Tedvid je nauka koja se bavi izuavanjem pravilnog uenja Kurana i pravilnim izgovorom svakoga harfa.
Pravilno uenje Kurana je primio Muhammed a.s., preko meleka Dibrila koji ga ja poduio Kuranu i njegovim pravilima.
Bez pravilnog uenja Kurana dolazi u pitanje i valjanost namaza.
Dunost poznavanja pravilnog uenja Kurana se temelji na samom Kuranu i hadisu. Allah je naredio svom Poslaniku a.s.,: Ui Kuran polahko, pravilno i razgovijetno.
Pogreno uenje Kurana Muhammed a.s., je osudio rijeima: Ima mnogo uaa Kurana koji ue Kuran, a Kuran ih proklinje.
Veliki islamski uenjak, Imam Dezeri kae:Drati se tedvida pri uenju Kurana je obavezno! Ko se toga ne dri taj grijei!
Uei Kuran ovjek moe napraviti manje ili vee greke, ali treba da se trudi da ih svede na to je mogue manji nivo, a to e postii ako se dobro upozna sa tedvidskim pravilima, i ako bude uio Kuran sa muallimom.
Da bi se tedvidska pravila savladala:
a) moraju se dobro memorisati tj. znati napamet njihovu definiciju. b) uiti ih sa muallimom. c) stalno ih uvjebavati.
Uenje Kurana po tedvidu daje uenju dodatnu ljepotu istiui na taj nain njegovu nadnaravnost i u jezikom smislu.
Stajanje prilikom uenja Kurana
U Kurani Kerimu ima vie znakova koji oznaavaju da li se na nekoj rijei mora zastati i predahnuti, smije li se ili ne smije zastati, da li je bolje prijei ili zastati itd. Da bi ovo znali moramo se upoznati sa tim znakovima.
Podijeliemo ih na tri grupe:
Prva grupa: Znakovi kod kojih se staje Druga grupa: Znakovi kod kojih se moe stati, ali je bolje prijei Trea grupa: Znakovi kod koji se ne staje
3 Znakovi kod kojih se staje:
1. Kod ovog znaka se mora stati. M, mora. 5.
Na ovoj rijei moe se stati i prijei. 6. % Kod ovog znaka je bolje stati nego prijei.
Znakovi kod kojih se moe stati, ali je bolje prijei:
4. Zastajanje je dozvoljeno, ali je bolje prijei. 5. + + Ako stanemo kod prve rijei sa tri take ne stajemo kod druge, a ako nismo stali kod prve rijei stajemo kod druge.
Znakovi kod kojih se ne moe stati:
1. Kod ovog znaka se ne moe predahnuti niti je pogodno se zaustaviti. Ako nam ponestane daha staemo ali smo duni tu rije ponoviti kada nastavljamo uenje.
Ukoliko bi nam ponestalo daha, moemo zastati i na rijeima na kojima nema nikakva znaka, s tim da se moramo vratiti i tu rije ili dio ajeta ponoviti te nastaviti dalje.
U vezi stajanja prilikom uenja Kurana potrebno je znati i sljedee:
1. Ako zastanemo na rijei koja se zavrava jednim od sljedecih znakova: onda umjesto tih znakova izgovaramo sukun .
selam Kerim erd
2. Ako zastanemo na rijei koja se zavrava sa tenvinom en ili an ,onda se taj znak pretvara u izgovoru u dugo a, npr.:
4. Ako se zastane na rijei koja se zavrava bilo kojom duinom, dugo a, dugo i ili dugo u ili harf sa sukunom onda u izgovoru nee doi ni do kakvih izmjena, npr.:
jerda uhra innellezine amenu ve amilu lem jelid ve lem juled
5. Ako se zastane na rijei koja se zavrava sa slovom ili ,onda e se harf pretvoriti u dugo u, a harf , u dugo i, npr.:
illa hu ve ma hi radi
5 Pravila koja se odnose na harf NUN i tenvin
Kada se NUN sa sukunom nae ispred bilo kojeg harfa, podlijee jednom od ova etiri pravila, a to su: Idgam, Izhar, Iklab i Ihfa. Svaki tenvin sadri u sebi NUN sa sukunom, zato se ova pravila odnose i na tenvin.
1
IDGAM - UKLAPANJE HARFA NUNA ILI TENVINA
Idgam se dijeli na dvije grupe: a) idgam sa potpunim uklapanjem i b) idgam sa nepotpunim uklapanjem.
