PRVI TJEDAN

NAPOMENA: ISKLJUIVO ZA OSOBNU UPOTREBU

PRVI TJEDAN

1. Kada vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom

Bili Provost
Najvei od svih zakona zakon je progi'esivnog razvoja. Prema njemu, u irokom kontekstu stvari, ovjek starenjem postaje mudriji, a drutvo bolje. Christian Bovee Veliki uitelji kroz itavu povijest govore o vanosti ovjekova uma i ovladavanja mislima. Budha je rekao: Um je sve; to misli, to e i postati. Ramakrishna, omiljeni indijski mistik, to je izrazio ovim rijeima: Um ovjeka sputava, um ovjeka oslobaa... Tko vrsto uvjeren ustvrdi: 'Nisam sputan, slobodan sam', odmah se oslobaa. William James zapisao je ovo: Najvee otkrie moje generacije jest to da ovjek moe izmijeniti ivot mijenjajui stavove. A Charles Fillmore, ameriki suutemeljitelj ustanove Unity School of Christianity, ovjekov um u knjizi Rije koja otkriva opisuje ovako: Umje sjedite percepcije onoga to vidimo, ujemo i osjeamo. Tek kroz um uviamo ljepotu zemlje i neba, glazbe ili slike, zapravo, svega. To tiho tkanje misli, to stalno kretanje van-unutra posredstvom stanica i ivanih valova koje u skladnu cjelinu spaja nebrojena raspoloenja uma, to nazivamo ivotom. elite li shvatiti logiku koja poiva u temeljima izreke Kad vlada svojim umom, vlada i svojim svijetom, vano je razmotriti ono to neki vjerski uitelji i duhovni filozofi nazivaju beskrajnim umom i zakonom djelovanja uma. Neki kau da u stvarnosti zapravo postoji samo jedan Um, koji se katkada naziva i duhom, Bojim umom itd. Taj je Um ivot, inteligencija, mo i kreativnost u itavome svemiru. Pa ipak, kau da zakon djelovanja uma obuhvaa i jednu vrlo vanu manifestaciju u kojoj kao pojedinci i dalje ostajemo dijelom cjeline. Raspolaemo voljom i slobodom izbora, nismo lutke na koncu i moemo upotrijebiti mo slobodne volje. A to je polazite naeg djelovanja, onoga to govorimo, naih misli, ak i osjeaja. Za va je svakodnevni ivot vrlo vano to mislite o Bogu, o sebi, svojoj obitelji, susjedima, poznanicima, kolegama s posla, zapravo, o svemu! A prema rijeima Josepha Addisona: Jedna od najteih stvari za snaan umje gospodariti samim sobom! Nekima je teko prihvatiti pozitivan odnos prema ivotu jer im moda izgleda nerealno. Takvim e skepticima, mogue, biti teko povjerovati da oni koji razmiljaju pozitivno mogu postii gotovo sve to naume. No i uz pozitivan stav izgledi za uspjeh u bilo kojoj situaciji bit e vei potraite li praktino provediva rjeenja umjesto da dopustite negativnim mislima da ogranie donoenje odluka. Zig Zigler, strunjak za motiviranje na podruju trine prodaje, kae: Vaposao nikada nije istinski dobar ili lo ondje gdje mislite da se odvija. Dobar je ili lo upravo i iskljuivo izmeu vaih uiju! Najosnovniju komponentu uspjene prodaje opisuje kao sposobnost shvaanja i zadovoljavanja kupevih potreba, pritom objanjavajui:

