STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

(saetak)

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoronu drutvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta jer je suoena s dinaminim promjenama u drutvu, gospodarstvu i kulturi, u globaliziranom svijetu u kojem nijedna drava ne postoji kao izolirana zajednica jer je suoena s problemima poput primjena novih tehnologija, zatite okolia i starenja stanovnitva, a koje s uspjehom moe rjeavati samo uz pomo znanosti jer ima ograniene ljudske, materijalne i prirodne resurse koje mora koristiti na najbolji nain jer ima ograniene mogunosti predvianja dugoronog razvoja te mora biti spremna na prilagodbe.

Za postizanje razine visokorazvijenih zemalja Hrvatska mora biti otvoreno, mobilno i inovativno drutvo. Hrvatska e odgojno-obrazovni sustav inovirati kroz koncept cjeloivotnog uenja koji omoguuje svakom pojedincu1 iz bilo koje dobne skupine stalan pristup obrazovanju i priznavanje razliitih oblika uenja. Cjeloivotno uenje, znanost i inovacije ine trokut znanja kojem drava prua uvjete za djelotvorno funkcioniranje. Obrazovanje i znanost od posebnog su javnog interesa. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakome dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima. Drava preuzima odgovornost za razvoj i upravljanje obrazovnim sustavom.

Rijei i pojmovi koji imaju rodno znaenje odnose se jednako na osobe obaju spolova bez obzira na to jesu li koriteni u mukom ili enskom rodu.

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

CJELOIVOTNO UENJE

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije uvodi cjeloivotno uenje kao princip na kojem se zasniva cjelokupno obrazovanje. Cjeloivotno uenje odnosi se na sve aktivnosti stjecanja znanja i vjetina tijekom ivota s ciljem njihovog unaprjeenja ili proirenja, i to u okviru osobnog, graanskog, drutvenog ili profesionalnog razvoja i djelovanja pojedinca. Takav koncept obuhvaa uenje u svim ivotnim razdobljima i u svim izvedbenim oblicima, tj. ukljuuje programe formalnog obrazovanja, ali i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje znanja i vjetina. Ono predstavlja osnovnu pretpostavku za neprestanu prilagodbu pojedinca promjenjivim okolnostima u osobnom ivotu, na radnom mjestu i u drutvenoj zajednici. Cjeloivotno uenje preduvjet je zapoljivosti pojedinca i poveanja njegove konkurentnosti na tritu rada, ali i temelj ostvarivanja osobnih potencijala te vaan element aktivnoga graanstva. Dinaminost, prilagodljivost i kompetitivnost najrazvijenijih drutvenih zajednica utemeljenih na znanju u jakoj je pozitivnoj korelaciji sa stupnjem ukljuenosti graana u razliite oblike cjeloivotnog uenja. Usko povezano s konceptom cjeloivotnog uenja jest usvajanje kljunih kompetencija koje predstavljaju prijenosni, viefunkcionalni skup znanja, vjetina i stavova potrebnih svakom pojedincu za njegovo osobno ispunjenje i razvoj, drutvenu ukljuenost i zapoljavanje. Kljune kompetencije za cjeloivotno uenje i funkcioniranje u drutvu nuno je stei u slubenom sustavu odgoja i obrazovanja, a one prema Preporukama Europskog parlamenta i Vijea EU-a obuhvaaju: komunikaciju na materinskom jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematiku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju uiti kako uiti, socijalnu i graansku kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izraavanje. U Hrvatskoj jo nisu prepoznati vanost i potreba za ukljuivanjem to veeg broja graana u raznolike programe uenja i obrazovanja. Stoga se predviaju novi poticaji za ire sudjelovanje te mjere koje poveavanju informiranost graana i transparentnost ponude programa. Mladi su vaan dio populacije koji treba biti to vie ukljuen u raznolike procese neformalnog i informalnog uenja, usporedo s pohaanjem redovitih oblika formalnog odgoja i obrazovanja. Upravo za populaciju mlau od 15 godina Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) omoguuje akreditaciju programa obrazovanja kakvi se i danas provode, ali su veinom neformalni, budui da nisu regulirani postojeom zakonskom regulativom u obrazovanju odraslih. Stoga se dio ciljeva, smjernica i mjera predvienih Strategijom, vezanih na obrazovanje odraslih, odnosi i na programe cjeloivotnog uenja za mlae osobe. Motivacijske mjere usmjerene su i na poveanje sudjelovanja mladih u takvim oblicima uenja i obrazovanja.

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

Kvalitetni i motivirani odgajatelji, uitelji, nastavnici i andragoki djelatnici, ukljuujui i strune suradnike te rukovoditelji temelj su sustava cjeloivotnog uenja. Za njih e se na temelju prethodno definiranih potrebnih kompetencija uspostaviti strukturni preduvjeti za neprestano pedagoko, psiholoko, andragoko i strukovno usavravanje. Visoka uilita i ustanove za obrazovanje odraslih uspostavit e nove i kvalitetne programe za njihovo inicijalno ili dodatno obrazovanje. Jedan je od kljunih ciljeva i usklaeno provoenje koncepta cjeloivotnog uenja i obrazovne politike s politikama drutvenog, gospodarskog, regionalnog i kulturnog razvoja te s zapoljavanjem i socijalnom skrbi. Projektirat e se i uspostaviti baze podataka za evidenciju ljudskih potencijala, razviti modeli i instrumenti za analizu kao i za prognoziranje buduih potreba za znanjima i kvalifikacijama. Sustav cjeloivotnog osobnog i profesionalnog usmjeravanja izgraivat e se i dalje razvijati uvaavajui specifinosti pojedinih dijelova obrazovnog sustava i slubi za zapoljavanje. Od ranog i predkolskog odgoja pa do visokog obrazovanja predlae se uspostava postupaka, slubi za otkrivanje, poticanje i usmjeravanje sposobnosti i potencijala pojedinaca. Jedan od dugoronih izazova jest i uspostava procesa i sustava priznavanja prethodno steenih znanja i vjetina, naroito onih proizalih iz neformalnih oblika uenja, to omoguuje veu vertikalnu prohodnost i fleksibilnost, a to predviaju HKO i strateki dokumenti EU-a. Uvoenje sustava temeljit e na rezultatima analize pozitivnih i negativnih iskustava drugih zemalja. Dinamian razvoj informacijskih tehnologija i komunikacijskih mogunosti korjenito mijenja paradigme uenja i obrazovanja, s teko predvidivim utjecajima i posljedicama na budue naine stjecanja, prijenosa i primjene znanja, vjetina i stavova. Strategija predvia mjere za razvoj i irenje primjene e-uenja, uvoenje ekspertnih sustava za pouavanje te drugih suvremenih metoda pouavanja utemeljenih na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, i to na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja. Razvijat e se i organizirati otvoreni obrazovni sadraji i pomagala sa slobodnim pristupom.

