drutvenog, kulturnog, tehnolokog, informacijskog, znanstvenog i stru"nog dijaloga kao unutarnjeg dijaloga hrvatskog drutva. Ako su institucije civilnog drutva (barem njihova najutjecajnija ve!ina) imale zada!u tijekom zadnjih deset godina stvoriti drutvene uvjete za promjenu vlasti, to predstavlja proces manipulacije civilnim drutvom u Hrvatskoj; danas treba stvoriti kriti"nu masu institucija civilnog drutva i pojedinaca, gra#ana, "iji !e strateki cilj biti uspostava nacionalnog dijaloga za partnerstvo u postizanju koncenzusa o budu!nosti. Na"ela Vlade nacionalne solidarnosti su: stru"nost; op!i, javni, stru"ni dijalog; nacionalno partnerstvo; upravljanje tehnologijom misli; socijalna solidarnost s gra#anima; upravljanje stratekom dravnom imovinom; upravljanje krizom i stabilizacija sustava; upravljanje budu!no!u; izgradnja sustava stratekih institucija; strateko pozicioniranje znanja, tehnologije i ljudskih potencijala kao nacionalnog kapitala; upravljanje resursima; oivljavanje proizvodno razvojnog gospodarstva; Vlada kao gra#anski servis upravljanja dravom; izrada Memoranduma nacionalnog koncenzusa o budu!nosti kao stratekog dokumenta budu!nosti drave i nacije u budu!em vremenu globalne virtualne ekonomije, odnosno to mora biti svojevrsna vizija Hrvatske tijekom ovog stolje!a. (PRILOG 19 SHEMA PROCESA NACIONALNOG KONCENZUSA O BUDU&NOSTI)
MODEL PROMJENA Me#utim, za takve ekonomske i drutvene odnose unutar drave, potrebna je ozbiljna tranzicija hrvatskih politi"kih stranaka, kako bi na potpuno novim, suvremenim na"elima, politi"ke stranke u Hrvatskoj mogle kreirati hrvatsku globalnu konkurentnu strategiju. Potrebno je izgraditi sustav modernih politi"kih stranaka, kao nositelja javnog komuniciranja. Danas se politi"ka stranka nalazi pred izazovom novog komuniciranja u procesima globalizacije i regionalnih integracija. Mijenja se uloga i na"in upravljanja dravom, dravni suverenitet mijenja oblik iz teritorijalnog u kulturno, tehnoloko, znanstveni. Novo vrijeme stvara potrebu za novim na"inima politi"kog organiziranja. Moderna politi"ka stranka mora uskladiti nacionalno i globalno komuniciranje, kao transfer interesa drave i novih oblika me#unarodnih integracija. Integracija interesa vanija je modernoj politi"koj stranci od integracije teritorija. Stoga su upravo izazovi novog upravljanja znanjem, ljudskim potencijalima, tehnologijom, gospodarskim potencijalima najve!i ispit tranzicije politi"kih stranaka. Tako po"inje izgradnja modernog, razvojno orjentiranog civilnog drutva. Moderna politi"ka stranka je stranka virtualne stvarnosti. To, zapravo zna"i, da je ona kadrovski strukturirana za stvaranje virtualnih modela upravljanja, virtualnih kriza i njihvoih rjeenja, stvaranje sustava srednjero"nog i dugoro"nog planiranja i predvi#anja, ona je nacionalni, znanstveni, informacijski, tehnoloki, stru"ni tim kontinuirane, alternativne paralelne vlasti, kako bi sustav drave bio u potpunosti siguran. Moderna politi"ka stranka upravlja znanjem i kadrovima, a ne masama, zbog toga je moemo nazvati virtualnom strankom. Moemo je nazvati i kadrovikom nacije. Ona je medij nacionalnog koncenzusa o budu!nosti i dijagonala drutvene stabilizacije. Tabela 1 DANANJE POLITI$KE STRANKE Masovna stranka Komunikacijski izolacionizam Nepoznavanje novih komunikacijskih tehnologija Organizacija manipulacije informacijama Poti"e drutvene sukobe (generator sukoba) Ne bavi se edukacijom kadrova za nove tehnologije i uvjete rada POLITI$KE STRANKE 21. STOLJE&A Kadrovska stranka Apsolutna komunikacija sa svima Stranka WWW komunikacije Informacijska baza podataka Nositelj javnog komuniciranja (katalizator promjena) Obrazovna institucija
Ne poti"e znanstveno i stru"no usavravanje Komunikacija suhoparnim priop!enjima i PRESS konferencijama Institucija osobnog interesa pojedinaca ili odre#enih skupina Institucija transfera materijalnog kapitala
Institucija cjeloivotnog u"enja Organizacija komunikacije multimedijske
Strateka institucija civilnog drutva Institucija transfera virtualnog kapitala, proizvodnja novih vrijednosti Inzistira na razlikama i vlastitim Institucija nacionalnog koncenzusa, interesima ili interesima svog ugra#uje razlike u drutveni mozaik "elnitva Na"ela trinog kapitalizma Na"ela virtualnog kapitalizma Djeluje na nacionalnoj razini Djeluje na nacionalnoj i me#unarodnoj razini Predstavlja gra#ane u Predstavlja gra#ane u predstavni"kim tijelima u zemlji predstavni"kim tijelima u zemlji i Stranka tradicionalne demokracije me#unarodnim integracijama Stranka globalne demokracije Verbalna demokracija Internet demokracija (globalna) (tradicionalna) Medij selektivnog dobra Medij op!eg dobra ???????????????????????????????? Inteligentni razvojni sustav ?? Politi"ka stranka budu!nosti je svojevrsna kola politi"ke, gra#anske angairanosti. I u toliko je ona kadrovska stranka. Ona priprema kadrovsku infrastrukturu drave, preuzima ulogu upravlja"a ljudskim potencijalima. Tradicionalna uloga politi"kog nadmetanja preputa svoje mjesto modernoj ulozi nadmetanja novom tehnologijom, znanjem i ljudskim potencijalima. Moderna politi"ka stranka je svojevrsna banka ljudskih potencijala, banka kadrova, jer nakon financijsko ekonomskih kriza u nacionalnim dravama, za o"ekivati je udar tehnoloko kadrovskih kriza, uzrokovanih globalizacijskim trendovima slobodnog protoka ljudi i roba. Moderna stranka je kreator nacionalne kadrovske politike i institucija selekcije kadrova. Moderna politi"ka stranka, kao kadrovska stranka, mora funkcionirati kao nacionalni menaderski tim. Upravo transformacija politi"ke stranke u kadrovsku stranku zna" i transformaciju upravljanja dravom i stvarnu drutveni traniziciju, kojom je uvjetovana politi"ko - gospodarska tranzicija drave i nacije. Iz dosadanjeg upravljanja politi"kim interesima u budu!e upravljanje gospodarstvom putem nacionalnog koncenzusa o budu!nosti. Drava postaje nacionalna kompanija kojom upravlja menaderski tim. To zna"i kadrovska stranka. To zna" i
kontinuirano osposobljavanje tima za vo#enje drave. Ovo je tranzicija "iji !e procesi biti najtei i dugotrajni. Za te procese potrebni su novi ljudi, nove stranke, nove ideje, nove tehnologije. Onima koji danas predvode drutvene, politi"ke i ekonomske procese tranzicije hrvatskog drutva i drave bit !e najtee shvatiti da su njihova znanja zastarjela i da svoje mjesto trebaju ustupiti novim ljudima. To je svojevrsna kulturna revolucija u mentalitetu ljudi koji danas upravljaju dravom. Selekcija nacionalnog menadementa u budu!e se ne!e vriti kroz birokraciju (dravnu amdinistraciju), jer !e se njihove tradicionalne uloge kadrovske mobilizacije izgubiti, ve! !e se selekcija nacionalnog menadementa vriti kroz modernu politi"ku stranku. To je jedini na"in, u suvremenoj demokraciji, da sami gra#ani izabiru i kandidate za menadment svoje drave, tj. da gra#ani izabiru administraciju (utje"u na promjene u dravnoj birokraciji, koja ne smije vie ivjeti sama za sebe), umjesto da kao do sada biraju na izborima samo vrh drave. Zbog "ega? Demokrati"nost dravno aparata se na taj na"in dodatno modernizira i, moemo re!i, apsolutizira. U protivnom administracija (birokracija) sama mobilizira kadrove koji njoj odgovaraju, onemogu!ava izabrane predstavnike gra#ana u izvrnoj vlasti u provedbi njihovog programa za koji su dobili mandat bira"a, odnosno stvara sustav unutar sustava "esto po na"elima negativne selekcije. Prvi korak transformacije politi"ke stranke u kadrovsku je uspostava apsolutne komunikacije sa svima. Stranka postaje medij op!e dostupnosti informacija, a ne manipulator informacijama i njihovim izvorima, te na"inom prikupljanja i obrade informacija. Postaje moderator op!e drutvene informiranosti, a ne subjekt zloupotrebe selektivnog pristupa informaciji. Stranka je jamac javnosti informacije, a ne instrument skrivanja podataka. Tabela 2. model odgoja novog politi"ara DANANJI POLITI$AR NOVI POLITI$AR Tehnoloki nepismen, ne poznaje Virtualni politi"ar, koristi sve nove tehnologije, ne koristi se prednosti novih tehnologija, one njima postaju neizbjeno sredstvo njegovog uspjenog rada Koristi zatvoreni komunikacijski Komunicira sa svima, poti"e krug, ograni"ena komunikacija i komunikaciju, trai izvore izvor informacija, znanja informacija, koristi znanja svojih sugra#ana, stalno iri komunikacijski krug Ne komunicira s politi"arima u On je politi"ar virtualnog globalnog svijetu, nema komunikacijski krug ciber-space prostora, u stalnoj je u inozemstvu internet komunikaciji sa
politi"arima u svijetu Bavi se pitanjima politike, ne Bavi se ekonomskim pitanjima, poznaje ekonomski sustav, poslovni virtalnom ekonomijom, moderator i civilni sektor je suradnje politi"kog, poslovnog i civilnog sektora Ne bavi se sustavskim Sustavski promilja promiljanjem Ne koristi znanja oko sebe, uvjeren Koristi virtualni prostor globalnih je da sve zna dovoljno (od svega po znanja, poti"e zajednicu oko sebe malo, pa nita) na me#usobnu interakciju znanjem Verbalni politi"ar Politi"ar znanja Nije svjestan da je zaposlenik Zastupa interese svojih sugra#ana, svojih sugra#ana, uglavnom je potuje nepisani ugovor o svojoj drutveno neodgovoran op!oj drutvenoj obvezi Politi"ar strana"ke obveze i stege Politi"ar obveze prema gra#anima Sastaje se s gra#anima periodi"no ivi s gra#anima, u virtualnoj je (po dogovoru) u svom uredu, dnevnoj, trenutnoj komunikaciji s izraeno birokratsko postupanje gra#anima, izme#u njega i gra#ana prema gra#anima, postavlja se kao ne postoji birokratsko postupanje i politi"ar ef proceduralna komunikacija, on je politi"ar sluga, slui sugra#anima Profesionalni politi"ar Politi"ar poduzetnik Politi"ar kontinuiteta Politi"ar inicijative Svojim ponaanjem i na"inom Inicijator i sudionik javnog, iznoenja svojih stajalita izaziva drutvenog dijaloga, spreman na javne sukobe razgovor sa svakim i svima, ne name!e se, slua, procjenjuje, sura#uje, poti"e oblike drutvene suradnje, iznalazi nove oblike postizanja koncenzusa Demagog Pedagog i komunikolog Ne poznaje sustav informacija i Manager informacija i znanja znanja Slui se politi"kim nagonom Koristi metode upravljanja tehnologijom misli Nije sklon promjenama, osobito Inzistira na temeljitim radikalnim radikalnim ekonomskim, promjenama tehnolokim i znanstvenim promjenama Politi"ar lanih obe!anja Programski politi"ar javnog ugovora s gra#anima
GLOBALNA DRAVA VE& POSTOJI Da stvaranje globalne drave nije samo zloslutna procjena analiti"ara globalizacije potvr#uje "injenica postojanja globalnog umreenog drutva koje je ve! poprimilo sve osnovne zna"ajke virtualne drave. Cyber space, WWW prostor, odnosno virtualni prostor interneta postaje prva virtualna, globalna drava u kojoj svaki gra#anin svijeta, bez birokrtizirane procedure, ograni"enja ili zabrane moe dobiti virtualno dravljanstvo (pristup WWW prostoru). To je potpuno virtualno globalizirano drutvo, u kojem su sudionici gra#ani globalne WWW drave. Glavna obiljeja WWW drave ujedno oslikavaju ideju Novog svjetskog poretka: (1) slobodan protok ideja, (2) slobodan protok informacija, (3) slobodan protok znanja, (4)slobodan protok tehnologije, (5) slobodan protok ljudi (rada, internet rad, internet radnici, internet proizvodnja, internet proizvod), (6) slobodan protok novca, (7) slobodan protok roba, (8) slobodan protok usluga, (9) jedinstveni jezik i pismo, (10) jedinstveni prostor (cyber space), (11) gra#ani (svi umreeni pristupom internetu), (12) internet kultura, (13) X kompjuterska nacija, (14) jedinstveno vrijeme (vrijeme misli), (15) me#usobna drutvena interakcija sudionika, (16) internet obrazovni sustav, (17) institucije internet vlasti (provideri, web masteri), (18) drutveni ivot (internet novine, internet kafi!i, brbljaonice, aukcije ), (19) internet kao globalna demokracija, (20) www ideologija. Virtualna globalna drava ve! postoji, na nju nacionalne vlade ne mogu uop!e utjecati, ne mogu je ograni"iti, nadzirati, globalna internet drava se iri velikom brzinom, broji sve vie dravljana, osvaja prostor i ljude ne ratom konvencionalnim orujima, ve! znanjem, informacijom i novim tehnologijama. Trenutno WWW globalna drava ima premo! u nekoliko bitnih podru"ja nad nacionalnim dravama: znanju, tehnologiji, informacijama, prostoru kojim upravlja, ona upravlja prostorom koji se ne moe vojno, teritorijalno ili obavjetajno ugroziti, to je prva nebirokratizirana drava u povijesti postojanja svijeta. To je drava koja, primjerice nema vojsku i policiju, a zna sve o vojskama i policijama nacionalnih drava, ona nema novac, ali ima pristup novcu nacionalnih drava, ona nema predsjednika, ali umreeno vlada svim predsjednicima u svijetu. U prostoru WWW globalne drave protok ideja nije ni"im ograni"en, moe ih plasirati svatko, svaku ideju, na sve na"ine, svima u WWW prostoru. Moemo re!i da je u ciber space-u ideja javno dobro koje stoji svima na raspolaganju, i svakome na upotrebu. Ali, autor ideje ostaje poznat, s njime se lako komunicira, njegova adresa je poznata. Na odre#eni na"in, u virtualnom prostoru globalne WWW drave ideja je kapital kojim raspolau gra#ani. Upravo slobodan protok ideja bitno odre#uje apsolutnu demokraciju WWW drave. Globalna ekonomija, koja mijenja oblik iz fizi"ke u virtualnu ("esto na tetu nacionalnih gospodarstava i drava nacija) u slobodnom protoku ideja kroz ciber space
dobila je dimenziju ekonomije ideja, kao virtualne gospodarske interakcije misli umreene u drutvo. Slobodan protok informacija posluio je kao mo!no oruje u irenju WWW globalne drave i njezinoj ekspanziji na teritorij nacionalnih drava. Neograni"ena razmjena informacija, pristup informacijama, koritenje informacija, WWW drava kao izvor informacija, potpuno mijenjaju oblik Novog svjetskog poretka iz zajednice teritorijalno politi"kih integracija u jedinstven globalni informacijski prostor kojim nije mogu!e manipulirati s pozicija mo!i u nacionalnim dravama. Apsolutno informacijsko globalno drutvo WWW drave poti"e poseban na"in razmiljanja virtualnih gra#ana. Oni misle brzinom emocionalne elje za novim podatkom. Vrijeme postaje misao, a misao postaje bra od informacije. Jedna misao moe biti jedinica za mjerenje ciber vremena, a jedinicu trajanja misli odre#uje broj informacija koje moe obraditi jedna misao. To je virtualna, besprostorna inteligencija brzine misaone rekacije. Slobodan protok znanja i tehnologije u prostoru WWW drave je apsolutan i gotovo da je to jedina drava na svijetu koja raspolae glavninom svjetskog znanja i tehnologije. Znanstveno tehnoloka revolucija informacijskog drutva !e dosegnuti uzlet i vrhunac upravo u prostoru virtualne WWW globalne drave. Apsolutna konkurencija znanja uvjetuje brz i stabilan tehnoloki razvitak te drave, a apsolutna konkurencija tehnologija sprije"ava ozbiljnije tehnoloke krize i okove. Moemo "ak govoriti i o znanstveno tehnolokom drutvu "ija su znanja i tehnologije dostupne ljudima "ak i ako nemaju posebna znanja o tome. Jednostavnost znanja i jednostavnost tehnologija u virtualnom prostoru WWW drave omogu!ilo je znanstveno tehnoloku globalizaciju; znanje i tehnologiju za svakog gra#anina u ciber-space dravi. WWW globalna drava je znanstveno i tehnoloki najmo!nija drava na svijetu, to je drava virtualne znanstveno tehnoloke emigracije iz nacionalnih drava. Svaki gra#anin koji iz svoje zemlje dolazi u ciber-space je instrument transfera znanja i tehnologije iz nacionalne drave u globalnu dravu, a globalizacija znanja i tehnologije doga#a se brzinom misli s velikim brojem informacija u jednoj jedinici misli. Niti jedan me#udravni sporazum, ugovor, niti jedan me#unarodni dokument ili odluka nije do danas omogu!io apsolutnu slobodu protoka ljudi i rada. Prostor globalne WWW drave ne poznaje tradicionalne instrumente ograni"avanja kretanja ljudi kao: radne vize, dozvole za boravak, dozvole za rad, ograni"enje broja ljudi odre#enih struka koji dolaze u dravu i sli"no. Virtualna drava ciber-space-a je prostor apsolutnih ekonomskih migracija, ljudi se zapoljavaju bez ograni"enja fizi"ki tisu!ama kilometara daleko a da se nisu ni pomaknuli. Posluju preko svojih banaka koje nikad nisu vidjeli u globalnoj dravi. Tu "injenicu slobode rada u virtualnoj internet dravi priznaju "ak i
me#unarodne sindikalne udruge u svojim dokumentima. Virtualni rad, virtualna proizvodnja, virtualni proizvod su "injenice koje proizlaze iz rada internet radnika. Nacionalna drava gubi kontrolu nad kapitalom rada u virtualnom prostoru gloablne drave kao apsolutnog trita rada. Socijalna emogracija iz nacionalnog u virtualni globalni prostor bit !e sve "e!a i sve izraenija, njezin utjecaj na nacionalna gospodarstva mogao bi u slijede!ih deset godina potpuno promijeniti ekonomske odnose me#u nacionalnim dravama, i skrivenim silnicama virtualne ekonomije ih prisiliti na apsolutnu ekonomsku liberalizaciju. 01. sije"nja 2000., "etiri me#unarodne sindikalne organizacije: Me#unarodni savez trgovaca, slubenika, profesionalnih i tehni"kih zaposlenika; Komunikacijska internacionala; Internacionala medija i zabavne industrije i Me#unarodna federacija grafi"ara udruile su se u novu internacionalu Me#unarodnu sindikalnu mreu (Union Network International UNI)., koja okuplja preko 900 sindikata iz 140 zemalja i ima preko 16,5 milijuna "lanova. UNI je kod osnivanja izdao dokument pod nazivom Globalizacija i sindikati, u kojem se prvi put ozbiljnije bavi pitanjem virtualnog rada, virtualnih radnika, njihovih prava, to samo potkrepljuje moju tezu o postojanju globalne WWW drave i u podru"ju slobodnog protoka ljudi i rada. U navedenom dokumentu se kae: neosporno je da veliki i brzorastu!i dio dananje radne snage, bez obzira na to vode li se kao zaposleni ili ne (a milijuni se ne vode), vie ne posjeduje nita to bi sli"ilo onome to smo tradicionalno nazivali poslom . NOVA KATEGORIZACIJA RADA UNI spominje termin novih radnika pod kojima izme#u ostalih podrazumijeva: nove kategorije koje rezultiraju iz primjene novih tehnologija, uglavnom teleradnici svih vrsta; kompjuterski hakeri, zanesenjaci i tehnoloki tipovi svih vrsta, ve!inom mladi i "esto nezavisni radnici za koje Internet nije samo alat, ve! i nova filozofija, nov na"in restrukturiranja i rada. To je grupa koju je najtee identificirati, i moda broj"ano najmanje vana, ali je sigurno najjasniji izraz onoga to elimo definirati kao nove radnike . Dokument nastavlja zajedni"kim karakteristikama koje novi radnici mogu imati: manjak sigurnosti; manjak fiksiranog radnog mjesta; barem relativna kvalificiranost, vrlo "esto visoka, neobi"na briga za obrazovanje i usavravanje, "esto ele vie, puno vie; visoka tolerancija za stalne inovacije; jaka radna etika i samodisciplina; raznolikost interesa, iako mogu biti strastveni za ono to rade, obi"no je to sredstvo a ne cilj, obi"no imaju druge strasti, ili barem odgovornosti, koje stalno nastoje uskladiti sa svojim pla!enim poslom na druk"iji na"innego to to rade regularni radnici; jak osje!aj za slobodu izraavanja; malu ili minimalnu vezanost za konkretnog poslodavca, ne moraju ni imati poslodavca u tradicionalnom smislu; iako "esto imaju snani osje!aj suradnje s kolegama, obi"no imaju, ili razviju, antipatiju prema strukturama i
hijerarhijama; jaki smisao za individualizam, otvoreniji politi"kom i socijalnom pluralizmu od nekih drugih radnika; stoga, "esto stvaraju atipi"ne sindikate ili se uop!e ne pridruuju sindikatima. Primjerice u 1999., Europa je imala 6,7 milijuna teleradnika (4,5 % ukupne radne snage), Nizozemska je pojedina"no imala "ak 18 % teleradnika od ukupne radne snage, to je najvie u Europi, Japan ima dva milijuna teleradnika (oko 8 % ukupne radne snage), SAD imaju 15,7 milijuna teleradnika (oko 12,9 % ukupne radne snage). U grupaciji koju UNI odre#uje kao fanatike, hakere i techie pleme odre#uju se i zajedni"ke osobine te skupine novih radnika: osobna predanost tekom radu i postignu!ima; neformalnost u radnim odnosima i radnoj sredini, govoru, odijevanju; predanost slobodi da slijede ideju; malo brige o radnom vremenu i drugim propisima, premda nisu sasvim nesvjesni da ih se "esto eksploatira ili da se sami eksploatiraju; jak osje!aj egalitarizma, preferiranje decentralizacije, niski prag tolerancije prema hijerarhiji; oslanjanje na samoga sebe i individualizam "esto su pobrkani s iluzijom o tome koliko su zapravo neovisni; snani socijalni stavovi, ali slab organizacijski angaman (u politi"kim strankama ili vlasti); stoga su za sada rijetko organizirani u radni"ke organizacije. U Sjedinjenim Dravama takvi su radnici ve! osnovali virtualni sindikat (engl. virtual union), u obliku internet (on line) rasprave, razmatranja i traenja rjeenja njihovih statusnih problema i pitanja. Bankarstvo i promet novca u cyber space-u poprima do sada sasvim nepoznatu dimenziju. Slobodno je moemo nazvati tre!om dimenzijom kapitala. Virtualno bankarstvo, virtualno upravljanje novcem i imovinom danas je stvarnost. Gotovo svaku robu, ra"un i sli"no danas moemo kupiti, platiti, naru"iti, prodati putem interneta. Ne samo da su postoje!e banke i nov"arske ku!e svoje poslovanje proirile na poslovanje internetom, ve! su se otvorile i specijalizirane banke i nov"arske ku!e koje posluju isklju"ivo internetom. Slobodan protok roba, novca i usluga u virtualnom prostoru WWW drave ne ovisi o zakonodavstvima nacionalnih drava, one tu slobodu ne mogu ograni"iti, niti nad takvim prometom novca, roba i usluga tradicionalna nacionalna drava moe imati ikakvu kontrolu. Jedina alternativa je stvaranje virtualnog prostora drave nacije na potpuno novim na"elima virtualne ekonomije. INSTITUCIJE VIRTUALNE, GLOBALNE WWW DRAVE Status gra#anina u globalnoj WWW, virtualnoj dravi proizlazi iz nekoliko "injenica. Da biste postali njezin virtualni gra#anin ispunjavate odre#eni obrazac kojim podnosite zahtjev za svoju virtualnu adresu stanovanja (e-mail adresa), koja predstavlja vae prebivalite u globalnoj dravi; dobijate virtualni jedinstveni mati"ni broj gra#anina (password) koji vam slui za identifikaciju u virtualnom prostoru WWW drave; dobijate svoje virtualno ime (user name)