PRVI TJEDAN U ivotu moe dobiti sve to eli samo ako dovoljnome broju ljudipomogneda dobiju to ele. Sposobnost sluanja drugih i prikladnog tumaenja njihovih potreba u velikoj mjeri ovisi o receptivnom mentalnom stavu. Ralph Waldo Emerson naglaavao je vanost duhovne perspektive u ovjekovu ivotu, kao i snage uma kad je rekao: Veliki su ljudi oni koji uviaju daje duhovno jae od bilo kakve materijalne sile, da svijetom vladaju misli. Mary Kay Ash, utemeljiteljica tvrtke Mary Kay Cosmetics, vjerojatno je jedan od najdojmljivijih primjera uspjeha postignutog u suvremeno doba. Od 1963. njezina se tvrtka iz skromne prodavaonice u Dallasu, u Teksasu, razvila u meunarodnu, vie milijuna dolara vrijednu korporaciju koja u prodaji zapoljava vie od dvije stotine tisua ljudi. Njezin pristup poslovnome upravljanju temelji se na zadovoljavanju potreba drugih. Uz vrsto utemeljene kranske vrijednosti koje daju znaajan doprinos njezinoj poslovnoj filozofiji, od svih zaposlenih u svojoj tvrtki, Mary Kay Ash trai i da im prioritet bude koncentriranje na zadovoljavanje potreba drugih. Prije prelaska na djelovanje, od najvee je mogue vanosti nadzirati instinkt koji namee pitanje A to ja imam od toga?. Sebinost zanemaruje kljuno naelo uspjeha - pomaganje drugima. Promatranjem i ralanjivanjem elemenata zbog kojih su uspjeni ljudi uspjeni dolazimo do jasno izraenog obrasca. Kao prvo, zadovoljavaju potrebe drugih jer su zadovoljni sobom. Potom, podinjujui svoje eventualne sebine motive viem motivu sluenja, u stanju su uspjeno ostvariti ivotne programe koje odaberu. Kao i kod uspjenih mukaraca i ena irom svijeta, na uspjeh takoer moe biti razmjeran broju osoba kojima smo pomogli u razvoju, napretku i uspjehu. Nae su misli, posve sigurno, stvari. Nastaju u umu i kroz vrijeme i prostor putuju poput valova na povrini jezera, utjeui na sve ega se dotaknu. Misli su betonski blokovi od kojih se grade naa iskustva. Svijet koji vidimo svijet je koji smo stvorili svojim mislima, jer um gradi.

Istina je disciplina asketa, cilj potrage mistika, vjera priprostih, otkupnina slabih, mjerilo pravinih, doktrina krotkih i izazov Prirode. Sve to zajedno zakon je svemira. John Hay Allison

PRVI TJEDAN

2. Kad objave nema, narod se razuzda

Izreke 29:18
Nema tog vjetra koji bi bio naklonjen onome tko ne zna kamo plovi. Michael de Montaign Jedna starodrevna izreka kae: Kad objave nema, narod se razuzda. To je jedan od naina na koje moemo rei da su svima nama, kako bismo ivjeli potpuno i zadovoljno, potrebne vizije, snovi i odreeni ciljevi. Nemamo li na umu odreeni cilj ili ne znamo li kamo elimo ii, vrlo emo vjerojatno zavriti negdje gdje nismo eljeli. Odreivanje ciljeva, zajedno sa smjernicama i uputama o tome kako do njih doi, pomae nam da dalje nastavljamo koncentrirano i s puno snage, a ivot nam je tako esto zanimljiviji, korisniji i uspjeniji. Pria o Florence Chadwick jasno nam pokazuje vanost pogleda usmjerenog prema cilju. Ona je preplivala kanal Catalina u junoj Kaliforniji i postavila nekoliko dravnih i meunarodnih rekorda. Chadwickova je potom naumila oboriti rekord u preplivavanju kanala La Manche. Onog dana koji su odredili za pokuaj, Chadwickova se nala pred velikim valovima. Meutim, kako je trenirala u Atlantskom oceanu, bila je u vrhunskoj formi i pripravna za borbu s visokim valovima. Uz loe vremenske uvjete, Chadwickova se morala suoiti i s ledenom vodom. To je ve bilo problematino, no, s druge strane, zbog naina treniranja bila je u velikoj prednosti. Bila je naviknuta na hladnu vodu, a treneri su joj premazali tijelo mau kako bi je to bolje zatitili. Usto, iz amca su je krijepili toplom juhom iz termosboce i poticali je utjenim rijeima, dok se ona borila s hladnoom i valovitim morem. Ipak, uza svo planiranje i vrhunsko treniranje, Chadwickova i njezini treneri nisu predvidjeli samo jedno: maglu. Kad se spustila gusta magla, vidljivost se smanjila na samo nekoliko metara, tako da se vie nisu vidjeli ni obzor ni udaljena obala. Chadwickova se stala bezglavo koprcati. Uz takvu vidljivost, ledeno i uzburkano more stvaralo je, inilo se sada, valove divovskih razmjera. Chadwickova je zbog velike hladnoe u rukama, nogama, stopalima i dlanovima poela osjeati greve. Dok se borila s visokim valovima, miii su upravo vritali od boli. Na koncu je zatraila da je podignu u amac i odvezu na obalu. Kasnije, kad se ugrijala i osuila, novinari su je upitali je li znala da je od svog smionog pokuaja obaranja rekorda odustala u neposrednoj blizini obale. Odgovorila je da joj to, premda su joj treneri tvrdili da je tako, uope nije bilo vano. Znate, rekla im je, vie nisam vidjela cilj. Nisam sigurna ak ni da mi je ikad vrsto postojao u glavi.