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

Strategija se predkolskog, osnovnog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja vee uz Strateki okvir za europsku suradnjuu obrazovanju i osposobljavanju. U skladu s ovim stratekim okvirom posebno se nastoji osnaiti rano usvajanje i podravanje koncepta cjeloivotnog uenja, unaprjeivanje kvalitete i uinkovitosti u sustavu obrazovanja i osposobljavanja, promicanje jednakih mogunosti, pravednosti, socijalne kohezije i aktivnog graanstva te osnaivanje kreativnosti i inovativnosti na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja. Strategija uvaava i novi strateki okvir Europske komisije za obrazovanje (Rethinking Education, 2012.) kojim se i u oteanim ekonomskim okolnostima snano naglaava vanost ulaganja u obrazovanje i razvoj vjetina nunih za dobru prilagodbu promjenjivim ivotnim okolnostima, za zapoljavanje i bolje socioekonomske ishode. Naglasak je napose stavljen na unaprjeivanje kvalitete predkolskog i kolskog odgoja i obrazovanja, prevenciju ranog naputanja kolovanja, bolje povezivanje obrazovanja i osposobljavanja s tritem rada, unaprjeivanje obrazovnih ishoda i vjetina vanih za snalaenje u ivotu te osnaivanje strukovnog obrazovanja s fokusom na povezivanje sa svijetom rada. Strategija je specifino fokusirana na preobrazbu i trajno unaprjeivanje rada odgojno-obrazovnih ustanova kao nositelja odgojno-obrazovnih procesa i pokretaa razvoja ljudskih potencijala. Sustav odgoja i obrazovanja se vidi kao koherentni sustav u kojemu svi sudionici i ustanove djeji vrtii, osnovne kole, gimnazije, strukovne i umjetnike kole i ueniki domovi dobivaju odgovarajuu podrku, imaju visok stupanj autonomije, ali i preuzimaju znaajnu odgovornost za kvalitetu i ishode svog rada. Strategija tei cjelovitom, fleksibilnom i uinkovitom sustavu koji povezuje sve razine i vrste obrazovanja u cjelinu temeljenu na zajednikim pozitivnim vrijednostima, naelima i ciljevima. Predloena vizija odgoja i obrazovanja u sredite procesa stavlja dijete/uenika kojemu sustav odgoja i obrazovanja osigurava najbolje mogue uvjete i podrku za uspjeno uenje i cjelovit osobni razvoj. Promovira se odgoj i obrazovanje koje aktivno potie cjelovit individualni razvoj svakog djeteta i mlade osobe, promie drutvenu jednakost i demokratske vrijednosti te snano pridonosi drutvenom i gospodarskom razvitku zemlje. Tei se uspostavi odgojno-obrazovnog sustava koji svakoj osobi omoguuje stjecanje znanja, vjetina i stavova potrebnih za uspjean ivot u suvremenom drutvu. Izradit e se i uvesti novi kurikulumi na svim razinama i u svim vrstama odgoja i obrazovanja (vrtii, osnovna kola, gimnazije, strukovne i umjetnike kole). Novi e kurikulumi biti posveeni
6

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

razvoju kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje i imat e jasno definirane odgojno-obrazovne ishode i kriterije koji e osigurati objektivniju procjenu razliitim oblicima unutarnjeg i vanjskog vrednovanja. Kurikulumi e biti otvoreni didaktiko-metodiki sustavi koji e omoguivati uiteljima i uenicima slobodu u izboru sadraja, metoda i oblika rada. Kurikularna e rjeenja biti suvremena, znanstveno utemeljena, primjerena razvojnoj dobi djeteta/uenika, relevantna za sadanji i budui ivot djeteta/uenika, otvorena promjenama i stalnom inoviranju u skladu s razvojem drutva, gospodarstva, znanosti i tehnologije te odgoja i obrazovanja. Omoguit e primjerenu razinu autonomije rada kola, uitelja, ravnatelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika. Osnovna e se kola produljiti na devet godina s ciljem poveanja razine obrazovanosti na razini obveznog obrazovanja, radi jaanja drutvene kohezije, prevencije drutvene iskljuenosti te realizacije kurikuluma koji osigurava povoljnije preduvjete za stjecanje kljunih kompetencija. Time e se nae osnovno obrazovanje strukturno uskladiti s dominantnim sustavima u Europi. Uitelji imaju najvaniju ulogu za uspjeno uenje i za odgoj mladih ljudi te e se stoga poduzeti mjere za punu afirmaciju i profesionalizaciju uiteljskog zanimanja. Izradit e se Nacionalni kompetencijski standard za uiteljsku profesiju temeljen na Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, uvest e se sustav (re)licenciranja za stjecanje i zadravanje dopusnice za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi, uvest e se poticajne mjere za privlaenje kao i visoki kriteriji za odabir najboljih kandidata za studij i zapoljavanje. Funkcionalno i strukturno e se unaprijediti sustav inicijalnog obrazovanja uitelja redefiniranjem programa i razvojem novih institucijskih jedinica za stjecanje uiteljskih kompetencija na sveuilinoj razini. Razvit e se uinkovitiji programi za stjecanje uiteljskih kompetencija za sve kategorije uitelja u strukovnom obrazovanju. Uspostavit e se model trajnog profesionalnog razvoja uitelja temeljen na kompetencijskom standardu, kao i model provedbe i praenja profesionalnog razvoja pojedinaca na razini sustava i na razini odgojno-obrazovne ustanove. Sustav osiguravanja kvalitete u podruju profesionalnog razvoja uitelja postat e vana komponenta cjelovitog sustava upravljanja kvalitetom u obrazovanju i pridonijet e unaprjeenju odgojno-obrazovnog procesa i njegovih ishoda. Prepoznavanje i nagraivanje izvrsnosti pridonijet e podizanju ugleda uiteljske profesije u drutvu. Kvaliteta rukovoenja odgojno-obrazovnim ustanovama ima kljunu ulogu za uspjenost i rezultate rada ustanova. Uloga ravnatelja je iznimno vana za poticanje kvalitetnog pedagokog rada, za organiziranje inovativne i poticajne nastave, za promicanje kulture kvalitete. S ciljem ostvarivanja visoke kompetentnosti i profesionalnosti ravnatelja izradit e se Nacionalni kompetencijski standardi za ravnateljsku ulogu, organizirati specijalistiko institucionalno obrazovanje, izraditi programi i postupci licenciranja te definirati rigorozni kriteriji i pravedne procedure izbora i imenovanja. Kvalitetno ostvarivanje ravnateljske uloge omoguit e se optimalnim uvoenjem novih ravnatelja, ustrojem sustava kvalitetnog strunog usavravanja i odgovarajue struno-savjetodavne pomoi, jasnim definiranjem kriterija i procedura reizbora, reguliranjem napredovanja u zvanju, izradom kriterija kvalitete za vrednovanje ravnatelja te razradom smjernica za poboljanje statusa ravnatelja. Svako dijete je vano i obrazovni sustav mora svakom djetetu osiguravati odgovarajuu podrku kako bi ono, u skladu sa svojim ivotnim okolnostima i svojim datostima sposobnostima, talentima i interesima ostvarilo uspjeh i pripremilo sa za cjeloivotno uenje i daljnje napredovanje. Sustav podrke djeci i uenicima koji obuhvaa sve razine i vrste odgoja i obrazovanja, od ranog vrtikog uzrasta do zavretka srednje kole, uspostavlja okruje koje omoguuje svakom djetetu i ueniku da u najveoj moguoj mjeri razvije svoje potencijale. Takav sustav pridonosi izjednaavanju obrazovnih mogunosti i kvaliteti obrazovanja u cjelini. Uspostavit e se standardizirani sustav rane identifikacije razvojnih i okolinskih rizika za svu djecu koji e osigurati pravodobnu i uinkovitu ranu
7

