Analiza eseja Usporedba romana Ana

Karenjina i Gospoda Bovary prema

predloenim ulomcima
Zadatak za pisanje eseja sastoji se od dva ulomka iz
romana i osam smjernica. Odgovoreno je na svih
osam smjernica.Na smjernice se nije odgovaralo po
redu kako su napisane, nego je napravljen plan eseja i
odgovarano je tako da su smjernice meusobno
povezane.
Sada polako vrlo paljivo proitajte analizu i
usporedite je s usporedno!ra"lambenim esejom#
uvod
$ %rva reenica uvodnog odlomka odmah izrie temu
&slinost'.
(. )ruga reenica pro"iruje prvu smje"tanjem pisaca i
njihovih djela u knjievnopovijesni kontekst te je
nadopunjavao
*. +re,a reenica nadopunjava drugu.
-. .etvrta reenica daje zakljuak i radi poveznicu sa
sljede,im odlomkom &koristi se rije romana).
Razrada odlomka
/. %rva reenica otvara temu odlomka i povezuje se s
prethodnim uporabom kljune rijei &koristi se rije
roman).
(. )ruga reenica nadopunjava i obja"njava prvu.
*. +re,a reenica navodi primjer i dokazuje drugu.
-. .etvrta reenica komentira citat.
0. %eta reenica zakljuuje i radi poveznicu prema
sljede,em odlomku &koristi se rije Tolstojevom).
Razrada druo odlomka
/. %rva reenica otvara temu odlomka i radi
poveznicu s prethodnim odlomkom &koristi se rije
Tolstoj).
(. )ruga reenica obja"njava prvu i donosi primjer
&citat'.
*. +re,a reenica komentira citat i daje zakljuak.
1adi se poveznica za povezivanje sa sljede,im
odlomkom &koristi se izraz Anino razmi!ijanje).
Razrada tre"e odlomka
/. %rva reenica otvara temu i uz pomo, kljune rijei
povezuje se s prethodnim odlomkom &koristi se izraz
Ana svoje razmi!ijanje) .
(. )ruga je reenica nadopunjava i donosi primjer
&citat'.
*. +re,a reenica komentira citat,
-. .etvrta reenica daje zakljuak i radi poveznicu
prema sljede,em odlomku &koristi se rije
karakterizacija).
Razrada #etvrto odlomka
/. %rva reenica odreuje temu odlomka i radi
poveznicu s prethodnim odlomkom &koristi se rije
karakterizaciji).
(. )ruga reenica nadopunjava prvu.
*. +re,a reenica obja"njava prvu i drugu.
-. .etvrta reenica daje zakljuak i razvija kljunu
rije kao poveznicu &koristi se rije misli).
Razrada $zadnji odlomak)
/. %rva reenica otvara temu odlomka i razvija
poveznicu s prethodnim odlomkom &koristi se rije
misli).
(. )ruga reenica nadopunjava prvu i radi usporedbu.
*. +re,a reenica obrazlae prvu i drugu.
-. .etvrta reenica zakljuuje i razvija poveznicu sa
sljede,im odlomkom &koristi se rije sli#nosti).
%aklju#ni odl#omak
/. %rva reenica odmah govori da se radi o
zakljunom odlomku i povezuje se s prethodnim i s
uvodnim odlomkom
&koristi se rije sli#nosti).
(. )ruga reenica obja"njava prvu.
*. +re,a reenica nadopunjava drugu.
-. .etvrta reenica zakljuuje temu eseja. va
0. %eta reenica sugerira ocjenjivau va"e poznavanje
drugih vanih pisaca europskog realizma.
%roitajte sada paljivo ovaj esej napisan na temelju
predlo"ka i smjernica te uoite njegovu strukturu.
Usporedba romana Ana Karenjina i
Gospoda Bovary prema predloenim
ulomcima
2ako biste uvidjeli strukturu eseja, na lijevoj se
stranici nalazi napisani esej te oznake za pojedini
odlomak, a na desnoj se stranici nalazi detaljna
analiza. Oznake odlomaka s lijeve strane eseja ne
pripadaju eseju, nego slue tome da biste mogli lak"e
usporeivati, analizirati i uiti kako treba pisati esej.
+akve oznake nipo"to nemojte stavljati u esej koji
,ete sami pisati,
nego je dovoljno da prvu reenicu svakog odlomka
uvue te za otprilike / centimetar#
3vodni odlomak
Roman Ana Karenjina rusko pisca &ava
'ikolajevi#a Tolstoja i Gospoda Bovary (rancusko
autora Gustavea )lauberta po mnoo #emu su sli#ni.