PRVI TJEDAN Kad nemamo cilja, ili kad nam je cilj zamagljen ili nevidljiv, mogue je da emo ostati i bez osjeaja svrhe i smisla. ak i kad smo se pripremili i kad smo sposobni za odreenu aktivnost, zbog loe usmjerenih napora moemo ostati bez vitalne energije. Tako emo moda velike koliine vremena, novca i drugih sredstava troiti na tranje u krug. Ne stvorimo li konkretne ciljeve koji se poklapaju s naim ivotnim ciljem i ne zadrimo li jasan i nesmetan pogled na te ciljeve, na koncu emo moda posustati i doivjeti neuspjeh. Na listu papira zapiite svoj ivotni cilj. Kad to jednom bude zapisano crno na bijelom, ve nekamo moemo stii. Malo je onih koji znaju odrediti cilj, a kamoli jo ga i zapisati. Sreu neete pronai dok cilj ne postane jasan i dostupan pogledu. Ross Byron U svojoj knjizi Kako uspjeti Brian Adams opisuje kako se Henry Ford posluio umijeem vizualizacije kako bi utemeljio ono to je preraslo u drugu najveu tvrtku za proizvodnju automobila. Ford je u sebi zamislio tip automobila koji je elio izraditi po cijeni koja e veini ljudi biti dostupna. Tako je stvorio mentalni nacrt svog automobila iz snova jo davno prije nego to je stvarni nacrt dospio na papir. Potom je zamislio kako mnotvo ljudi taj automobil kupuje i vozi. Zamisao o jeftinome automobilu (s cijenom ispod 500 amerikih dolara) njegov je svjesni um na temelju naela razuma proglasio izvedivom. Njegova podsvijest potom je to prihvatila kao zadau koju treba ostvariti. Nakon toga, bilo je jo samo pitanje vremena kad e Fordova vizija prerasti u stvarnost. Klasini savjet koji se daje igraima golfa oduvijek glasi: Ne odvajaj pogled od loptice. Svaki profesionalac zna da je praktiki nemogue udariti lopticu ako je ne gleda! Ako elite biti na lopti, vano je odluiti da elite u postojanju svijeta odigrati vanu ulogu. Kad u glavi jednom jasno odredite smisao i svrhu, istraite razne naine na koje taj cilj moete postii i vizualizirajte postupak koji smatrate najboljim. Postavite ciljeve, uinite to je potrebno kako biste ih ostvarili i u tome uivajte.