Treba zapamtiti da nema uklapanja ako se radi o jednoj rijei, npr:
Idgam uvijek ima dvije rijei od kojih se prva zavrava sa NUNOM sukunom ili tenvinom, i druga rije koja poinje sa jednim od sljedeih est harfova: Lam, Ra, Mim, Nun, Vav i Ja.
IDGAM a) POTPUNO UKLAPANJE b) NEPOTPUNO UKLAPANJE Kada se harf NUN sa sukunom ili tenvin nau ispred LAMA ili RA , oni dobijaju tedid a tenvin se u potpunosti gubi. Npr.
Kada se NUN sa sukunom ili tenvin nau ispred jednog od etiri harfa, JA , MIM , NUN , i VAV , svaki od tih harfova dobiva tedid, Nun se uklapa, ali u nosu ostaje njegov prizvuk. Npr.
6 Vjeba br. 1 Pronai u sljedeim ajetima primjere za potpuni i nepotpuni idgam. Oznai ih razliitim bojama:
7 2 IZHAR-JASNO IZGOVARANJE
NUN sa sukunom i tenvin se izgovaraju jasno i odsjeeno ispred sljedeih est harfova:
Vjeba br. 2 Pronai u sljedeim ajetima primjere za izhar.
8 3
IKLAB-PRETVORBA
Kada se NUN sa sukunom ili tenvin nau ispred harfa BA pretvaraju se u M, npr.:
U mnogim izdanjima Kurana iklab je oznaen na taj nain to je umjesto sukuna i jednog znaka tenvina stavljen mali MIM ( ).
4
IHFA-SKRIVANJE
Kada se NUN sa sukunom ili tenvin nau ispred jednog od sljedeih petnaest harfova tada podlijeu pravilu zvanom ihfa. To znai da se NUN ili tenvin izgovaraju bez uea jezika i nepca s tim da se jedan dio izgovora proputa kroz nos. Npr.:
Ihfa se u najnovijim izdanjima Kurana oznaava tako to se sukun iznad NUNa uopte ne pie, ili u sluaju tenvina crtice su malo razdvojene i pie se ovako: .
9 Vjeba br. 3 Pronai u sljedeim ajetima primjere za iklab i ihfa.
10
Pravila koja se odnose na MIM sakin
Kada harf MIM doe sa sukunom za njega se veu tri pravila, a to su: a) Jasno izgovaranje(izhar efevijj) b) Skrivanje (ihfa efevijj) c) Uklapanje (idgam mislejni)
1
IZHAR EFEVIJJ-JASNO IZGOVARANJE
Kada harf MIM doe sa sukunom ispred bilo kojeg harfa osim BA i MIM, onda se izgovara jasno i odsjeeno, bez uklapanja, npr.:
Vjeba br. 4 Pronai u sljedeim ajetima primjere za izhar efevij, ima ih jedanaest.
11 2
IHFA EFEVIJJ-SKRIVANJE
Kada doe harf MIM sa sukunom ispred harfa BA, tada se MIM izgovara kroz nos s tim da usne budu sastavljene prilikom izgovora. U nekim izdanjima Kurana ihfa efevij je oznaen tako to na harfu MIM nema sukuna, npr.:
3
IDGAM MISLEJNI- UKLAPANJE ISTIH HARFOVA
Za ovaj idgam se vee samo jedan harf, a to je harf MIM. Idgam mislejni biva kada harf MIM bude sa sukunom a poslije njega doe harf MIM, tada se uklapaju jedan u drugi te ih izgovaramo kroz nos, npr.:
Primjeujemo da u nekim izdanjima Kurana ako se radi o idgam mislejni sukun na prvom MIMU se ne pie dok drugi MIM dobiva tedid.
Vjeba br. 5
Pronai u sljedeim ajetima primjere za ihfa efevijj i idgam mislejni.
12 Izgovor rijei Allah
Rije Allah (lafzatullah) se nekad izgovara krupno, a nekad tanko. Krupno se izgovara kada prije rijei Allah doe fetha (E ili A) ili damma (U), npr.:
Prilikom krupnog izgovaranja usne namjestimo da kaemo O te izgovorimo lafzatullah.
Rije Allah se tanko izgovara kada prije nje doe kesra (I), npr.:
Prilikom tankog izgovoranja rijei Allah, usne moraju biti razvuene kako bi mogli lafzatullah tanko igovoriti.
Izgovor harfa RA
Harf Ra se izgovara krupno, a nekada tanko.