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

intervenciju. Osigurat e se struno i brojano ekipirani timovi koji e moi pruati cjelovitu i sustavnu podrku djeci i roditeljima u svim odgojno-obrazovnim ustanovama (ranu identifikaciju specifinih potreba, ope savjetovanje, karijerno savjetovanje, praenje i evaluiranje podrke). Odgojno-obrazovne ustanove bit e organizacijski i prostorno prilagoene djeci i uenicima s tekoama, to e eliminirati zapreke za njihovu potpunu integraciju. Formirat e se nacionalna mrea potpore inkluzivnom obrazovanju umreavanjem ustanova koje se bave inkluzivnim odgojem i obrazovanjem, transformiranjem odreenog broja vrtia i kola u centre izvrsnosti u podruju inkluzivnog obrazovanja te uspostavljanjem funkcionalne mree mobilnih strunih timova. Formirat e se nacionalna mrea za obrazovanje darovitih uenika s ciljem identifikacije i pruanja odgovarajue podrke darovitoj djeci. Takva je podrka nuna da bi se ostvarila jednakost u pravu na obrazovanje i poticanje razvoja osobnih potencijala svakog djeteta. Osigurat e se dvogodinji besplatni integrirani predkolski odgoj za romsku djecu koji ima za cilj kompenziranje negativnih uinaka socijalne i kulturne deprivacije. S ciljem ostvarivanja podjednakih uvjeta odgoja i obrazovanja ujednait e se uvjeti rada odgojno-obrazovnih ustanova s jasnom regionalnom strategijom i kriterijima za kapitalna ulaganja i investicijsko odravanje. Izjednaavanje uvjeta kolovanja osigurat e djeci/uenicima podjednake obrazovne mogunosti i stjecanje kljunih kompetencija za nastavak obrazovanja ili pristup tritu rada. Uvoenje cjelodnevne nastave osjetno e utjecati na kvalitetu obrazovnih postignua uenika i ujedno ojaati odgojnu ulogu kole. Uspostavit e se optimalna mrea predkolskih i kolskih ustanova (vrtia, kola i uenikih domova) u kojoj e se racionalno raspolagati poveanim sredstvima iz dravnog prorauna. Uspostavit e se optimalna mrea programa strukovnih kola temeljem analize i procjene regionalnih razvojnih potreba i procjene materijalnih i kadrovskih uvjeta rada. Uspostavit e se regionalni centri kompetentnosti za strukovno obrazovanje povezani sa svijetom rada, koji e svojom opremljenou i strunim kadrovima biti nositelji kvalitetnog strukovnog obrazovanja. Provest e se cjelovita informatizacija poslovnih i obrazovnih procesa unutar odgojno-obrazovnih ustanova. Sustav za osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja omoguit e integraciju razliitih postupaka vrednovanja i razliitih pristupa i metoda za unaprjeivanje kolske prakse i ostvarivanje boljih odgojno-obrazovnih ishoda u vrtiima, osnovnim i srednjim kolama. Sustav samovredovanja organizacijski e se funkcionalno unaprijediti jaanjem unutarnjih kapaciteta odgojno-obrazovnih ustanova, osiguravanjem sustavne vanjske podrke samovrednovanju, regionalnim umreavanjem i suradnjom meu ustanovama te povezivanjem samovrednovanja i vanjskog vrednovanja rada odgojno-obrazovnih ustanova. Uvest e se sustav periodinog vanjskog vrednovanja vrtia i kola s ciljem podizanja odgovornosti i uinkovitosti rada. Uspostavit e se nov pristup vanjskom vrednovanju ishoda uenja koji e omoguiti valjano praenje ostvarivanja ciljeva uenja i provjeravanje uinkovitosti nacionalnog odgoja i obrazovanja.

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

VISOKO OBRAZOVANJE

Visoko obrazovanje predstavlja vanu pokretaku snagu drutvenih promjena. Stoga Strategija tei poveanju ukupne kvalitete visokog obrazovanja kako bi studenti stekli kompetencije za kreativan profesionalni rad, pozitivan utjecaj na drutvo u cjelini, poticanje razvoja gospodarstva i za osobne potrebe. Osim toga, cilj je studiranje uiniti dostupnim svima, u skladu s individualnim sposobnostima i drutvenim potrebama. Obrazovni proces u visokom obrazovanju treba se bolje prilagoditi stjecanju kompetencija u svrhu zadovoljavanja drutvenih potreba i ujedno organizirati na nain da osigurava motivirajue okruje za uenje i pouavanje. Kako bi se postigli ti ciljevi, potrebno je racionalizirati mreu visokih uilita, evaluirati visokoobrazovni proces i unaprijediti resurse kojima raspolau visoka uilita. Napose e se poticati studiji koji obrazuju kadrove za deficitarna zanimanja, a od kojih se neposredno oekuje poveanje zapoljivosti i pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i drutvo. Uz zadovoljenje postojeih potreba treba pokrenuti studijske programe u obliku redovitih studija, ali i kao sastavni dio cjeloivotnog uenja, koji e biti podloga za diverzificirani gospodarski razvoj. U tom kontekstu posebno se istie uloga visokog obrazovanja u razvoju kvalitetnih kadrova za itav znanstveni i obrazovni sustav. Funkcija pouavanja pouavatelja temeljna je zadaa o kojoj ovisi kvaliteta ukupnog obrazovanja pa time i svi segmenti funkcioniranja drutva. Strategija sadri mjere kojima se proiruje dostupnost visokog obrazovanja iskljuivo u skladu s individualnim sposobnostima studenata. Time se osigurava socijalno pravedniji sustav, ira baza iz koje se regrutiraju budui strunjaci, ali i vei ukupan broj visokoobrazovanih pojedinaca to pozitivno utjee na cjelokupno drutvo. Uvoenjem bolonjskog procesa dolo je do vane promjene u broju i vrstama programa koje nude hrvatska visoka uilita. Visoka su uilita pokuala identificirati programe koji bi udovoljili zahtjevima za novim vrstama poslova, ali je dolo i do multipliciranja programa, pa i do obnavljanja dijela starih programa za koje vie ne postoje drutvene potrebe. Za postojanje niza slinih ili gotovo identinih programa esto nema stvarnog opravdanja. Prevelik broj studijskih programa dovodi do neracionalnog troenja ljudskih i materijalnih resursa. Stoga e se provesti racionalizacija broja studijskih programa, pri emu e glavni alat biti programski ugovori, kao i pregovori visokih uilita o suradnji i izvoenju zajednikih studija. Uz to, potrebno je uvoenje novih i redistribucija postojeih propisanih ishoda uenja i ECTS bodova kako bi kolegiji/moduli na diplomskim studijima rezultirali kompleksnijim ishodima uenja od onih na preddiplomskim studijima. Studijski programi moraju imati jasno definirane, provjerljive ishode uenja koji proizlaze iz njihove hijerarhije od razine studijskih programa prema pojedinim kolegijima/modulima. Naini provjere postignutih ishoda uenja moraju pouzdano jamiti da su oni doista postignuti. Postignuti ishodi uenja trebaju biti potvreni