kojim se predstavljate u komunikaciji s drugim virtualnim gra#anima i kojim vas oni oslovljavaju u virtualnom drutvu cyber space-a. Zna"i da biste bili WWW gra#anin morate imati: e-mail adresu, password, user name. Pojedine Web stranice, zapravo, nisu nita drugo do virtualni gradovi, ve!i ili manji ovisi koliko se gra#ana slui odre#enom WEB stranicom, u kojem vremenu i u koje svrhe. U tom smislu virtualna WWW drava poti"e pionirski, istraiva"ki duh svojih gra#ana, ona ih prostorno ne ograni"ava i gotovo je svakom mogu!e osnovati vlastiti virtualni grad ili manje mjesto. Upravo u virtualnom prostoru WWW drave danas djeluje Svjetski parlament (The World Parliament), koji predlae osnivanje Zemaljske Federacije (The federation of Earth) i prikuplja potpise u svijetu za globalnu peticiju za ratifikaciju Ustava Zemaljske Federacije. U preambuli peticije pie: Potpisujem kao osobni ratifikator i potvr#ujem moju spremnost da ivim kao gra#anin Zemlje pod Ustavom Zemaljske Federacije i Svjetske Vlade, sa izabranim Svjetskim Parlamentom, koji !e tako#er pomagati dobrom funkcioniranju Vlade moje zemlje i svih zemalja kao dijela Svjetske Federacije . U dokumentu koji opisuje Svjetsku Vladu stoji zapisano: Svjetska Vlada !e imati reprezentativan Svjetski Parlament za izradu svjetskog zakonodavstva, a bit !e biran od strane gra#ana; Svjetsku izvrnu vlast odgovornu Parlamentu, s ovlastima izravne primjene svjetskog zakonodavstva, Svjetsko sudstvo s provedbom odluka; i sli"na ostala tijela koja su poeljna i nuna za prikladno i u"inkovito rjeavanje svjetskih problema i upravljanja globalnim poslovima . Cijelu inicijativu za Svjetsku Federaciju i ratifikaciju Ustava Svjetske Federacije vodi me#unarodna organizacija pod nazivom: Udruga za Svjetski Ustav i Parlament (engl. World Constitution and Parliament Association), sa sjeditem u Sjedinjenim Dravama (Colorado). Dok barem 25 zemalja ne ratificira Svjetski Ustav ova !e organizacija organizirati sjednice Privremenog Svjetskog Parlamenta, koji se organizira prema "lanku 19., Ustava Zemaljske Federacije. Svjetski parlament je usvojio jedanaest svjetskih zakonodavnih mjera vezano za glavne svjetske probleme. Osam na svoje prve dvije sjednice koje su odrane u Brightenu (Velika Britanija) u rujnu 1982., te u New Delhiju (Indija) u oujku 1985., te tri na tre!oj sjednici u Miami Beach (Florida) u lipnju 1987.. Ti svjetski zakoni doti"u jedanaest podru"ja: (1) odbacivanje nuklearnog naoruanja i drugog oruja za masovno unitavanje, te uspostava Svjetske Agencije za razoruavanje; (2) osnivanje Svjetske ekonomske razvojne organizacije (World Economic Development Organization), koja !e uspostaviti novi globalni sustav financija i kreditiranja, te pomo!i uspostavi novog svjetskog ekonomskog poretka; (3) o vlasnitvu, upravljanju i razvoju oceana, mora i obalnih podru"ja na Zemlji (od 20 kilometara od obale) kao zajedni"kom dobru (vlasnitvu) Naroda Zemlje (op. samo treba usporediti s hrvatskim obalnim pojasom koje bi to ekonomske, demografske, teritorijalne i druge tete imalo po Hrvatsku); (4) o
Fakultetu o svjetskim problemima, kao dijelu Svjetskog sveu"ilinog sustava; (5) o privremenim regionalnim Svjetskim sudovima; (6) o hitnoj administraciji za spas Zemlje, sprije"avanje globalnih klimatskih katastrofa; (7) o Financijskoj korporaciji Svjetske Vlade, koja bi financirala cijeli program; (8) o Svjetskoj komisiji za terorizam; (9) o zatiti ivota i prirode na Zemlji, te uspostavu globalnog Ministarstva zatite okolia; (10) o Svjetskoj upravi za sustav hidrogenske energije; (11) o Odluci o osnivanju Svjetske financijske kreditne korporacije. Istim se dokumentom predvi#a i uspostava privremene Svjetske Vlade. Ova svjetska organizacija trenutno ima individualne "lanove u ezdeset drava svijeta i nacionalne ogranke u petnaest zemalja. Budu!a globalna Vlada bit !e virtualna institucija svjetske vlasti, svjetski izbori sasvim sigurno !e se odvijati putem virtualnog prostora interneta. Zanimljivo !e biti vidjeti koja !e nacionalna drava u svijetu prva uvesti izbore putem interneta. To bi naime bitno olakalo pristup gra#ana izborima, dravi smanjilo financijske trokove odravanja izbora, a jednostavnije bi bilo i nadzirati zakonitost i regularnost izbora. Svaki bi gra#anin identifikacijom svojim mati"nim brojem na internetu mogao pristupiti virtualnom glasovanju. Pitanje je vremena kad !e se to dogoditi. Ovakve projekcije potvr#uje djelimi"no i temeljni dokument Ameri"ke strategije nacionalne sigurnosti u 21. stolje!u, koji je izradila Ameri"ka komisija za strategiju nacionalne sigurnosti u 21. stolje!u. U svojem tre!em zaklju"ku ta strategija zaklju"uje: U slijede!em stolje!u ljudi u cijelom svijetu, jednako u razvijenim i zemljama u razvoju, !e mo!i komunicirati gotovo trenutno. Nove tehnologije !e pove!ati produktivnost i stvoriti transnacionalnu cyber klasu ljudi. Vidjeti !emo ve!a kretanja i migracije ljudi iz visoko obrazovanih elita iz manje u vie razvijena drutva prihva!anje novih tehnologija !e stvoriti novi moral, novu kulturu i nove oblike ekonomije . VIRTUALNA EKONOMIJA DIMENZIJE MISLI Globalna ekonomija je virtualna ekonomija dimenzije misli, ona vie nije tradicionalna materijalna ekonomija novca, fizi"ke imovine, nekretnina i pokretnina. Ona je ekonomija kadrova, ekonomija znanja, ekonomija ideje, ekonomija informacije, ekonomija tehnologije, ekonomija vremena, ekonomsija prostora, ekonomija internet dimenzije, ekonomija resursa. Globalna ekonomija je ekonomija virtualne proizvodnje i virtualnog proizvoda. Misao, informacija, ideja, plan su oblici virtualnog proizvoda. Znanje je najsavreniji, najkomercijalniji i najizvozniji virtualni proizvod suvremene globalizacije. Misao je proces virtualne proizvodnje, a "ovjek virtualna tehnologija budu!nosti. Upravo u tom kontekstu slobodan protok radne snage u virtualnoj ekonomiji predstavlja globalni transfer tehnologije, odnosno, skrivenu manipulaciju globalnim tehnolokim krizama i okovima. Globalizacija drave
dolazi na kraju globalizacijskog procesa, ali se globalizacija strukturalno sastoji od: globalizacije znanja, globalizacije informacije, globalizacije tehnologije, globalizacije misli, globalizacije ideje, globalizacije vremena, globalizacije prostora. Sve to uvjetuje globalizaciju "ovjeka kao virtualne tehnologije, "ovjek iz nacionalnog bi!a postaje univerzalno bi!e, iz korisnika tehnologije "ovjek postaje tehnologija. Drava nacija u susretu s globalizacijom, s globalizacijskim procesima, mora postaviti sasvim nove standarde nacionalne ekonomije, odnosno standarde drave nacije. I to: standarde vrijednosti ideje, standarde iskoristivosti vremena, standarde upotrebljivosti tehnologije, standarde brzine misli, standarde neograni"enosti prostora, standarde obrade informacije. STANDA RDI VRIJEDN OSTI IDEJE STANDA RDI ISKORIS TIVOSTI VREMEN A STANDA RDI UPOTRE BLJIVOS TI TEHNOL OGIJE Vrijeme U"inak kao tehnologije proizvodni u jedinici prostor misli ideja STANDA RDI NEOGRA NI$ENOS TI PROSTO RA Inteligentn Misao kao a granica tehnologija virtualne nadtehnolo drave ke proizvodne brzine Vrijeme Virtualna Vremensk Misao kao prilagodlji a granica proizvodni vost nemjerljiv globalizaci prostor tehnologije ost je misli STANDA RDI BRZINE MISLI STANDA RDI OBRADE INFORM ACIJA Informacij a kao kvantificir ana roba
Primjenjiv ost
Proizvodn ost
Vrijeme Tehnolok kao a prostor oblikovnos virtualne t ekonomije
Ekonomsk
Vrijeme kao
Informacij a kao najosjetljiv iji nacionalni kapital Globalna Vanprostor Informacij potranja na Misao kao a kao za proizvodna proizvodni temelj proizvodo tehnologija prostor modela m nove tehnologije razvojne informacij ske ekonomije Koli"ina Misao kao Prostorna Tehnologij uloenog proizvodna dimenzija a
a dobit od proizvodni kapitala ideje prostor znanja informacij e Interakcija tehnologije Znanstven i ljudskih a dobit potencijala
dimenzija vremena Brzina misli strateka tehnologija virtualnog upravljanja Interakcija znanja, tehnologije i ljudskih potencijala Tehnologij a upravljanja nacionalni m koncenzus om
vremena u upravljanja virtualnoj informacij ekonomiji ama Informacij Misao kao ski granica menadme tehnologije nt Bezgrani" nost misli kao dimenzija virtualne ekonomije Javna dostupnost informacij e Standardi simetri"no g javnog drutvenog informiran ja Odgovorn ost upravljanja informacij ama
Edukacijsk a dobit
Op!a dobrobit
Ideja kao nacionalni proizvod
$OVJEK-INTELIGENTNA GOSPODARSTVA
TEHNOLOGIJA
VIRTUALNOG
U globalizacijskim procesima "ovjek postaje inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva. Tranzicija globalnih standarda se ve! dogodila. Prostor, fizi"ki, materijalni prostor kakav poznajemo, prostor izme#u granica je nestao i transformirao se u globalni prostor cyber space drave. Standard vremena koji smo poznavali kao jedan sat (koji se sastojao od ezdeset minuta, a minuta od ezdeset sekundi), prestaje predstavljati standard vremena. Jedan sat kao jedinicu trajanja vremena zamjenjuje jedna misao kao jedinica iskoristivosti vremena. Standard trajanja vremena zamijenjen je standardom iskoristivosti vremena. Proizvodnja, proizvod, tehnologija, tako#er prestaju biti tradicionalni ekonomski oblici kakve smo poznavali, oni sada postaju virtualni oblici proizvodnje i tehnologije. Dosadanji standard novca i nekretnine, vrijednosnog
papira kao kapitala potpuno se mijenja i doivljava moda najdublju transformaciju. Upravo kapital doivljava u procesima globalizacije najdublje i najkompleksnije promjene. Novac, materijalna imovina, nekretnina, vrijednosni papir, pokretnina, kao kapital mijenja svoj oblik. Temeljni kapital globalizacije postaju informacija i znanje. Standard vrijednosti novca kao tradicionalni ekonomski standard u globalizaciji !e zamijeniti standardi vrijednosti ideje. Standarde slobodnog protoka informacija u tranzicijskom drutvu po"etka globalizacije, u globalizacijskom drutvu zamijenjuju standardi obrade informacije, jer protok informacija vie nije mogu!e ni na koji na"in ograni"avati. Me#utim, razlikuju se metode, na"ini i tehnologije obrade informacija, znanja o obradi informacija. U globalizaciji standarde brzine djelovanja zamijenit !e standardi brzine misli. Tradicionalni standardi djelovanja kao ljudske interakcije u drutvu zamijenit !e suvremeni standardi brzine misli kao globalizacijske interakcije vrijednosti ideja, tehnologija, znanja. Svijet !e funkcionirati brzinom misli, a ne vie ovisiti o sposobnosti "ovjeka na bru ili sporiju fizi"ku reakciju, fizi"ko djelovanje. Upravo tranzicijom kroz ove standarde drava nacija moe preivjeti globalizacijske procese i u njima aktivno sudjelovati "uvaju!i i tite!i interese nacionalne ekonomije. MISAO-DIJAGONALA SUVERENITETA OSOBNOSTI Procese globalne ekonomije predstavlja umreena interakcija znanja, informacija, tehnologija, misli, procesa virtualne cyber-space ekonomije i virtualnog prostora globalne cyber-space drave. Na marginama te elise globalne virtualne ekonomije ostaje "ovjek kao nositelj procesa nacionalne ekonomije. Virtualni prostor globalne WWW drave razbija izolaciju drave nacije i prua joj priliku za tranziciju u virtualni prostor nacionalne ekonomije. Ne zapo"ne li takva tranzicija drava nacija, one bi, pod pritiskom globalne virtualne ekonomije i prostora gloablne WWW dave, mogle nestati u slijede!ih pedesetak godina. Misaona simulacija stvarnosti postat !e virtualni oblik stratekog postupanja i upravljanja u planiranju budu!nosti, one dugoro"ne i one koja dolazi ve! u trenutku slijede!e misli. $ovjek !e morati prihvatiti strategiju virtualne misaone simulacije. Kroz izgradnju takve strategije upravljanja brzinom misli, drava nacija ima priliku za svoj ponovni uzlet, renesansa nacionalne ekonomije u pionirskom poletu optmizma je mogu!a, ako po"nemo izgradnju kapitala virtualne nacionalne ekonomije. Misao moe postati strateka tehnologija nacionalne virtualne ekonomije i potpuno promijeniti globalne odnose ekonomske konkurencije. U toj strategiji kriju se komparativne prednosti Hrvatske kao drave nacije, koja moe postaviti nove standarde globalnog ekonomskog sustava. Izgradnja nacionalnog sustava misli moe osigurati Hrvatskoj suveren poloaj u globalizacijskom sustavu svjetskog poretka. Sustav misli kao ekonomski sustav globalne konkurencije potpuno virtualizira svjetsko gospodarstvo, me#utim za njegovu izgradnju potrebna je suradnja unutar drave
nacije. Jedino tehnologija sustava misli moe osigurati opstanak drave nacije. Misao je nova ekonomska dimenzija. (PRILOG 20 SHEMA UPRAVLJANJA TEHNOLOGIJOM MISLI) Zbog "ega !e drava nacija opstati u ekonomiji misli? Misao predstavlja suvereni proces osobnosti svakog pojedinca, ona je na odre#eni na"in dijagonala suvereniteta osobnosti. Ako je to tako, upravljanje tehnologijom misli moe osigurati ekonomski suverenitet drave nacije. To je virtualna dimenzija dravnog suvereniteta u 21. stolje!u. Misao pojedinca i njezino djelovanje u drutvenom i ekonomskom okruju odre#ivat !e u budu!nosti virtualne granice suvereniteta pojedine drave. Te virtualne granice "esto !e nadilaziti tradicionalne teritorijalne granice drave. Nestaju granice kakve smo poznavali u tradicionalnom, teritorijalnom smislu, granica virtualne drave i prostor virtualne ekonomije je misao. To objanjava i transformaciju tradicionalnih pogleda nacionalne sigurnosti kao o"uvanja teritorija, fizi"ke imovine i pokretnina u nacionalni interes kao proizvodnju i o"uvanje znanja, novih tehnologija, vremensku iskoristivost misli. (PRILOG 21 SHEMA VIRTUALNE DIMENZIJE DRAVNOG SUVERENITETA U 21. ST.) (PRILOG 22 ELISA GLOBALNE VIRTUALNE EKONOMIJE) KRIZA FINANCIJSKOG KARCINOMA Gra#anin postaje nova institucija drave nacije, institucija znanja, institucija ideje, institucija tehnologije, institucija kapitala. Temeljna institucija drave nacije stoga jest njezin gra#anin. Dravni i narodni suverenitet obnavlja se iz temelja. Obitelj postaje osnovna ekonomska zajednica drave nacije. To je proces izlije"enja utjecaja globalnih financijsko monetarnih institucija na ekonomsku neovisnost drave nacije. Taj sindrom slobodno bismo mogli nazvati kompleksnom ekonomskom bolesti ili financijskim karcinomom. (PRILOG 23 SHEMA GRA%ANIN KAO TEMELJNA INSTITUCIJA DRAVE NACIJE) Gra#ani ipak ostaju ve!inom pote#eni od trajnijih posljedica financijskog karcinoma i upravo se me#u gra#anima mora pripremiti prostor obnove nakon krize financijskog karcinoma. Ta prijelomna to"ka je proglaenje dravnog bankrota kao mjere stabilizacije i oporavka. Udar financijskog karcinoma imat !e najpogubnije posljedice po sustav izvrne vlasti i sustav monetarne vlasti, koji su sindromom financijskog karcinoma potpuno paralizirani; zatim na
bankarski sektor i poslovni poduzetni"ki sektor. Kao posljedica toga stradat !e institucije civilnog drutva zbog gubitka socijalnih drutvenih partnera, i dravna poduze!a zbog gubitka financijske, vlasni"ke i infrastrukturne logistike. Bankarskog sektora bi preivjelo svega oko 10 % s mogu!no!u revitalizacije. Kao posljedica toga svega oko 20 % poslovnog sektora moglo bi nastaviti proizvodnju i pruanje usluga. Jedva oko 5 % institucija civilnog drutva nastavilo bi nesmetano sa svojim aktivnostima, te svega oko 5 % dravnih poduze!a moglo bi se osposobiti za ponovno poslovanje. I u ovom slu"aju ljudski kapital pokazuje se kao jedini "imbenik stabilizacije u kontinuitetu i pokretanja inicijative ekonomskog oporavka. (PRILOG 24 SHEMA FINANCIJSKOG KARCINOMA) Proces ozdravljenja, zapravo, !e stvoriti uvjete nove globalizacije jer !e unutar same drave nacije nametnuti nove drutvene, ekonomske i politi"ke odnose. I ta transformacija drave nacije !e uvjetovati zaokrete globalnih procesa prema novom obliku globalizacije. Gra#anska inicijativa u poslovnom i civilnom sektoru predstavljat !e svojevrsnu prvu gospodarsku liniju drave nacije. Dravna infrastruktura kao sredinja gospodarska linija obnavljat !e se u interakciji poslovnog i civilnog sektora, te nastajanju snanog nacionalnog bankarskog sustava kao nacionalne infrastrukture kapitala u interakciji poslovnog, civilnog i vladinog sektora, te uz izmijenjene odnose sa sredinjom bankom. Banke u stranom vlasnitvu "inile bi tre!u gospodarsku liniju, kao logistika kapitala, ali bez uvjetovanja i ucjena iz vana. Me#unarodne institucije Nove Globalizacije bile bi partner nacionalnoj vladi, a ne njezin pokrovitelj ili skrbnik. (PRILOG 25 SHEMA PROCESA OZDRAVLJENJA FINANCIJSKOG KARCINOMA) Iz re"enog proizlaze klju"ne formule globalne virtualne ekonomije: (1) formula vremena; (2) formula ideje i (3) formula misli. FORMULA VREMENA IDEJA+MISAO+INFORMACIJA+$OVJEK VIRTUALNI PROSTOR+VIRTUALNA PROIZVODNJA Id+M+In+$ = V VP1+VP2 VIRTUALNA EKONOMIJA = V VIRTUALNA TEHNOLOGIJA = VRIJEME
Ve = V Vt Id+M+In+$ = V = Ve VP1+VP2 Vt FORMULA IDEJE MISAO+INFORMACIJA = IDEJA $OVJEK M+In = Id $ FORMULA MISLI INFORMACIJA x $OVJEK = MISAO Ix$=M NOVI SVIJET PO $IJEM MODELU? Osvrt na budu!nost svjetskog poretka i njegovo sadanje stanje moemo i"itavati izme#u redova predloka Ameri"ke strategije nacionalne sigurnosti u 21. stolje!u, koju je izradila Ameri"ka komisija za nacionalnu sigurnost. Radni naslov dokumenta je Novi svijet (engl. New World) ili Dolazak novog svijeta (engl. New World Coming). Taj dokument, prije svega, raspravlja o budu!nosti svjetskog poretka kroz vidik ameri"kih interesa i vrijednosti, pozicioniraju!i bez rezervi Sjedinjene Ameri"ke Drave kao jedinu svjetsku silu, odnosno zemlju prevodnika novog svjetskog poretka. To je loe, jer !e financijska, politi"ka, vojna premo! SAD uvijek stajati u sjeni svih odnosa unutar svjetskog poretka. I poloaj, interesi, gospodarstva, granice pojedinih drava kriti"no !e ovisiti o interesima Sjedinjenih Drava i financijsko politi"ke oligarhije u samim vrhovima me#unarodnih organizacija koje samo naizgled upravljaju i reguliraju ono to se pomodno (opasno) naziva Novim svjetskim poretkom. Ovaj dokument zapravo je ameri"ki projekt svjetskog poretka. Hrvatska kao mala zemlja mora izraditi svoj projekt koji !e kroz potivanje elemenata nacionalne sigurnosti planirati budu!e pozicioniranje zemlje ne samo u ukupnom svjetskom poretku i me#udravnim odnosima, nego i u nadolaze!im
problemima, koje treba predvi#ati, simulirati njihove pozitivne i negativne posljedice, te na tomu dogra#ivati i graditi sigurnost zemlje i gospodarstva. Predvi#anje i simulacija pojedinih kriza su jedna od najboljih tehnologija njihovog sprije"avanja. To ponekad ne moe ublaiti nastanak samog problema, ali nas moe pripremiti za posljedice i njegovo rjeavanje. Za ovo, me#utim, treba kadrovski, obrazovno i organizacijsko tehni"ki reorganizirati obavjetajnu zajednicu u Hrvatskoj, i postaviti joj moderne suvremene, znanstvene zada!e u 21. stolje!u. Umjesto do sada prevladavaju!e policijske uloge tih slubi potrebno ih je usmjeriti na slube za analizu i planiranje, uz ostale poslove kojima se bave. Potrebno je znanstveno i stru"no utvrditi Strategiju nacionalne sigurnosti Hrvatske, umjesto dosadanje prakse kada su se nacionalni interesi odre#ivali politi"kim interesima vlasti. U sljede!em stolje!u irenje znanja, razvoj novih tehnologija i rastu!e priznanje zajedni"kih globalnih problema predstavljati !e mnoge prilike za ekonomski rast, regionalne integracije i globalnu politi"ku suradnju. Veli"ina srednje klase u svijetu moe porasti vie puta, doslovno podiu!i desetke milijuna ljudi iz siromatva i bolesti. Autoritarni reimi !e ubrzano padati, kad pokuaju izolirati svoje stanovnitvo od svijeta slobodnog protoka informacija, novih gospodarskih prilika i sve irih politi"kih sloboda , govori se u dokumentu Ameri"ke komisije za nacionalnu sigurnost. U nastavku ove strategije jasno se naglaava preivljavanje velikih sila i njihove me#usobne interakcije kroz uvjetovanje odnosa u svjetskom poretku, te unutar velikih me#unarodnih organizacija: I dalje !e postojati velike sile, i njihova interakcija u potrazi za njihovim vlastitim interesima i dalje !e igrati vanu ulogu . Potrebno je posebno obratiti panju i na slijede!i odlomak, koji naglaava SAD kao jedinu svjetsku silu: Danas, ali i u svijetu koji dolazi, ameri"ko vodstvo !e biti od najve!e vanosti. Ameri"ki trenutak u povijesti svijeta ne!e trajati vje"no, nita to stvori "ovjek ne traje. Ali trenutno, velika je odgovornost na snazi i vrijednostima Sjedinjenih Drava. Rijedak je trenutak i posebna prilika u povijesti kada priznata dominantna globalna sila ne trai niti teritorij ni politi"ko carstvo. Moraju se poduzeti svi napori da se ova odgovornost mudro koristi i spunjava. Tomu je uglavnom posve!ena ova studija (op: misli se na Ameri"ku strategiju nacionalne sigurnosti za 21. stolje!e). Na ovom primjeru odre#ivanja ameri"kih nacionalnih interesa moemo vidjeti zaokret u prevladavanju geopoliti"kih interesa prema najvanijoj ulozi u geoekonomskoj premo!i. To, naravno, SAD ne!e javno i otvoreno priznati u svojim dokumentima. Me#utim, to otvoreno "ini kroz institucije kao to su The Federal Reserve Bank, Me#unarodni monetarni fond, Svjetska banka i niz drugih me#unarodnih organizacija i institucija, preko kojih ostvaruje geoekonomsku kontrolu i dominaciju. Sama "injenica koju smo i u ranijem tekstu naveli da je ameri"ki dolar i kroz MMF prihva!en kao univerzalna svjetska valuta dovoljno
govori o stvarnom zna"enju ovakvih rije"i opisanih u dokumentu o strategiji nacionalne sigurnosti. Svojevremeno se i vrlo iva rasprava o geoekonomskim odnosima vodila u ameri"kom specijaliziranom "asopisu Nacionalni interes (The National Interest), u "ijem je savjetni"kom odboru sjedio i nekadanji ameri"ki dravni tajnik Henry A. Kissinger. U broju 20, iz ljeta 1990., u ovom je "asopisu objavljen analiti"ki "lanak pod naslovom Od geopolitike do geoekonomije, s podnaslovom Logika konflikta, gramatika gospodarstva (engl: From Geopolitics to Geo-Economics, Logic of Conflict, Grammar of Commerce) autora Edward N. Luttwak-a, koji je direktor Centra za strateke i me#unarodne studije u Washingtonu (engl: Center for Strategic and International Studies CSIS, Washington D.C.). u jednom odlomku tog "lanka Lutwak potvr#uje moju raniju tezu: Umjesto svjetske politike, na to"ki ukrtavanja snaga i veza na me#unarodnoj sceni, jednostavno !emo imati svjetski biznis, bezbrojne ekonomske interakcije u cijelom svijetu . Nekoliko redaka dalje naglaenim slovima stoji upisana re"enica u kojoj se moe prepoznati namjera desuverenizacije drava kroz ekonomske odnose nametnute od strane me#unarodnih organizacija i gospodarski ja"ih zemalja: Ali bilo kroz konkurenciju ili suradnju, akcija na svim stranama !e se uvijek rairiti bez obzira na granice . Pri tomu je teko vjerovati da je Lutwak kod spomena granica mislio samo na one teritorijalne, prije je bila rije" i o zakonima, ustavima, propisima i obi"ajima pojedinih zemalja. Bitno u Luttwak-ovom opisu tek slijedi kao objanjenje novog poretka svjetskog gospodarstva, to moemo nazvati njegovom sirovom definicijom geo-ekonomije: U nekim slu"ajevima, logika gospodarstva rezultirati !e estokom konkurencijom. U drugim !e sama logika voditi prema savezima ekonomskih entiteta bilo gdje kako bi se kapitalizirala odvanost, kako bi dolo do vertikalnih integracija, do zajedni"kog horizontalnog razvoja, zajedni"ke proizvodnje, zajedni"kog trita dobara i usluga , te kasnije nastavlja, Ovo ili neto vrlo sli"no tomu, jest zapravo ono to mnogi imaju na umu kada govore o novoj globalnoj me#uovisnosti i njezinim dobrim posljedicama . Na jo jednom mjestu u ovom "lanku razotkrivaju se skrivene namjere suvremene globalizacije. Luttwak govori o otvaranju svjetskog biznisa i formulira ga kao slobodnu interakciju gospodarstva vo#enu isklju"ivo svojom neteritorijalnom logikom . Ovo je vrlo lukava i oprezna re"enica, iz koje se ipak moe pro"itati namjera definiranja suvereniteta pojedinih drava na na"in koji !e odgovarati projektiranom poretku u svijetu, po mjeri SAD-a, MMF-a, Svjetske banke, te njihovih suinvestitora i partnera saveznika. PROJEKCIJA BUDU&NOSTI ME%UNARODNIH ODNOSA I NOVOG SVJETSKOG PORETKA