*sim !to oba pripadaju razdoblju realizma+ sli#ni su
prema pripovjeda#kim te,nikama i karakterizaciji
lavni, likova. -elika je sli#nost postinuta i u
trai#nom zavr!etku na#inom na koji su Ana i .mma
uspostavile svoje &jubavne i bra#ne odnose.
Usporednom analizom romana uputit "u na nji,ovu
spomenutu sli#nost+ ali i
na razlike koje su vidljive s obzirom na pripovjeda#ke
te,nike u navedenim ulomcima.
/rvi razradbeni odlomak
)laubertov je roman napisan u tre"em licu+ ali
)laubert zapravo ovori u .mino ime. Tako je
stvoren osje"aj da se radi o unutra!njem monolou+
jedino !to nedostaju izrazi poput 0.ma bi pomislila0
koji na njea izravno ukazuju. /rimjer takvo
unutra!nje monoloa je pitanje koje )laubert
postavlja u .mino ime1 0/a za koa je ona ostala
po!tena ena20.
*vdje sepoistovje"uju .mine misli i ono !to je
izre#eno u romanu. 3akle+ )&aubert razvija
unutra!nji monolo na poseban na#in+ !to je sli#no+
ali i razli#ito neo u Tolstojeuom romanu.
3rui razradbeni odlomak
'aime+ Tolstoj izravno iznosi Anine misli+ ali
spozicije sveznaju"e pripovjeda#a koji predstavlja
samo Tolstoja. -rlo detaljno opisuje Anine misli i
osje"aje te koristi te,niku unutra!nje monoloa za
!to je dovoljno navesti primjer1 04islio je da me
poznaje. A on me poznaje isto tako malo kao !to me
bilo tko drui na svijetu poznaje. 'i sama seja ne
poznajem.
/oznajem svoje epitete+ kako vele )rancuzi. .no+ oni
bi onoa prljavo sladoleda .... 0 U ovome citatu
osim !toje vidljivo Anino razmi!ljanje predstavljeno
kao unutra!nji monolo+ ali u zadnjoj je re#enici
vidljiva jo! i te,nika struje svijesti.
Tre"i razradbeni odlomak
Ana svoje razmi!ljanje o tome pozna li ona sebe
temelji na asocijaciji na nepoznato ospodina. S
razmi!ljanja o tome poznanstvu u trenutku misli
prebacuje na sladoled i djecu okupljenu oko
sladoledara1 0 ... .no+ oni bi onoa prljavo
sladoleda. To oni pouzdano znadu 5 mislila je
ledaju"i dvojicu dje#aka koji su bili zaustavili
sladoledara !to je skidao s lave ka#icu i brisao
krajem ru#nika znojno lice. 0 'a taj na#in Tolstoj
koristi unutra!nji monolo i struju svijesti kao
pripovjedne te,nike #ea u ulomku iz Gospode
Bovary nema. *vakve pripovjeda#ke te,nike slue
kako bi razvile karakterizaciju likova.
6etvrti razradbeni odlomak
Tolstoj i )laubert temelje likove Ane i .me na
psi,olo!koj karakterizaciji. )&aubert je napisao prvi
roman svjetske knjievnosti koji se temelji na tome
postupku+ no i Tolstoj+ unato# tome !to nije prvi+
psi,olo!ku karakterizaciju !iroko koristi. /si,olo!ka
karakterizacija je takav knjievni postupak kojim
seprikazuje unutarnji ivot lika !to oba pisca puno
koriste. *bojica opisuju nji,ove osje"aje
izubljenosti+ ljutnju i nezadovoljstvo vlastitim
ivotom+ a napose nji,ove misli u smislu odnosa
prema druim ljudima.
/eti razradbeni odlomak
U navedenom je ulomku Ana &juta na Kiti i u svojim
se mislima s njom suada+ prebacuje joj i raspravlja.
.ma isto tako u navedenom ulomku prebacuje
7,arlesu !to je ne razumije. 8matra da je on kriv za
njezinu nesre"u+ ba! kao !to i Ana razmi!lja da je Kiti
kriva za njezinu trenutnu nesre"u. %bo toa se na
kraju oba ulomka razvija snaan osje"aj pesimizma i
beznada+ a o sli#nosti karaktera se moe zaklju#iti
upravo iz nji,ove srditosti i ljutnje prema onima s
kojima su bliski.