PRVI TJEDAN

3. Ljubav je dovoljno strpljiva da izdri mane koje ne moemo izlijeiti J. Jelinek

Kako se rije ljubav esto i slobodno koristi pri opisivanju niza raznovrsnih osjeaja i odnosa, esto i lako dolazi do ribune u vezi s njezinim pravim znaenjem. Dananje drutvo ljubav najee odreuje kao romantian odnos prema osobi suprotnog spola. No ljubav je mogue sagledati i u bitno irem kontekstu: kao temeljan osjeaj :bronamjernosti prema drugoj osobi, kao brigu za njezino zdravlje i dobrobit, te elju za time da joj se dogaa samo i:bro. A to se moe odnositi na nae roditelje, brau i sestre, prijatelje i sve! Kukavica nije u stanju iskazati ljubav; to je povlastica hrabrih. Mahatma Gandhi Ljubav je ideal i san, u ovakvom ili onakvom obliku izraavanja, svake ive osobe, jer su nae due zaete u Sr.-oriteljevoj Ljubavi, a u Ljubavi je i naa sudbina izraavanja. Ispunjeni smo i zadovoljni kad smo u stanju ljubavi, a bez nje nekako ispranjeni. Ljubav postaje smislom naeg postojanja kad iziemo iz nebeske maternice. Premda su o ljubavi i njezinim brojnim izrazima napisane milijarde rijei, ni jedna - ni sve zajedno - ne mogu posve opisati bit ljubavi. Katkada, kad mislimo da nekoga volimo, zapravo volimo ono za to mislimo da bi nam ta druga osoba mogla dati. To moe biti jedan od oblika uvjetne ljubavi. Ljubav na najvioj razini za uzvrat ne trai nita. Voli zbog same ljubavi. Ne zanima se time to ili koga voli, kao ni time je li ljubav uzvraena ili nije. Kao i kod sunca, njezina je radost u isijavanju vlastite prirode. Ljubav je unutarnja odlika koja vidi dobro posvuda i u svima. Ustrajava na tome da je sve dobro i odbija vidjeti bilo to osim dobroga te najee postie to da se ta odlika pojavljuje prije najistaknutije u sebi i u drugim stvarima. Ljubav se ne obazire na mane, bilo zamiljene bilo neke druge. Ljubav smatramo monom silom koja u ivotu unosi sklad i izljeuje. Prije nekoliko godina, jedan je poslovni ovjek ukazao na silnu mo bezuvjetne ljubavi u ostvarivanju uspjeha. Harry se na poslu neprestano susretao s najraznovrsnijim moguim ljudima svih oblika, veliina i nacionalnosti. Bio mu je potreban klju za komuniciranje s tim kaleidoskopom suradnika. Tako je opisao vlastitu formulu uspjeha u komuniciranju, osobito s katkada problematinim osobama. Ljubav je vie od pravde. Henry Ward Beecher Ono to ne mogu voljeti, jednostavno zanemarujem. Je li to istinsko prijateljstvo? Anais Nin

PRVI TJEDAN

Kad je pred njim bio nekakav vaan sastanak, povukao bi se u ured, zatvorio vrata i posve umirio i opustio. Svijest bi potom ispunio slikom osobe, ili osoba, s kojom treba razgovarati i sve to obdario blagoslovom potvrde ljubavi. Evo kako je ta potvrda glasila: Kad god ostanemo utjeti umjesto da uzvratimo otrim rijeima, kad god pokaemo strpljivost s tuim grekama, iskaemo jo malo ljubavi i dobrote; pripomaemo okupljanju tih odlika koje svijetu donose mir. Constance Foster Ljubav, koja je sama bit Boga, ne postoji zbog lakoe i nepostojanosti, nego zbog ukupne ovjekove vrijednosti. Ralph Waldo Emerson, Eseji o prijateljstvu, prva serija

Ja sam sredite univerzalne ljubavi koje zrai i u stanju je privui moju dobrotu i zraiti dobrotu prema drugima, osobito prema (i tu bi izgovorio klijentovo ime). Takav njegov postupak stvorio je veliku energetsku silu s kojom bi se uskladili i on i klijent. Primijetio je da pritom nije dovoljno tek verbalizirati rijei. Vano je osjetiti to to govorite; osjetiti snagu univerzalne, bezuvjetne ljubavi kako pulsira kroz vas i vae rijei sa srcem, umom, duom i snagom. Spoznajte i priznajte tu velianstvenu unutarnju boanstvenost i via e razina vaeg bia poput cvijeta koji otvara reagirati na vae interese, elje, panju, zahvalnost i ljubav. Ljubav izraena na takav nain moe nadii brojne prepreke. Svaki atom u svemiru reagira i pokazuje najskrivenije tajne bezuvjetnoj ljubavi. George Washington Carver u Sjedinjenim je Dravama od neuglednog kikirikija ljubavlju stvorio vie milijuna vrijednu djelatnost! Iz jednog od ranih kranskih rukopisa potjee ovo -nelijepo upozorenje: Tako ne moe preivjeti ni ono to nema temelje u ljubavi, \ Jer sama se ljubav ne umanjuje, nego zrai svojim svjetlom; Dokida razdor, ublaava plamen mrnje, iznova uspostavlja mir u svijetu i okuplja razdvojene, Ispravlja nepravdu, pomae svima i ne vrijea nikoga; I tko tako trai njezinu pomo, nee se bojati nikakvog budueg zla, Nego e pronai sigurnost i stei vjeni mir. U meuljudskim odnosima katkada zaboravljamo da se istinska ljubav daje slobodno i bez ikakvih oekivanja i obveza. Ljubav je nae osobno zeleno svjetlo! Ljubav je stvarna! Ljubav je njeno, a ipak jedno od najjaih orua ja su vam na raspolaganju. Dopustite ljubavi neka unese strpljivost u svaku situaciju.