U poglavlju strategije Na pogled na budu!nost daje se projekcija budu!nosti svjetskog poretka i me#unarodnih odnosa u dvanaest to"aka od kojih !emo navesti najzna"ajnije. Ve! u prvoj to"ki ovog predvi#anja globalnih odnosa u svijetu potvr#uje se moja tvrdnja iz prethodnih re"enica: Ekonomski jake Sjedinjene Drave !e vrlo vjerojatno ostati glavna politi"ka, vojna i kulturna snaga kroz slijede!ih dvadeset i pet godina (op: do 2025.), te !e stoga imati vanu ulogu u oblikovanju me#unarodnog okruja . Naglasak je stavljen upravo na ekonomski jake (misli se u kontekstu cijelog teksta i na najja"e) SAD, kao na silu koja !e ne samo voditi geoekonomske odnose svjetskog poretka, nego !e ih uvjetovati, stvarati i podeavati svojim nacionalnim interesima. Potvrde ovakvih namjera nalazimo i u prethodnom Luttwak-ovom "lanku. U drugom "lanku ovog dokumenta daje se na znanje kako !e upravo SAD biti predvodnik novog svjetskog poretka: Stabilnost i smjer ameri"kog drutva i politike !e pomo!i u oblikovanju ciljeva ameri"ke vanjske politike, te omogu!iti da Sjedinjene Drave utje"u na cijelu globalnu budu!nost . Ovo posljednje neizostavno podrazumijeva i utjecaj SAD-a na budu!nost pojedinih zemalja i njihovog unutarnjeg ure#enja na vie ili manje otvoren na"in, a u skladu s op!im ciljevima jedine preostale svjetske sile. Svjetska opskrba energijom !e se i dalje uglavnom temeljiti na fosilnim gorivima , to dokazuje da i na ovaj na"in SAD eli zadrati dominantnu geo-ekonomsku ulogu, jer je svojom vojnom, obavjetajnom i financijskom premo!i na svjetskom tritu jedina u stanju interesno upravljati i regulirati trite nafte u svijetu. Projektiranim sukobima, ratovima, nestabilno!u ili njihovim smirivanjem SAD u velikom mjeri manipuliraju tritem fosilnim gorivima i derivatima u svijetu. Osim toga i cijena nafte se u svijetu obra"unava u ameri"kim dolarima, dok bi cijena energije sunca npr., mogla biti odre#ivana u svakoj pojedinoj zemlji i u njezinoj nacionalnoj valuti, isti bi slu"aj bio s energijom vjetra, vode. Me#utim izgradnju takvih projekata koji bi ozbiljno naruili odnose ne samo na svjetskom tritu ve! i u ukupnom svjetskom geo-ekonomskom poretku ne!e financirati me#unarodne organizacije poput MMF-a i Svjetske banke, a oni su obi"no preskupi da bi ih nacionalna gospodarstva mogla do kraja sama financirati. SAD, MMF, Svjetska banka su i gospodari energije u svijetu, barem za sada, dok nacionalna gospodarstva prihva!aju tu igru. Nije nebitno niti ameri"ko prognoziranje irenja siromatva u svijetu upravo u njihovoj strategiji nacionalne sigurnosti: Dok !e ve!ina svijeta iskusiti ekonomski rast, razlike u prihodima !e se pove!ati i nastaviti !e se raireno siromatvo . Me#unarodni aspekti biznisa i gospodarstva (trgovine, transporta, telekomunikacija, investicija i financija, proizvodnje i profesionalnih usluga) !e se nastaviti iriti , ovo je zapravo najava premo!i ameri"kog gospodarstva i to kroz izravni ulazak u nacionalna gospodarstva pojedinih zemalja, bilo kroz kredite ili direktne investicije, kupnju dionica, vrijednosnica, poduze!a, koncesija na autoceste, eljeznice i sli"no. Amerikanci ne kriju da im je jedan od
glavnih ciljeva stvoriti apsolutno globalno gospodarstvo kojim !e mo!i upravljati iz Washingtona ili nekog drugog centra u SAD. Time se svaka pojedina zemlja dovodi u situaciju da !e i njezino zakonodavstvo morati funkcionirati ne vie u skladu s nacionalnim potrebama i interesima, nacionalnim vrijednostima, ve! !e upravljanje pojedinim zemljama izravno ovisiti o interesima me#unarodnog kapitala, uglavnom, u rukama SAD, MMF-a i Svjetske banke. DRAVU ELE PRETVORITI U JEDNO OD PODUZE&A MULTINACIONALNIH KORPORACIJA I GEOEKONOMSKIH SILA Na taj na"in drava postaje samo jedno od poduze!a velikih multinacionalnih kompanija i geo-ekonomskih sila. Volji gra#ana kojima pripada suverenitet zemlje suprotstavlja se volja svjetskog kapitala koji desuverenizira dravu. Vanost nevladinih organizacija !e rasti, jednako kao njihov broj i me#unarodna uloga . I na primjeru u ranijem tekstu moemo vidjeti koja je namjera manipulacije tzv. nevladinim sektorom, odnosno, nevladinim organizacijama. One, uglavnom, ameri"koj Vladi slue za tajnu diplomaciju, ja bih je "ak nazvao zabranjenom diplomacijom. Zabranjenom zbog toga jer slubeno ostvaruje ciljeve i zastupa na"ela koja nisu javna politika Vlade, ali su od vitalnog nacionalnog interesa. Zatim te organizacije slue i kao praonice novca, te za financiranje tzv. dvostrukog prora"una, iz kojeg se opet novac ulae u neslubene, tajne operacije ameri"ke Vlade, ili u odre#ena poduze!a, nevladine udruge i institucije (zaklade i fondacije). SAD osnivaju i financiraju velik broj takvih organizacija koje su izravni medij ameri"kih nacionalnih interesa u svjetskom poretku. $esto te organizacije sufinanciraju i prate projekte zajedno s Me#unarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom. Neke od tih organizacije su, primjerice, Center for International Private Enterprise (CIPE), Center for Strategic and International Studies (CSIS), GOPAC i sli"ne. Te i takve organizacije su isklju"ivi instrument strategije nacionalne sigurnosti i interesa SAD. Iako !e to pokrenuti vana pitanja suvereniteta, Sjedinjene Drave !e u svom nacionalnom interesu raditi s me#unarodnim organizacijama i ja"ati njihovu raznolikost , kae se u strategiji nacionalne sigurnosti SAD za 21. stolje!e. Ista strategija izri"ito naglaava nastavak vojne premo!i SAD u svijetu, ne kao mogu!nost nego kao "injenicu: Sjedinjene Drave !e ostati glavna vojna sila u svijetu . Ovo je, zapravo, ameri"ki as u rukavu. U ranijem tekstu sam spomenuo da se geo-ekonomski odnosu u svjetskom poretku mogu manipulirati i uzrokovanjem ili smirivanjem odre#enih svjetskih kriza i sukoba. Kod ove namjere ameri"ke strategije nacionalne sigurnosti potrebno je povezati i ameri"ku odlu"nost da glavni izvori energije u ovom stolje!u ostanu fosilna goriva. Upravo su se u zemljama s najve!im potencijalima prirodnih rezervi
fosilnih goriva tijekom prolog stolje!a odigrali neki od najve!ih ratnih sukoba ili me#unacionalnih nemira, sukoba susjednih drava i sli"no. Ne rijetko su upravo Sjedinjene Drave bile glavni inicijator rjeavanja tih sukoba i sudionik u vojnim operacijama s ciljem obustave ratnih sukoba. Ali isto se tako "esto ispostavljalo da je upravo SAD isporu"ivala oruje ili komponente za oruje zemljama koje su ratovale. Takav je i primjer Zaljevskog rata i operacije Pustinjska oluja, a postoje i odre#ene nerazrjeene nejasno!e u sukobima u $e"eniji. SAD su spremne u svakom trenutku javnom ili tajnom, slubenom ili neslubenom vojnom operacijom braniti svoju geo-ekonomsku prevlast u svjetskom poretku. To je i poruka ameri"ke namjere da ostanu glavna vojna sila u svijetu. Slobodno moemo re!i da su tijekom prolog stolje!a SAD nametnule u svjetskom poretku ulogu zemlje koja kontrolira druge zemlje, procjenjujem da !e u ovom stolje!u graditi svoju ulogu kao zemlja koja je ve!inski dioni"ar gospodarstava drugih zemalja. TRANZICIJA NOVOG SVJETSKOG PORETKA IZ GEOPOLITI$KIH U GEOEKONOMSKE INTERESE To je ujedno tranzicija (globalna reforma) novog svjetskog poretka iz geopoliti"kih odnosa interesa u geo-ekonomske interese (nazovimo je tranzicijom globalizacije). U svemu tome i Hrvatska mora na!i i osigurati vlastiti put novog pozicioniranja, ona to moe u"initi suprotno globalnim namjerama jer je i kao drava nastala suprotno geopoliti"kim projekcijama novog svjetskog poretka s kraja prolog stolje!a. Na neki na"in Novi svjetski poredak je postao najve!a globalna nepogoda. Koncept Novog svjetskog poretka, dominacije jednih nad drugima, me#unarodnih ucjena, treba zamijeniti strategijom Pravednog svjetskog poretka kao novog puta gospodarske globalizacije. Hrvatska treba izraditi geoekonomski model drave nacije kao paralelni globalizacijski model pravednog svjetskog poretka. Gospodarska na"ela drave nacije mogu se postaviti kao: na"elo gospodarske inicijative, na"elo gospodarske slobode, na"elo gospodarskog partnerstva, na"elo gospodarskog integracijskog odabira, na"elo gospodarske ravnopravnosti (u smislu jednakih mogu!nosti). Model drave nacije moe posluiti kao most dosadanjih koncepcija ekonomske samoodrivosti i globalnih ekonomskih integracija. Retorika me#unarodnih odnosa uspostavljena u odnosu sukoba i teritorija zamijenila bi se odnosom gospodarstva i teritorija, kao osnove zajedni"kog modela razvoja zemalja pojedinih regionalnih cjelina (tzv. nasloni se model razvoja, koji je jednim dijelom isproban i na primjeru gospodarskog rasta Malezije). Osnova reorganizacije globalnog sustava mora biti nova regionalizacija u ukupnom svjetskom poretku, i to ne regionalizacija prema projektima globalno najja"ih zemalja, ve! prema potrebama zemalja u pojedinim regijama i njihovoj me#usobnoj volji za suradnju i gospodarsku razmjenu.
Zbog toga !u do kraja opisati i zaklju"ke ameri"ke Strategije nacionalne sigurnosti za 21. stolje!e, kako bih lake projektirao mogu!nosti Strategije nacionalne sigurnosti Hrvatske u 21. stolje!u, u odnosu na okruje opisano ameri"kom strategijom. ZAKLJU$CI AMERI$KE STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI U 21. STOLJE&U U prvom zaklju"ku ovog memoranduma o strategiji nacionalne sigurnosti u ovom stolje!u vrlo jasno se potvr#uje srednjero"na pozicija Sjedninjenih Drava: Sjedinjene Drave !e biti i apsolutno i relativno ja"e od bilo koje druge drave ili saveza drava. Iako je malo vjerojatno da se u sljede!ih 25 godina pojavi globalni konkurent Sjedinjenim Dravama, rastu!e sile bilo pojedina"ne ili u koalicijama pove!ano !e ograni"avati regionalne opcije SAD-a i njihov strateki utjecaj. Kao rezultat toga bit !emo ograni"eni u mogu!nosti nametanja nae volje . Ova zadnja re"enica moda najbolje oslikava strategiju Sjedinjenih Drava. Komisija koja je radila na ovoj strategiji izravno priznaje da je jedan od stratekih ciljeva koji !e biti na udaru u novom stolje!u upravo mogu!nost SAD-a na regionalno, bilo gospodarski, politi"ki ili vojno nametne svoju volju. Kada govore o savezu drava misle na Europsku uniju i mogu!e daljnje regionalne integracijeizvan prostora SAD-a. upravo da bi potpuno drali pod kontrolom procese udruivanja drava u saveze, "esto i same SAD name!u odre#ene modele udruivanja i integracija, kako bi zadrali mogu!nost kontroliranja budu!ih saveza i nametanja svoje volje u stratekim pitanjima. U ovakvoj stratekoj odrednici ameri"ke strategije nacionalne sigurnosti kriju se motivi ameri"ke angairanosti na prostoru drava srednje i isto"ne Europe, osobito drava koje su nastale raspadom bive Jugoslavije. SAD su predloile gotovo sve klju"ne integracijske projekte na ovim prostorima u trenucima kad im je situacija izmicala kontroli. Rezultat toga nastojanja je i program Partnerstva za mir i Pakta o stabilnosti. Oba su projekta na ovim prostorima stabilizirala ameri"ku geopoliti"ku i geo-ekonomsku prisutnost i nadzor, i to ba u trenucima kad je uloga Europske unije i njenih "lanica postajala sve dominantnija. SAD s pravom ideju europskog jedinstva doivljavaju kao stvaranje pandama saveza drava. Sredinom 1992., imao sam priliku nazo"iti jednom skupu pod pokroviteljstvom Europske komisije (kojom je tada predsjedavao Jacques Delors) u Francuskoj. Tijekom cijelog skupa provla"ila se ideja Sjedinjenih Europskih Drava, prije svega kao ekonomske protu tee Sjedinjenim Ameri"kim Dravama. Usvajanje zajedni"ke europske valute EURO-a je na tragu te ideje. I sam Delors je u svom izlaganju na taj na"in branio ideju europskog federalizma. Realno je o"ekivati da !e ba zato SAD ja"ati svoju prisutnost u Europi ekonomski, financijski, vojno, politi"ki i obavjetajno, te da !e zadrati dominaciju nad NATO-om (Sjeverno atlanskim
savezom). Europska unija je trenutno jedini projekt saveza drava koji bi mogao ozbiljnije ugroziti geo-ekonomske interese SAD-a. Vlade ili grupe neprijateljske prema SAD i njihovim interesima imati !e pristup naprednim tehnologijama. Nastojati !e smanjiti ameri"ku prednost posjedovanjem tih tehnologija i njihove stvarne primjene u netradicionalnim napadima. tovie, kako !e nae drutvo postati sve ovisnije na tehnologijama temeljenim na znanju za proizvodnju dobara i pruanje usluga, pove!ati !e se mogu!nosti takvih napada . Ova se prognoza ameri"ke strategije nacionalne sigurnosti objanjava na samom kraju teksta dokumenta, te izme#u redaka daje naslutiti puno vie nego to su sami autori dokumenta, moda, htjeli priznati. I dok !e konvencionalni sukobi jo uvijek biti mogu!i, najozbiljnija prijetnja naoj sigurnosti dolazi od nenajavljenih napada na ameri"ke gradove od strane sub nacionalnih grupa, koriste!i genetski modificirane patogene . $ini se da autori dokumenta vrlo dobro znaju o "emu govore i teko je povjerovati da u ovoj prognozi samo naga#aju o mogu!im opasnostima. TKO I ZATO U HRVATSKOJ PROIZVODI UZALUDNE I ZASTARJELE STRATEGIJE? Povrni analiti"ari (ne)uspjeha Ra"anove Vlade niti u jednom trenutku nisu uzeli u obzir povezanost ekonomske politike Vlade petorke s njihovom politikom obrane i nacionalne sigurnosti. Nedonoenje strategije gospodarskog razvitka u najuoj je povezanosti s nedonoenjem suvremene strategije obrane i nacionalne sigurnosti. I jedno i drugo, zapravo, je rezultat politike koju Ra"anovi ministri provode po nalogu Me#unarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, iza kojih stoje globalni, politi"ki, ekonomski i obavjetajni centri mo!i u Sjedinjenim Dravama. Jedan od prvih tajnih zahtjeva MMF-a i Svjetske banke kako bi financijski pomogli Ra"anovu Vladu lanih obe!anja bio je upravo smanjenje izdataka iz Dravnog prora"una za razvoj oruanih snaga (Hrvatske vojske), znanstveno tehnoloka istraivanja, uvo#enje novih tehnologija u poslovanje Ministarstva obrane. I prilikom zadnjeg boravka u Hrvatskoj, tijekom prosinca 2001., predstavnici MMF-a traili su dodatno kresanje izdataka za obranu i nacionalnu sigurnost, te smanjenje sredstava za znanost, tehnologiju i istraivanja, kao i stipendije. Dokaz tomu je i najnoviji dokument ameri"kog Ministarstva obrane, koji dokazuje kako iza razvikanog rata protiv terorizma stoji skriveni cilj u"vr!ivanja ameri"ke dominacije u ukupnom svjetskom poretku. Upravo dokument objavljen 30. rujna 2001., kojeg potpisuje ameri"ki ministar obrane Donald H. Rumsfeld, pod naslovom $etverogodinje izvje!e o obrani (engl. Quadrennial Defense Review Report 2001.), potvr#uje dobar dio prije napisanih tvrdnji. Sjedinjene Drave su kao prvi korak uspostave dominacije u regiji, preko MMF-a i Svjetske banke (gdje imaju ve!inu glasova i utjecaja, a te institucije ovise ve!inom o ameri"kom kapitalu) ucijenile
nacionalne vlade u Jugoisto"noj Europi, me#u kojima i Hrvatsku, na smanjenje izdataka za obranu i reorganizaciju oruanih snaga (kvantitativno i kvalitativno), tako da uspostave svoju tehnoloku, informacijsku, znanstvenu, strategijsku premo! u regiji koju danas vide kao strateko zale#e nemirnog Mediterana, prepunog ekonomskih resursa od vitalnog nacionalnog interesa za SAD. Ra"anova Vlada nije autor, ve! samo realizator, projekta preustroja hrvatskih obavjetajnih slubi, Ministarstva obrane, Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova. Prema mojim izvorima me#unarodna pomo! tadanjoj oporbi i obe!anje me#unarodnih kredita dato je Ra"anu i Budii u Londonu 1999., upravo pod uvjetom (izme#u ostalih) preustroja Ministarstva obrane, Hrvatske vojske i MUP-a. tada je, navodno, predloak tog projekta Ra"an primio od svojih sugovornika iz britanskih financijskih krugova (me# u kojima u bili i neki od stru"njaka MMF-a) i u pisanom obliku. Navodno je taj prijedlog napisan u kompaniji DSL Ltd. (Defense Systems Ltd., koja je u djelimi"nom vlasnitvu britanskog koncerna Agenti Krune The Crown Agents). Moj izvor potvr#uje to porijeklo projekta preustroja Ministarstva obrane i oruanih snaga. U svojim slubenim izvje!ima dostupnim samo u inozemstvu i Agenti Krune i DSL Ltd. Navode Hrvatsku kao jednog od svojih klijenata. Upravo kao savjetodavci MMF-a i Svjetske banke koncern Agenti Krune davao je klju"ne preporuke za kredite Ra"anovoj Vladi i financijske aranmane za prodaju me#unarodnih obveznica (daljnje zaduivanje) hrvatske Vlade. Me#utim, ameri"ko izvje!e QDR-2001 potvr#uje da su me#unarodne financijsko monetarne institucije koritene upravo kako bi osigurale ameri"ku vojnu, obavjetajnu, znanstvenu i tehnoloku premo! u regijama od posebnog ameri"kog ekonomskog interesa. Ovaj dokument treba promatrati paralelno s Ameri"kom strategijom nacionalne sigurnosti, koji je neka vrsta prethodnice ovom zadnjem ameri"kom dokumentu. Ameri"ki ministar obrane Rumsfeld u uvodu dokumenta navodi osnovna "etiri cilja oko kojih je gra#ena strategija QDR-2001: Strategija je gra#ena oko "etiri klju"na cilja koji !e voditi razvoju oruanih snaga SAD kao i pripadaju!e infrastrukture, njihove upotrebe: osiguravanje saveznika i prijatelja SAD-a na spremnost ostvarivanja svrhe i uzajamnih siguronosnih obveza; odgovaranje na negativnosti koje bi mogle biti posljedice programa i operacija koje prijete interesima SAD-a ili interesima naih saveznika ili prijatelja; sprije"avanje agresije i prisile predvi#anjem kapaciteta za sprije"avanje napada i primjenu strogih mjera odgovora na agresiju na vojne pogone i pripadaju!u infrastrukturu; odlu"no poraavanje nepogoda ako njihovo sprije"avanje ne uspije . Ove diplomatski iskazane ciljeve jasnije tuma"i ameri"ka strategija nacionalne sigurnosti koja u prvi plan izravno stavlja odraavanje globalne premo!i SAD: Danas u svjetskom poretku koji se razvija vodstvo SAD je od najve!e
vanosti. Trenutno je na nama velika odgovornost, na naoj mo!i i naim vrijednostima. Strategija u svojih dvanaest osnovnih ciljeva jasno odre#uje: Ekonomski jake Sjedinjene Drave ostati !e vode!a politi"ka, vojna i kulturna sila barem do 2025., te !e stoga imati zna"ajnu ulogu u oblikovanju me#unarodnog okolia; iako !e zemlje pokuati naglasiti svoj suverenitet SAD !e drati u svom nacionalnom interesu ja"ati razli"itost me#unarodnih institucija i organizacija; SAD !e ostati glavna vojna sila u svijetu. Zadnjim rije"ima se zapravo razotkriva dio prave uloge institucija me#unarodnog poretka, koja je odravanje ekonomske i vojne mo!i SAD-a kroz nametanje niza ekonomskih, vojnih i razvojnih politika nacionalnim dravama preko tih institucija (MMF, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, NATO ). Ovakvu instrumentalizaciju me#unarodnih institucija meemo nazvati najve!om globalnom zloupotrebom i osnovnim dokazom kako je globalizacija postala instrumentalizacija nacionalnih drava u okvirima ameri"kog nacionalnog interesa. Dokument QDR-2001 samo detaljnije razra#uje te ciljeve i zada!e ameri"ke strategije nacionalne sigurnosti: Ameri"ki ciljevi su promoviranje mira, odravanje slobode i ohrabrivanje razvoja. Vodstvo SAD je ustrajno na odravanju me#unarodnog sustava koji potuje vladavinu zakona (op. naravno sve me#unarodne propise uvjetuju SAD, odnosno oni su uglavnom proizvod najja"ih zemalja svjetskog poretka i male drave nemaju mogu!nosti utjecaja na me#unarodne propise, ti su propisi odraz interesa SAD, Velike Britanije, Njema"ke, Japana, Francuske). Ameri"ko politi"ko, diplomatsko i ekonomsko vodstvo u svijetu doprinosi izravno globalnom miru, slobodi i napretku. Vojna sila SAD je nuna za postizanje tih ciljeva . Sve ukazuje na to da su SAD spremne i manipulirati svjetskim krizama ukoliko je to u njihovom nacionalnom interesu, a me#unarodne institucije i globalna politika im slue kao logistika u tim operacijama. Ministar Rumsfeld u izvje!u QDR-2001 nastavlja: Ameri"ka siguronosna uloga u svijetu je jedinstvena. Ona osigurava temelje za mreu saveza i prijateljstava me#u dravama. Prua na"elni osje!aj stabilnosti i povjerenja, to je klju"no za ekonomski napredak od kojeg dobrobit ima ve!ina svijeta. Ovaj Rumsfeldov dokument pobrojava i ameri"ke nacionalne interese od kojih su posebno zanimljivi: vitalnost i produktivnost globalne ekonomije; sigurnost u me#unarodnim vodama, zra"nom prostoru, svemiru, te informacijskim linijama komunikacije (op. to dokazuje da je nacionalni interes SAD globalni nadzor); pristup klju"nim tritima i stratekim resursima. Ovo samo razotkriva ameri"ko nastojanje da manipulacijom me#unarodnim institucijama zadri globalnu premo! nad svjetskim ekonomskim, posebno, energetskim resursima, to se moe naslutiti iz ocjene u ameri"koj strategiji nacionalne sigurnosti: Ameri"ka ovisnost o stranim izvorima energije !e rasti u sljede!a dva desetlje!a . Tako#er se izri"ito planira: Najbitnije je odrati tehnoloku premo! Sjedinjenih Drava Nove tehnologije !e nastaviti