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

odgovarajuom kvalifikacijom. Suradnja visokih uilita s poslodavcima osjetno e pridonijeti relevantnosti propisanih ishoda uenja. Usklaivanje tih relacija dovest e do dodatne racionalizacije sustava ukidanjem zastarjelih i nepotrebnih programa, odnosno modifikacijama studija u cilju stjecanja suvremenih i potrebnih kompetencija. Binarni sustav e se uskladiti s nacionalnim potrebama i uiniti uinkovitijim. Sveuilita se pritom od veleuilita i visokih kola trebaju razlikovati po vrsti studijskih programa. Mehanizmi osiguravanja kvalitete trebaju biti temeljna poluga razvoja i restrukturiranja sustava institucija visokog obrazovanja, ali i studijskih programa. Struni se studiji od sveuilinih moraju razlikovati samo po ishodima uenja, pa se predviaju mjere za podizanje razine njihove kvalitete i ujednaavanje s razinom kvalitete usporedivih sveuilinih studija. Ishode uenja treba pritom redovito validirati, verificirati i revidirati. Studiji s djelominim optereenjem studenta (izvanredni studiji) ubudue e se razvijati kao dio sustava za cjeloivotno obrazovanje s usmjerenjem prema osobama koje studiraju uz rad ili iz drugog razloga imaju jasno izraenu potrebu za studiranjem posebnom dinamikom. Takvi se studiji nee razlikovati od redovitih sadrajno ili po ishodima uenja, nego po fleksibilnijoj dinamici studiranja u skladu s mogunostima koje studentu doputaju obveze izvan studija. Unaprijedit e se mehanizmi upravljanja visokim uilitima. Na sveuilitima koja se sastoje od fakulteta koji su registrirani kao zasebne pravne osobe ne postoji jasna hijerarhija odluivanja, a neposredni interesi fakulteta katkad se ne poklapaju s interesima sveuilita, to onemoguuje uinkovito upravljanje. Dio identificiranih problema rijeit e se uvoenjem cjelovitih programskih ugovora koji bi uz definiranje jasnih ciljeva na rektore i senate prenijeli vie autonomije u odluivanju, ali i vie odgovornosti za ispunjavanje zadanih ciljeva. Uz to, predvieno je i dodatno struno usavravanje elnika visokih uilita. Uvest e se sustav upravljanja karijerama studenata kako bi se to ranije prepoznali njihovi afiniteti, a zatim i usmjerilo njihovo profiliranje tijekom studija. Za postizanje tog cilja ustanovit e se sustav karijernog savjetovanja koji e djelovati koordinirano sa sustavima karijernog savjetovanja u srednjem obrazovanju i obrazovanju odraslih. Pri sveuilitima i veleuilitima uspostavit e se centri za podrku studentima i za karijerno savjetovanje. Jedan od najvanijih preduvjeta za kvalitetno visoko obrazovanje jest kvaliteta nastavnika. Redefinirat e se kriteriji za izbor nastavnika, posebno oni koji se odnose na nastavne aktivnosti. Pri izboru se mora ponajprije evaluirati kvaliteta, a ne samo formalno ispunjavanje pojedinih aktivnosti. Treba osigurati kontinuirano obrazovanje nastavnika kroz posebno dizajnirane kolegije koji bi bili preduvjet za preuzimanje nastavnikih obveza, a i uvjet za izbor u znanstveno-nastavno zvanje. Kvalitetu nastavnika treba poticati i nagraivati uvoenjem varijabilnog vrednovanja rada primjenom kriterija pravednosti i transparentnosti. Redefinirat e se radne zadae nastavnika uvaavajui nove uvjete rada u visokom obrazovanju i omoguujui optimalno koritenje ljudskih potencijala. Rad nastavnika valorizirat e se kroz vie segmenata djelovanja koji obuhvaaju nastavne, znanstvene/umjetnike, organizacijske, upravljake i strune aktivnosti, kao i angaman u treoj misiji visokih uilita (djelovanje u zajednici). Zbog velikih razlika u kadrovskim strukturama razliitih visokih uilita, a u cilju lakeg i uinkovitijeg ugovaranja programskih ugovora, izradit e se standard kadrovske strukture s obzirom na vrste programa i broj studenata uz uvaavanje svih specifinosti. Sustav izbora nastavnika promijenit e se na nain da se izbori provode vezano uz odreeno slobodno ili oformljeno radno mjesto, sukladno ustroju radnih mjesta visokog uilita, uz potivanje naela transparentnosti i obveze visokog uilita da studentima osigura najbolje nastavnike.