%aklju#ni odlomak
'a kraju se moe zaklju#iti da u romanima Ana
Karenjina i Gospoda Bouary postoje mnoe sli#nosti.
/isci sli#no koriste pripovjeda#ke te,nike+ napose
unutra!nji monolo. *bojica opise likova temelje na
psi,olo!ko9 karakterizaciji i ovore o tome kako
nji,ovi lavni junaci doivljavaju svijet kao osje"aj
nepravde+ licemjerja i nemo"i. 'a kraju+ oba pisca
pretvaraju teinu i rune aspekte ivota u lijepe
aspekte knjievnosti. 'jima se mou jo! pridruiti
pisci poput 3ostojevsko i 8t,endala kako bi se taj
osje"aj ljepote jo! moao upotpuniti.
rijei.'
4maju li svi odlomci jednak broj reenica5
Za"to tre,i odlomak ima samo tri reenice5
2oje su misli izreene na kraju eseja i kako se te misli
uklapaju u temu5
Vjeba 5.
Napiite usporedno-ralambeni esej na
temelju ulomaka iz romana Otac Goriot
Honorea de Balzaca i U registraturi Ante
Koai!a
%red vama su ulomci iz romana *tac Goriot 6. de
7alzaca i U reistraturi 8. 2ovai,a. %ozorno ih
proitajte, a zatim proitajte i smjernice navedene za
pisanje "kolskog eseja ispod tekstova. 1edoslijed
smjernica ne obavezuje vas u va"em oblikovanju
eseja.
Svoj "kolski esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu
&uvod, razradba, zakljuak'. 9oete se posluiti
listovima za koncept, a zatim svoj "kolski esej uredno
prepi"ite na listove za istopis.
%azite da va" esej bude pravopisno i gramatiki toan.
:kolski esej treba imati tono odreeni broj rijei, "to
ovisi pi"ete li esej na osnovnoj ili vi"oj razini.
Na osnovnoj razini esej mora imati od *0; do 0;;
rijei, a na vi"oj od -;; do <;; rijei.
Ante Koai!" U registraturi
8voje dane proboravlja, u druinskoj sobi s rodakom
:uri"em. 4oj dobrotvor nije nikada pitao za me.
8tado, polaziti !kole+ ali nisam bio svjestan jesam li
dobar u#enik ili ne. U#itelji bija,u prema meni ,ladni
i nekako surovi+ dok su radske moje druove teto!ili
i.ladili. Kumordinar+ jedini moj uzojitelj+ niti je
pazio+ niti je pitao da li ja u#im i !to u#im ... -aljalo
mi sve ku"ne poslove obavljati ili mjesto njea+ ili mu
pomaati. 6istio sam cipele+ urediuao druinsku
sobu+ prao tanjure+ pro#etkavao odijela+ nosio vodu
itd 'apose imao sam kumordinara dvoriti+ te mu
ujutro izla#ati cipele+ pripremiti punu uedricu za
pranje+ udesiti postelju+ #e!ljati i mazati lavu+ a tu bi
me #esto ispljuskao da me sve zubi cuokotabu. 6esto
sam zanemario po"i u !kolu+ a mnoo puta izakasni,.
%aman sepotui, rodaku juri"u. 5 ;ta2 &ari 5jari<
U#eni, ljudi i velike ospodeje dosta+ ali valjani, i
po!teni, sluu je malo< 5 odvra"a!e on. Kako prvoa
dana moa dolaska u veliki rad+ tako i poslije
konakova, na tvrdoj klupi. 8vake
nedjelje sastaja!e se raskala!ena druina+ mu!ko i
ensko+ kao one prve no"i+ i tu sam slu!ao
najbestidnije pripovijetke i ledao krupnu i re!nu
ljubav izopa#eni, stvorova.
Honore de Balzac" Otac Goriot
Tisu"u petsto (ranaka i odijela po volji< U tom
trenutku siroma!ni je junjak zaboravio sve svoje
dvojbe te si!ao na doru#ak s onim neodredivim
izrazom !to a mladom u #ovjeku daje posjedovanje
bilo kakvo iznosa. U trenutku kad novac sklizne u
dep studentu+ u njemu nastaje #udesan stup o koji se
moe osloniti. =oda siurnije+ osje"a da ima oslonac+
poled mu je pun+ izravan+ pokreti iva,ni> dan prije
bio je ponizan i stidljiv+ primao bi udarce> danas bi
moao zadati udarac i predsjedniku vlade. U njemu
se odvija,u ne#uvene promjene1 eli sve i moe sve+
udi za ovim i onim+ veseoje+ dareljiv+ srda#an.