natezati i protezati sve postoje!e granice; fizi"ke i socijalne Tradicionalne granice izme#u drava i gra#ana se vie ne!e mo!i uzeti zdravo za gotovo Globalna povezanost !e omogu!iti velikim idejama da se brzo ire po svijetu (op. naravno na teritorij SAD jer !e samo prikupljanjem novih ideja iz ostalih drava uspjeti odrati tehnoloku premo!). Dokument se nastavlja rije"ima koje upu!uju na manipulaciju postoje!im institucijama i organizacijama me#unarodnog poretka: ".. Broba !e se voditi oko debate da li !e me#unarodne institucije voditi regulaciju financijskih trita, me#unarodnih politika i zakona, kao i drugih zajedni"kih globalnih problema. Svejedno, globalne sile, posebno one ekonomske, !e nastaviti brobu protiv koncepta nacionalnog suvereniteta. Drava kakvu poznajemo (op. misli se na dravu op!enito, ne na SAD) !e se suo"iti s izazovima u odnosu na svoj suverenitet pod mandatom me#unarodnog prava i institucija SAD moraju djelovati na oblikovanju budu!nosti me#unarodnog okolia, koriste!i sve instrumente ameri"ke diplomatske, ekonomske i vojne sile Me#unarodni apsekti ekonomije, biznisa i trgovine !e se proirivati . OPASNE FORMULACIJE GLAVNIH CILJEVA AMERI$KE STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI Jedan od glavnih ciljeva nove ameri"ke strategije obrane i nacionalne sigurnosti iskazane u dokumentu QDR-2001 je mogu!nost Sjedinjenih Drava da u budu!e samo odre#uju kriterije svojih vojnih intervencija izvan granica, prema vlastitim nacionalnim interesima i trenutnim ekonomskim potrebama, SAD vie u takvim operacijama ne!e traiti posebne suglasnosti UN-a, NATO-a ili regionalnih tijela. Slu"aj nedavnih intervencija u Afganistanu i Iraku dokazuje da !e to biti tako. Opasna je formulacija jednog od glavnih ciljeva ameri"ke obrambene strategije: sprije"avanje prijetnji protiv ameri"kih interesa. To je vrlo iroka formulacija, koj uz ostale dokumente upu!uje na to da !e u slijede!ih 25 godina SAD koristiti vojnu i obavjetajnu silu i u ostvarivanju svojih konomskih interesa, i onda kada su oni protivni nacionalnim interesima neke druge drave ili politici neke druge nacionalne vlade. Te !e metode, naravno, biti primjenjene ukoliko doti"na nacionalna vlada ne pristane na podlonost svoje politike ameri"kim nacionalnim interesima. Dokument predvi#a i nastavak regionalnog projektiranja globalnog poretka u smislu odravanja pogodnih regionalnih ravnotea, "ime zapravo SAD nastoje zaustaviti procese ekonomskog, tehnolokog, znanstvenog i vojnog napredovanja pojedinih drava, i prebaciti odnose na regionalne integracije kako bi lake odrale svoju strateku prisutnost u pojedinim regijama. Novi oblici regionalne siguronosne suradnje zna"e da !e preoblikovanje siguronosnih i obrambenih strategija pojedinih nacionalnih drava biti odre#ivano potrebama nacionalnih interesa SAD. oD tuda proizlazi i najnovija ameri"ka strategija formiranja regionalnih vojnih i siguronosnih snaga pojedinih regija. Upravo u zemljama gdje se pod
pritiskom me#unarodnih institucija smanje izdaci za obranu i njezin razvoj, pogotovo u Europi (primjerice u Hrvatskoj), SAD planiraju repozicioniranje svojih vojnih i obavjetajnih kapaciteta. Ovakvo strateko planiranje ameri"kih nacionalnih interesa, kako ih planira dokument QDR-2001 i Ameri"ka strategija nacionalne sigurnosti, ima za osnovni cilj poistovje!ivanje globalnih interesa me#unarodnog poretka s nacionalnim interesima SAD. zAdnji put je takva globalna ravnotea ostvarivanja ameri"kog nacionalnog interesa bila najizraenija Marshallovim planom poslije Drugog svjetskog rata. Posebno za"u#uje da hrvatska diplomacija nije reagirala na taj dokument, kao i "injenica da saborski odbori, obavjetajna zajednica i Ministarstvo obrane jo nisu pristupili ozbiljnoj analizi tih najnovijih ameri"kih dokumenata. Slu"ajnost je i ovaj put pre slu"ajna. Naime, Ra"anova Vlada je postala samo jedan od globalnih gubitnika u kockarnici nacionalnih interesa koju nazivamo globalizacijom. Ra"an i Mesi!, zapravo, po svojim osobnostima i jesu kockari; jedan je prora"unati, a drugi rastroni gubitnik. Ovaj put, me#utim, bacaju kocke ispisane hrvatskim nacionalnim interesima. Hrvatski sabor se pre lako, ali potpuno svojevoljno, pretvorio u pomalo mamurnu publiku globalne kockarnice. Naalost, dio oporbe, a pritom mislim na neke bive premijere, je ucijenjen od strane Ra"anove vlasti mogu!im kaznenim progonom za pretpostavljena kaznena djela tijekom ranijih godina. hrvatska treba potpuno novi mentalitet parlamentarne demokracije u kojoj ne!e biti mogu!e ovakvo tetno djelovanje Vlade. Velik dio oporbe i sam nije spreman na takvu preobrazbu. Ra"an to zna i koristi to vrijeme da Hrvatskoj kao dravi, njezinom gospodarstvu i me#unarodnom poloaju, te stratekim nacionalnim interesima, nanese to vie tete. PROJEKTIRANE GLOBALNE NEPOGODE Zbog previe podudarnosti u nacionalnim interesima SAD i posljedica pojave velikih nepogoda u pojedinim regijama (u smislu ratova i velikih zaraza) sklon sam prihvatiti tezu da se radi o projektiranim nepogodama kojima je glavni cilj stvoriti uvjete za ostvarivanje vitalnih nacionalnih interesa SAD i vezanih centara mo!i (MMF, Svjetska banka, multinacionalne kompanije ). Taj splet ameri"kih nacionalnih interesa koji zaokruuju trinaest posebno zanimljivih zemalja (spomenutih ranije) nazvao sam elisom globalnih interesa (A), "iji je centar projektiranja stratekih globalnih interesa u Washingtonu. Dijagonalu elise globalnih interesa "ine dva strateka globalna trokuta (B): jedan Washington Turska Filipini (B1), drugi Meksiko Brazil Indonezija (B2). Ova dva strateka globalna trokuta povezani su na svojim krajnjim to"kama s dva trokuta stratekih kontinentalnih mostova (D): jedan Washington Meksiko Kolumbija Brazil (D1), a drugi Indonezija Tajland Indija Pakistan (D2). Prvi strateki kontinentalni most povezuje Junu, Srednju Ameriku sa
Sjevernom Amerikom i Kanadom, dok drugi povezuje Aziju sa Australijom. Okosnica cijelog ovog sustava globalnih interesa je afri"ki trokut strateke ravnotee (C) koji "ini Egipat Nigerija Etiopija. Ovaj trokut strateke ravnotee povezuje sredita dva strateka globalna trokuta; prvi Sjeverna Amerika Europa Azija, drugi Srednja Amerika Juna Amerika Afrika Australija. Ovakvu moju analizu dokazuju gospodarski, politi"ki, vojni, financijski, infrastrukturni interesi i akcije Sjedinjenih Drava u drugoj polovici prolog stolje!a. Najnoviji ameri"ki dokument o strategiji nacionalne sigurnosti potv#uje ovu teoriju globalizacije ameri"kih interesa. U podru"jima koja obuhva!a elisa globalnih interesa nalaze se danas glavni globalni prometni putevi; eljezni"ki, cestovni, rije"ni, pomorski i zra"ni, te najve!i potencijali prirodnih rezervi minerala, ruda i nafte, kao i potencijalni podmorski izvori nafte i zemnog plina. Upravo se na ravnotenoj to"ki elise globalnih interesa danas vodi antiteroristi"ki rat, zra"nim udarima na Afganistan. Hrvatska se nalazi u stratekom globalnom trokutu B1, intenzivnih sukoba globalnih geoekonomskih interesa Europske Unije, Sjedinjenih Ameri"kih Drava i arapskih zemalja. Program globalne antiteroristi"ke koalicije uvelike potvr#uje ove moje tvrdnje. (PRILOG 26 SHEMATSKI PRIKAZ ELISE GLOBALNIH INTERESA) OPASNOSTI ZA NACIONALNU SIGURNOST HRVATSKE Osnovni izvori opasnosti po nacionalnu sigurnost za Hrvatsku predstavljaju: - sustav projektiranih globalnih nepogoda; - globalna regionalizacija; - globalna internacionalizacija; - vanjski dug RH; - me#unarodni ugovori koje je potpisala Vlada RH i, a verificirao Hrvatski sabor; - ne razvijanje i ne planiranje nacionalnih tehnolokih trendova; - Hrvatska nema jasno definirane i u Saboru potvr#ene nacionalne interese; - ne postojanje stratekih institucija. Znanje, potencijali i upravljanje za Hrvatsku predstavljaju najve!e izazove nacionalne sigurnosti, te slobodno moemo re!i da znanje i zemlja (u smislu prostora i ljudi) predstavljaju dvije dijagonale na kojima treba graditi sustav nacionalne sigurnosti Hrvatske (NS = Z x Z, nacionalna sigurnost = znanje x zemlja). Kada govorimo o projektiranim globalnim nepogodama, one se u nacionalnim dravama pojavljuju u obliku rezultata globalnih strategija prema nacionalnim ekonomijama:
inflacija; gospodarske integracije; zaduivanje; financijski derivati; naputanje potencijala; sindrom puste zemlje; financijsko monetarni protektorat; politi"ko dravne integracije; nepoznati neizlje"ivi virusi; kontrolirani kaos. (PRILOG 27 SHEMA PROJEKTIRANIH NEPOGODA)
Sukladno tomu glavne odrednice hrvatske strategije nacionalne sigurnosti bi trebale biti: - znanje i ljudski potencijali; - proizvodnja, promet i infrastruktura, nove tehnologije; - selo; - voda; - zatita zdravlja; - povratak potencijalima; - stalno pra!enje i analiza me#unarodnih strategija, te hrvatsko strateko pozicioniranje u odnosu na me#unarodne i globalne strategije; - sredinje pozicioniranje u regiji Mediterana; - granice; - prostor (primjerice: Lika, Gorski kotar, Dalmatisnko zale#e, Isto"na Slavonija, otoci); - predvi#anje nepogoda i kriza, izrada i simulacija kriznih planova; - zatita vlasnitva; - energija. TRE!I PUT ILI GLOBALNA SOROIZACIJA (IV.) Postao sam, kako to volim govoriti, dravnik bez drave. U toj ulozi uivam; ja se posve identificiram s onim to "inim. George Soro, Podrka demokraciji Politika tre!eg puta na odre#eni je na"in postala sinonim za modernu socijaldemokraciju, ili (zato ne re!i istinu) socijaldemokraciju po mjeri globalnog kapitalizma, kojem su na "elu multinacionalne korporacije. Sasvim je sigurno da je tre!i put, zapravo pokuaj uspostave jedinstvene globalne politi"ke u drutvene scene, odnosno uspostava jedinstvenih globalnih mehanizama politi"kog odlu"ivanja i drutvenih utjecaja. Takva politika nije
pokuaj spaavanja reformiranih komunista u bivim komunisti"kim zemljama i njihovo vra!anje na vlast, ve! je to pokuaj globalnog kapitala da izgradi paralelne centre mo!i i centre odlu"ivanja u odnosu na nacionalne vlasti i izgra#ene sustave nacionalnih drava. Tvorcima ovog politi"kog samjera globalizacije nacionalna drava i suverenitet predstavlja najozbiljniju smetnju kod ostvarivanja njihovih poslovnih interesa i irenju njihovog utjecaja putem stranih investicija. Da se uistinu radi o globalnom projektu Tre!eg puta ne krije niti Tony Blair, koji je i prije dolaska na mjesto britanskog premijera posato globalnim glasnogovornikom politike tre!eg puta. Namjerno kaem samo glasnogovornikom jer se ideolog te politike lukavo skriva u osobi globalnog megaspekulatora, poslovnog "ovjeka koji je svoj kapital zaradio pekulacijama na me#unarodnom tritu vrijednosnica i dionica, autora i vlasnika svjetske mree zaklada Otvoreno drutvo, Georga Sorosa. Prije deset godina desnica je imala virtualni monopol vlasti na demokratskom Zapadu. U Americi i cijeloj Europi, pa "ak i u Skandinaviji, desnica je bila na vlasti koja se "inila neosvojivom. Danas je situacija druk"ija: ve!im dijelom Europske zajednice vlada umjerena ljevica. Premda postoji mnogo toga to jo moramo nau"iti u odnosu na djelotvornost i opcije, posebno u javnom sektoru, tvrdimo s vie sigurnosti nego ikad prije da desnica nema odgovor na probleme drutvene polarizacije, porasta kriminala, propusta u sustavu obrazovanja, niske proizvodnje i niskoga gospodarskog rasta, govori u svom priru"niku za politiku tre!eg puta britanski premijer. Ruenje desnice na globalnoj razini Soros je osmislio kao politiku spasa globalnog kapitalizma, kojem je ina"e prema njegovim rije"ima prijetila propast. Soros naime dri kako globalnom kapitalizmu treba dati ljudskije lice kako bi se zavarali gra#ani koji bi ina"e mogli pokrenuti globalnu antikorporacijsku revoluciju. Osim toga Soros "vrsto dri kako je potrebno uspostaviti globalne mehanizme politi"kog dolu"ivanja, kao i globalno drutvo, koje je tomu pretpostavka. Taj projekt !e i podravati u pojedinim nacionalnim dravama financiraju!i izdano sve politi"ke opcije koje bi se opredjelile za globalni tre!i put. Upravo se to dogodilo krajem devedesetih godina u Hrvatskoj. IZGRADNJA GLOBALNE POLITIKE TRE&EG PUTA Izgradnju globalne politike tre!eg puta Soros vidi kao jedini na"in izlaska iz krize globalnog kapitalizma koju je opisao u istoimenoj knjizi, trae!i rjeenja i nude!i opcije globalnog razvoja i uspostave globalnog drutva. On vidi rjeenje u ograni"avanju suverenih prava naroda i nacionalnih drava: Nedostaje nam vladavina me#unarodnog prava. Kako to posti!i? Samo u kooperaciji s demokratskim dravama koje su pod kontrolom svojih drutava. Potrebno je
ustupanje dijela suvereniteta zbog uspostavljanja vladavine me#unarodnog prava i iznalaenja na"ina kako navesti i druge drave da u"ine to isto. To na"elno dobro zvu"i, ali moramo imati u vidu nehoti"ne posljedice, kae Soros i nastavlja, Ne postoji globalni politi"ki sistem koji odgovara globalnom kapitalisti"kom sistemu; tovie, ne postoji koncenzus oko toga da li je globalni politi"ki sistem odriv, odnosno poeljan Nedostaci politi"kog procesa postaju izraeniji nakon to je ekonomija doista postala globalna, pa trini mehanizam ulazi u ona podru"ja drutva iz kojih je ranije bio isklju"en Premda moemo govoriti o globalnom reimu u ekonomiji i financijama, ne postoji globalni reim u politici. Upravo u tome Soros je pronaao svoju globalnu misiju na uspostavljanju globalnog otvorenog drutva kao pretpostavke uspostave globalnog politi"kog reima koji !e stvarati u pojedinim dravama (naravno nametanjem odredbi nacionalnim vlastima) uvjete za ostvarivanje interesa globalnog kapitala i globalnih kapitalista pojedina"no. On eli uspostavu globalne politi"ke vlasti ostaviti kao svoju bolesnu ostavtinu svijetu i gra#anima svijeta (engl. citizens of the World). Soro dri da se uspostavom globalnog politi"kog sistema dovrava savrenstvo globalizacije kako je on vidi. Izgradnja globalnog kapitalizma obiljeila je dvadeseto stolje!e, dok !e u dvadeset i prvom stolje!u dovrenje globalizacije obiljeavati procesi izgradnje globalnog politi"kog sistema i globalni opozicijski pokret drava nacija toj zamisli. Uloga politike Tre!eg puta sastoji se upravo u tome da potpuno eliminira globalnu opoziciju drava nacija Sorosevoj zamisli dovrenja globalizacijskog nauma svjetske politi"ke vlasti. Globalni kapitalizam ne moemo opisati kao reim, jer se tu radi o nedovrenom reimu: on upravlja samo ekonomskom funkcijom, iako je ta funkcija postala vanija od svih drugih funkcija, opisuje Soros razloge zbog kojih dri potrebnim izgradnju globalnog politi"kog sustava; kako bi izgradio globalni reim sa svim njegovim funkcijama: ekonomskim, politi"kim i drutvenim. On ne eli dokinuti drave u cijelosti, jer bi na taj na"in globalni mo!nici, vlasnici globalnog kapitala bili odgovorni u cijelosti na globalnoj razini za nacionalne probleme, ve! eli stvoriti globalni reim kojemu !e podrediti nacionalne drave koje !e u odre#enim pitanjima desuverenizirati, prenose!i suverenitet na globalni reim: Za stabiliziranje i reguliranje istinske globalne ekonomije potreban nam je odre#eni globalni sistem politi"kog odlu"ivanja. Ukratko potrebno nam je globalno drutvo kao podrka naoj globalnoj ekonomiji. Globalno drutvo ne podrazumijeva globalnu dravu. Dokidanje drave nije izvedivo niti je poeljno; ali sve dok postoje kolektivni interesi koji nadilaze dravne granice, suverenitet drave mora se podrediti me#unarodnom pravu i me#unarodnim institucijama. Ovo je posebno zanimljivo, jer u slu"aju prenoenja ovlasti politi"kog odlu"ivanja o ekonomskoj sudbini nacionalne drave nacionalna vlada gubi mogu!nostutjecaja na globalne odluke, narod gubi
svoj izvorni suverenitet, jer u budu!nosti !e birati predstavnike vlasti koji !e doslovno biti nemo!ni. Desuverenizacija naroda posebna je posljedica ovakvih globalizacijskih procesa, jer narod u svojoj dravi gubi bilo kakav utjecaj na odluke o vlastitoj i sudbini zemlje u kojoj ivi. Naime konstrukcija globalne politi"ke vlasti, ba kao to je to slu"aj i sa globalnim ekonomskim sistemom, postavljena je tako da narod pojedine drave nema nikakvu mogu!nost utjecaja na odluke koje danas donosi globalni ekonomski reim, a sutra !e to "initi i globalni politi"ki sistem. Soros ne skriva da se radi o specifi"noj ideologiji globalizacije: Danas je globalni kapitalisti"ki sistem jo uvijek na vrhuncu mo!i. Svakako je ugroen trenutnom krizom, ali njegova ideoloka nadmo! ne poznaje granice. Detaljnije ovu ideologiju razra#uju sudionici globalne politike Tre!eg puta, "iji su sljedbenici uz financijsku pomo! Sorosa i politi"ki patronat Blaira kupili izborne mandate u Hrvatskoj, velikom politi"kom prijevarom na sije"anjskim izborima 2000. godine. TONY BLAIR SLIJEDI SOROEVE IDEJE S ispravnom politikom, trini su mehanizmi bitni za postizanje drutvenih ciljeva, poduzetni"ki ar moe promicati drutvenu pravdu, a nova tehnologija zna"i povoljnu priliku, nikako prijetnju. Nae vrijednosti odre#uju nae neprijatelje, potvr#uje Tony Blair Soroseve rije"i, teorije i projekte. Politiku tre!eg puta, kao politi"kog mutanta globalnog kapitala mogli bismo nazvati kapitalisti"kom socijal-demokracijom, koja ima glavnu zada!u nacionalne eutanazije, kako bi se omogu!ili interesi financijskih centara mo!i globalnog poretka. Soros je jako dobro znao da se mora osigurati od bijesnih masa, koje s vremena na vrijeme izazivaju pobune i revolucije. To se moglo jedino ukoliko se osmiljenom globalnom strategijom navu"e humana maska globalnom kapitalizmum, a maska lanih socijal demokrata Europe svakako mu se u"inila najprikladnijom. Kompromitacija desnice u nacionalnim dravama za provedbu ovakvog plana bila je nunost. U Hrvatskoj smo i sami na najvulgarniji na"in bili svjedoci (i jo smo) tog procesa. Ovdje Soro sasvim izravno financira takve operacije i politi"ke osobe, intelektualce, znanstvenike, novinare koji djeluju u tom cilju. Njegovi nedavni ispadi prilikom kojih je napao svoje ti!enike u Hrvatskoj da nije zadovoljan njihovim radom, zapravo su izraz njegove osobne panike da u Hrvatskoj moda ne!e uspjeti ostvariti ciljeve dugotrajne vladavine lanih tre!eputaca na "elu s Ra"anom i Mesi!em i njihovim politi"kim koalicijskim karcinomom. Na"in na koji se po zadatku kompromitira desnica opisuje i Blair u svojem eseju Nova politika za novo stolje!e: Sredinom devedesetih kota" se ponovno okrenuo: ne natrag prema socijaldemokratskom dravnom modelu, nego prema spoznaji da je dogmatizam neoliberalne desnice postao ozbiljna prijetnja nacionalnoj koheziji. Neprestano je rastao broj gubitnika; neprestano je rastao broj kompanija koje su podbacivale; neprestano je rastao broj javnih slubi koje su propadale zbog nebrige; i ustrajno se
pove!avao broj zajednica koje su bile ugroene porastom kriminala, nezaposlenosti i drutvene diskriminacije. I dok su se dokazi gomilali, desnica se pokazivala sve tupljom u poduzimanju bilo kakvih mjera; zapravo, nije uop!e nita poduzimala na klju"nim podru"jima Kao to su gospodarska i drutvena promjena bile bitne za dolazak desnice na vlast, tako su bile bitne i za njezin pad. Izazov pred kojim se nalazi Tre!i put jest da se odlu"no uhvati u kotac s implikacijama te promjene. Ono to je Blair zaboravio re!i jest "injenica da su upravo globalni mehanizmi utjecali na slabe ekonomske rezultate desnice u pojedinim zemljama, jer im se me#unarodnim ekonomskim mehanizmima ograni"avao napredak, razvojni projekti i ozbiljnije gospodarsko socijalne promjene, upravo kao dio strategije za poptunu kompromitaciju desnice. Desnica je gubila konce u rukama samo onda kad se previe oslanjala na me#unarodne ekonomske strategije kao spasonosne i kad je bezuvjetno podlijegala politi"kim pritiscima me#unarodne zajednice. Financijska trita se mogu pretvoriti u kuglu za ruenje koja obara privrede, napisao je Soros razotkrivaju!i "injenicu da se globalni manipulatori "esto koriste mehanizmima globalne ekonomije kako bi ruili pojedino nacionalno gospodarstvo, odnosno nacionalnu vladu koja trenutno ne odgovara interesima globalnih strategija i globalnog kapitala. Na primjeru Hrvatske to je najbolje vidljivo. Me#unarodne strategije i me#unarodni sponzori doveli su na vlast hrvatske tre!eputce. Ostanak desnice na vlasti u Hrvatskoj zna"io je nemogu!nost provedbi globalnih strategija na naim prostorima koje su u interesu globalnog kapitala, odnosno onih pojedinaca i korporacija koje posjeduju taj kapital i imaju svoje posebne interese na naim prostorima. Tezu povezanosti hrvatskih tre!eputaca i globalne strategije politike Tre!eg puta Blair sasvim nesvjesno dokazuje: Tre!i put je zaokupljen ispunjenjem "etiriju opsenih politi"kih ciljeva: 1) dinami"ne ekonomije, s podlogom u znanju i temeljem u osposobljenu pojedincu s jednakim izgledima, u kojoj vlasti ne zapovijedaju nego omogu!uju, a snaga je trita upregnuta da slui javni interes; 2) snanoga civilnog drutva koje jam"i prava i dunosti, u kojem je vlast partner snanih zajednica; 3) moderne vlasti temeljene na suradnji i decentralizaciji, to produbljuje demokraciju da bi bila prilago#ena modernom vremenu; 4) i vanjske politike zasnovane na me#unarodnoj suradnji. Sve ove ciljeve na specifi"an na"in i na tetu Hrvatske i njezinih gra#ana provodi aktualna hrvatska vlast po nalogu svojih me#unarodnih pokrovitelja. Ne zaboravimo da su, pred same tre!esije"anjske izbore, hrvatski tre!eputci hodo"astili u London upravo Tonyu Blairu, trae!i legitimitet od njega i globalnih centara mo!i, prije nego li su dobili legitimnu podrku hrvatskih bira"a. Oni su ili u jedan od centara globalne mo!i po mandat za vo#enje hrvatske drave u interesu upravo me#unarodnih centara mo!i, a ne u interesu svojih bira"a, koji su posluili kao neka vrsta verifikacijske komisije na
izborima 2000. U tom Ra"anovom postupku krije se izvorna nelegitimnost ove vlasti, u mandatu koju su mu povjerili strani politi"ki i ekonomski mo!nici, u projektima koje provodi po njihovom nalogu. Njegov izvorni mandat pripada Londonu i Washingtonu, a ne gra#anima Hrvatske. Zbog toga je ova vlast nelegitimna. Blair jasno najavljuje jedinstvenu globalnu vlast, ba kao to to "ini Soros (koji sam sebe naziva dravnikom bez drave): Danas je Europa ujedinjena i postoji samo jedna globalna velevlast. Sada se suo"avamo s novim prijetnjama i izazovima. Ipak, nae globalne ustanove vlasti nisu reagirale dovoljno brzo na novonastalu panoramu. U odnosu na to, sredinja ljevica ima to re!i: suradnja je ansa, nikako prijetnja. Upravo po nalogu te globalne velevlasti Ra"anova politika provodi sustavnu dezintegraciju Hrvatske kao nacionalne drave na svim razinama: ekonomskoj, politi"koj i drutvenoj. Nacinalna dezintegracija i bezuvjetna globalna integracija Hrvatske zadatak je koalcvijske vlasti pod vodstvom Socijal demokratske partije. To, uostalom, hrvatskoj vlasti diktiraju i multinacionalne korporacije koje su ve!inskim dijelom vlasnici kapitala u Hrvatskoj, nadziru u potpunosti gospodarski i financijsko monetarni sustav u naoj zemlji. Tiha desuverenizacija Hrvatske ve! je nastupila, a u sljede!ih godinu dana trebala bi poprimiti svoje kona"no obli"je. Stvaranje Novog svjetskog poretka moda je zapo"ela politi"ka desnica, koja je u me#uvremenu postala teret i potpuno bespootrebna globalnom kapitalu. On se eli svog starog politi"kog partnera rijeiti pod svaku cijenu, a za novog je izabrao reformiranu socijalisti"ku internacionalu u obliku globalne socijal demokratske platforme nazvane politikom Tre!eg puta. Oni su autori projekta globalizacijskog svjetskog poretka. Vlade sredinje ljevice bile su arhitekti me#unarodnog poretka, podupiru!i sigurnost i napredak desetlje!ima. O"ekuje nas sli"na povoljna prigoda. Mi ivimo u svijetu jedne velevlasti, u kojem europske zemlje moraju raditi zajedno da bi postigle vie nego da rade svaka za sebe , hvalisavo navodi britanski premijer, nastavljaju!i upravo kritikom novonastalih nacionalnih drava na naim prostorima: Dok se Zapad ubrzano integrirao, na Istoku je tekao proces dezintegracije. Nastaju nove drave, od kojih neke nikada ranije to nisu ni bile. Euforija dravnosti uglavnom je kratko trajala i ve!ina novonastalih drava krenula je u priklju"ivanje suvremenoj Europi. Nekolicina drava s nedemokratskom praksom i autokratskim predsjednicima pokuala se suprotstaviti integracijama i ujedinjenoj Europi ne razumijevaju!i vrijeme i prostor nakon nestanka bipolarne podjele svijeta. U ovim Blairovim rije"ima moemo izme#u redaka pro"itati namjeru britanske administracije da srui demokratski izabranu desnu vlast u Hrvatskoj, "ijeg su pokojnog predsjednika Tu#mana smatrali autokratom i jo dodatno optere!enim prolo!u. Me#utim, za razliku od Blaira, Tu#man je poznavao prilike prostora i vremena s posebnom perspektivom "ovjeka koji je tijekom vie desetlje!a sudjelovao u politi"koj, demokratskoj borbi za pravo hrvatskog naroda na dravnu samostalnost njegove