10

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

Odgovarajue financiranje sustava visokog obrazovanja preduvjet je njegova razvoja. Pritom treba voditi rauna o razvojnim ciljevima u podruju gospodarstva, kulture, obrazovanja i znanosti, ukupnim ulaganjima, raspodjeli sredstava, kao i o uinkovitim mehanizmima praenja realizacije ciljeva. Osnovu djelotvornog sustava financiranja javnih visokih uilita, uz uvaavanje specifinosti sveuilita, veleuilita i visokih kola, predstavljat e cjeloviti programski ugovori koji moraju biti temeljeni na realnoj cijeni studija. Uz to, programski ugovori mogu posluiti i u dijelu financiranja privatnih visokih uilita ako za to postoji jasno prepoznata drutvena potreba kojoj javna visoka uilita ne mogu udovoljiti na adekvatan nain. Programskim ugovorima financirat e se sve razine studijskih programa i sve vrste studenata. Postizanje odgovarajueg financiranja institucija visokog obrazovanja nije mogue samo sredstvima dravnog prorauna pa je potrebno izgraditi sustav kojim bi se osjetno povealo financiranje i iz drugih izvora. Materijalni resursi institucija visokog obrazovanja jako su razliiti i esto nedostatni za kvalitetno ispunjavanje svih obveza, a posebno za natjecanje u meunarodnom okruju. Stoga e se ulagati u razvoj infrastrukture uzimajui u obzir postojee prostorne resurse, njihovu starost i funkcionalnost, uz analizu odrivosti novih prostornih kapaciteta s obzirom na trokove njihova odravanja. Pri gradnji novih prostornih kapaciteta mora se voditi rauna o funkcionalnom i programskom povezivanju resursa. Kvalitetna informacijsko-komunikacijska infrastruktura preduvjet je funkcioniranja visokih uilita na svim razinama, od tehniko-administrativne do nastavne. Objedinit e se i nadograditi informacijski sustavi i baze podataka iz domene visokog obrazovanja i povezati s bazama podataka iz podruja znanosti i cjeloivotnog uenja. Ulaganje u studentski standard i socijalnu dimenziju studiranja neposredno je povezano s jednim od glavnih stratekih ciljeva po kojem visoko obrazovanje treba biti dostupno svima u skladu s osobnim sposobnostima. U Hrvatskoj se sustav studentskih potpora preteno oslanja na neizravne potpore, dominantno subvencioniranjem prehrane, dok izravnu dravnu potporu dobiva razmjerno mali broj studenata. Ovakav sustav potpore neracionalan je i socijalno nepravedan jer neizravne potpore, s iznimkom potpore za stanovanje, ne ukljuuju socioekonomski status studenata. Zato e se uspostaviti nov model prema naelima stvarnih potreba, racionalnosti i transparentnosti. Ukljuivanje podzastupljenih skupina jedan je od prioriteta razvoja Europskog visokoobrazovnog prostora. U Hrvatskoj u tom smislu ne postoji sustavna politika, pa ne postoje niti programi za pristupanje ovom problemu te ih treba izraditi. Osim toga, jo uvijek postoje znatne razlike u pristupanosti pojedinih visokih uilita studentima s invaliditetom pa se mora raditi na ujednaavanju uvjeta studiranja za tu kategoriju studenata. Globalizacija znaajno obiljeava europsko visoko obrazovanje u posljednjih dvadesetak godina. Visoka uilita prihvatila su proces internacionalizacije to je dovelo do ukupnog poveanja kvalitete obrazovanja i ubrzanog razvoja znanstvenih istraivanja, pa je stoga i internacionalizacija hrvatskih visokih uilita vaan strateki cilj. To ukljuuje poveanje meunarodne mobilnosti studenata i nastavnika pri emu e se posebna pozornost posvetiti inozemnim boravcima hrvatskih mladih znanstvenika koji e svoju znanstveno-nastavnu karijeru nastaviti na hrvatskim visokim uilitima. Uz to, treba poveati i dolaznu mobilnost, ne samo u formi semestralnih boravaka nego i studenata koji ele u Hrvatskoj stei kvalifikaciju. Omoguit e se sustavno stipendiranje boravaka u Hrvatskoj eminentnih stranih znanstvenika kao i hrvatskih znanstvenika koji rade na priznatim svjetskim visokim uilitima. Znaajnija dolazna mobilnost studenata mogua je jedino ako hrvatska visoka uilita poveaju ponudu kolegija/modula, odnosno itavih studija na engleskom jeziku. Potrebno je poveati participaciju hrvatskih visokih uilita u zdruenim studijima koji omoguuju visokim uilitima da

11

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

u pojedinim studijima sudjeluju sukladno svojim stratekim prioritetima, odnosno specifinostima, ime se poveava ukupna kvaliteta i atraktivnost studija. Hrvatski visokoobrazovni prostor mora sustavno promicati kulturu kvalitete i etinosti visokog obrazovanja. Brigu za razvoj kulture kvalitete trebaju preuzeti institucije u okviru njihove autonomije u pogledu profiliranja i stratekog razvoja.

12

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Sastavni dio cjeloivotnog uenja jest i obrazovanje odraslih, ija je vanost sve vea zbog demografskog trenda starenja stanovnitva u Hrvatskoj i EU-u, radi smanjenja nezaposlenosti te neprilagoenosti postojee obrazovne strukture tritu rada i oekivanim novim zahtjevima. U Hrvatskoj je znatan udio graana bez strune spreme ili s niom strunom spremom ili openito s niskom razinom obrazovanosti, to upuuje na nunost usklaivanja ponude programa za nadogradnju kompetencijskog potencijala te za neprestanu prilagodbu promjenjivim i sve zahtjevnijim potrebama gospodarstva i drutva. Omoguit e se pristup visokokvalitetnim programima obrazovanja odraslih te strukturirati i akreditirati sada raznovrsna i iroka ponuda programa formalnog i neformalnog obrazovanja. Najvaniji je cilj osiguranje preduvjeta za poveanje ukljuenosti graana u procese cjeloivotnog uenja i obrazovanja. U cilju dosizanja poeljnog stupnja ukljuenosti vie od 5 % populacije (dob: 25 64) koja sudjeluje u nekim aktivnostima obrazovanja, osposobljavanja ili usavravanja do 2020. (sada: 2,4 % naspram 9 % u EU-u), poduzet e se niz aktivnosti i mjera koje e posluiti prevladavanju trenutnih strukturnih, situacijskih i psiholokih prepreka. Sadanji stupanj ukljuenosti graana, osim financijskim razlozima, dijelom moe biti uvjetovan i aktualnom obrazovnom ponudom te njezinom kvalitetom. U tom smislu naglaavaju se unaprjeenje kvalitete i relevantnost ponude, kao i poticanje visokokolskih ustanova da se aktivno ukljue u obrazovanje odraslih. Uspostavit e se odgovarajui programi za poboljanje pedagoke, andragoke i strune kompetentnosti te kvalitete andragokih djelatnika nastavnika na svim razinama obrazovanja, savjetnika, mentora, trenera, ravnatelja kola i dravnih slubenika. Dugoroan cilj je uspostava sustava vrednovanja kompetencija steenih kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja i uenja odraslih. Definirat e se i provoditi novi, za zajednicu i gospodarski razvoj prioritetni programi obrazovanja odraslih, dok e usporedo jaati i iriti se oni programi koji su bitni za stjecanje suvremenih kompetencija (npr. inicijativnost, inovativnost i poduzetnost), odnosno za stjecanje novih standarda zanimanja i kvalifikacija. Takvi programi e smiljeno pripremati i usmjeravati zaposlene ili nezaposlene za budue gospodarske izazove i prilagodbu zahtjevima trita rada. Na temelju javnih natjeaja za takve programe odabirat e se akreditirane ustanove koje e biti odgovorne za njihovu razradu i izvoenje. Kako bi se uinkovito djelovalo na uklanjanje situacijskih i psiholokih prepreka, nizom e se motivacijskih mjera i poticaja utjecati na podizanje ope svijesti graana i poslodavaca o potrebi neprestanog uenja, obrazovanja i fleksibilne promjene kvalifikacija i zanimanja putem stjecanja