Ukratko+ neko" je bio ptica bez krila+ a sad otkriva
svoj raspon. 8tudent bez novca rabi tra#ak
zadovoljstva kao !to pas otima kost usred tisu"u
poibelji+ pa je lomi+ si!ejoj sr i dalje tr#i> no mladi
#ovjek koji prevr"e u depu nekoliko nestali,
zlatnika+ nasladuje se svojim uicima+podobna i,
ra!#lanjuje+ predaje im se+ ljulja se na nebu+ vi!e ne
zna !to zna#i rije# bijeda. 7ijeli je /ariz njeov. 3ob
u kojoj sve
sja+ sve svjetluca i plamsa< dob veselesnae iz koje
jo! nitko ne izvla#i korist+ ni mu!karac ni ena< dob
duova i silni, stra,ova koji udeseterostru#uju svako
zadovoljstvo< Tko nije ivio na lijevoj obali 8eine+
izmedu ulice 8aint5jac?ues i ulice 8aints5/eres+ ni!ta
ne zna o ivotu< 0A,< kad bi ene /ariza znale+ ce
razmi!ljao je Rastinac prodiru#i ku,ane kru!ke+
komad za nov#i"+ !to i, je posluivala ospoda
-au?uer+ 0do!le bi ovamo i uivale u ljubavi. 0
on
#mjernice
! Smjestite pisce i njihova djela u knjievnopovijesno
razdoblje.
! 3 oba se ulomka glavne junake prikazuje u prostoru
gdje ive. =dje ivi 4vica, a gdje 1astignac5
! 2akav je pripovjeda u ulomku iz romana U
reistraturi+ a kakav u ulomku iz romana *tac Goriot2
! Na osnovi ega se moe zakljuiti da u navedenim
ulomcima prevladava socijalna karakterizacija5
Objasni na koji nain
novac utjee na razmi"ljanja glavnih junaka.
! 4vica i 1astignac se u navedenim ulomcima osje,aju
posve razliito s obzirom na ivot u gradu. 2ako se
osje,a 4vica, a kako 1astignac5 2ako se svaki od njih
uklopio u gradski ivot5
! 2akav je stav glavnih likova prema tjelesnoj
ljubavi5
! Objasni slinosti i razlike pripovjedakih tehnika u
oba ulomka.
>jeba *.
Napiite raspravljaki esej na temelju ulomka i romana !loin i kana "# $#
%ostojevskog
%red vama je ulomak iz romana Zloin i kazna ?. 9. )ostojevskog. %ozorno ga proitajte, a zatim proitajte i smjernice
navedene za pisanje "kolskog eseja ispod tekstova. 1edoslijed smjernica ne obavezuje vas u va"em oblikovanju eseja.
Svoj "kolski esej oblikujte kao zaokruen u cjelinu &uvod, razradba, zakljuak'. 9oete se posluiti listovima za koncept, a
zatim svoj "kolski esej uredno prepi"ite na listove za istopis.
%azite da va" esej bude pravopisno i gramatiki toan.
:kolski esej treba imati tono odreeni broj rijei, "to ovisi pi"ete li esej na osnovnoj ili vi"oj razini.
Na osnovnoj razini esej mora imati od *0; do 0;; rijei, a na vi"oj od -;; do <;; rijei.
$lomak
%$lomak je preuzet iz romana !loin i kana &. '. (ostojesko)*
$Raskoijnikov dolazi na in(ormativni razovor u policiju te inspektoru /or(iriju arumentira stavove koje je iznio u
svom objavijenom novinskom #lanku. U druome ulomku iste te svoje stavove razlae 8onji.)
5 A kako ste doznali da sam ja napisao taj #lanak2 /otpisao sam a naime samo jednim slovom.
5 /a slu#ajno+ i to ovi, dana. *d urednika+ poznajem se s njim ... neobi#no me zainteresirao taj va! #lanak.