drave. Opstanak jugoslavenske dravne tvorevine bio je nedvojbeni interes tada Europske zajednice (danas Europske unije) i njihovog partnera Sjedinjenih Ameri"kih Drava. MANIPULACIJA DEMOKRACIJE ILI MOE LI SE PO$INITI ZLO$IN SLOBODE? Soro korelaciju izme#u demokracije i kapitalizma tuma"i na sebi svojstven na"in, ali time razotkriva kako je globalnom kapitalizmu potrebna globalna manipulacija nacionalnim demokracijama kako bi opstao i odrao ravnoteu izme#u ekonomske i drutvene dobiti: iroko je usvojena pretpostavka o nerazdruivosti demokracije i kapitalizma. Taj je odnos, u stvari, dalekosloeniji. Kapitalizmu je demokracija potrebna kao protutea . Soros priznaje da je slobodan protok kapitala, zapravo, mehanizam izigravanja nacionalnih ekonomija i njihovog dovo#enja u krizna stanja, "ime se mogu poslu!iti i u politi"koj destabilizaciji pojedinih nacionalnih vlada koje na bilo koji na"in prue otpor globalizacijskim mo!nicima: Sposobnost drave da se brine o blagostanju svojih gra#ana danas je na ozbiljnoj kunji zbog sposobnosti kapitala da izbjegne oporezivanje i dodatna optere!enja u pogledu prava radnika tako to moe oti!i drugdje. Prijetnja stalnom nestabilno!u kretanja i koncentracije globalnog kapitala u pojedinim nacionalnim ekonomijama stalni je mehanizam kojim globalni financijski mo!nici ucjenjuju nacionalne vlade kad pregovaraju o pogodnistima koje se moraju osigurati za strane investitore (ve!inom multunacionalne korporacije), ako da nacionalnim dravama ostaje izbor jedino izme#u ropstva ili siromatva! To je Tre!i put, koji se sve vie, barem u Hrvatskoj, pokazuje slijepom ulicom koja zavrava provalijom incidentalnom globalizma sa svim imperijalisti"kim atributima. Multinacionalne korporacije predstavljaju organizacijsko i financijsko sredite gloablne ekonomije. Soros potvr#uje takve pretpostavke: Svi sudjelujemo u globalnom kapitalisti"kom sistemu koji je obiljeen ne samo slobodnom trgovinom nego posbeice i slobodnim kretanjem kapitala. Taj je sistem vrlo sklon financijskom kapitalu koji je posve slobodan u svome kolanju, pa je uzrokovao brz razvoj globalnih financijskih trita. On je poput divovskog krunog sistema koji u sreditu prima kapital kroz financijska trita i institucije, a potom ga u obliku kredita izravno izbacuje na periferiju: putem portfolio investicija, odnosno neizravno kroz multinacionalne korporacije. Koliko duboko u bit drutvene zajednice prodire Soroseva ideologija globalizacije otvorenog drutva govore njegove rije"i u kojima opisuje na koji na"in su odnosi na tritu kapitala potpuno zamijenili me#uljudske odnose, pa "ak i one unutar obitelji: Zamjena me#uljudskih odnosa transakcijama trajan je povijesni proces koji nikad ne!e okon"ati i koji je dobrano napredovao daleko vie nego po"etkom ezdesetih kada sam doao u ovu zemlju i po"eo razmiljati
o tome. Doao sam iz Engleske, pa sam odmah uvidio razliku: u Sjedinjenim Dravama odnose je daleko lake uspostaviti i raskinuti. Otada je taj trend dobrano uznapredovao. Jo uvijek postoje brakovi i obitelji, ali primjerice, kod ulaga"kog bankarstva transakcije su gotovo u potpunosti nadomjestile odnose. To je najo"igledniji primjer promjena koje se javljaju i u mnogim drugim drutvenim institucijama. Povla"e!i paralelu s odnosom Ra"anove administracije prema instituciji obitelji u Hrvatskoj, ukidanjem i smanjenjem prava majki i rodilja, jasno nam je da su takvi potezi tre!epute hrvatske vlasti dio globalne strategije drutvene dezintegracije drave nacije, njezinog unitenja u pojedincu "ovjeku, kojeg moralo i vrijednosno treba dezintegrirati kako bi bio podoban gra#anin svijeta. $ovjek bez identiteta, bez obitelji, bez due, bez nacije, "ovjek kao stroj u globalnoj maini financijske dobiti. Svatko se treba brinuti za svoje interese, pa moralni obziri posatju smetnja u tom nemilosrdnom svijetu. U "istom transakcijskom drutvu ljudi koji nisu optere!eni obzirima spram drugih mogu se lake kretati, pa !e bre napredovati, rije"i su kojima Soros pokazuje otu#enje "ovjeka u suvremenom globalnom drutvu koje je odre#eno uvjetima globalnog kapitalisti"kog sistema. IDEOLOGIJA UNITENJA DRAVE NACIJE Upravo na ranijim Sorosevim rije"ima po"iva ideologija unitenja drave nacije, on dravu vidi kao neku vrstu socijalno kulturnog entiteta unutar globalnog poretka. Njemu je drava puki folklor potreban da bi se zadovoljili zahtjevi globalnog trita i globalne financijske dobiti. Da je to tako potvr#uje i njegov britanski ti!enik Tony Blair: Vlade pojedinih drava raspolau sa sve manje mo!i koja prelazi u ruke menagera multinacionalnih kompanija kojima su podre#ene i najve!e drave svijeta jer mnoge imaju ve!i promet i prihod nego li ve!ina isto"noeuropskih drava. Globalizacija je samo jedna u nizu posljedica nestanka dravnog kapitalizma i nacionalne drave. Suprotstavljanje pojedinih organizacija unaprijed je osu#eno na propast. U svojoj politi"koj samodopadljivosti Blair priznaje namjere upravitelja globalizacije da na "elo svjetskog poretka stave menagere multinacionalnih korporacija koji zauvijek trebaju dokinuti postojanje nacionalnih drava. Zanimljivo je, u svakom slu"aju, da se u tome britanski prvi ministar posebno osvrnuo na zemlje isto"ne Europe. $ak je i jedan od ideologa politike Tre!eg puta Blirovu politiku ocijenio ameri"kim stilom, neizravno upravo razotkrivaju!i Blairove politi"ko ekonomske sprege s odre#enim krugovima u SAD-u: U Britaniji se tre!i put povezuje s politikom Tonya Blaira i novih laburista. Politi"ki pogledi Tonya Blaira "esto se uspore#uju s onima novih demokrata u SAD-u; i doista novi laburisti i novi demokrati odravaju bliske i neposredne veze. Re"eno je kako Blairova vlada, poput vlada M. Thatcher i J. Majora, trai nadahnu!e s one strane Atlantika, a ne preko Kanala. Njezina je retorika ameri"ka, intelektualni utjecaji koji su oblikovali njezin projekt ameri"ki su; njezin je politi"ki stil
ameri"ki U velja"i 1998., nakon politi"kog seminara s ameri"kim vodstvom u Washingtonu, Tony Blair je govorio o svojoj elji da stvori me#unarodni konsenzus centra i ljevice za dvadeset i prvo stolje!e. Nije li upravo takav eksperiment bio tre!i put u Hrvatskoj, "udnim koalicijskim spajanjem quasi centra (Budia, Tom"i!) i quasi ljevice (Pusi!, Ra"an, Kramari!). Jer, ponavljam opet ovakvav sastav koalicije u Hrvatskoj za ruenje nacionalne desne opcije nastao je upravo na dogovorima Ra"ana, Budie i Blaira u Londonu, "emu je britanska vlada dala veliku financijsku i logisti"ku potporu, te obe!anja za ekonomsku i organizacijsko stru"nu pomo! nakon dolaska koalicije na vlast. Postaje li drava nacija izmiljotina, a vlada stvar prolosti? One se nisu izmijenile, ali se njihov oblik mijenja. Gloablizacija odvla"i od nacije drave u tom smislu da slabe neke ovlasti to su ih imale nacije, uklju"uju!i one na kojima se zasniva keynesijansko ekonomsko upravljanje. No globalizacija tako#er gura nadolje donosi nove zahtijeve i, tako#er, nove mogu!nosti za obnavljanje lokalnih identiteta Globalizacija vu"e i u stranu, stvaraju!i nove ekonomske i kulturalne regije koje katkada presijecaju granice nacija drava Trojako irenje globalizacije utje"e na poloaj i mo! dr!ava diljem svijeta. Suverenost nije vie pitanje sve ili nita, ako je to ikada bilo. Granice postaju nejasnije no to su bile, objanjava ideolog Tre!eg puta Anthony Giddens. DOKIDANJE HRVATSKE KAO NACIONALNE DRAVE Politika decentralizacije Hrvatske, kako je predlau pojedinci unutar Ra"anove koalicije, zapravo vodi kona"nom dokidanju hrvatske nacionalne drave. Visoki dunosnik Ra"anovog SDP-a i saborski zastupnik Pavle Kalini! regionalizaciju i opisuje kao na"in izbjegavanja, preskakanja nacionalne drave: te"e funkcinalna decentralizacija i ve! se nazire Europa regija. Upravo te nove regije, euroregije, preska"udravne granice i u praksi pokazuju prevladanost nacionalne drave. Regionalizacija i decentralizacija Hrvatskoj se danas uvjetuje iz gotovo svih globalnih centara mo!i: Washingtona, Londona, MMF-a i Svjetske banke, te Europske unije. Regionalizacija ili izolacija glase ucjene mo!nika me# u kojima je i britanski premijer. Ra"anova administracija mora izdrati dovoljno dugo da odradi taj prljavi posao za potrebe globalizacijskih procesa na naim prostorima. Regionalizacija je samo mehanizam, kojim se u potpunosti razbija nacionalna drava, njezina je kona"na namjera disperzija stvarnih ovlasti i narodnog suvereniteta na manje entitete, teritorijalne enklave, koje ljepe nazivaju euroregijama. Kada se to dogodi nestanak nacionalne drave nije mogu!e sprije"iti. Vladaju!a koalicija !e svakako pokuati odraditi posao regionalizacije Hrvatske jo u teku!em mandatu. Na to ih prisiljavaju i obveze prema njihovim me#unarodnim gazdama. Izgradnja modela globalnog politi"kog i ekonomskog reima, zapravo ima glavnu zada!u spasiti i osigurati kontinuirani stabilan rast nacionalnih
ekonomija SAD-a i Velike Britanije, po "ijim potrebama se oblikuje me#unarodni poredak. Soros to ne krije u svojim analizama: Uvo#enjem me#unarodne valute izbjegao bi se mete. Nadalje, ona bi pomogla zaustaviti raspad ameri"kog gospodarstva koji se sada odvija. Ne moemo vie pove!avati vanjski dug pod koncesijskim uvjetima, stoga !emo biti prisiljeni vlastitu ku!u dovesti u red Reforma duga pove!ala bi kupovnu mo! duni"kih zemalja, a monetarna bi osigurala element stabilnosti koji je nuan za uspjean proces prilagodbe u SAD. Soros je i ranije drao, predvi#aju!i pad komunizma i mogu!nost nastanka novih drava u srednjoj i isto"noj Europi, da SAD trebaju podupirati taj proces i od samog po"etka sudjelovati u kreiranju novih drava i njihovih demokracija. zato je me#u prvim operacijama u ovom dijelu Europe zapo"eo svoje operacije u bivoj Jugoslaviji, o "emu je zapisao 08. prosinca 1992.: Doga#aji jedva da su i mogli po!i gorim putem no to je to slu"aj u Jugoslaviji, no to ipak nije konac pri"e. Iz njenih !e ruevina izniknuti nove drave, i vrlo je bitno kako !e one izgledati. Iz pozicije svjetskog kapitala i interesa financijskog profita itekako je bilo bitno kako !e izgledati politi"ki i ekonomski prostor nakon raspada Jugoslavije. Soros je od po"etka elio biti proaktivan u tim procesima, kako bi osigurao to bolju poziciju kod podjele financijskog, profitnog kola"a, na "emu inzistira danas, dvanaest godina kasnije. On priznaje svoju ulogu u procesima dezintegracije totalitaristi"kih politi"kih reima, ali treba imati na umu da ga je u tome vodio jedino interes globalnog kapitala i jedinica dobiti po uloenom dolaru: Bio sam djelatan na barem tri fronte: osnovao sam niz zaklada irom komunisti"koga svijeta kako bih otvorio ta zatvorena drutva i potpomogao njihovu preobrazbu u drutva otvorenoga tipa. Tako#er sam se upleo i u politi"ke tokove, predlau!i programe gospodarske reforme i pomau!i u njihovoj provedbi. Soros je sudjelovao u tim procesima kako bi njima u pozadini upravljao ucjenjuju! i reformskim potporama i me#unarodnim kreditima, istovremeno projektiraju! i politi"ku alternativu koja bi preuzela vlast u desetlje!ima koja slijede, kako bi osigurao ekonomski kontinuitet u odnosu na kapital i resurse. Dok su njegovi suvremenici eljeli biti guverneri prostora, on je u tiini, samozatajno posato guverner tranzicijskih procesa u postkomunisti"kim zemljama. To je bila glavna Soroseva komparativna prednost pred drugim predstavnicima globalnog poretka. Osim toga, od svih njih, najbolje je razumijevao procese na naim prostorima i imao najvjerodostojnije informacije o pojedincima, institucijama, organizacijama na ovim prostorima. Zato je mogao preuzeti virtualno upravljanje dugotrajnom tranzicijom. Postao sam javna osoba; zapravo sam se po"eo ponaati kao kakav dravnik. Situacija je bila pomalo neobi"na jer nisam imao dravu koju bih mogao predstavljati, ali sam se ubrzo i na to navikao, pri"a o sebi Soros, vide!i se kao misionar globalnog kapitala, ili neka vrsta globalnog vratara profita. Najve!u prijetnju interesima koje
predstavlja Soros je i tada vidio u nadolaze!im nacionalnim politi"kim snagama, grubo ih napadaju!i kao oviniste i nacionaliste: Zbog toga ovinisti"ki nacionalizam ima dobre izglede da iznikne kao prevladavaju!i politi"ki trend, to napose vrijedi u slu"aju degeneriranja gospodarskih prilika. On !e se napajati na nekoliko izvora. Prvo, komunisti"ki establiment, koji u otvorenom drutvu nema budu!nosti, spreman je promijeniti kapetana sad kad su mu potonule sve la#e. Pogledajmo samo Jugoslaviju Drugo, nacionalisti"ke crte postoje i me#u starim neprijateljima komunizma. i napokon, postoje tu i neki elementi iz emigracije "iji je na"in miljenja jo ukorijenjen u prolosti, u dane kad su napustili svoju rodnu zemlju. Njihov se utjecaj najja"e osje!a u zemljama poput Slova"ke i Hrvatske. Ove rije"i dokazuju da se aktulana Ra"anova administracija obruila u politi"ki obra"un s hrvatskim iseljenitvom ve! u prvim danima svoje vladavine upravo po nalogu svojeg me#unarodnog patrona, oduzevi iseljenitvu prava koja su dobili ranijim zakonima nakon osamostaljenja Hrvatske. Proces otu#ivanja iseljene i domovinske Hrvatske je nuan kao dio procesa nacionalne dezintegracije hrvatske drave. Ukoliko koalicijska vlast u potpunosti ne izolira iseljenitvo ne!e mo!i dovriti posao koji ima nalau svjetski centri mo!i. Soros je drao kako po"etkom devedesetih godina prolog stolje!a nije uspio u Hrvatskoj dovesti na vlast svoje ljude upravo zbog financijske, ljudske i materijalne pomo!i hrvatskog iseljenitva novoizabranoj, demokratskoj vlasti i samostalnoj hrvatskoj dravi. To im nikada ne!e oprostiti, te je upravo zbog toga Ra"anova osveta me#u prvima zahvatila iseljenike, ba kao to je kasnije zahvatila hrvatske branitelje, ratne invalide, obitelji poginulih i nestalih branitelja. Osim toga mnogi dokazi u Sorosevim rije"ima potvr#uju kako su ratovi, op!enito, za ameri"ku administraciju dobar posao, unosna investicija, i na"in na koji rjeavaju probleme prora"unskih deficita: Ulazimo u eru ameri"ke hegemonije Nema dvojbe da !e Sjedinjene Drave iz svoje vojne pobjede (op. misli se na Zaljevski rat) izbiti i neku ekonomsku korist. Sam rat se pokazao dobrim poslovnim pothvatom, a na Srednjem nas istoku "ekaju mnogi gra#evinski ugovori Glavna se korist od hegemonije ubire u trgovini. Danas s vremenskim odmakom i nakon nebrojenih dokaza koji govore o toj temi (ranije sam pisao o knjizi dr. Jerrya Blaskovicha Anatomija obmane) nesumnjivo je da je najve!u korist od rata na naim prostorima imala upravo ekonomija Sjedinjenih Drava, a postoje brojni dokazi financijske, poslovne sprege najviih dunosnika ameri"ke administracije s vrhom nekadanje jugoslavenske drave. TAJNI AMERI$KI PLAN Y2 Navodni tajni ameri"ki plan Y2 mogao bi u cijelosti razotkriti strategiju dravne administracije i obavjetajne zajednice SAD-a da pristane na raspad
Jugoslavije po"etkom 90-tih godina prolog stolje!a, kako bi vjeto projektiranim situacijama i okolnostima, isplanirali ponovnu konstrukciju neke nove tvorevine na ovim prostorima. Jugoslavija je, jednostavno, za ameri"ku administraciju predstavljala i predstavlja preveliku investiciju, politi"ki i financijski, da bi jednostavno okrenuli le#a mogu!nosti ponovnog podizanja svog poslovno politi"kog mutanta. Sasvim je sigurno da su SAD krajem 80-tih i po"etkom 90-tih godina 20. stolje!a ulagale znatna sredstva u opstanak Jugoslavije pod svaku cijenu, makar pofravaju!i oruani sukob i rat Jugoslavenske narodne armije protiv novoosamostaljenih drava Hrvatske i Slovenije. Da je JNA dobila zeleno svjetlo ameri"ke administracije za osiguravanje budu!nosti Jugoslavije svjedo"e mnogi napisi, knjige i analize upravo ameri"kih novinara i novinskih agencija: Gerge Bush stariji, neautorizirana biografija (autori Anton Chaitkin i Webster Griffin, ameri"ki novinari); Anatomija obmane (autora dr. Jerrya Blaskovicha, ameri"kog novinara); te sam Henry Kissinger u svojoj knjizi Diplomacija. Plan Y2 u potpunosti !e razotkriti razloge i motive izdane ameri"ke financijske i politi"ko diplomatske potpore Ra"anovoj koalciji, kod dolaska na vlast, te opstanka na vlasti do kraja mandata. Uostalom o osmiljavanju rata na naim prostorima od strane ameri"ke administracije, odnosno o ratu kao nekoj vrsti ameri"kog biznisa, u svojoj knjizi Neautorizirana biografija Georga Busha starijeg piu i dvojica ameri"kih istraiva"kih novinara Webster Griffin Tarpley i Anton Chaitkin. Ameri"ki novinari u toj knjizi navode upletenost ameri"kog dravnog tajnika Bakera u izbijanje rata protiv Hrvatske: 22. lipnja 1991., Baker je imao poseban sastanak sa srbijanskim predsjednikom Miloevi!em, tijekom kojeg je Baker ohrabrio srbijanski vojni vrh da bilo kakvu pobunu republika ugase svim vojnim sredstvima. Autori ove knjige tvrde da je ameri"ka administracija poduprla ideju rata u bivoj Jugoslaviji, kako bi oslabila investicijska trita srednje Europe, te posebno kako bi investicijski ugrozile novonastalo jedinstveno trite ujedinjene Njema"ke. $ini se da takva postavka s pozicije ameri"kih nacionalnih interesa moe stajati. i autori ove knjige obruili su se na koncept Busha starijeg, odnosno njegovu viziju Novog svjetskog poretka: Ono to Bush podrazumijeva pod novim svjetskim poretkom je jedinstveno carstvo, novo stolje!e neupitne svjetske dominacije anglo saksonskih sila. To je svijet neoimperijalizma i neokolonijalizma . Prema iskustvima koja u Hrvatskoj do danas imamo, "ini se da moji ameri"ki kolege nisu bili daleko od istine ocjenjuju!i ameri"ku ideju novog svjetskog poretka na ovaj na"in. Ona se doista u svojoj ekonomskoj praksi pokazala izrabljiva"kom imperijalisti"kom silom najja"ih zemalja globalnog poretka. Studija istraiva"a ameri"kog Hudson instituta, na "elu s Hermanom Kahnom je 70-tih godina prolog stolje!a izradila studiju pod nazivom Slijede!ih 200 godina scenarij za Ameriku i svijet, u kojoj zapravo predvi#aju globalizacijske procese, zaklju"no sa izgradnjom
sustava jedinstvene svjetske vlasti: Tako#er je vjerojatno da !e biti mnogih funkcionalnih organizacija koje !e se baviti razli"itim me#unarodnim pitanjima to !e se javljati tijekom 21 stolje!a. Mnoge od najuspjenijih organizacija vjerojatno !e biti one koje !e nastajati ad hoc, ali neke !e od njih biti dio irih me#unarodnih organizacija, kao to su Ujedinjeni narodi. Mnogi ljudi vjeruju da !e gotovo neizbjeno oja"ati smjer koji vodi prema svjetskoj vladi, budu!i da !e mnoge funkcije preuzeti me#unarodne organizacije Jasno je da zahtjevi za o"uvanje mira i problemi kontrole naoruanja, problemi okolia i ekonomskih odnosa, jednako kao i mnoga pitanja reda i zakona, svi zajedno stvaraju velik pritisak u pravcu miroljubivog razvitka k svjetskoj federalnoj vladi Moemo zamisliti i svjetsko zakonodavstvo utemeljeno na na"elu jedan dolar jedan glas (u kojemu bi prevladale Sjedinjene Ameri"ke Drave i Japan), ili na nekim drugim realisti"nim, premda neadekvatnim mjerilima sadanje mo!i i utjecaja. Ovako su ameri"ki stru"njaci promiljali budu!nost globalizacije, kad ona jo nije bila definirana ovakvim procesima koji je danas transparentno ili tajno predstavljaju. Ono to je kontinuitet svih tih promiljanja jest nedvojbeno ja"anje i osiguravanje stalnosti globalne mo!i i utjecaja SAD-a. NAJMO&NIJA SVJETSKA SILA Me#unarodna trgovina je postala najmo!nija svjetska ekonomska sila Tu smo revoluciju pokrenuli tijekom Reaganove i Bushove (op. misli se na starijeg Busha) administracije. Sada !emo dovriti taj posao: ameri"ko vodstvo globalne ekonomije bez granica rasta. Za nau zemlju takav je ishod klju"an Slobodna trgovina mora biti fer trgovina (op. ali se odmah pojanjava: fer na ameri"ki na"in), unutar otvorenog, na pravilima temeljneog me#unarodnog trgovinskog sistema. To !e ovisiti o ameri"kom vodstvu moramo obnoviti kredibilitet trgovinskog vodstva SAD-a, samo su neke od rije"i u predizbornoj kampanji dananjeg ameri"kog predsjednika Georga Busha, mla#eg. Iz ovog je potpuno jasno da SAD i njihova administracija usmjeravaju globalizacijske procese tako da osiguraju ameri"ku ekonomsku prevlast i jedintsvenu gospodarsku mo! u svijetu. Oni ne ele stvari prepustiti slu"aju, zato se slue manipualcijom postoje!ih globalnih institucija kako bi osigurali status najmo!nije svjetske ekonomske sile. Putem MMF-a i Svjetske banke Sjedinjene Drave ve! desetlje!ima uspjeno manipuliraju krizama i stabilno!u nacionalnih ekonomija pojedinih zemalja kako bi osugrali rast i stabilnost vlastite nacionalne ekonomije. Naravno, u tim se manipulacijama SAD, tzv. tajnom diplomacijom, koristi i manipulacijom pojedinih nacionalnih vlasti na na"in da Washingtonska administracija osigurava sebi utjecaj na pojedine vlade u smislu donoenja stratekih odluka u podru"jima koja mogu biti od interesa Sjedinjenim Dravama ili njihovim multinacionalnim korporacijama.
Za sada je, jo uvijek, gumb globalizacije u Ovalnom uredu u Washingtonu. Malo je nacija u povijesti imalo takvu jedinstvenu priliku oblikovati budu!nost, navodi ameri"ku predsjednik Bush, jasno daju!i do znanja da se njegova administracija ne!e odre!i hegemonisti"ke pozicije ameri"kog kapitala u globaliziranom svijetu. U Hrvatskoj, pak, vidimo da se rije"i Georga Busha ostvaruju u djelima Ra"anove koalicije, koja odluke sve vie donosi u Washnigtonu i Londonu, a sve manje u Banskim dvorima. Kada sloimo kockice gloablizacije, vidimo da to nije slu"ajan proces, ve! sadanjost i budu!nost koju su paljivo projektirali globalni mo!nici. Bush niti najmanje ne skriva da SAD ele globalni svijet prema njihvoim interesima i na"elima: Naa generacija Amerikanaca sa svojim saveznicima i prijateljima moe izgraditi druga"iji i bolji svijet, promi"u!i ameri"ke interese i na"ela. I u ameri"koj strategiji nacionalne sigurnosti za 21. stolje!e jasno se daje zadatak privatnom financijskom sektoru u SAD-u za u"vr!ivanje i odravanje globalnog ameri"kog vodstva: Glavni prioritet ameri"kog privatnog sektora bit !e financijska profitabilnost u smislu sredinje zada!e odravanja ameri"kog ekonomskog vodstva. To podrazumijeva i odre#ene diplomatske aktivnosti ameri"ke administracije kako bi se ameri"kom biznisu osigurali interesi u stranim dravama. Takve pritiske u pogledu odre#enih me#unarodnih poslovnih ugovora SAD su vrile i vre na aktualnu hrvatsku vlast, koja pod pritiscima ispunjava te uvjete. KISSINGER I SORO Soroseve rije"i o globalnoj ameri"koj hegemoniji, na odre#eni na"in, potvr#uje i bivi ameri"ki dravni tajnik Henry Kissinger: Amerika je tre!i put u ovom stolje!u (op. misli na 20. st.) jasno obznanila namjeru da izgradi novi svjetski poredak, primjenjuju!i vlastiti sustav vrijednosti na cijeli svijet. Po tre!i put Amerika je nadmaila sve aktere na me#unarodnoj pozornici i preuzela vode!u ulogu u stvaranju novoga svjetskog poretka Krajem hladnog rata izazov da se cjelokupni me#unarodni sustav preoblikuje u skladu s ameri"kim sustavom vrijednosti postao je jo snaniji. Kissinger je, upravo zbog poslovnih i politi"kih veza s bivim jugoslavenskim vlastima u Beogradu izbjegao javno komentirati ili analizirati doga#aje tijekom i nakon raspada Jugoslavije, te nastanka novih drava. On se boji razotkrivanja njegove cjelovite uloge u guenju procesa osamostaljivanja drava koje su nastale raspadom te dravne tvorevine. Njegova izdana diplomatska i financijska pomo! Beogradu mogla bi ga dovesti i do me#unarodne kaznene odgovornosti. Naravno Kissinger je s pozicije dravnog tajnika SAD-a bio upravo u slubi globalnog kapitala, te je vode!i se njegovim interesima globalnog profita upravljao ameri"kom diplomacijom.