13

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

novih i suvremenih znanja i vjetina. Definirani su poticaji i mjere za uspostavu posebnih programa za ciljane skupine graana, u koje bi se u veem opsegu ukljuivale osobe nieg stupnja obrazovanosti, nezaposleni, socijalno i drugaije marginalizirane osobe, stariji, useljenici te posebno oni ija postojea znanja, vjetine i kvalifikacije nisu, a izgledno je da nee ni biti, traene na tritu rada. Proirit e se korisniku usmjereni procesi informiranja i savjetovanja o mogunostima cjeloivotnog uenja i obrazovanja, i to putem uspostave integralnog web portala, posebnih javnih manifestacija i drugih oblika medijskih prezentacija programa. Definirat e se i razraditi projekti za poveanje unutarnje prostorne mobilnosti u obrazovanju odraslih, a razliitim financijskim i drugim poticajima utjecati na mobilnost dionika obrazovanja unutar zemlje i na meunarodnom planu u funkciji stjecanja specijaliziranih znanja i vjetina. Snanijim i irim uvoenjem novih digitalnih pomagala za uenje na daljinu te otvorenim i slobodnim pristupom postojeim i novim resursima znanja i obrazovnim pomagalima proirit e se, racionalizirati, uiniti kvalitetnijim i ubrzati procesi obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja odraslih. Unaprijedit e se i proiriti uenje, obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje na radnom mjestu i s radnog mjesta. Poslodavci i javna uprava moraju vie voditi rauna o stanju i unaprjeenju svojih ljudskih potencijala kako bi time stvarali preduvjete za neprestanu konkurentnu prilagodbu na tritima i za povienje kvalitete javnih usluga. Poslodavci, posebno vei, danas koriste razliite, pa i inovativne metode uenja i obrazovanja na radnom mjestu i s radnog mjesta, pri emu su, meutim, ukupna koliina ulaganja i stupanj ukljuenosti osjetno ispod prosjeka EU-a. Inicijativama veih poslodavaca, koji su razvili interne obrazovne kapacitete i materijale koje koriste za kolovanje vlastitih zaposlenika pomoi e se u akreditaciji takvih programa kroz HKO. Na taj e nain zaposlenici stjecati kreditne bodove, odnosno dobivati prenosive potvrde o stjecanju i/ili vrednovanju skupova ishoda uenja, to e dugorono pridonijeti transparentnom razvoju ljudskih potencijala. Manja i srednja poduzea esto imaju premalo razvijenu svijest i definirane potrebe za novim znanjima i vjetinama, ali i nedovoljno financijskih mogunosti za obrazovanje svojih zaposlenika. Njima e se ponuditi suvremeni programi osposobljavanja i usavravanja za postojee i nove kvalifikacije i zanimanja. Pored financijskih poticaja, preporuuje se i jai utjecaj sindikata na procese i zahtjeve vezane uz obrazovanje odraslih. Organiziranje izvoenja kvalitetnih praksi kod poslodavaca vaan je dio potpore cijelom obrazovnom sustavu i iznimno je vano za podizanje stupnja kompetentnosti gotovo svih zanimanja, osobito strukovnih, a unutar njih napose za obrtnika koja se upravo i stjeu kroz intenzivne programe naukovanja. Osigurat e se financijske potpore i druge olakice poslodavcima za osposobljavanje savjetnika i mentora za voenje uenika, studenata i pripravnika kroz obavljanje praksi na radnome mjestu. U mnogim srednjim i visokim uilitima kao i u poduzeima postoje suvremeno opremljeni laboratoriji, radionice i edukativni centri, koji su danas preteito namijenjeni potrebama uenika, studenata koji polaze programe u tim ustanovama. U takvim sreditima radi iskusno osoblje, spremno prenositi znanja i vjetine ne samo uenicima i studentima u redovitom obrazovanju, nego i polaznicima te nastavnicima programa obrazovanja odraslih. Mnogi od postojeih centara su certificirani od meunarodnih organizacija za izdavanje potvrda, atesta i drugih vrsta verificiranih dokumenata. Takva sredita u srodnim e se podrujima umreiti, a iskusne eksperte osposobiti za edukativne i certifikacijske aktivnosti. Za ona podruja koja su vana za gospodarski razvoj Hrvatske izradit e se projekti
14

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

formiranja novih centara kompetentnosti. Posebna pozornost kod osnivanja novih centara bit e posveena veoj i kvalitetnijoj iskoritenosti postojeih sredita i samoodrivosti novoformiranih. Mjere za poticanje mobilnosti polaznika bit e usmjerene privlaenju polaznika iz itave Hrvatske u spomenute centre. Uspostavit e se sustav osiguravanja kvalitete obrazovanja odraslih, koji sada ne postoji. U koncipiranju i njegovoj implementaciji slijedit e se naela HKO-a, i to kroz: izradu obrazovnih programa utemeljenih na ishodima uenja i usklaenih s potrebama trita rada, usklaivanje s odgovarajuim standardima kvalifikacija i standardima zanimanja, izradu jasnih i transparentnih kriterija i procesa vrednovanja standarda kvalifikacija i skupova ishoda uenja te akreditacijom programa i institucija. Organizirat e se institucionalna struktura za razvoj i provedbu osiguravanja kvalitete s jasnom podjelom nadlenosti meu ukljuenim institucijama. Osnait e se funkcije nadlenih agencija vezane uz osiguravanje kvalitete, standarde kvalifikacija, kriterije i postupke vrednovanja obrazovnih programa i ustanova za obrazovanje odraslih. Ustanove koje provode formalno akreditirane programe obrazovanja odraslih osposobit e se za uspostavu unutarnjeg osiguravanja kvalitete, a u skladu sa smjernicama zakona o HKO-u. Poboljavat e se organiziranosti, financiranje i upravljanje procesima obrazovanja odraslih. Nedovoljna uinkovitost sustava obrazovanja odraslih dijelom je posljedica neusklaenih postupaka upravljanja izmeu razliitih nadlenih ministarstava, agencija, zavoda za zapoljavanje i drugih dravnih i lokalnih tijela te dogovora sa socijalnim i gospodarskim sudionicima. Stoga e dravne agencije pratiti i objedinjavati podatke o akreditiranim programima, o svim ulaganjima u programe obrazovanja odraslih, inicijalnim akreditacijama i periodikim reakreditacijama programa i institucija te o nadzoru u sustavu osiguravanja kvalitete. Visoka uilita, osobito sveuilita, trebaju preuzeti nove obveze u organizaciji cjeloivotnog uenja i obrazovanja odraslih, projektiranju i izvoenju novih programa obrazovanja, karijernom usmjeravanju i savjetovanju, razvoju e-pomagala te u organiziranju i formiranju otvorenih digitalnih obrazovnih sadraja, znanja i pomagala. U skladu s navedenim aktivnostima predlae se osnivanje odgovarajuih centara pri visokim uilitima. Boljim identificiranjem prioritetnih programa i projekata unaprijedit e se planiranje i smiljeno usmjeravanje financijska ulaganja i poticaja. U te e se aktivnosti ukljuiti i Nacionalno vijee za razvoj ljudskih potencijala. Sufinanciranje ustanova za obrazovanje odraslih provodit e putem financijskih potpora polaznicima, i to samo onih programa koji su traeni na tritu rada ili su vani za predvidive potrebe. Uvest e se mjere financijskih poticaja za pojedince i poslodavce u oblicima: modela osobnih obrazovnih rauna i vauera koje (su)financira drava ili lokalna zajednica, slobodnih dana za zaposlenike koji se obrazuju, poreznih olakica, kredita za obrazovanje, osnivanje fonda za obrazovanje odraslih.