Nacrtao je krug kojem sam ostao s vanjske strane -Heretik, buntovnik, neto ime se treba razmetati. No ljubav i ja bili smo dovoljno jaki da pobijedimo; Nacrtali smo krug u kojem se naao i on. Edward Markham, Nadmudreni, iz zbirke Cipele sree i druge pjesme

PRVI TJEDAN

4. Na svijetu je vie mogunosti nego to ih ovjek moe zamisliti Anonimna

Najljepa i najdublja emocija koju uope moemo iskusiti osjeaj je mistinoga. Rije je o sijau cjelokupne istinske znanosti. Onaj kome je taj osjeaj stran i tko se vie ne moe uditi i zastati ushien i obuzet strahopotovanjem, praktiki je mrtav. Od roenja nas ue da razmiljamo u kontekstu ogranienja, granica i ograda. Ogradama su okruena naa imanja, ogranienja nas usporavaju pri vonji automobilom, a neki govore ak i kako naa strpljivost ima granice! Dokazano je, meutim, da se sva ogranienja mijenjaju s napretkom ovjeanstva. Kraj svijeta udaljavao se a na koncu su ga posve dokinuli Kolumbo i ostali istraivai. Astronomi su potisnuli raniji stav o nebeskome svodu koji pokriva zemlju i podarili nam spoznaje o galaksijama udaljenima milijune svjetlosnih godina. Gerontolozi nas uvjeravaju da e u bliskoj budunosti ivotni vijek od stotinu godina biti i te kako mogu. I doista, proslave stotog roendana u posljednje su vrijeme sve uestalije! Sportski se rekordi obaraju tolikom brzinom da se ovjek poinje pitati ima li uope jo kakvih ogranienja! Dogaa se toliko toga to odmie granice onoga to je jo dosada izgledalo ogranieno. Osobama roenima u ovome stoljeu moda e biti teko i zamisliti malenu koliinu znanja i ogranienu sliku svemira koji su prevladavali kad su pisani sveti tekstovi glavnih svjetskih religija. A ta misao namee nam pitanje: je li svetim spisima potrebna nova interpretacija kako bi se prilagodili proirenoj slici o svemiru? Teilhard de Chardin predloio je stvaranje nove teologije koja bi obuhvatila i suvremena znanstvena otkria neizmjemosti svemira, koja proima na uobiajeni nain gledanja na stvari trakom Univerzalizma i progresivnog trajanja vremena koje... uvodi... zamisao o moguem neogranienom Futurizmu Napretka. Zbog ta dva koncepta, univerzalizma i futurizma, Teilhard je drao kako sada raspolaemo viim i organskijim razumijevanjem kozmosa, koje moe posluiti kao temelj za nove duhovne spoznaje. Znati da ono to nam je nedokuivo uistinu postoji, prikazujui se kao najvii red mudrosti i najsvjetlija ljepota koju nae otupjele sposobnosti mogu spoznati samo u najprimitivnijem obliku ta spoznaja, taj osjeaj u samome je sreditu istinske religioznosti. Albert Einstein