O stvaranju Novog svjetskog poretka Kissinger govori s "vrstih pozicija ameri"kog hegemonizma, ali i postavlja klju"na pitanja na koja !e morati odgovoriti tvorci ideje o globalnom reimu: Predsjednici Bush i Clinton govorili su o novome svjetskom poretku polaze!i od pretpostavke da je takav svijet neposredno pred nama. Takav se svijet zapravo tek stvara i njegov kona"ni oblik ne!e biti jasno definiran jo ve!i dio sljede!eg stolje!a (op. misli na 21. st.). Novi svjetski poredak !e se, djelomi"no kao nastavak prolosti, a djelomi"no na temelju presedana, kao i prethodni, pojaviti kao odgovorn na tri klju"na pitanja: koje su to temeljne cjeline me#unarodnog poretka?, na koji na"in me#usobno djeluju?, koji su ciljevi njihova me#usobnog djelovanja?. Kao to vidimo i Kissinger poput Sorosa trai odgovore na pitanja globalnog politi"kog sistema, odnosno kako bi on trebao izgledati. Na temelju ovakvih analiza Soros je otiao korak dalje u izravno projektiranje novog svjetskog porteka, njegovih institucija, i to je najopasnije on je otiao u projektiranje novog "ovjeka za novi svjetski poredak. Ne smijem niti pomisliti na koga me ovo posljednje podsje!a, ali kada tomu dodamo njegovu viziju globalne hegemonije jedne nacije i drave nad svim ostalim dravama i nacijama globalnog poretka, jasno nam je kamo to vodi, osim toga takva globalna politika je i nazvana Tre!im putem. Kissinger naglaava: Na putu prema kreiranju novoga svjetskog poretka po tre!i put u moderno doba, ameri"ki idealizam i nadalje ostaje bitna odrednica ameri"ke politike, moda !ak vanija no ikad. U novome svjetskom poretku koji se stvara, uloga Amerike je voditi zemlju kroz labirint niza izbora u svijetu koji je daleko od savrenog. Tradicionalni ameri"ki idealizam mora biti popra!en to"nom procjenom trenutnoga realnog stanja stvari, te jasnom definicijom ameri"kih nacionalnih interesa. Upravo !e jasno odre#ivanje ameri"kih nacionalnih interesa usmjeravati procese globalizacije u prvoj polovici ovog stolje!a. Ameri"ka ekonomija teko !e se odre!i svoje prestine dominantne pozicije u svijetu, kojim s jedne strane vlada politikom svjetskom policajca (preko dravne administracije), a s druge strane putem ekonomskim, financijskih, investicijskih pritisaka (preko multinacionalnih kompanija). ISTO$NA EUROPA KAO SOROEV LABORATORIJ Do koje mjere je sam Soros bio upleten u Isto"noj Europi, i ekonomskoj rasprodaji nacionalnih bogatstava novonastalih drava najbolje govore njegovi zapisi: Moja su osobna nastojanja bila usmjerena na dvostruki problem duga i privatizacije prodaja dravnih poduze!a stranim interesima mogla bi se u politi"kom smislu lake progutati ako bi se povezala s planom skresavanja dugova; i obratno plan skresavanja dugova mogao bi vjerovnicima biti mnogo prihvatljiviji ako bi bio povezan s masovnim unosom stranog dioni"kog kapitala. Nije li to upravo na"in na koji Ra"anova administracija rasprodaje ovog trenutka posljednji dijelove Hrvatske? Osobno ne vjerujem u slu"ajnu
podudarnost Sorosevih planova i misli s djelima Ra"anove vlasti. Svi dokazi i "injenice ukazuju na to da se radi o dugo projektiranoj operaciji, koju ova vlast treba privesti kraju. Ili slijede nove ucjene me#unarodnim obvezama Hrvatske. Po"etna Soroseva misao o izgradnji globalne politike Tre!eg puta nastala je upravo tijekom njegovog sudjelovanja u ruenju komunizma. naime, on je od samog po"etka drao da je komunizam potrebno zamijeniti nekom formom otvorenog drutva, koju najbolje moe ostaviriti moderna socijal demokracija. Tada je poe"lo njegovo financijsko i projektno pomaganje i sadanje koalicijske vlasti u Hrvatskoj. Ra"anovoj politi"koj druini, koja je tada izgubila vlast ve! je bila obe!ana financijska i logisti"ka potpora za osvajanje mandata: Moj je po"etni cilj bio ostvaren: komunisti"ki je sustav mrtav da ne moe biti mrtvijim. Moj je novi cilj uspostavljanje, na njegovu mjestu, otvorenog drutva. To !e biti mnogo tee posti!i. Konstrukcija je uvijek tea od dekonstrukcije i mnogo manje zabavna. Ta zada!a daleko nadilazi moje snage; sretna je okolnost to na poslu njezina ostvarenja nisam sam. Pomaganje Isto"noj Europi postalo je mo!nom industrijskom granom. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje uivamo komparativne prednosti. On je prema vlastitom priznanju sudjelovao u ruenju i novonastalih demokratskih sustava vlasti u novim dravama, "ak i po cijenu ruenja cijelih sustava i institucija: Vrlo sam vjet i kad instituciju treba dotu!i. Njegovi u"enici u Hrvatskoj, naalost, dobro slijede rije"i i u"enja svog globalnog gazde. Ra"an i Mesi! su u posljednje dvije godine uglavnom radili na unitavanju institucija hrvatske drave ostavljaju!i iza sebe potpunu institucionalnu i kadrovsku pusto sustava, odnosno njegovih ostataka. Postao sam dravnik bez drave, naglaava Soros, a prema stanju stvari i podlonosti hrvatskog predsjednika i premijera tom dravniku on je doista quasi vladar nad quasi vladarima. Opasnost se krije u "injenici da ga u Hrvatskoj i premijer i predsjednik slijepo sluaju i provode njegove zamisli u hrvatskoj nacionalnoj ekonomiji i politi"kom, dravnom sustavu. Me#utim iza varljive krinke Tre!eg puta (ili obnove socijal demokracije) Soros priznaje stvarne namjere i nedostatke koncepta otvorenog drutva, koje ipak ne!e ostvariti ideal socijalne pravde, naprotiv: Otvoreno drutvo ne osigurava svima jednake anse. Ba naprotiv, ako je kapitalisti"ki na"in proizvodnje zdruen s privatnim vlasnitvom, neizbjene su velike nejednakosti koje, pustimo li im na volju, tee prije rastu nego li padu. i doista, upravo tijekom mandata hrvatskih tre!eputaca velike drutvene nejednakosti, op!im osiromaenjem nacionalnog gospodarstva dodatno su dole do izraaja. Sorosev projekt se i u toj svojoj dimenziji ostvaruje na primjeru nae zemlje. Soros je planirano, po nalogu globalnih centara mo!i utemeljio mreu svojih zaklada upravo u onim podru"jima i nacionalnim dravama, gdje su se globalni
mo!nici, institucije, korporacije i najmo!nije drave (SAD i Velika Britanija) bojale gubitka svoje mo!i i utjecaja. Njegove dvadeset i "etiri zaklade ozna"avaju dvadeset i "etiri strateka ekonomsko politi"ko teritorijalna podru"ja, koja su globalnim centrima mo!i bitna u smislu resursa, ekonomskih interesa, te geopoliti"kih interesa, zadravanja punktova utjecaja u svijetu: Zaklada otvoreno drutvo Albanije (osnovana 1994.); Bjeloruska zaklada Soros (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo u Sofiji, Bugarska (osnovana 1990.); Institut otvoreno drutvo Hrvatska (osnovan 1991.); Zaklada otvoreno drutvo Prag, $eka (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno drutvo Estonija (osnovana 1994.); Zaklada otvoreno drutvo Gruzija (osnovana 1994.); Zaklada na Hitiju (osnovana 1995.); Zaklada Soros u Ma#arskoj (prva Soroseva nacionalna zaklada, osnovana 1984.); Zaklada Soros u Kazahstanu (osnovana 1995.); Zaklada Soros u Kyrgyzstanu (osnovana 1994.); Zaklada Soros u Latviji (osnovana 1994.); Zaklada otvoreno drutvo u Litvaniji (osnovana 1991.); Institut otvoreno drutvo Makedonija (osnovan 1993.); Zaklada Soros u Moldovi (osnovana 1992.); Zaklada Stefan Batory u Poljskoj (osnovana 1988.); Soroseva zaklada za otvoreno drutvo u Rumunjskoj (osnovana 1990.); Me#unarodna zaklada za kulturne inicijative u Rusiji (osnovana 1987., a 1995. je postala Institut otvoreno drutvo Moskva); Zaklada otvoreno drutvo Bratislava, Slova"ka (osnovana 1994.); Institut otvoreno drutvo Slovenija (osnovan 1994.); Zaklada otvoreno drutvo za Junu Afriku (osnovana 1993.); Zaklada me#unarodne renesanse u Ukrajini (osnovana 1992.); Soroseva jugoslavenska zaklada (osnovana 1991.). OSNOVNE VRIJEDNOSTI POLITIKE TRE&EG PUTA Kao osnovne vrijednosti politike tre!eg puta Giddens naglaava: jednakost, zatitu slabih, slobodu kao autonomiju, prava uz odgovornosti, autoritet uz demokraciju, kozmopolitski pluralizam, filozofski konzervativizam. On, zapravo, napada sve tradicionalne, nacionalne vrijednosti koje zastupa desnica, te je zato i dri opasnom i nepodobnom da vodi op!u, globalnu, drutvenu, ekonomsku i politi"ku modernizaciju. Reforma drave i vlade trebala bi biti temeljnom vodiljom politike tre!ega puta procesa produbljivanja i proirivanja demokracije Politika tre!eg puta jest politika pojedine nacije. Kozmopolitska nacija poti"e socijalno uklju"ivanje, ali ima i klju"nu ulogu ja"anja nadnacionalnih sustava upravljanja, navodi Giddens. Upravo takva na"ela tre!eg puta provodi koalicijski establiment u Hrvatskoj, prenose!i to vie ovlasti za upravljanje hrvatskom ekonomijom i dravom na nadnacionalne institucije i organizacije, to vodi ka punoj desuverenizaciji drave. Naravno, procesi kad jednom krenu, postoji ozbiljna opasnost njihove daljnje neupravljivosti to vidimo na primjeru hrvatske administracije, a neizravno
priznaje i Giddens: Ne znamo ho!emo li biti kadri upravljati snagama to su ih oslobodile globalizacija i tehnoloke promjene. U njegovim rije"ima prepoznajemo i eksperiment koji je Ra"anova koalicija nazvala strukturalnim reformama u Hrvatskoj, a Giddens ih opisuje na globalnoj razini (mi smo posljedice u Hrvatskoj dijelom ve! vidjeli, a daljnji procesu su za sada nepredvidljivi): Drava se mora strukturalno prilagoditi globalizaciji. Demokratizacija demokracije podrazumijevaponajprije decentralizaciju ali ne kao jednosmjeran proces. Globalizacija daje snaan poticaj i logiku prijenosu mo!i odozgo nadolje, ali i njezinu prijenosu odozdo nagore. Nadalje, Giddens objanjava (a tu se, tako#er poklapaju njegova miljenja sa Sorosevim i Blairovim, ali i sa stajalitima naih koalicijskih "elnika Ra"ana i Mesi!a) anacionalnu prirodu globalnog reima tre!eg puta, koji nije"e nacionalne vrijednosti, pripremaju!i tako put za globvalnu naciju: Sve su nacije bez iznimke hibridne. Nacija nije neto prirodno dano, i bez obzira na daleke veze s prijanjim etni"kim zajednicama, nacije su proizvod razmjerno novije povijesti. Sve su one izgra#ene od raznolikih kulturnih fragmenata Prema tome, nacionalni identitet nije ispred drugih kulturnih odrednica tovie, "esto se smatra da je nacionalni identitet sumnjiva podrijetla, da je umjetno stvoren i da slui interesima vladaju!ih grupa. Globalna koalicija tre!eg puta u izgradnji potpuno integriranog globalnog drutva, sa svim ekonomskim, socijalnim i politi"kim elementima globalnog sustava upravljanja i vlasti, oslanja se na institucije i organizacije na me#unarodnoj razini, koje joj slue kao mehanizmi pritisaka na nacionalne vlade u ostvarivanju interesa globalnih centara mo!i. Danas djeluje takvih 300 me#unarodnih vladinih organizacija, odnosno organizacija globalnog svjetskog poretka i skoro pet tisu!a transnacionalnih nevladinih organizacija, koje se financiraju iz me#unarodnih fondova ili razvojnih agencija pod kontrolom Velike Britanije i Sjedinjenih Ameri"kih Drava. Svakako je teko zapo"eti s organizacijom globalne alternative drava nacija. Takav bi se globalni opozicijski pokret suo"io s nevi#enom financijsko organizacijskom mainerijom "iju logistiku predstavljaju gotovo sve multinacionalne korporacije i najja"e vlade globalnog poretka. IZGRADNJA KOZMOPOLITSKE NACIJE Izgradnja kozmopolitske nacije svojevrsna je dijagonala politike tre!eg puta, to vidimo i u ekonomskom, politi"kom i drutvenom kozmopolitizmu koalicijske hrvatske vlasti. Ideolozi izgradnje takvog drutva kriju se opet u mo!nicima globalizacije. Giddens o tomu govori upravo ono to provodi Ra"anova administracija (globalnisti"ku anacionalizaciju Hrvatske): Kozmopolitizam i multikulturalizam nalaze se na pitanju useljavanja (op.
vladaju!a koalicija u Hrvatskoj urno donosi novi Zakon o strancima koji potpuno liberalizira po nalogu me#unarodnih organizacija i institucija reim useljavanja u Hrvatsku). Kozmopolitski je svjetonazor prijeko potreban uvjet multikulturalnog drutva u poretku koji se globalizira. Kozmopolitski je nacionalizam jedini oblik nacionalnog identiteta spojiv s tim poretkom Kozmopolitska nacija implicira kozmopolitsku demokraciju na globalizacijskoj razini. On tako#er potvr#uje da je globalizacija proces koji nema namjeru o"uvanje drava, ve! upravo suprotno brisanje granica i nacionalnih drutava, postupno, ali u cjelini: Globalizacija, to valja istaknuti, nije isto to i internacionalizacija. Nije rije" tek o tjenjim vezama me#u nacijama, nego o procesima koji prelaze granice drava kakav je, primjerice, nastajanje globalnoga civilnog drutva. Zanimljivo je da se ove Giddensove rije"i potpuno podudaraju s rije"ima i idejom Georga Sorosa, to nikako ne smatram obi"nom slu"ajno!u, ve! njihovim zajedni"kim ideoloko drutveno ekonomskim djelovanjem na ostvarivanju zajedni"kog cilja globalizacije. Moemo stoga re!i da hegemonisti"ka globalizacija, kakvu smo osjetili u Hrvatskoj ima dvije grupe svojih ideologa: 1) drutveno politi"ke ideologe, i 2) ekonomske ideologe. Njihvo utjecaj na trenutnu hrvatsku vlast je neosporan. Ako usporedimo njihove ideje i mjere i politike koje provodi koalicijska vlast u Hrvatskoj, primjetiti !emo potpunu podudarnost i vrlo mala odstupanja. Odnsosno kad se pojave elementi u kaolicijskoj vlasti koji odstupaju od globalno zacrtanog plana njih se eliminira iz centra odlu"ivanja, kao to je to bio slu"aj s Budiom i HSLS-om, to bi se moglo vrlo brzo dogoditi i s HSS-om i Tom"i!em nastave li pruati otpor globalnim nalogodavcima. Globalizacijski su procesi premjestili mo! s nacija u depolitizirani globalni prostor. Ipak, i taj novi prostor, poput svakoga drugog socijalnog okolia ili "ak jo vie s obzirom na njegovu op!u vanost treba regulirati, uvesti prava i obveze: ubi societas, ubi ius gdje postoji drutvo, tu su potrebni i zakoni, navodi Giddens. Tom cilju slue i brojne me#unarodne organizacije i institucije, one su ustrojene kao temelj globalnog drutva, koji !e osigurati takve globalne zakone koji !e odgovarati uskoj grupi globalno najmo!nijih zemalja i multinacionalnih korporacija. Zakonska regulacija globalnog drutva u ovom trenutku predstavlja najve!u opasnost za nacionalne drave, iz razloga to jo ne postoji kvalitetna globalna opozicija koja bi predstavljala interese drava nacija na globalnoj razini. To je prednost koju imaju trenutni globalisti"ki hegemonisti, ujedno to je i razlog zbog kojeg im se uri to prije donijeti regulativni obrazac globalizacije. Drave nacije trebaju prepoznati taj zadnji trenutak kako bi napustile svoja zastarjela izolacionisti"ka stajalita, ili !e jednostavno pod utjecajem sadanjih globalnih mo!nika jednostavno nestati iz budu!eg svjetskog poretka. To bi bila nenadoknadiva teta.
POTREBNO JE PROMILJATI NACIONALNIH DRAVA
GLOBALNOM
POKRETU
Ipak, alternativni globalni pokret nacionalnih drava sadanjoj globalizaciji ameri"ke hegemonije i stalnih ekonomskih i drutvenih incidenata, treba promiljati. Sadanji globalni poredak preivljava na "injenici da je grupa mo!nih u svakom trenutku u stanju isprovocirati incident u pojedinoj nacionalnoj dravi, nakon kojeg !e ova biti prisiljena na suradnju. Me#unarodna koalicija nacionalnih pokreta danas jedina moe biti ozbiljnom globalnom opozicijom prevladavaju!oj socijal demokraciji tre!eg puta, koju diktiraju uvjeti globalnog kapitala i svjetskih centara financijske, ekonomske mo!i. Hrvatska treba izabrati pravi vlak za svoju globalnu igru, a "ini se da ovaj u kojem se sada vozimo luta ranirnim kolodvorima globalnog svijeta. Puka promjena vlasti nije niti moe biti konstruktivno rjeenje. Tre!em putu treba odgovoriti modernim konceptom nacionalne drave i ekonomije u globalizacijskom procesima od kojih se ne moe pobje!i, niti riskirati sve opasnosti i rizike izolacionizma ili izolacije. Hrvatska treba na!i i krenuti svojim globalizacijskim putem, a opet ostati ono to jest: Hrvatska. O Sorosu kao ekonomskom ideologu globalnog drutva pisao je, danas svjetski poznat istraiva"ki novinar, autor svjetskog bestselera Stolje!e rata, William Engdahl u svom "lanku iz travnja 1997., pod naslovom Tajna financijska mrea iza Georga Sorosa, razotkrivaju!i stvarne financijsko ekonomske interese koji se kriju iza Sorosa. George Soros, financijer, jednako je toliko politi"ka ivotinja koliko je i financijski spekulator, kae Engdahl za Sorosa, nastavljaju!i; Soros je jedva vidljivo lice proirene i vrlo zlo!udne mree privatnih financijskih interesa, kontrolirane od strane vode!ih aristokratskih i kraljevskih obitelji Europe, sa sreditem u britanskoj Ku!i od Windsora (op. misli se na britansku kraljevsku obitelj). U svom "lanku Engdahl razotkriva "injenicu da "ak 99 svjetskih invetsitora svkriva svoj kapital i interese iza Sorosevog imena, vre!i upravo preko njega svoj ekonomski i politi"ki utjecaj u pojedinim zemljama. Njegov Quantum fond, registriran u Curacaou, na Nizozemskim Antilima, poreznom karibskom raju, okuplja devedeset i devet iznimno bogatih sofisticiranih investitora, za koje Soros upravlja s njihovih 11 14 milijardi ameri"kih dolara financijskih sredstava. Prema Engdahlovim tvrdnjama, koje nikada nisu demantirane, jedan od Sorosevih klijenata je i britanska kraljica Elizabeta II. (Soros je "ak svojevremeno potvrdio tu "injenicu). Me#u njegovim klijentima nalazi se i poznata bankarska mrea Rothschild. Tako#er, Engdahl iznosi trdnje o bliskosti biveg ameri"kog predsjednika Busha (starijeg) i Sorosa: Soros je prili"no blizak krugovima Georga Busha u obavjetajnoj zajednici i financijama. Paralelno s tim optuuje Sorosa za ugroavanje ekonomija europskog istoka: Soros je bio osobno
odgovoran za uvo#enje ok terapije i ekonomskog kaosa u ekonomije Isto"ne Europe od 1989.. U navedenom "lanku razotkriva se i bliska veza Sorosa s Lawrenceom Eagleburgerom, bivim ameri"kim zamjenikom dravnog tajnika i veleposlanikom u Beogradu, koji je po"etkom raspada bive Jugoslavije odigrao niz sumnjivih uloga, te omogu!io Sorosu sudjelovanje u pokuaju spasa Jugoslavije: Po"etkom 1990., u onome to je tad bila Jugoslavija, Soroseva intervencija s njegovom radikalnom ok terapijom u suradnji s MMF-om pomogla je stvaranju ekonomske situacije koja je kasnije dijelom dovela do Balkanskog rata. Kasniju Sorosevu ulogu u Hrvatskoj, Engdahl slikovito prikazuje primjerom arka Puhovskog, koji je predstavljao Sorosevu fondaciju u Zagrebu: Glava Soroseve zaklade Otvoreno drutvo u Hrvatskoj, prof. arko Puhovski, je "ovjek koji je javno nekoliko puta mijenjao svoje svjetonazore, sa ortodoksnog marksizma prema Sorosevskom stilu radikalne trine ekonomije Njegova zada!a u Sorosevoj zakladi u Zagrebu bila je promoviranje anti nacionalne globalne kulture, te zaposliti specifi"nu grupu anti hrvatskih novinara na propagandi za srbijansku stvar u Hrvatskoj danas. Ovo su, na sre!u, rije"i stranog novinara i objektivnog, vanjskog promatra"a naih prilika. Njegova je objektivnost u ovakvim ocjenama upravo u "injenici da Engdahl donosi zaklju"ke na temelju vremenskog i prostornog odmaka, te na temelju informacija iz okruja do kojih mi insajderi, "esto ne moemo niti do!i. Zavrna ocjena ovog Engdahlovog "lanka radikalno upozorava na posljedice sorosizma: Politi"ka agenda Sorosa i grupe financijskih globalista !e voditi u smjeru novog svjetskog rata, ako im se dozvoli ovakav nastavak. AMERI$KI KONGRES PROZVAO SOROA I AMERI$KE FEDERALNE REZERVE ZBOG KRIMINALNE PEKULATIVNE SPREGE U svom govoru u ameri"kom Kongresu, 18. lipnja 1993., kongresmen iz Texasa, Henry Gonzalez, koji je tada bio predsjednik Kongresnog odbora za bankarstvo, govore!i o financijskim pekulacijama na me#unarodnom tritu, te pekulacijama kojima se bavi ameri"ki sustav Federalnih rezervi, otvoreno je postavio pitanje pekulacija pod kontrolom Georga Sorosa, trae!i da cijelu stvar ispitaju Federalne rezerve: Druga briga koju imam o derivativnim tritima jesu pekulacije. Nedavni novinski napisi prenose da je g. George Soros, menager Quantum fonda, zaradio preko jedne milijarde dolara u njegovoj pekulativnoj okladi protiv britanske funte. Zanima me kako je g. Soros bio u mogu!nosti zaraditi takav profit, koliko njegovog investicijskog kapitala dolazi iz bakarskih zajmova, izloenost ameri"kih banaka u odnosu na fond g. Sorosa, i uloga derivata u Sorosevoj zaradi. Nikada vie pitanje o Sorosu, koliko znam, nije podignuto u ameri"kom Kongresu.