15

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

ZNANOST I TEHNOLOGIJA

Hrvatska znanost treba doivjeti strukturne promjene kako bi u najveoj moguoj mjeri pridonosila globalnom fondu znanja, ali i drutvenom i gospodarskom napretku, stvaranju radnih mjesta, poboljanju kvalitete ivota i opim javnim dobrima u Hrvatskoj. Hrvatsku znanost i tehnologiju treba razvijati sukladno europskim ciljevima zacrtanim u programskom okviru za istraivanje i razvoj Obzor 2020. Europska unija, suoena s potrebom preobrazbe, definira prioritete koji ukljuuju izvrsnu znanost, industrijsko vodstvo i drutvene izazove vezane uz zdravlje, hranu, energiju, promet, klimu te ukljuujue, inovativno i sigurno drutvo, pri emu su u sve prioritete ukljuene drutvene i humanistike znanosti. Izvrsna znanost obuhvaa granina istraivanja, pojam koji odraava novo razumijevanje temeljnih istraivanja. S jedne se strane oznaava da su temeljna istraivanja u znanosti i tehnologiji od presudne vanosti za gospodarsku i drutvenu dobrobit, a s druge da su istraivanja na granici i preko granica razumijevanja rizini poduhvat usmjeren prema novim i posebno izazovnim podrujima, obiljeena brisanjem granica izmeu disciplina. Tehnologija se vezuje uz istraivanja: budue i nastajue tehnologije uz izvrsnu znanost, a omoguujue i industrijske tehnologije uz istraivanja za industrijsko vodstvo. U svim dokumentima, a posebice strategiji pametnog, odrivog i ukljuujueg rasta Europa 2020, pridruenim stoernim inicijativama Inovacijska unija i Digitalna agenda za Europu te programskom okviru Obzor 2020, povezuju se istraivanja i inovacije te razrauje trokut znanja izmeu obrazovanja, istraivanja i inovacija, to treba postii u svim hrvatskim stratekim dokumentima. Nacionalne prioritete i nacionalne izazove treba povezati s europskima kako bi se postigli sinergijski uinci ulaganja u znanost i tehnologiju iz nacionalnih, regionalnih i meunarodnih izvora, ukljuujui sredstva fondova EU-a u razdoblju 2014. 2020. Slabosti istraivanja i inovacija te upravljanja institucijama u sustavu visokog obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske ukazuju na nunost promjena koje treba provesti vodei se u prvom redu kriterijima kvalitete, relevantnosti i racionalnosti. Hrvatske neiskoritene razvojne pretpostavke su umreenost, suradnja i sinergija, uz jae povezivanje znanstvenog i umjetnikog djelovanja s drutvom, obrazovanjem, tehnologijom i proizvodnjom kako bi se u punoj mjeri iskoristili raspoloivi ljudski i materijalni resursi i stvarali novi, za to su potrebne promjene u obrazovanju, znanosti i gospodarstvu te promjene njihovih meusobnih odnosa. Strateki je cilj stvoriti okruje koje omoguuje i potie interakcijske i transferne mehanizme suradnje u znanosti i tehnologiji izmeu istraivake zajednice, inovativnog gospodarstva i drutvenih djelatnosti. Posebna uloga pripada humanistikim znanostima . S obzirom na ulazak Hrvatske u Europsku uniju stvorena je potreba za prezentiranjem hrvatske humanistike izvan naih granica radi
16

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

osiguravanja hrvatske prisutnosti i prepoznatljivosti u multinacionalnoj uniji. S druge strane, nije nestala potreba za neprekidnim redefiniranjem hrvatskog identiteta unutar Hrvatske. Stalno prouavanje nacionalne i svjetske kulturne batine i povijesti nunost je drutva koje svoj identitet gradi na rezultatima znanosti. Odgovornost za istraivanje i razvoj uvest e se u sva ministarstva uz djelotvornu meuresornu koordinaciju, a institucijskim e se okvirom unaprijediti strateko upravljanje, institucijsko i kompetitivno financiranje te osiguranje kvalitete. Odmah e zapoeti strukturne promjene kojima e se vea sveuilita preoblikovati u istraivaka i stvarati istraivake jezgre na manjima te restrukturirati javne institute putem ukljuivanja u sveuilita, stvaranja asocijacija instituta ili osposobljavanja za samostalno ostvarivanje misije i drutvene uloge. Strateki su cilj meunarodno kompetitivna javna sveuilita i javni znanstveni instituti koji stvaraju novu znanstvenu, drutvenu, kulturnu i gospodarsku vrijednost. Znanstvena izvrsnost osnovna je pretpostavka da bi znanje koje postoji i nastaje na javnim hrvatskim sveuilitima i znanstvenim institutima bilo konkurentno i stvaralo nove vrijednosti. Novo znanje i nove ideje, novi procesi, proizvodi i usluge te novo poduzetnitvo povezane su sastavnice istraivakog stvaralatva. Stoga e se hrvatska sveuilita razvijati kao istraivaka, prepoznatljiva po jakim istraivaima i istraivakim skupinama, utjecaju na drutvo i gospodarstvo, istraivaki usmjerenim doktorskim studijima strukturiranima u doktorske kole te studentima ukljuenim u istraivanja ve na preddiplomskoj i diplomskoj razini. Javni instituti razvijat e programe trajne istraivake djelatnosti kojima e pridonositi nacionalnoj znanstvenoj, tehnolokoj i inovacijskoj politici u skladu s vlastitom misijom i potrebama osnivaa. Njihova sveukupna uloga definirat e se u odnosu na drutvene i gospodarske potrebe, ali i u odnosu prema drugim sudionicima u sustavu, prije svega prema sveuilitima. Takve zadae sveuilita i javnih instituta zahtijevaju autonomiju u upravljanju, financiranju i istraivanju, ali neraskidivo vezanu uz odgovornost u stvaranju i prijenosu znanstvenih postignua u drutvo i gospodarstvo te interdisciplinarnost, multidisciplinarnost, transdisciplinarnost i fleksibilnost u istraivakom djelovanju. Kompetitivnim financiranjem putem znanstvenih projekata i programa Hrvatske zaklade za znanost potaknut e se jaanje i stvaranje istraivakih skupina, okupljanje i umreavanje istraivaa te financiranje novih doktoranada i poslijedoktoranada iz sredstava projekta, kao i uvoenje studenata u istraivanja. Osigurat e se vea sredstva za istraivanja iz vie izvora i omoguiti financiranje veih projekata. Ulaganja u istraivanja, kao i sustav evaluacije istraivanja zasnivat e se na tri kriterija: kvaliteti (istraivakoj izvrsnosti), relevantnosti (znaenju za Hrvatsku) i racionalnosti (organizacijskoj i trokovnoj uinkovitosti i odrivosti). Isto tako promijenit e se nain znanstvenog izbora i napredovanja sveuilinih nastavnika i istraivaa od kvantitativne prema individualnoj kvalitativnoj ocjeni. Osnivat e se doktorske kole na sveuilinoj institucijskoj razini, nacionalni doktorski studiji i meunarodni zdrueni doktorski studiji s najmanje 80 % istraivake komponente te uspostaviti poslijedoktorska izobrazba. U doktorske kole i doktorske studije ukljuit e se istraivaki resursi znanstvenih instituta. Centri izvrsnosti uspostavljat e se na nacionalnoj razini, i to u pravilu jedan centar izvrsnosti u pojedinom istraivakom podruju. Centri se nee vezivati uz jednu lokaciju, instituciju ili istraivaku skupinu, ve e okupljati i umreavati putem e-infrastrukture sve istraivae i istraivake resurse. Interakcijski mehanizam kojim se mogu ostvariti najvee promjene jest zajedniki istraivaki projekt suradnje javnih sveuilita, javnih instituta i gospodarstva ili drutvenih djelatnosti, oslonjen
17