PRVI TJEDAN Doktor Richard Maurice Bucke u svojoj knjizi Kozmika svijest pie: Neposredna je budunost ljudskoga roda neopisivo svijetla i ispunjena nadom. U dodiim sa strujanjem kozmike svijesti sve danas poznate i postojee religije jednostavno e se istopiti. Ljudska e dua doivjeti revolucionarne promjene. Religija e apsolutno dominirati itavom vrstom... Dokazi o besmrtnosti ivjet e u svakom srcu kao vid u svakom oku. Sumnjati u Boga i vjeni ivot bit e nemogue kao to je danas nemogue sumnjati u postojanje; dokazi za sve to bit e jednaki... Svaka e dua sebe osjeati i za sebe znati daje besmrtna. Osjeat e i znati daje itav svemir, sa svom dobrotom i svom ljepotom, stvoren za nju i da joj zauvijek pripada. ivot je svijest! Ako smo u ivotu svjesni ogranienja, tako e nam i biti: ivjet emo s ogranienjima. Ako, poput ovog pjesnika vjerujemo da: Nikakva sputana Utica nee nam umanjiti mo, ve je na itav bezgranini svemir, tada moemo sve vrijeme ivjeti bez ogranienja. Na svijetu nema mjesta koje bi bilo posve prazno, bez tvari ili bez energije. Kamo god pogledali, vidimo odreeni oblik ivota, razvoja, vitalnosti. Sve oko nas materija je od koje gradimo i stvaramo. George Santayana nudi vrlo zanimljiv pogled: Svemir je, koliko smo u stanju utvrditi, udesan i neizmjeran stroj... Dramatiziramo li njegov ivot i zamislimo duh, ostat emo ispunjeni udom, uasnutou i zabavljenou, koliko je taj duh velianstven. Udaljimo li se od fizikog svijeta i zagledamo li se u vlastiti um, traei prazan prostor, mogue je da emo ubrzo uvidjeti kako je um stalno aktivan - prepun zamisli i misli. ak su i veliki mistici stoljeima uili da umiriti um znai jednostavno uvidjeti nevidljivu snagu i aktivnost neusporedivo veu od nas samih. A to nam govori o velikoj istini jo jednog ivotnog zakona: U svemiru nema granica. Pogledajte oko sebe, to mnotvo ovjejom rukom stvorenih predmeta. A sada pogledajte dalje od tih stvari i pred sobom ugledajte neizmjerne koliine izvora i sredstava od kojih su ti predmeti stvoreni - a najvei od tih izvora jest um. Na je 121 ispunjen idejama i mislima koje nam pokazuju kako izgraditi ili stvoriti stvari koje u mati moemo zamisliti.

ivimo u svijetu promjena koje su najdublje upravo u znanosti. I doista, kolski udbenik u koji se nekoliko godina ne unose promjene, u pojedinim je podrujima praktiki beskoristan, dok laboratorij s deset godina starom opremom danas izgleda poput kakvog muzeja. No veina e vam znanstvenika odmah istaknuti da su neke stvari u znanosti puno postojanije periodiki sustav elemenata, zakoni termodinamike, relativnost, genetski kod, bioloka evolucija te da neprestano i stalnim tempom postavljamo temelje nepromjenjivih injenica na kojima se poinje pojavljivati potpunija slika fizike stvarnosti... Postalo je oito da vie ne moemo govoriti o znanstvenim konceptima, pa ak ni o mehanizmima, kao daje rije o doslovnim opisima objektivne stvarnosti. John M. Templeton i Robert Herrmann: Je li Bog jedina stvarnost ?