5 Koliko se sje"am+ u njemu sam razmatrao psi,olo!ko stanje zlo#inca u toku cijelo zlo#ina.
5 Tako je+ i tvrdite da je sam zlo#in uvijek popra"en bole!"u. -rlo+ vrlo oriinalno+ ali ... ali mene nije zapravo
zanimao taj dio va!e "lan"i"a+ neo jedna misao koju ste iznijeli pri kraju #lanka+ ali koja je+ na alost+ nejasna+
samo steje nabacili. Ukratko+ ako se sje"ate+ natuknuli ste kako toboe ima na svijetu ijudi koji mou ... to jest ne da
mou+ neo imaju puno pravo da po#injaju
svakojaka nedjela i zlo#ine+ i da se toboe zakon ne odnosi na nji,.
Raskoijnikov se podsmje,ne tom rubom i namjernom izurtanju njeove ideje.
5 Kako2 ;to2 /ravo na zlo#in2 Ali ne valjda zbo 0utjecaja sredine02 5 zapitkiva!e i, Razumi,in #ak pomalo
prepla!eno.
5 'e+ ne+ ne ba! zbo toa 5 odovori /or(irij. 5 7ijeli je vic u tome !to se u njeovu #lanku svi ljudi otprilike dijele
na 0obi#ne0 i 0neobi#ne0. *bi#ni moraju biti poslu!ni i nemaju prava da kr!e zakon zato !to su+ eto+ obi#ni.
Aneobi#ni imaju pravo da po#injaju svakakve zlo#ine i da svakojako kr!e zakon upravo zato !to su neobi#ni. Tako je
to nekako kod vas+ ako se ne varam2
5 4a kako to2 'e moe biti da je tako< 5 promrmlja Razumi,in u nedoumici.
Raskoljnikov se opet podsmje,ne. U#asje pojmio !to je posrijedi i na !to a ovaj eli navesti+ sje"ao se toa svoa
#lanka. *dlu#io je pri,vatiti izazov.
5 /a nije ba! tako 5 po#e jednostavno i skromno. 5 4oram priznati+ dodu!e+ da ste prili#no to#no iznijeli moju misao+
pa #ak+ ako ,o"ete+ i potpuno to#no ... 5 Ba! kao da mu je bilo drao priznati da je njeova misao iznesena potpuno
to#no. 5jedina je razlika u tome !to ja uop"e ne tvrdim da bi neobi"ni ijudi bili svakako duni i da bi morali svada
po#injati svakojaka nedjela+ kako vi kaete. ;tovi!e+ #ini mi se da se takav #lanak ne bi moao ni objaviti. :a sam
posve jednostavno natulenuo da 0neobi#ni0 #ovjek ima pravo ... naime+ nema slubeno pravo+ neo ima sam pravo
odobriti svojoj savjesti da savlada ... izvjesne prepreke+ i to jedino u slu#aju kad to iziskuje ostvarivanje njeove
ideje $koja ponekad moe biti spasonosna za cijelo #ovje#anstvo). Rekli ste da je moj #lanak nejasan+ spreman sam
da vam a razjasnim+ koliko mou. 4oda se ne uaram kada mislim da upravo to ualjda i elite> pa dobro onda< /o
mom mi!ljenju+ da su Keplerova i 'e@tonova otkri"a+ zbo ne znam kakvi, kombinacija+ mola biti obznanjena
ljudima jedino tako !to se rtvuje ivot jedno #ovjeka+ ili desetero+ stotine ili ne znam koliko ijudi+ koji su ometali to
otkri"e ili mu stajali na putu+ onda je 'e@ton imao pravo i+ !tovi!e+ bio je duan ... da ukloni ti, desetero ili stotinu
ijudi kako bi svoja otkri"a moao obznaniti cijelom #ovje#anstvu. *datle+ medutim+ nipo!to ne slijedi da je 'e@ton
imao pravo ubijati koa ,o"e+ svako tko naiAe+ ili krasti na trnici. 'adalje+B koliko se sje"am+ razuijam u tom svom
#lanku da su svi ... pa+ recimo+ i zakonodavci i vode #ouje#anstua+ po#ev!i od oni, najstariji, pa preko &ikura+
8olona+ 4u,ameda+ 'apoleona i tako dalje+ da su svi oni odreda bili zlo#inci ve" samim time !to su+ daju"i nov
zakon+ kr!ili stari zakon koji je dru!tvo bilo ba!tinilo od svoji, predaka
i po!tovalo kao svetinju+ pa+ nisu prezali ni od krvi+ samo ako im je krv $ponekad posve neduna ijuna#ki prolivena
za stari zakon) mola pomo"i. %na#ajno je+ !tovi!e+ da su ti dobrotvori i vode #ovje#anstva ma,om bili stra!ni
krvoloci. Ukratko+ dolazim do zaklju#ka da svi+ ne samo veliki ljudi neo i oni koji se koliko toliko izdiu iznad
prosjeka+ to jest koji su+ !tovi!e+ koliko toliko
sposobni da kau ne!to novo+ moraju po samoj svojoj prirodi+ biti svakako zlo#inci. 5 Tko vi!e+ tko manje+ naravno.