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

na doktorski studij. Poticat e se takvi zajedniki projekti te otvoriti inovativne sheme sufinanciranja doktorskih studija za jaanje suradnje s gospodarstvom i drutvenim djelatnostima i rjeavanje aktualnih drutvenih izazova. Osnait e se mehanizmi transfera znanja, tehnologije i intelektualnog vlasnitva s javnih sveuilita i iz javnih instituta u gospodarstvo te komercijalizacije rezultata istraivanja, uz otvaranje meunarodnoj suradnji i tritu. Jaat e se mobilnost istraivaa koja ukljuuje zapoljavanje studenata po zavretku studija, kao i zapoljavanje ili privremeni boravak istraivaa s javnih sveuilita i javnih instituta u poslovnom sektoru. Potporama za zapoljavanje doktora znanosti i poduzetnikim potporama doktorima znanosti pri osnivanju inovativnih poduzea poveat e se broj doktora znanosti u gospodarstvu i drutvenim djelatnostima. Hrvatska e se opredijeliti za uspostavljanje kompetencijskih mrea koje obuhvaaju istraivanje, visoko obrazovanje te razvojna i proizvodna poduzea kako bi se unaprijedile inovacijske sposobnosti i konkurentnost hrvatskih istraivakih institucija i poslovnog sektora. Poseban je razlog za umreavanje struktura hrvatskoga gospodarstva u kojem dominiraju mikro, mala i srednja poduzea koja teko samostalno organiziraju potrebne istraivake resurse, a to negativno utjee i na njihov inovacijski kapacitet. Stoga e se klasteri konkurentnosti razvijati u smjeru kompetencijskih mrea kojima e se omoguiti uska suradnja unutar i izmeu pojedinih sektora te inovacije vie dodane vrijednosti. Povezanost znanosti, tehnologije, organizacije i marketinga s novim poslovnim modelima i poslovnom praksom ima i svoju drutvenu i humanistiku dimenziju u kojoj e se otvoriti prostor za suradnju u istraivanju, razvoju i inovacijama. Isto vrijedi za umjetnost i kreativnu industriju. Putem ekspertnih timova teit e se ukljuivanju sveuilita, veleuilita i znanstvenih instituta u procese pametne specijalizacije kojima e se resursi vezani uz znanje koncentrirati i povezivati s manjim brojem prioritetnih gospodarskih aktivnosti u kojima Hrvatska moe postati i ostati konkurentna u globalnom gospodarstvu. U tako definiranim prioritetnim podrujima Hrvatska moe ostvariti novu znanstvenu, drutvenu i gospodarsku vrijednost, ne zatvarajui pritom prostor istraivakoj znatielji i inovacijskom stvaralatvu. Jedna je od odrednica pametne specijalizacije da ju treba provoditi u dinamikom istraivakom i poduzetnikom procesu, tako da je nuno sudjelovanje visokog obrazovanja i znanosti. Europski tehnoloki prioriteti vezani uz industrijsko vodstvo usmjereni su na potporu istraivanjima i inovacijama u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, nanotehnologijama, naprednim materijalima, biotehnologiji i naprednoj proizvodnji. Hrvatska e smjernice tehnolokog razvoja i kljune omoguujue tehnologije izvesti iz europskih tehnolokih postavki i pametne specijalizacije kojom e se definirati prioritetne nacionalne gospodarske aktivnosti i s njima povezane tehnologije. Na takvoj e se osnovici smiljenije i racionalnije ukljuivati u europske projekte i suradnju. Kako novo znanje i s njim povezane inovacije nastaju samo u okruju s odgovarajuom naprednom istraivakom infrastrukturom, izgradit e se i unaprijediti nacionalna istraivaka i inovacijska infrastruktura s javnim pristupom postojeoj i novoj istraivakoj opremi, dobrima, sredstvima i informacijama, uz ukljuivanje i povezivanje s europskim istraivakim infrastrukturama te uz koritenje njihovih resursa. Istraivake i inovacijske infrastrukture, uz zajedniku e-infrastrukturu, obuhvaaju laboratorije u kojima se stvara istraivaki potencijal sposoban za ukljuivanje u nacionalne i

18

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE | saetak | 2013.

velike meunarodne kolaboracijske programe te centre izvrsnosti. Primjenjivat e se europski modeli suradnje kojima se ostvaruje zajednika i usklaena nabava i uporaba opreme. Ulaganja u istraivanje i razvoj trebaju rasti kao i povrat od njih doprinosom drutvenom i gospodarskom napretku, stvaranjem radnih mjesta i poboljanjem kvalitete ivota. Strateki je cilj EU-a podii ulaganja u istraivanje i razvoj na 3 % bruto domaeg proizvoda (BDP) do 2020. sa sadanjih 2 %, uz dvije treine sredstava za istraivanje i razvoj iz poslovnog sektora. Isto tako, rast ulaganja u istraivanje i razvoj je i hrvatski strateki cilj. Oekuju se ulaganja od 1,4 % BDP, od ega 0,7 % putem dravnog/javnog financiranja, a uvoenjem mjera za jaanje financiranja istraivanja i razvoja od strane poslovnog sektora te iz drugih nacionalnih i stranih izvora teit e se postizanju ulaganja od 2 % BDP u 2020. Javno financiranje istraivanja i razvoja pretpostavka je dugorone stabilnosti, autonomije i meunarodne kompetitivnosti hrvatske znanosti. Ulaganja e se usmjeriti ponajprije u istraivae i istraivake projekte, potom u nabavku istraivake opreme, a najmanje u izgradnju novih objekata, to e se rjeavati putem projekata u okviru fondova EU-a. Nacionalno planiranje i raspodjela proraunskih sredstava za istraivanje i razvoj provodit e se sukladno metodologiji i udjelima koje primjenjuje EU za prioritete u programskom okviru Obzor 2020. Javna poduzea, komunalna drutva i dravne institucije ulagat e u istraivanje i razvoj putem zajednikih projekata s javnim sveuilitima i javnim institutima, posebice vezano uz drutvene izazove koji se u velikoj mjeri poklapaju s njihovim djelovanjem. Lokalna e uprava i samouprava dodatno pridonijeti jaanju istraivakih, razvojnih i inovacijskih resursa, sredstvima za namjenske projekte putem javnih natjeaja. Poticajima i potporama koje su se pokazale djelotvornima u zemljama EU-a osnait e se uloga srednjih i malih poduzea u istraivanju, razvoju i inovacijama, a ouvati i jaati u velikim poduzeima. Pospjeit e se stvaranje i rast inovativnih poduzea te potaknuti suradnja i zajedniki projekti sa sveuilitima i znanstvenim institutima. Mnoge istraivake, inovacijske i poslovne aktivnosti vezane uz nove i visoke tehnologije te usluge zasnovane na znanju ne zahtijevaju velika ulaganja u dugotrajnu imovinu, ve su radno intenzivne, o emu e se voditi rauna pri unaprjeenju investicijskog okruja. Poticat e se izvanproraunska ulaganja u Hrvatsku zakladu za znanost te osnivanje i financijsko jaanje privatnih zaklada.

19