PRVI TJEDAN

5. Kako elite da ljudi ine vama, tako inite i vi njima

Zlatno pravilo Matej 7:12 i Luka 6:31
Kad biste znali da postoji jedna posve odreena stvar koju biste mogli uiniti, a koja bi vam donijela sreu, sigurnost, hrabrost, uspjeh i zadovoljstvo, biste li to i uinili? ujem li oduevljeno Da!? Upravo je takvo pomagalo svima dostupno i to odmah sada, istoga trena. Zlatno pravilo pomoi e vam da to postignete, budete li ga provodili. Isus je na vlastiti nain izrazio Zlatno pravilo, a ono na razliite naine postoji u svim najvanijim religijama. Na sline zamisli o ponaanju nailazimo i u knjievnosti hinduizma, budizma, islama, te djelima Aristotela, Platona i Seneke. U idovskoj knjievnosti na raznim se mjestima pojavljuje negativan oblik Zlatnog pravila: Ono to mrzi, ne ini nikome. Rijei kojima je Isus izrazio Zlatno pravilo zapisane su u Mateju 7:12 i Luki 6:31. U pet razliitih prijevoda Novog zavjeta, Zlatno je pravilo izraeno ovako: 1.Verzija kralja Jakova: I kako eli da drugi ini tebi, ti njemu tako isto ini. I tako sve to bi elio da drugi ine tebi, jednako tako ini njima; jer to je zakon i proroci. 2.Revidirana standardna verzija: I kako eli da drugi rade tebi, ti tako radi njima. I to god bi elio da drugi ine tebi, ti tako ini njima, jer to je zakon i proroci. 3.Nova engleska Biblija: Prema drugima se odnosi onako kako bi htio da se drugi odnose prema tebi. Prema drugima uvijek budi onakav kakav bi htio da oni budu prema tebi: to je Zakon i tako stoji u Prorocima. 4.Phillipsova suvremena engleska verzija: Prema drugima postupaj tono onako kako bi htio da oni postupaju prema tebi. Prema drugima budi tono onakav kakav bi htio da oni budu prema tebi - to je znaenje Zakona i Proroka. 5.Jeruzalemska Biblija: Prema drugima se odnosi onako kako bi htio da se drugi odnose prema tebi. Stoga se prema drugima uvijek odnosi onako kako bi htio da se oni odnose prema tebi: to je znaenje Zakona i Proroka. Razmislite naas o ovjeku, Isusu, kome se te rijei pripisuju. Isus je poeo raditi kao tesar. Znao je koliko je vaan kvalitetan alat. Kasnije, kad je poeo pouavati ivotna naela, rijeima se koristio kao sredstvima za prenoenje zamisli. Tako je na vrlo uvjerljiv nain iznio da obina logika, zdrav razum, nalau da se prema drugima trebamo odnositi onako kako bismo eljeli da se oni odnose prema nama. Ne elite li da vas varaju, nemojte varati! Ne elite li da vam lau, nemojte lagati! Kad se prema drugima odnosite pravedno, osjeate se dobro; i oni se tada osjeaju dobro i na taj nain izbjegavamo puno obmana i prijevara. Za izgradnju dobre graevine potreban vam je dobar materijal. Posve je sigurno da za podizanje kue ne biste upotrijebili truli komad drva. Upotrijebite li drvo iskrivljeno od dugotrajnog stajanja, temelj moda nee biti siguran, a zidovi vae kue moda nee biti okomiti. Tada bi se moglo rei da vaoj kui nedostaje strukturalne vrstoe. Jednako tako, kao graditelju vlastitog ivota, potrebni su vam pozitivni stavovi kako biste stvorili svoju ivotnu kuu. Ponaate li se tako da druge 10

PRVI TJEDAN zlostavljate, moda ete i sami postati rtvom zlostavljanja. ivot vam moda nee dobro funkcionirati, a drugi moda nee imati povjerenja u vae potenje i moralnu dosljednost. Dobrota, brinost i obzirnost esto se oznauju kao l ubav na djelu. Svaki dan svakome nudi mnotvo prigoda za neku malu ljubaznost prema drugima, za brinost i obzirnost, razumijevanje i pruanje potpore. Pa ipak, mnogi su ljudi prezaposleni, izmueni i katkada zabrinuti ka razne situacije u svome ivotu te ne uviaju divne prigode za davanje ljubavi na djelu. Jurite li od jedne do druge stvari, moda s jednog sastanka na drugi, tako da ne uoavate kako je drugima ili to se dogaa u njihovu ivotu? Ponite ostvarivati pozitivnu promjenu nabolje prebacujui svijest sa samog sebe, na druge. Osobi kojoj las dodirnete ivot svakako e dobro doi va dar ljubaznosti. Netko iz vaeg svijeta zasigurno e vam biti zahvalan na iskrenoj brinosti. A itav svijet treba nau njenost i potporu. Zlatno pravilo nudi obrazac, ili plan, moemo itati, pridravati ga se i dograivati ga kako 10 u ivot uveli mnotvo raznih pozitivnih stvari i podijelili ih s drugima. Moemo krenuti u smjeru ostvarivanja svojih elja i, esto, obogaivanja ivota osoba sebe. Prema drugima se odnositi onako kako biste eljeli da se oni odnose prema vama, plan je koji udesno funkcionira iz svih kutova, sa svih strana i prema svima na se odnosi. Oni koji su orijentirani na dobivanje obino ne dobivaju sreu; sreu dobivaju oni koji daju. Jednostavno drugome dajete dio sebe - in koji je posljedica panje, zamisao koja pomae, rije zahvalnosti, pomo u potekoama, osjeaj razumijevanja, prijedlog u pravi as. Uzimate neto iz svog uma, uljepano dobrotom iz vaeg srca i to postavljate u sugovornikov um i srce. Charles H. Burr U tom Zlatnom pravilu zasigurno se nalazi neto silno uspjeno, jer se njegove postavke, mogue uz malo drukiji odabir rijei, nalaze u svim najveim svjetskim religijama i smatraju se jednim od temeljnih duhovnih naela ivota. Promotrimo naas Zlatno pravilo u raznim prijevodima i parafrazama: Brahmanizam: Ovo je saetak dunosti: ne ini drugome to bi tebi bilo bolno. Budizam: Ne povrjeuj druge onako kako bi tebi bilo bolno. Kranstvo: Prema drugima se odnosi onako kako bi elio ili se oni odnose prema tebi. Konfucijanizam: Ne ini drugima to ne bi elio da drugi ine tebi. Hinduizam: Istinska je uloga ivota uvati i tuim stvarima initi ono to im ine oni sami. Islam: Nitko od vas nije vjernik dok za brata ne poeli ono to eli sebi. Judaizam: to god kodi tebi, ne ini drugome. To je itav zakon, a ostalo su tek primjeri i objanjenja. Perzijska: ini onako kako eli da ti ine. Taoizam: Susjedov dobitak smatraj svojim dobitkom, a susjedov gubitak i svojim gubitkom.