Krupno se izgovara: a) kada harf RA bude sa fethom = = ili damom , npr.:
b) kada harf RA bude sa sukunom, a prije njega harf sa fethom = = ili damom , npr.:
c) kada harf RA bude sa sukunom, a prije njega takoe harf sa sukunom, a prije toga doe harf sa fethom = = ili damom , npr.:
Ako zastanemo ili predahnemo na ovim rijeima pojavljuje se RA sa sukunom, te u ovim sluajevima ga izgovaramo krupno.
Tanko se izgovara u sljedeim sluajevima:
a) kada harf RA bude sa kesrom = == , npr.:
13 b) kada harf RA bude sa sukunom, a harf prije njega bude sa kesrom = == , npr.:
c) kada harf RA bude sa sukunom, a harf prije njega takoe sa sukunom, a prije njega harf sa kesrom = == , npr.:
d) kada harf RA bude sa sukunom, a harf prije njega harf ili harf , sa sukunom, a prije njih harf sa fethom , npr.:
Ako zastanemo na ovim rijeima pojavljuje se sukun tako da harf RA itamo tanko.
Naglaeni izgovor - kalkala
Kalkala ima svojih pet harfova. Ti harfovi su: . y _ = _ .Kad doe jedan od ovih pet harfova sa sukunom tada se izgovaraju otro tako da dotini harf odskoi pri izgovoru, npr.:
Pogledajmo u suri Felek gdje na kraju svakog ajeta imamo kalkalu jer prilikom stajanja ovi harfovi dobivaju sukun.
14 Vjeba br. 6
U sljedeoj vjebi obrati panju na sva do sada obraena pravila a posebno na izgovor rijei Allah, izgovor harfa RA i kalkalu.
15 Medd duine
Svaka duina u Kuranu se naziva medd. Dugo a, dugo i, ili dugo u. Izgovor ovih duina traje koliko normalna duina a.
Pored ovih normalnih duina imamo i dvostruko duge duine koje su u Kuranu oznaene ovim znakom . Kad god u Kuranu ugledamo ovaj znak dotinu duinu moramo dvostruko due uiti, tj. koliko traje izgovor etiri puta a.
Ako stanemo na rijeima kod kojih harf VAV ili JA budu sa sukunom, a prije njih doe fetha , tada dolazi do medda, npr,:
U ovim sluajevima JA ili VAV se izgovaraju koliko traje izgovor dva puta a.
Ako zastanemo na rijeima koje zavravaju nestalnim sukunom a prije njega doe duina, tada dolazi do medda koji traje koliko izgovor etiri puta a, npr.:
Ako stanemo na bilo kojem ajetu sure El Fatiha imamo nestalni sukun, te dolazi do dueg izgovaranja, a ako prijeemo bez zastajanja na sljedei ajet tog sukuna vie nema, a time nema ni dvostruko duge duine nego samo obina duina.
16 Vjeba br. 7
U sljedeoj vjebi obrati panju na sva do sada obraena pravila, pokuaj da svako pravilo imenuje njegovim imenom i da ga definie.
17
Saetak
r.b. Kada Nun sakin i tenvin dou na jedno od ovih harfova Primjenjuje se pravilo Izgovor Nuna ili tenvina 1 = = . = _ = _ = _ _ _ y = . _ IHFA Kroz nos 2 g g _ _ == ! IZHAR isto i odsjeeno 3 , NEPOTPUNI IDGAM Uklapaju se u navedene harfove koji dobivaju tedid 4 POTPUNI IDGAM Uklapaju se potpuno u navedene harfove koji dobivaju tedid 5 IKLAB Uklapaju se u harfa Ba i prelaze u Mim
r.b. Kada Mim sakin doe na jedno od ovih harfova Primjenjuje se pravilo Izgovor Mima sakin 1 _ IHFA EFEVIJJ Kroz nos i uklapa se u Ba 2 , IDGAM MISLEJNI Kroz nos i uklapa se u Mim 3 Bilo koji harf osim Ba i Mim IZHAR EFEVIJJ isto i odsjeeno
Rije Allah se izgovara Krupno: Kada ispred rijei Allah doe fetha ili damma Tanko: Kada ispred rijei Allah doe kesra
Harf Ra se izgovara Krupno: a)Kada harf Ra ima na sebi fethu ili dammu b)Kada harf Ra bude sakin a prije njega doe fetha ili damma Tanko: a)Kada harf Ra doe sa kesrom b)Kada harf Ra bude sakin a prije njega doe kesra
Kalkaleh Kada harfovi budu sa sukunom izgovaraju se naglaeno
Znaci za stajanje Treba stati Bolje je prijei Ne staje se % + +