SOROA TREBA ZAUSTAVITI U ZAGREBU Ideji globalizacije, kako bi opstala, potrebna je potpuna desorosizacija, koja jedino moe osigurati nesmetani nastavak globalizacijskih procesa, ravnopravnih drava nacija. Sorosizacija je, zapravo, pravi financijsko politi"ki oblik globalnog terorizma, protiv kojeg se moemo boriti jedino zdravim razumom i smirenom ekonomsko politi"kom koalicijskom akcijom nacionalnih drava, na globalnoj razini. Sorosa treba zaustaviti, ali ne u New Yorku, niti u Londonu. Sorosa treba zaustaviti u Zagrebu, treba mu zalupiti vrata Banskih i Predsjedni"kih dvora. Hrvatskoj ne treba niti joj je ikad trebala detu#manizacija. To je pojam koji su upravo i izmislili Sorosevi pla!enici iz Tre!eg puta u Hrvatskoj. Hrvatskoj treba desorosizacija, kako bi se pripremila na ravnopravnom osnovi za budu!nost u svijetu koji dolazi. Desorosizacija biti !e klju"no pitanje globalizacijskih procesa u sljede!em desetlje!u. Odgovor na to pitanje odrediti !e sudbinu globalnog poretka: hegemonija kapitala ili zajednica nacionalnih drava. Globalna birokracija me#unarodnih organizacija (UN, MMF i Svjetska banka, te ostale) kao i multinacionalne korporacije (koje su, zapravo, najja"a globalna sila) biti !e najve!i protivnici koncepta globalne desorosizacije. Zato se ne treba zanositi da !e to biti lak i kratkotrajan posao. Niti treba razmiljati o uspjehu unaprijed. Ali trebamo po"eti raditi na tome. Odmah. KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.) Analiti"ari globalizacijskih procesa, ali i oni koji s pozicija politi"ke ili ekonomsko financijske mo!i rukovode globalizacijom kao skupinom procesa, ne mogu se sloiti s vremenom po"etka globalizacije, datumima i godinama, te doga#ajima bitnim za globalizaciju. Stoga i ne postoji sustavno razra#ena kronika globalizacije. Moja kronologija samo je pokuaj sastavljanja takve male kronike iz vie izvora, znanstvenih, publicisti"kih, politi"kih i ekonomskih. Neka to bude moj skroman prilog izradi sustavne kronike globalizacije. Osobno drim da u ovakvoj kronici ne moe imati mjesto niti jedan doga#aj vezan uz nasilno, ratom, priopjenje teritorija jedne drave drugoj, to nisu globalizacijski procesi ve! ratovi. Globalizacijski procesi vode se ne ratnim metodama, iako nekada znaju biti nasilne. Oni se slue drugim sredstvima i oblicima prisile, ekonomskim i politi"kim, preko me#unarodnim institucija i organizacija, uspostavljanjem hegemonije me#unarodnog globalnog financijskog kapitala, ucjenjuju!i s pozicija ekonomske mo!i, a ne mo!i oruja. Koji je doga#aj uop!e bitan za skup procesa koje nazivamo globalizacijom? Ne postoji sistematski pristup odgovoru na to pitanje, niti je itko do sada pokuao izraditi sustavnu povijest globalizacije. Moj pokuaj, svakako, ne tei tomu. Odabrao sam nasumce doga#aje, ljude, proizvode, poduze!a za koje drim da su
bitno utjecali na odre#ivanje globalizacijskih procesa na na"in kako ih danas poznajemo i osje!amo na svojoj koi. Po meni je jednako bitan za globalizaciju dan i proces stvaranja prvih alata, prve olovke, prvog pisanog dokumenta, kao i suvremeni dogovori svjetskih "elnika o Novom svjetskom poretku. Moda "ak i bitniji. Prvo smiljeno posijano zrno penice za proizvodnju za vlastite potrebe nije nita manje bitno u kontekstu globalizacije od prvog kompjutera, leta u svemir i sli"no. Svaki "ovjek mogao bi odabrati svoje datume, doga#aje i ljude bitne za globalizacijske procese i vjerojatno je istina u tom zaklju"ku. Svako pismo i osobna prepiska ljudi koji su se ikada dopisivali preko i unutar nacionalnih granica utjecalo je na svoj na"in na globalizaciju, svaki telefonski poziv, svaki prijevod knjige, kazalina predstava, turisti"ki posjet. Svaki suvenir koji kao turisti donesemo u svoj dom nakon povratka s puta dio je globalizacije, svaki put kad upalimo televiziju mi smo globalni gra#ani, htjeli to ili ne, svi#alo nam se to ili ne. Kad odlazimo u du!an, i tako dalje. Svaki put kad biramo nae predstavnike u Sabor odre#ujemo vlastite koristi i tete od globalizacijskih procesa. Kronologiju globalizacije "ine svi ivoti proivljeni do sada i zemaljski, te duhovni, kulturni, fizi"ki tragovi koje su ti ivoti ostavili na zemlji. Ja sam odabrao sljede!e datume, doga#aje, proizvode, ljude, kompanije. 500 godina prije Krista po"etak uspona vode!ih svjetskih religija; 1522. prvo kruno oplovljavanje Svijeta; 1700. prosvje!eni intelektualci prvi put spominju ideju i trend prema socijalnoj unifikaciji svijeta; 1851. odran prvi svjetski trgovinski sajam u Londonu; 1852. osnivanje prve tvornice izvan mati"ne zemlje; 1865. ustanovljenje prve globalne institucije za reguliranje pojedinog podru"ja gospodarstva (Me#unarodna telegrafska unija, engl. International telegraph union); 1866. putanje u pogon prvog prekooceanskog telegrafskog kabla; 1884. predstavljanje trans svjetske koordinacije vremena koje se mjeri satovima (vezano za srednje vrijeme po Greenwichu); 1891. prvi prekograni"ni, prekomorski telefonski poziv, izme#u Londona i Pariza; 1900. SAD prelaze na tzv. zlatni standard; 1901. utemeljen australski Commonwealth; 1901. u Teksasu prona#ene najve!e svjetske zalihe nafte; 1901. tvrtka Gillette iz SAD-a predstavila prve ilete; 1901. dodjela prve Nobelove nagrade; 1901. Marconi izveo prvi transatlanski radio prijenos; 1902. komisija SAD-a odlu"ila da !e graditi kanal u Panami; 1902. naftna tvrtka Texaco utemeljena u SAD-u; 1903. Chamberlain uvodi carinski savez;
1904. inenjeri ameri"ke vojske po"inju rad na Panamskom kanalu; 1904. Charles Rolls i Henry Royce odlu"ili proizvoditi automobile; 1904. dovrena transsibirska eljeznica; 1904. John Fleming izumio elektronku (radio cijev); 1905. predsjednik Roosevelt posreduje u ratu na Dalekom istoku; 1905. prvi europski let strojem teim od zraka; 1905. Einstein predloio teoriju relativnosti; 1906. u Berlinu prihva!en S.O.S. kao me#unarodni poziv upomo!; 1907. Britanska vlada odbila Zakon o tunelu ispod kanala La Manche; 1908. Grof von Zeppelin eli izgraditi zra"ni brod za sto putnika; 1908. Me#unarodni kongres psihoanaliti"ara u Austriji; 1908. tvrtke Buick i Oldsmobile osnivaju General Motors; 1909. u Seattleu otvoren Svjetski sajam; 1910. Me#unarodni sud rijeio kanadski ribarski sukob; 1910. Marie Curie prva izolirala radij; 1912. po"ela Balkanska mirovna konferencija u Londonu; 1913. prvi brod prolazi Panamskim kanalom; 1914. ubijen austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand; 1915. Kongres SAD-a odbio Zakon o enskom pravu glasa; 1916. umro austro ugarski car Franjo Josip; 1917. Weizmann raspravlja s britanskom vladom o idovskoj domovini; 1918. Wilsonovih 18. to"aka; 1919. po"etak me#unarodnog zra"nog prijevoza, prvi raspored me#unarodnih letova; 1919. osnovana Komunisti"ka internacionala u Moskvi; 1920. uspostava Lige Naroda (prete"e Ujedinjenih Naroda); 1920. utemeljena Radio Corp of America (RCA); 1920. Versajski ugovor stupa na snagu; 1920. ene dobile pravo glasa u SAD-u; 1921. 1922. Washingtonska konferencija o oto"nim posjedima na Tihom oceanu; 1921. predsjednik SAD-a Harding odbija u"lanjenje u Ligu naroda; 1921. njema"ka valuta po"inje padati; 1921. Lenjinova nova ekonomska politika; 1922. slubeno proglaen Savez Sovjetskih Socijalisti"kih Republika SSSR; 1922. SAD zabranile izvoz u Kinu; 1922. osnovana British Broadcasting Company (postala je BBC 1927.); 1923. ameri"ki Senat ne priznaje Me#unarodni sud pravde; 1923. prva radio emisija iz Britanije u Americi; 1923. osam ena u britanskom parlamentu;
1923. hiperinflacija u Njema"koj; 1924. Britanija i SAD potpisale trgovinski sporazum; 1925. Britanija se vra!a na zlatnu podlogu; 1925. SSSR i Njema"ka potpisuju trgovinski sporazum; 1926. Pasteurov institut tvrdi da je pronaao serum protiv tetanusa; 1926. Velika Britanija: Logie Baird prikazao svoj novi pronalazak, televiziju; 1926. Britanska imperijalna konferencija u Londonu; izjava o ravnopravnosti dominiona; 1927. Prva svjetska ekonomska konferencija u enevi; 1927. pad njema"kog gospodarskog sustava; 1927. Lindberghov prvi let preko Atlantika; 1927. Pan Am uveo prve me#unarodne letove na svijetu; 1928. rekrodna trgovina dionicama na njujorkoj burzi; 1928. u prodaji prvi televizor po cijeni od 75 USD; 1928. Velika Britanija, Alexander Fleming izvijestio o otkri!u penicilina; 1929. Pio XI., prvi Papa koji je izaao iz Vatikana nakon 59 godina; 1929. uspostava prve institucije offshore financijskih aranmana (u Luxemburgu); 1929. burza u New Yorku dostie vrhunac s indeksom 381,17; 1929. SAD stupile u "lanstvo Me#unarodnog suda; 1929. Crni petak na njujorkoj burzi, po"etak svjetske ekonomske krize; 1930. dva milijuna nezaposlenih u Velikoj Britaniji; 1930. prvo globalno radijsko emitiranje, govor Georga V., prilikom otvaranja Londonske mornari"ke konferencije, prenoeno simultano preko 242 radijske postaje, na est kontinenata; 1931. slom Austrijske banke izazvao paniku u Srednjoj Europi; 1931. Amerika !e izgraditi 90 "eli"ana u SSSR-u; 1931. slom Njema"ke banke izazvao zatvaranje svih njema"kih banaka; 1931. Britanija odustaje od zlatne podloge; 1931. Francuska i SAD slau se da zadre zlatne podloge; 1931. ameri"ki znanstvenici otkrivaju tajne atomske jezgre; 1931. Japan odustaje od zlatne podloge; 1931. slubeno otvorena zgrada Empire State Building, tada najvia zgrada na svijetu, New York; 1932. Juna Afrika odustaje od zlatne podloge; 1933. Svjetska ekonomska konferencija u Londonu; 1933. SAD priznaju SSSR; 1933. Roosevelt inaoguriran kao predsjednik SAD; 1933. ameri"ke banke zatvaraju se na 4 dana zbog financijske krize; 1933. Zakon o ovlastima daje Hitleru diktatorsku mo!;
1933. nacisti preuzeli bankovne ra"une idova; 1933. Kanada odustala od zlatne podloge; 1933. SAD odustale od zlatne podloge; 1933. nacisti dobili op!enarodno povjerenje na njema"kom plebiscitu; 1934. izme#u Britanije i SSSR-a potpisan trgovinski sporazum; 1934. SAD ulaze u "lanstvo Me#unarodne radni"ke organizacije; 1935. Londonska pomorska konferencija; 1936. Hitler predstavio automobil Volkswagen; 1936. Mussolini nacionalizirao talijanske banke; 1936. nacisti dobili 99% glasova na izborima u Njema"koj; 1936. vicarska, Francuska i Nizozemska odustale od zlatne podloge; 1937. u Meksiku nacionalizirana nafta; 1937. u SAD-u formirana Komisija za dolinu Tennesseeja; 1941. potpisana Atlantska povelja izme#u SAD-a i Velike Britanije, kao njihov program zajedni"kih politi"kih na"ela; 1943. Konferencija u Casablanki (Churchill, Roosevelt, de Gaulle); 1943. Teheranska konferencija, Roosevelt, Staljin i Churchill, dogovorena podjela Njema"ke, odre#ene isto"na i zapadna granica Poljske, odlu"eno da se pomae Titove partizane u Jugoslaviji; 1944. Konferencija u Dumbarton Oaksu, SAD, Velika Britanija, SSSR, Kina, odlu"uju da se umjesto Lige naroda osnuje Organizacija Ujedinjenih naroda; 1945. Konferencija u Jalti, Roosevelt, Staljin, Churchill, odlu"eno je da se Njema"ka podijeli na "etiri okupacijske zone; 1945. u Kairu osnovana Arapska liga; 1945. Amerikanci bacaju atomsku bombu na Hiroimu i Nagasaki; 1945. formiranje Organizacije Ujedinjenih Naroda; 1946. sklapanje prvog digitalnog kompjutera; 1946. nacionalizirana Engleska banka; 1947. Trumanova doktrina, po"etak Hladnog rata; 1947. objavljen Marshallov plan (plan pomo!i SAD za obnovu Europe), od 1948. 1952. 16 europskih zemalja primilo je 15 milijardi dolara u obliku kredita i pomo!i; 1947. nacionalizacija rudnika ugljena u Britaniji; 1947. nacionalizirane australske banke; 1948. Bruxelleski pakt, od 1955. Zapadnoeuropska unija; 1948. osnovana Organizacija za Europsku ekonomsku suradnju (OEEC) 1948. osnovana Organizacija ameri"kih drava (OAS); 1948. proglaenje drave Izrael; 1948. nacionalizirane britanske eljeznice; 1948. ameri"ki Kongres izglasao zakon o Marshallovom planu;
1948. Britanija nacionalizirala elektroprivredu; 1949. osnovan NATO; 1949. osnovano Europsko vije!e, sa sjeditem u Strasbourgu; 1949. prvi paket turisti"ki aranmani, za"etak rasta globalnog turisti"kog vala; 1949. britanska funta devalvirala 30%; 1949. roman 1984 Georgea Orwella; 1952. osnovana Europska zajednica za ugljen i "elik, danas Europska unija; 1951. nacionalizirana iranska naftna industrija; 1952. predsjednik Truman potpisao Zakon o pomo!i stranim zemljama; 1953. sjednica Me#unarodne konferencije slobodnih sindikata; 1953. poljska vlada zatvorila kardinala Viinskog; 1953. pobuna u Isto"nom Berlinu; 1954. ustanovljenje prve bescarinske, proizvodne zone za izvoz, u Irskoj; 1954. promoviranje kauboja kao logotipa Marlbora, jedne od budu!ih globalnih ikona me#u logotipima; 1955. Varavski pakt; 1955. otvoren prvi McDonalds restoran; 1955. u Los Angelesu otvoren Disneyland; 1956. egipatski predsjednik Naser objavljuje nacionalizaciju Sueskog kanala; 1956. prva transocenaska telefonska kabelska veza; 1957. Eisenhowerova doktrina (jamstvo SAD zemljama Bliskog istoka o zatiti od komunizma); 1957. potpisani tzv. Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za automsku energiju (Euratom); 1957. osnovana Me#unarodna organizacija za atomsku energiju; 1957. Konferencija o azijsko afri"koj solidarnosti u Kairu; 1957. izrada prvih me#ukontinentalnih balisti"kih raketa; 1957. izdavanje prvog me#unarodnog eurovalutnog zajma (od strane Sovjetske banke, u ameri"kim dolarima, na Londonskom tritu); 1957. SAD obnovile pomo! Izraelu; 1957. SSSR lansirao prvi svemirski satelit; 1957. Sovjeti poslali psa u u orbitu oko Zemlje; 1957. roman Doktor ivago, Borisa Pasternaka; 1957. pobuna na Kubi; 1958. potpisan ekonomski savez Beneluks; 1958. potpisan englesko francuski sporazum o trgovini; 1958. Kina i Ma#arska potpisale ekonomski ugovor; 1958. Indonezija nacionalizirala nizozemska poduze!a; 1959. Hru"ov u posjetu SAD-u, susret s Eisenhowerom;
1959. prvo zasjedanje Europskog suda za ljudska prava; 1960. Ugovor o osnivanju Europskog udruenja za slobodnu trgovinu (EFTA); 1960. Marshall McLuhan upotrebljava frazu globalno selo; 1961. Ugovor o osnivanju Latinskoameri"ke zone slobodne trgovine (LAFTA); 1961. po"inje podizanje Berlinskog zida; 1961. Britanija zatraila primanje u EEZ; 1962. lansiranje prvog komunikacijskog satelita; 1962. po"etak II. vatikanskog koncila u Rimu, traje do 08.12.1965.; 1962. EEZ se sloila oko zajedni"ke poljoprivredne politike; 1963. Afri"ka konferencija na vrhu u Adis Abebi, Povelja Organizacije afri"kog jednistva; 1963. uspostava izravne telefonske linije izme#u Moskve i Washingtona, tzv. vru!a linija; 1963. predstavljanje izravnog prekograni"nog telefonskog pozivanja brojeva; 1963. izdavanje prve euroobveznice; 1965. roman Ameri"ki san, Normana Mailera; 1966. prve fotografije planeta Zemlje iz Svemira; 1967. Ugovor o miroljubivom koritenju i istraivanju svemira (SAD, SSSR, Velika Britanija); 1967. ukidanje carinskih barijera izme#u SAD i zemalja "lanica OECD-a; 1967. u Britaniji zabranjene gusarske radio stanice; 1968. Dub"ek ukinuo cenzuru tiska u $ehoslova"koj; 1968. Papa prvi put posjetio Junu Ameriku; 1968. Nixon imenovao Kissingera savjetnikom za sigurnost; 1969. konstrukcija prvog putni"kog zrakoplova irokog trupa, Boeing 747; 1969. kreacija prvog umreenog kompjutera, ARPANET, ameri"ke vojske; 1970. u Velikoj Britaniji objavljen Zakon o odnosima u industriji; 1971. uvo#enje dekadske funkte u Velikoj Britaniji; 1971. ustanovljenje prve elektronske burze, u SAD, NASDAQ sistem; 1972. prva globalna ekoloka konferencija (Konferencija UN-a o ljudskom okoliu); 1974. Vlada SAD-a ukida nadzor me#unarodne razmjene na transakcijama po teku!im ra"unima; 1975. u Dakaru po"ela Konferencija o sirovinama; 1975. Margaret Thatcher, "elnica konzervativaca; 1975. Gr"ka zatraila primanje u "lanstvo EEZ-a;
1976. Rimski klub objavio studiju Preoblikovanje me#unarodnog poretka, pozivaju!i na ustrojavanje novog me#unarodnog poretka, uklju"uju!i ekonomsku preraspodjelu bogatstva; 1976. lansiranje prvog satelita za izravno emitiranje i pijenos; 1976. Concorde na svojim prvim komercijalnim transatlantskim letovima; 1977. objavljena knjiga Imperijalni trust mozgova, autora Laurencea Shoupa i Williama Mintera, zauzimaju!i kriti"ki stav prema vije!u za vanjske poslove, s poglavljima: Oblikovanje Novog svjetskog poretka, Prema 1980-tim, Planovi za Novi svjetski poredak; 1977. prva komercijalna upotreba opti"kih kabela, iroko pove!anje telekomunikacijskih kapaciteta; 1977. stvaranje SWIFT sistema za me#ubankarske transfere u svijetu; 1977. "eki intelektualci izdali manifest o ljudskim pravima; 1977. ameri"ki Shuttle na prvom pokusnom letu; 1978. izabran Papa Ivan Pavao II., prvi netalijan na Svetoj Stolici nakon vie od 400 godina; 1979. Margaret Thatcher izabrana za prvu britansku premijerku; 1979. Papa posjetio rodnu Poljsku; 1979. prvi izravni izbori za Europski parlament; 1980. poljski trajka"i zauzeli brodogradilite u Gdanjsku, ro#enje Solidarnosti; 1980. Ronald Reagan pobijedio na predsjedni"kim izborima u SAD; 1982. u Velikoj Britaniji tri milijuna ljudi bez posla; 1982. SAD zabranile uvoz nafte iz Libije; 1982. Reagan ukinuo zabranu isporuka za sovjetski naftovod; 1982. u SAD Barney Clark dobio prvo umjetno srce; 1982. film E.T. Stevena Spielberga; 1982. Papa Ivan Pavao II., prvi Papa na anglikanskoj misi u Velikoj Britaniji; 1983. OPEC prisiljen sniziti cijene nafte; 1983. Reagan predloio obrambeni sustav Rat zvijezda; 1983. Lech Walensa dobio Nobelovu nagradu za mir; 1984. francuski predsjednik Mitterand posjetio SAD; 1985. Gorba"ov postao sovjetski premijer; 1985. enevski susret na vrhu, Reagan Gorba"ov, Reaganova izjava o novom po"etku odnosa izme#u Istoka i Zapada; 1985. Britanija se pridruuje projektu Rat zvijezda; 1986. ameri"ki dolar na najnioj poslijeratnoj to"ki prema japanskom jenu; 1986. nesre!a u $ernobilu; 1987. Reagan i Gorba"ov potpisali Ugovor o kontroli naoruanja; 1987. dva susreta Gorba"ova i Thacherice;
1987. crni ponedjeljak, na njujorkoj burzi zabiljeen dvaput ve!i pad vrijednosti u jednom danu od sloma 1929., ugroena vladina privatizacija dionica tvrtke British Petroleum; 1987. pojava ozonske rupe iznad Antarktika, podizanje globalne ekoloke svijesti; 1987. slom burze na Wall Streetu preko no!i se proiruje na cijeli svijet; 1988. George Bush stariji pobijedio na predsjedni"kim izborima u SAD; 1989. George Bush prisegnuo kao predsjednik; 1989. sruen Berlinski zid; 1989. susret Busha i Gorba"ova na Malti; 1989. revolucija u Isto"noj Europi; 1990. susret Busha i Gorba"ova u Washingtonu; 1990. Britanija se pridruila europskom valutnom mehanizmu; 1990. Gorba"ov dobio Nobelovu nagradu za mir; 1990. probijen kanal ispod La Mancha; 1990. prvi slobodni izbori u Hrvatskoj, proglaen Ustav RH; 1990. Zaljevska kriza; 1991. po"ela operacija Pustinjska oluja; 1991. Hrvatski sabor donio odluku o razdruivanju od SFRJ; 1991. 94,17% bira"a u Hrvatskoj za neovisnu Hrvatsku na referendumu; 1991. Boris Jeljcin predsjednik Ruske Federacije; 1991. na snagu stupa odluka o nezavisnosti i samostalnosti Hrvatske; 1991. slubeno prestaje postojati SSSR, stvorena Zajednica neovisnih drava, ZND; 1991. Gorba"ov dao ostavku na mjesto predsjednika biveg SSSR-a; 1992. priznanje Hrvatske; 1992. Hrvatska primljena u UN; 1992. dogovor o razdruenju $ehoslova"ke 1.1.1993.; 1992. Sjevernoameri"ko zajedni"ko trite (NAFTA), SAD, Kanada, Meksiko; 1992. Bill Clinton izabran za predsjednika SAD-a; 1991. predstavljanje World Wide Weba, WWW, prve globalne drave; 1993. uspostava zajedni"kog europskog trita; 1993. Hrvatska postala "lanicom MMF-a; 1993. Europska zajednica preimenovana u Europsku uniju; 1993. Op!i sporazum o carinama i trgovini "lanica GATT-a; 1993. Sveta Stolica i Izrael potpisali protokol o uspostavi diplomatskih odnosa; 1997. dovravanje umreavanja telekomunikacija u svijetu putem opti"kih kabela;
1999. 2000. porast utjecaja antiglobalizacijskog pokreta protiv globalnih institucija, globalni otpor, stvaranje globalnog drutva; 2001. u teroristi"kom napadu srueni tornjevi World Trade Center u New Yorku, tzv. Twinsi; 2002. knjiga No logo, kanadske autorice Naomi Klein, kritika globalnog korporativizma; 2003. rat protiv Iraka; 2003. 25. godinjica pontifikata Ivana Pavla II.; 2003. Stoto putovanje Ivana Pavla II. (posjet Hrvatskoj); 2003. posjet Georga Busha mla#eg britanskoj kraljici Elizabeti i premijeru Blairu. 2005. George Bush mla#i drugi put izabran za ameri"kog predsjednika u tijesnoj i neizvjesnoj predizbornoj utrci; 2005. Me#unarodni kazneni sud za ratne zlo"ine u bivoj Jugoslaviji podignuo prve optunice protiv hrvatskih novinara: Ivice Marija"i!a, Stjepana eelja i Domagoja Margeti!a, uz koje je optuen i general Markica Rebi!, zbog objavljivanja identiteta zati!enog svjedoka, Stjepana Mesi!a, to je prvi takav slu"aj u dotadanjoj povijesti me#unarodnog prava; 2005. umro Papa Ivan Pavao II., prozvan Ivanom Pavlom Velikim, iste je godine pokrenut postupak njegove beatifikacije; 2005. kardinal Joseph Ratzinger, bliski suradnik Ivana Pavla Velikog izabran za Papu Benedikta XVI. PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE VRIJEDNOSTI (VI.) HRVATSKIH NACIONALNIH
(Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima, odranom u lipnju 2003. u Zagrebu, na prijedlog prof.dr. Zvonimira Radi"a, jednod od organizatora Kongresa) Temeljni kriteriji za procjenu hrvatskih nacionalnih vrijednosti izvode se iz univerzalnih ljudskih vrijednosti (vrednota), te iz povijesno i geopoliti"ki uvjetovanih odnosa hrvatske nacije prema sveukupnosti njezina okruenja. To su kriteriji koje primjenjuju hrvatski znanstvenici u svojim programima istraivanja, zatite i uve!avanja tih vrijednosti. Vano je napomenuti da visoka nacionalna vrijednost nekoga blaga ne mora zna"iti i obilje toga blaga u Hrvatskoj. To se posebno ti"e onoga blaga koje je sustavno rasipano nakon Drugoga svjetskog rata i "ije je rasipanje nastavljeno i nakon Domovinskoga rata. Dobar je primjer hrvatsko tehnoloko blago (poglavito nadareni i obrazovani ljudi), ali i brojna druga blaga "ije su vrijednosti visoke.
Primijene li se spomenuti kriteriji, moe se predloiti klasifikacija hrvatskih nacionalnih vrije-dnosti (u pogledu na hrvatski tehnoloki i gospodarski razvoj) sa dvije po"etne klasifikacijske razine kako slijedi PRVA KLASIFIKACIJSKA RAZINA Na prvoj klasifikacijskoj razini mogu se razlu"iti ove klasifikacijske skupine hrvatskih nacionalnih vrijednosti: demografske odgojno-obrazovne jezi"ne vjerske umjetni"ke znanstvene (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro) ekonomsko-socijalne zdravstveno-portske predjelno-kopnene predjelno-morske ekoloke bio-tehnoloke tehni"ko-tehnoloke tehnologijske geopoliti"ke obrambene.
DRUGA KLASIFIKACIJSKA RAZINA DEMOGRAFSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Hrvat u svom zavi"aju Hrvat u iseljenitvu, koji se nastoji vratiti u svoj zavi"aj, dovesti svoje potomstvo u svoj zavi"aj, ili svojim radom i utjecajem pripomo!i sveukupnom razvitku zavi"aja svojih predaka Hrvatska obitelj, poglavito brojna Vie tisu!lje!a identiteta hrvatskoga naroda uz bok glavnim europskim skupinama naroda Potomci drugih naroda koji Hrvatsku osje!aju svojom domovinom Nastanjeni hrvatski otoci Nastanjeni hrvatski planinsko-brdski predjeli Nastanjena hrvatska sela oko malih gradova i usporeni rast velikih gradova