Cna#e im je te!ko da se izvuku iz kolote#ine+ a da kako ne mou pristati da ostanu u kolote#ini+ i opet po samoj svojoj
prirodi+ #ak mislim C da ne smiju. Ukratko+ vidite da tu i nema zasad ni#e osobito novoa. Toje ve" tisu"u puta
tiskano i pro#itano. A !to se ti#e moje
podjele ljudi na obi#ne i neobi#ne+ slaem se da je ta podjela donekle proizvoljna+ ali ja ne inzistiram na to#nim
brojkama. :a vjerujem samo u svoju lavnu misao. A to je upravo misao da se ljudi+ po prirodnom zakonu+ op"enito
dijele na dvije vrste1 na niu $obi#ne)+ tojest+ da tako kaem+ na materijal koji slui jedino razmnoavanju sebi
sli#ni,+ i na one prave ljude+ tojest one
leoji imaju dar ili sposobnost da u svojoj sredini izreknu novu rije#. 3akako da ima bezbroj podvrsta+ ali te se dvije
osnovne vrste prili#no jasno razlikuju1 prvu vrstu+ tojest materijal #ine+ op"enito ovore"i+ ljudi koji su po svojoj
naravi konzervativni+ pristojni+ ive u pokornosti i rado sepokoravaju. *ni+ po mom mi!ljenju+ i moraju biti pokorni
zato !to su za to predodredeni+ i to nji, nimalo ne ponizuje. *ni pak iz drue vrste svi kr!e zakon+ to su ru!ioci ili su
bar skloni ru!enju+ svaki prema svojim sposobnostima. %lo#ini su ti, ljudi+ dakako+ relativni i razli#iti> ponaj#e!"e
za,tijevaju+ u vrlo raznolikom iskazima+ da se sru!i ovo dana!nje u ime ne#ea bolje. Ali+ ako takav #ovjek treba+
radi svoje ideje+ da prekora#i preko le!a+ zaazi u krv+ on moe sam sebi i svojoj du!i+ po mom mi!ljenju+ odobriti
takav korak+ ovisno dodu!e o ideji i njenim razmjerima+ to valja dobro upamtiti. 8amo u tom smislu ovorim ja u
svom #lanku o nji,ovu pravu na zlo#in. $8je"ate se da smo i po!li od pravno pitanja.)
@.. .@
8ve+ sve muke to naklapanja podnio sam+ 8onja+ i ,tio sam i, skinuti sa vrata+ poelio sam+ 8onja+ da ubijem bez
kazuistike+ da ubijem zbo sebe+ samo zbo sebe< 6ak ni sebe nisam ,tio o tome obmanjivati< 'isam ubio zbo toa
da pomonem majci# ! koje!ta< 'isam ubio ni zbo toa da se domonem sredstava i vlasti pa da postanem
dobrotvor #ovje#anstva< :ednostavno sam
ubio> zbo sebe sam ubio+ samo zbo sebe1 a bi, li ikad postao ne#iji dobrotvor ili bi, do kraja ivota+ kao pauk+
lovio sve oko sebe u pau#inu i svima im pio krv+ to mi je u onom trenutku zacijelo bilo sasvim svejedno<...D+ !toje
najvanije+ nisu meni novci bili potrebni+ 8onja+ kad sam ubio> nisu mi toliko bili potrebni novci koliko ne!to
druo ...8ve ja toBsad dobro znam ... 8,vati me+ kad bi, opet i!ao tim istim putem+ moda se nikad vi!e ne bi, latio
ubojstva. 'e!to sam druo morao doznati+ ne!to me druo uralo naprijed1 morao sam doznati+ i to !to prije
doznati+ jesam li njida kao i svi+ ili sam #ovjek2 =o"u li mo"i presko#iti zapreku ili ne"u2 =o"u li se odvaiti da se
sanem i uzmem ili ne"u2:esam li puzav stvor ili imam pravo ...