11

PRVI TJEDAN

Podvueno!
1. Postoje univerzalna naela, ili ivotni zakoni, koji rezultiraju korisnim i zadovoljnim ivotom. Napredak se velikim dijelom sastoji od uenja naina na koje je mogue primijeniti zakone i istine koji postoje oduvijek. - Jim Allen May 2. ivotni zakoni djeluju u cilju postizanja najvie dobrobiti sviju. 3. Zakon prema kojem sve funkcionira glasi: kako unutra, tako i vani! 4. Kad utvrdite ciljeve i postavite smjernice kojima se do njih dolazi, poet ete ivjeti zanimljivije, korisnije i uspjenije. 5. Svaki napor koji uloimo na pozitivan nain moe nas pribliiti postizanju velikih podviga. 6. Mali pokuaji mogu dovesti do velikih postignua. 7. ivot je razvojni postupak, slian onome to doivljavamo u koli. 8. ivot je svijest! Imamo mogunost slobodnog izraavanja volje i izbora. 9. Sve nam je na raspolaganju kako bismo zadovoljili potrebe i, svijet zapravo nema granica. 10. Zlatno je pravilo obrazac, ili plan, koji moete itati, prouavati i pridravati ga se kako biste izgradili vrstu ivotnu kuu.

Zakon u praktinoj primjeni!

ivot ete najbolje promijeniti budete li iz dana u dan mijenjali nain na koji razmiljate, osjeate, govorite i djelujete. Gorljiva predanost naelu po kojem iz sebe i svog svijeta izvlaite samo najbolje moe poluiti konkretne rezultate. Osvrnite se na pet zakona koje ste prouili ovaj tjedan. Tako moete poeti razmiljati i o svome ivotu -razmislite o osobama i aktivnostima koje vam ispunjavaju dane, razmislite o smjeru kojim se va ivot razvija. Jeste li zadovoljni smjerom u kojem se kreete? Ili biste eljeli stvoriti nov plan putovanja? Ponite uoavati kako svaka osoba i situacija s kojom se suoite moe pridonijeti vaem napredovanju prema transformaciji. Osobe u vaem ivotu tlo su u kojem ste ukorijenjeni. Zastanite na trenutak i razmislite o osobama koje su vam najbliskije. Zapiite njihova imena u dnevnik i kod svakog imena upiite odliku koja vama i vaim ciljevima slui kao pomagalo u usmjeravanju. Kad je rije o ciljevima, koje su to stvari koje biste eljeli postii? Sjetite se kako smo govorili o vanosti postavljanja ciljeva i smjernica koje e vam pomoi da postignete eljene rezultate? Sastavite popis konkretnih ciljeva koje biste eljeli postii u sljedeih mjesec dana. Prije nego to ponete pisati jo nekoliko trenutaka u miru razmislite o tome. Svaki od dnevnih eseja u ovoj knjizi moe vam zamislima i praktinim primjenama pomoi da se pribliite ciljevima.

12