ODGOJNO-OBRAZOVNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Vjekovna tradicija visokoeti"koga obiteljskog odgoja u duhu zatite i uve!avanja hrvatskih nacionalnih vrijednosti, uvaavanja nacionalnih vrijednosti drugih naroda i prihva!anja univerzalnih vrijednosti kojima se proimaju i oboga!uju hrvatske nacionalne vrijednosti Vjekovna tradicija vjerskoga (poglavito kr!anskoga) odgoja u javnim kolama i vjerskim ustanovama Promicanje visokoeti"nog kolskog odgoja u osnovnoj i srednjoj koli, koji je bio zanemaren izme#u Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata, s programima obra-zovanja o drutvenim, prirodnim i tehnolokim sustavima est stotina godina visokokolskoga obrazo-vanja u Hrvatskojva JEZI$NE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Povijesno narodno iskustvo razvoja hrvatskoga jezika u "akavskom, kajkavskom i tokavskom narje"ju, s tisu!godinjim razvojem hrvatske pismene jezi"ne kulture Hrvatsko glagoljatvo kao izraz samobitnosti hrvatskoga jezika Hrvatski latinizam kao osnova razvoja hrvatskoga znanstvenotehnologijskoga nazi-vlja Dubrova"ka govorna i pismena jezi"na kultura Mnogovjekovni razvoj hrvatskoga jeziko-slovlja Vjekovno iskustvo zasnivanja hrvatskoga nazivlja u znanosti i tehnologiji na pismenoj jezi"noj kulturi VJERSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Tisu!godinje kr!ansko (poglavito katoli"ko) naslije#e s potporom Vatikana uspostavljanju hrvatske drave i hrvatskoj borbi za nezavisnost Hrvatski sveci kroz povijest, poglavito u XX. stolje!u Vjerske institucije koje djeluju u duhu ekumenizma i univerzalne tolerancije Crkvene karitativne institucije Crkveni nauk o dostojanstvu ljudske osobe, moralu, etici, radu i socijalnom ustroju ljudske zajednice Bogotovni hramovi i drugi sakralni objekti UMJETNI$KE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Hrvatska knjievnost kroz vjekove i danas (uklju"uju!i hrvatske latiniste)
Hrvatsko likovno blago (slikarsko, kiparsko, i dr.) u muzejima, zbirkama i ivotnim prostorima - kroz vjekove i u nastajanju Hrvatska glazba u djelima hrvatskih kompozitora i likovima hrvatskih izvoditelja - kroz vjekove i danas Hrvatsko kazalite kroz vjekove i danas Hrvatski film Arhitektonska i urbanisti"ka rjeenja hrvatskih gradova i drugih naselja, poglavito uz more i na otocima Arheoloka batina (podzemna i podmorska) Arhitektonska rjeenja pojedinih vjerskih, stambenih, poslovnih i drugih zgrada u javnoj funkciji, te kopnenih prometnica (uklju"uju!i mostove, vijadukte, i dr.) ZNANSTVENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro): Hrvatski nobelovci i brojni hrvatski znanstvenici svjetskoga glasa kroz povijest i danas, u Hrvatskoj i u inozemstvu Hrvatske znanstvene institucije Hrvatsko visokokolstvo Brojni objavljeni znanstveni radovi na znanstvenim skupovima u svijetu i u svjetskoj znanstvenoj publicistici. EKONOMSKO-SOCIJALNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Hrvatski kapital angairan u hrvatskom gospo-darstvu Hrvatske banke i ostale hrvatske financijske institucije za "ije financijske plasmane jam"i hrvatska drava Tehnoloki (katastarski) i vlasni"ki (zemlji-noknjino) nesporno utvr#ene zemljine "estice koje time postaju ivi kapital pogodan za unoenje u financijske tijekove Ljudski spoznajno-stvarala"ki i fizi"ki rad uloen u hrvatsko gospodarstvo Urbanizirani ivotni i radni prostori Pomorsko dobro Mirovinski sustav Sustav socijalne skrbi ZDRAVSTVENO-PORTSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za ivot ljudi Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za uzgoj bilja i ivotinja Visokorazvijeni sustavi zdravstvene zatite ljudi
Visokorazvijeni sustavi zdravstvene zatite bilja i ivotinja u uzgoju Visoki medicinski potencijali Pogodni uvjeti za zdravstveno i odgojno bavljenje portom, poglavito planinarstvom Visoki ljudski potencijali za profesionalno bavljenje portom Ostvareni svjetski rezultati u profesionalnom bavljenju portom, posebno tijekom i nakon Domovinskoga rata PREDJEDLNO-KOPNENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Prirodno obradivo plodno tlo Meliorirano obradivo plodno tlo ume Rijeke, jezera, mo"vare, ribnjaci Brdski panjaci Nacionalni parkovi i ostali turisti"ki privla"ni kopneni predjeli Izvorna kopnena i morska flora i fauna Topla mineralna vrela
PREDSJEDLNO-MORSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Otoci s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva, ali i svake druge ljudske djelatnosti, poglavito u obrazovanju i tehnologiji Uzobalje s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva, ali i svake druge ljudske djelatnosti, poglavito u obrazovanju i tehnologiji Izvori i zalihe slatke vode More bogato ribom i pogodno za uzgoj ribe i razvoj morske tehnologije Op!a turisti"ka privla"nost morskih predjela, poglavito s gledita nauti"koga turizma Turisti"ka privla"nost podmorja radi stjeno-vitih podvodnih formacija, flore i faune, a poglavito radi brojnih o"uvanih i zati!enih arheolokih nalaza EKOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Vjekovno narodno iskustvo ivota na moru, uz more i za more Vjekovno narodno iskustvo djelotvorne brige o tlu, teku!im vodama, flori i fauni $isto more $isto tlo Izvori visokovrijedne pitke vode Djelomi"no uz"uvana izvorna morska i kopnena flora
Djelomi"no uz"uvana izvorna morska i kopnena fauna Bioloka raznovrsnost BIO-TEHNOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije obrade tla i uzgoja raslinja u ratarstvu, vrtlarstvu, vo!arstvu i vinogradarstvu, koja podrava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije sto"arstva i peradarstva, koja podrava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije ribarstva i novije iskustvo razvoja tehnologije uzgoja ribe, koje podravaju prirodne procese i zadovoljavaju ljudske potrebe Gospodarsko-infrastrukturni bio-tehnoloki sustavi: skrbi o tlu, skrbi o moru, pripreme sjemena, pripreme sadnica, pripreme sto"noga i peradarskoga rasploda, pripreme riblje mla#i, pohrane poljoprivrednoga uroda, sto"arskih proizvoda i ribarskoga ulova u spremita (silose, hladnja"e, i dr.), pripreme bio-tehnolokih proizvoda za modalni transport, zatite usjeva i nasada od nevremena, ... Gospodarsko-trini bio-tehnoloki sustavi: malih i srednjih gospodarstava za proizvodnju itarica i drugih poljoprivrednih kultura, malih i srednjih gospodarstava za ulov i konzerviranja ribe, malih i srednjih sto"arskih i peradarskih farmi, malih gospodarstava za uzgoj ribe, gospodarstava za uzgoj ume, hortikulturnih gospodarstava Bioloki dobro obrazovan po"etni ljudski stvarala"ki potencijal Visoki potencijali kopna i mora za proizvodnju prirodne ljudske hrane Pogodni demografski, predjelni, ekonomsko-socijalni, gospodarskoinfrastrukturni (pogla-vito bio-tehnoloki) i ostali uvjeti za kon-centraciju stvarala"ko-obrazovnih potencijala na programima hrvatskoga biotehnolokog razvoja TEHNI$KO-TEHNOLOKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Vjekovno narodno iskustvo u stjecanju, unaprije#ivanju i primjeni tradicijskih znanja o uspostavljanju i razvoju tehni"ko-tehnolokih sustava u tradicionalnim gospodarskim granama Novije (prolostoljetno) narodno iskustvo u prikupljanju znanja o uspostavljanju i razvoju tehni"ko-tehnolokih sustava u novim gospodarskim granama ste"eno radom na kupljenim tehni"kim sustavima ili u tehnolokim sustavima u inozemstvu Gospodarsko-infrastrukturni tehni"ko-tehno-oki sustavi: pote, telekomunikacija (fiksnih i mobilnih), eljezni"koga prometa, cestovnoga
prometa, pomorstva, zra"noga prometa, meteorologije, geodezije, katastra, zemljine knjige, radio (satelitske i zemaljske) te kabelske distribucije vizualnih, muzi"kih i govornih poruka i podataka, banaka podataka s mreama za razmjenu i distribuciju podataka, informacijskih i referativnodokumentacijskih centara, publicistike, mjeriteljstva, tehni"koga odravanja i razvoja, tehnolokoga odravanja i razvoja, ekonomskoga odravanja i razvoja, dr. Gospodarsko-trini tehni"ko-tehnoloki susta-vi: pridobivanja i prikupljanja sirovina te njihove preradbe u poluproizvode (naftna, cementna, aluminijska industruja, i dr), brodogradnje, graditeljstva, drvne industrije, strojogradnje, elektroindustrije, elektronike, tekstilne industrije, farmaceutike, prehrambene industrije, turizma ... Tehni"ki dobro obrazovan po"etni ljudski stvarala"ki potencijal Pogodni demografski, predjelni, ekonomsko-socijalni, gospodarskoinfrastrukturni (pogla-vito tehni"ko-tehnoloki) i ostali uvjeti za koncentraciju stvarala"ko-obrazovnih potenci-jala na programima hrvatskoga tehni"ko-tehnolokog razvoja TEHNOLOGIJSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Stolje!ima (a poglavito tijekom prolog stolje!a) stjecano narodno iskustvo o presudnoom utjecaju hrvatskoga tehnolokog razvoja na uspjenu proizvodnju roba za doma!e i svjetsko trite i na uspjean plasman usluga na ta trita Porast nacionalne svijesti o ograni"enjima dravnoga suvereniteta, dravne samostalnosti i nezavisnoati, koji nastaju zbog zaostajanja Hrvatske u tehnolokom razvoju Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju hrvatskih nacionalinih vrijednosti (poglavito drutvenih) i kriterija kojima se te vrijednosti procjenjuju na hrvatski tehnoloki razvoj Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju tehnoloke infrastrukrure na uspostavljanje i razvoj hrvatskih tehnolokih sustava Dobro prirodoslovno i tehni"ko fakultetsko obrazovanje (koje je, ipak, nedostatno za uspjeno uspostavljanje sloenih tehnolokih sustava, te se zato ne mogu pokrenuti procesi hrvatskoga tehnolokog razvoja) Porast svijesti o prijekoj potrebi sveu"ilinoga tehnolokog obrazovanja, to jest, obrazovanja o uspjenom uspostavljanju i razvoju tehnolokih sustava sa svih relevantnih stajalita: od tehni"ko- ili bio- tehnolokoga, preko sociologijsko- ili ekonomijsko-tehnolokoga, do jezi"no- ili demografskotehnolokoga Porast nacionalne svijesti o poglavito tehnolokoj, a tek potom financijskoj osnovi svakoga gospodarskog pothvata u Hrvatskoj
GEOPOLITI$KE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Narodno iskustvo borbe za suverenu, samo-stalnu i nezavisnu hrvatsku dravu, ste"eno u razdoblju njezina uspostavljanja i procvata od VIII. do XII. stolje!a te u XX. stolje!u Narodno iskustvo borbe za izdvajanje hrvatske drave iz razli"itih oblika dravnih zajednica s Ma#arskom, Austrijom i Srbijom, koje je ste"eno tijekom posljednja "etiri stolje!a, a poglavito u XX. stolje!u Narodno iskustvo borbe protiv totalitarnih ideolokih sustava vlasti s ugra#enim globa-listi"kim tenjama: faizma, nacizma i komunizma Geopoliti"ka pozicija Hrvatske kao dijela Srednje Europe i Mediterana (Jadrana) Geopoliti"ka pozicija Hrvatske kao pomorske drave kroz koju prolaze vani europski rije"ni, kopneni i zra"ni prometni koridori Hrvatska geopoliti"ka arhivska gra#a u hrvatskim, vatikanskim, ma#arskim, austrij-skim, turskim, francuskim, njema"kim, talijanskim i srpskim pismohranama OBRAMBENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: Vjekovno a poglavito prolostoljetno narodno iskustvo uspjenoga otpora svim pokuajima raznaro#ivanja i otimanja hrvatskoga zavi"ajnog prostora Domovinski rat Hrvatska vojska (aktivna i pri"uvna) sa svojim temeljnim ljudskim potencijalima stvorenima u Domovinskom ratu Hrvatska policija Hrvatska carina Hrvatski vojni tehni"ko-tehnoloki sustav s gledita vojne industrije i s gledita sveukupnoga hrvatskoga tehnolokog razvoja.
IVOTOPIS Domagoj Margeti! ro#en je 1974. u Zagrebu, gdje se kolovao i danas ivi i radi kao novinar. Posebno se bavi analizom ekonomsko politi"kih procesa i pojavama gospodarskog kriminala u Hrvatskoj. Od 1997. do 2003. bavi se analizom pretvorbeno privatizacijskih procesa u Hrvatskoj, te odnosima hrvatske Vlade i Me#unarodnog monetarnog fonda. 2000. objavio je esej Gospodarstvo nacije. Jedan je od osniva"a Udruenja novinara Republike Hrvatske (UNRH) "iji je i predsjednik od 2001. godine.
Posebno su zapaene njegove ekonomske analize i razotkrivanje gospodarskog kriminala i korupcije, o "emu je pisao u tjedniku Hrvatsko slovo, gdje je u prvoj polovici 2003. radio kao urednik za gospodarska pitanja. Autor je Izvje!a o stanju novinarskih sloboda u Hrvatskoj (2002.), Izvje!a o stanju lokalnih medija u Hrvatskoj (2002.), te jedan od autora dokumenta Hrvatske novinarske etike (2003.). Tako#er je sudjelovao u izradi Deklaracije o poloaju hrvatskih novinara (2003.). Autor je eseja Gdje je hrvatsko novinarstvo u zatiti nacionalnih vrijednosti (2003.), s kojim je nastupio i sudjelovao na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima odranom u Zagrebu. $lan je Gra#anskog stru"nog povjerenstva za nadzor vlasti. Suradnik je Li"ke razvojne agencije na projektu Li"ke televizije, te je "lan Povjerenstva za etiku i standarde novinarske struke Udruenja novinara Republike Hrvatske. Jedan je od autora dokumentarnog filma Markov trg 2a (2002.). Autor je eseja Globalni projekt Hrvatska (2002.). Savjetnik je za odnose s medijima u vie udruga gra#ana, te je autor priru"nika Odnosi s javno!u za nevladine udruge (2002.). Od listopada 2003. do sije"nja 2004. radio je kao zamjenik glavnog urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. Krajem 2002. godine Margeti! je bio jedini hrvatski novinar koji je objavio podatke o pripadnicima teroristi"kih "etni"kih postrojba u Hrvatskoj, koje je Ra"anova Vlada zaposlila u sustavu hrvatske policije. Tek tri godine kasnije, 2005. Dravno odvjetnitvo zapo"elo je kazneni progon protiv osumnji"enih za ratne zlo"ine, sa popisa koje je objavio Margeti!. Godine 2003. objavio je prvo izdanje knjige Tko je oplja"kao Hrvatsku? (Kronika partijske tranzicije 1980. 2003.). U sije"nju 2004. imenovan je za glavnog urednika tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. U prvoj polovici 2004. objavio je seriju analiza stanja u hrvatskim medijima i novinarstvu, u uvodnicima Hrvatskog slova. Godine 2004. postavljen je za predsjednika Programskog vije!a satelitskog televizijskog programa HICTV namijenjenog hrvatskom iseljenitvu u Sjevernoj Americi, kojeg proizvodi Udruenje novinara Republike Hrvatske UNRH. Autor je izvje!a Medijske i novinarske slobode uvjetovane vlasnitvom i upravlja"kom strukturom medija. Po"etkom svibnja 2004. na temelju njegovih napisa pokrenuta je istraga o obavjetajnom podzemlju protiv biveg premijera Ivice Ra"ana i biveg ravnatelja policije Ranka Ostoji!a. Kasnije je politi"kom nagodbom ta istraga obustavljena. U kolovozu 2004. godine smijenjen je sa mjesta glavnog urednika Hrvatskoga slova, zbog kriti"kih tekstova protiv Stjepana Mesi!a i odbijanja naloga za promjenu ure#iva"ke politike svog Urednitva. Po"etkom rujna 2004. postao je glavni urednik politi"kog tjednika Novo hrvatsko slovo. U prosincu 2004. Me#unarodni sud za ratne zlo"ine u bivoj Jugoslaviji iz Haaga izdao je nalog Domagoju Margeti!u o prestanku objavljivanja svjedo"enja tajnih, zati!enih svjedoka u procesima pred sudom, misle!i na svjedo"enje Stjepana Mesi!a u procesu protiv Tihomira Blaki!a. Margeti! je u pisanom odgovoru odbio nalog Haakoga suda rije"ima: Ne priznajem ni Va sud niti vae
quasi sudske naloge! Nakon toga, protivno nalogu Haaga Margeti! je u cijelosti u dva specijalna izdanja objavio niz tajnih haakih dokumenata i cjelokupna svjedo"enja Stjepana Mesi!a pred Haakim sudom, u kojima je optuivao Hrvatsku za agresiju i ratne zlo"ine. Po"etkom sije"nja 2005. izabran je za predsjednika Udruge pomaga"a obrani generala Ante Gotovine. Novo hrvatsko slovo posrednim je metodama zabranjeno, odnosno onemogu!eno mu je redovito izlaenje, ve! krajem sije"nja 2005. Odrao je pedesetak predavanja i tribina u Hrvatskoj i inozemstvu o temama korupcije, politi"ke tranzicije, pretvorbe i privatizacije, obavjetajne mafije, te pitanja slobode medija. Autor je projekta Hrvatskog novinarskog instituta-HNI. Jedini je hrvatski novinar koji je u cijelosti objavio tajnu dokumentaciju o tetnim dogovorima Me#unarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade. Do sada je zbog svog novinarskog rada bio pet puta zatvaran, te priveden na vie od 250 obavjesnih razgovora. Krajem prosinca 2004. otela ga je paraobavjetajna skupina Ureda predsjednika Republike, ali je policija cijeli slu"aj otmice zatakala i istraga je politi"ki obustavljena. Po"etkom oujka 2005. objavio je prvu nakladu knjige "Stipe Mesi!-dosje izdaje, Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika". Po nalogu Protuobavjetajne agencije cjelokupna prva naklada knjige zaplijenjena je i unitena. Tijekom oujka 2005. objavio je drugu nakladu iste knjige. Sredinom travnja 2005. sudjelovao je u radu neformalne skupine "Hrvatski kolegij-Collegium Croaticum", te u izradi osnovnih teza Hrvatskog kolegija. Potpisnik je Me#unarodne deklaracije o civilnom drutvu. Dana 29. travnja 2005. Me#unarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju u Haagu potvrdio je i otpe"atio tajnu optunicu protiv hrvatskog novinara Domagoja Margeti!a za kazneno djelo nepotivanja suda, zbog objave svjedo"enja i identiteta zati!enih svjedoka pred Haakim sudom, misle!i na svjedo"enje Stjepana Mesi!a u Haagu. Domagoj Margeti! odbio je primiti haaku optunicu, te je odbio dragovoljno se odazvati i ispri"ati Haakom sudu. Dana 14. lipnja 2005. Margeti! se prvi put pojavio pred sudcem Alphonsom Orieuom na Haakomu sudu. "Ne osje!am se krivim", izjasnio se po svim to"kama optunice, ali se nije ispri"ao Sudu. Dana 15. srpnja 2005. Haako tuiteljstvo najavilo je proirenje optunice protiv hrvatskog novinara i publiciste Domagoja Margeti!a. Osmoga kolovoza 2005. Margeti!u je uru"ena izmijenjena optunica Haakoga tuiteljstva, koju je Carla del Ponte potpisala 6. srpnja 2005. Zbog medijske blokade i stavljanja na "crnu listu" hrvatskih novinara Margeti! je 24.5.2005. osnovao vlastiti web portal - www.domagojmargetic.com . U svibnju 2005. na svojim web stranicama objavio je u digitalnom obliku knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak", koja je dostupna na www.domagojmargetic.com .
Po"etkom ljeta 2005. godine Margeti! je pripremio za objavu knjigu "Obavjetajna mafija u Hrvatskoj", o ilegalnim obavjetajnim strukturama koje su uspostavili politi"ki centri mo!i, s posebnim analizama o tzv. Ostoji!evoj i Bagi!evoj skupini. U sklopu knjige nalaziti !e se i dvd sa svjedo"enjem odvjetnice koja je sudjelovala u prljavim poslovima kriminalnog miljea oko Stjepana Mesi!a. U tom video svjedo"enju odvjetnica koja je radila za taj krim milje svjedo"i o cijeloj teghnologiji ponaanja i kriminalu ljudi povezanih sa Stjepanom Mesi!em. U srpnju 2005. ameri"ki kongresnik Thaddeus G. McCotter pokrenuo je inicijativu obustave financiranja Me#unarodnog kaznenog suda u Haagu, dok se ne povuku optunice protiv hrvatskih novinara me#u kojima je i Domagoj Margeti!. Vanjskopoliti"ki odbor Ameri"kog Kongresa uputio je taj amandman Dravnom tajnitvu SAD-a. Na taj je na"in, posredno, Ameri"ki kongres zatraio odbacivanje optunica protiv hrvatskih novinara pred Haakim tribunalom. Iz politi"kih razloga ameri"ki State Department zaustavio je glasovanje o tom amandmanu, ali je za rujan 2005. najavljeno sasluanje pred Kongresnim odborom o medijsom slobodama u Hrvatskoj. Sredinom srpnja 2005. potporu haakom optueniku i novinaru Domagoju Margeti!u pred Haakim sudom dala je i me#unarodna organizacija "Reporteri bez granica", "iji je glavni tajnik Robert Menard uputio pismo Haakom sudu, izrazivi zabrinutost procesom protiv hrvatskih novinara. Jedini je novinar u Europi kojemu je zbog njegova kriti"kog pisanja jo 2002. godine oduzeta putovnica, koja mu je vra!ena tek 13.6.2005., kako bi mogao otputovati u Nizozemsku, na su#enje pred Haakom tribunalom. Nedavno je i Ministarstvo pravosu#a potvrdilo kako je Margeti!u putovnica bila oduzeta zbog teksta, odnosno zbog objave tajne dokumentacije-ugovora Me#unarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade 2002. Dana 13. kolovoza 2005. Margeti! je primljen u "lanstvo me#unarodne organizacije "Committee of Concerned Journalists", u sklopu "Project for Excellence in Journalism", sa sjeditem u Washingtonu, SAD. $lan je Udruge Domovinski rat On Line, na www.domovinskirat.com. Krajem kolovoza 2005. udruga hrvatskih branitelja "Zdrug hrvatske obrane Nikola ubi! Zrinski" proglasila je Margeti!a po"asnim "lanom. Uz Margeti!a po"asni "lanovi Udruge su: general-pukovnik Ante Gotovina, prof. dr. Trpimir Macan, Marko Perkovi!-Thompson i general zbora Ante Roso. Margeti! je, tom prigodom, primio sve"anu zna"ku Zdruga hrvatske obrane. $lan je Udruge gra#ana za promicanje demokracije i slobode elektroni"kih medija Nemacenzure, te pie na portalu www.nemacenzure.com.
Osniva" je, urednik i vlasnik news-discussion grupe CRO NEWS (30. kolovoza 2005.) na http://groups.google.com/group/CRO-NEWS. Upisan je u Direktorij istraiva"kih novinara jugoisto"ne Europe. Dana 22. rujna 2005. Margeti! je podnio Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnu tubu protiv haake optunice koju je protiv njega podignula Carla del Ponte. U javnom pismu dravnim dunosnicima zatraio je od premijera i sudbenih vlasti da se potuju hrvatski zakoni i Ustav kod haakog procesa protiv hrvatskih novinara. Po"etkom listopada 2005. Margeti! je primio objedinjenu optunicu Carle del Ponte protiv "etvorice hrvatskih novinara: Jovi!a, eelja, Krii!a i Margeti!a, kojom ih se tereti za zlo"ina"ko udruivanje, "zajedni"ku zamisao i strategiju" u razotkrivanju zati!enih haakih svjedoka. to je prvi put da je Me#unarodni kazneni sud za ratne zlo"ine u bivoj Jugoslaviji optuio cijelu skupinu novinara, i jo k tome za udrueni novinarski zlo"ina"ki poduhvat. Nakon to mu je politi"kim pritiscima Sanaderove Vlade onemogu!eno pisanje u hrvatskim medijima, Domagoj Margeti! postaje redoviti, ekskluzivni kolumnist neovisnog hrvatskog web portala nemacenzure.com (www.nemacenzure.com). Krajem studenog 2005. Margeti! je objavio svoju tre!u knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak (Kako obraniti nacionalnu dravu?)". To je prva hrvatska digitalna knjiga, objavljena u CD formatu. Sredinom 2005. Margeti!eve knjige "Tko je oplja"kao Hrvatsku (Kronika partijske tranzicije 1980. - 2003.)" i "Stipe Mesi! dosje izdaje (Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika)" uvrtene su u slubeni popis literature Sveu"ilita Berkely, Isto"no-europskog odjela, pod naslovim iz Isti"ne Europe i o Isto"noj Europi (http://www.lib.berkeley.edu/doemoff/slavic/pdfs/eesep05.pdf).

Hrvatska I Novi Svjetski Poredak

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hrvatska I Novi Svjetski Poredak

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK (Kako obraniti nacionalnu dravu) Knjigu posve!

ujem "lanovima udruge i urednitvu internet portala Nem@cenzure.com

SKROMNO, OSOBNO PROMILJANJE GOSPODARSTVA NACIJE (I.)

obitelj; radno mjesto; prijatelje; gospodarstvo; zabavu; osobnost; op!u angairanost.

unitavanje nacionalnog proizvodno razvojnog gospodarstva

Iseljavanje i proces odljeva mozgova

stvaranje nadsuverenih, naddravnih i nadnarodnih me#unarodnih institucija

POTREBNO JE URNO U TAJNOSTI ORGANIZIRATI PARALELNOG IZVRNOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM

Institucija cjeloivotnog u"enja Organizacija komunikacije multimedijske

Vrijeme Tehnolok kao a prostor oblikovnos virtualne t ekonomije

Ideja kao nacionalni proizvod

POTREBNO JE PROMILJATI NACIONALNIH DRAVA

You might also like