%reveo Zlatko Arnkovi,
#mjernice"
1askoljnikov svoju BilozoBiju o pravednosti i po"tivanju zakona suprotstavlja nepravdi sustava prema kojoj lihvari postaju
sve bogatiji, a siroma"ni jo" siroma"niji. 3 tome smislu vodi polemiku s policijskim inspektorom %orBirijem te dijeli ljude
na CobineC i CneobineC. Svakoj od tih skupina pridaje odreene osobine.
! 2oje osobine pridaje CobinimC, a koje CneobinimC ljudima5
! De li takvo njegovo razmi"ljanje etino5
! 2oje probleme uoavate u 1askoljnikovljevu shva,anju pravednosti5
! Opravdavaju li veliki ciljevi rtvovanje malih ljudi5
! 4skaite vlastiti stav prema etikim pitanjima koja se mogu otvoriti iz te polemike#
! Name,u li CneobiniC ljudi svoju volju da bi zaista pomogli drugim ljudima ili to ine samo zbog sebe5 :to o tome kae
1askoljnikov u razgovoru sa Sonjom5
Vjeba +.
Napiite interpretatini esej na temelju ulomka iz djela ,ana -unduli!a
&ue sina rametnoga
%red vama je ulomak iz poeme 8uze sina razmetnoa /. =unduli,a. %ozorno ga proitajte, a zatim proitajte i smjernice
navedene za pisanje "kolskog eseja ispod tekstova. 1edoslijed smjernica ne obavezuje vas u va"em oblikovanju eseja.
Svoj "kolski esej!oblikujte kao zaokruenu cjelinu &uvod, razradba, zakljuak'. 9oete se posluiti listovima za koncept, a
zatim svoj "kolski esej uredno prepi"ite na listove za istopis.
%azite da va" esej bude pravopisno i gramatiki toan.
:kolski esej treba imati tono odreeni broj rijei, "to ovisi pi"ete li esej na osnovnoj ili vi"oj razini.
Na osnovnoj razini esej mora imati od *0; do 0;; rijei, a na vi"oj od -;; do <;; rijei.
$lomak
&3lomak je preuzet iz =unduli,eve poeme 8uze sina razmetnoa)
-;.
9ru kraljevstva, mru gradovi,
4 njih plemstvo trava krijeE
8 jer je umrli ivot ovi,
.oek u srcu miran nijeE
8 svaki dan vidi oito,
)a nije ni"tar vjekovito.
-l.
>rijeme hara stanac kami,
4 estoko gvoe izjedaE
8 ho,emo mi, da nami,
2i smo od zemlje, svrhe ne da5
8 ako ivot na" je zgledan,
>as nije drugo, neg hip jedan.
-(.
:to je bilo, pro"lo je ve,e,
:to ima biti, jo" nilF togaE
8 "to je sada, za as ne ,e
Od pro"asrja ostat svoga,
Na hipu se vrijeme vrti,
Dedan hip je sve do smrti.
-*.
8h, da u "to moe" rijeti,
)a se uzda" ve,e odi5
De da u vrijeme5 >rijeme leti,
4 u dohodu svom prohodiE
Zgledaj ga si, svid se, tko si,
3Baj, kaj se, moli, prosi.
#mjernice"
! =unduli,eva je religiozna poema 8uze sina razmetnoa podijeljena na tri dijela. Obrazloite alegorijsko tumaenje tih
cjelina.
! Smjestite pisca i djelo u knjievnopovijesni kontekst.
! 2oji stih =unduli, rabi u 8uzama sina razmetnoa2
! )jelo je pisano ki,enim stilom, obiluje pjesnikim Bigurama. 2ako to obja"njavate5 %ronaite u ulomku i navedi primjere
Ga metaBoru, euBemizam i antitezu.
! Na koji se nain izraz C3Baj, kaj se, moliE prosiC moe povezati s protureBormacijskim utjecajima u knjievnosti5
! :to bi bila tema u navedenim ulomcima pjesme5
! Navedite i obrazloite nekoliko motiva na temelju kojih =unduli, gradi temu5
,nterpretacija drame
%red sobom imate interpretativni tip eseja. %rije samoga eseja naveden je ulomak iz )ri,eve komedije 'ovela od
8tanca te su navedene smjernice za njezinu interpretaciju.
%ozorno i polako proitajte predloak komedije.
'arin (ri!" Novela od &tanca
&edmi prior
&'ANA() $A&KA*+ obueni kao vile, $A&KA*+ obueni kao seljaci
$A&KA*
Tko zove ovamo2
-+.A
-ile su ijuvene<
=odi da iramo kon uode studene.
$A&KA*
-i li ste+ ospoje+ vodene diklice+
kimB se rue oje na bil vrat i lice2
4noo smo udili da bismo kad s vami
. tana#ac vodili slavnim ospodami.
-+.A
U,itB se s tizim ti a ti s tim< S ovim ja
kolo "u voditi.
&'ANA(
:a li bi, na odmet tja2
-+.A
Ti nas "e!ledati+ ter nam "e! rit paka
ki "e boije irati od ovi, junaka.
&'ANA(
3a bude+ ospoje< Cstom se spomeni
od potrjebe moje va! ures ijuveni.
$A&KA*
8viri+ lum#e ueselja#e+
udri er nam srce uzavri>
pod noami nije nam dra#e+
a imamo krila u iri.
*vdi tanac vode+ pak vile ovore1
-+.A
Gizdavi -la!i"i+ pitate koju stvar<
=rabreni mladi"i+ bit vam "e svaki dar.
$A&KA*
3a biste #inili da se ne stararno+
toj bismo sad ktili+ udimo toj samo>
erje te!ka staros+ ne moe skakati+
a laka je mlados+ sve bi ktjela irati.
-olio bi, mrtav bit ne kad vi irate
da ja budem sidit kako i ti uza te.
&'ANA(
8okoli se< Takoj ne"e vele iziti
da "u i ja ovakoj lotar star siditi.
8ad+ vile+ ako ikad+ 8tanca pomozite+
u#inBte da sam mlad+ 5 8tancu se umolite<
$A&KA*
Gospoje+ prvo nas+ pak njea opraiEte.
&'ANA(
3o!ao sam pride vas 5 teF rije#i ostatEte<
-+.A
junaci+ mu#ite< 8vi, "emo smiriti>
dolu svi sjedite< 5 Uz ove sjed< ti.
&'ANA(
3a bude+ diklice+ na va!u zapovijed+
moje uiolice< 'ut+ !to sam veoma sijed<
-+.A
*dsada njedan vas nemoj proovorit+ 5
proovoriv!i on#as jezik "e izubit<
C lijepo slu!ate !to vam mi velimo.
#$A&KA*
;to zapovijedate+ da vam pobdimo<
-+.A
Kad mi re#emo1 08tan#e+ proovori<0
i svi, zazovemo+ tad usta otvori.
-+.A
Kriposti zvizda svi, zovemo na pomo"+
svitlosti od koji, di#i se mrkla no".
-+.A
%ovemo i cvitja i bilja ostala+
draoa prolitja ki su #as i ,vala.
-+.A
*dzdala i odzara sve mo"i molimo
da 8tanca od stara mlada u#inimo.
-+.A
'u mi daB sjemo mds+ da 8tancu najprvo
u#inim svijetao obraz+ i daB mi toj drvo.
*vdi 8TA.'7A omr#e i sveu mu ruke i bradu mu ostriu ovore"i1
3a bi se pomladio i da bi mnoo lit
dra i mlad 4ioni bio> i poA da si #estit.
Uto mu kozle i !to je u bisacijeb dvinu iza nji, ostali i ostave mu
dinara !to ta prate vaija i otidu tja. Uto se on od varke osvijesti i
sko#i za
njimi vikaju"i.
8TA'A7
Kozle mi< Bo te ubio< :e li tko2 /omaat
/rem ti sam ludak bio< 'ije ovo bez vraa<
Bijedan sepomladio+ 5 ostrio!e bradu<
=aram:e tko bi mnio da su u ovomem radu2<
Kozle mi u,iti< :e li tko2 3ri a<
A+ brate+ #uje! ti2 /oteci+ stini a<
&-*/A
%ozorno proitajte ove smjernice.
! +ermin Barsa u 6rvatskoj je vjerojatno prvi uporabio 9ihovil 2ombol u svojoj /ovijesti ,rvatske knjievnosti. :to je
Barsa i koja su joj temeljna obiljeja5
! 2ako Novelu od 8tanca obja"njavate kao Barsu5
! Smjestite )ri,a i 'ovelu od stanca u knjievnopovijesno razdoblje.
! Novela od Stanca je )ri,eva komedija napisana u stihu. Objasnite o kojem se stihu radi i je li doslovno kori"ten.
! %oklade su vrijedan izvor za prouavanje narodne umjetnosti pa tako i pjesni"tva. Objasnite prema emu se u 'oveli
od 8tanca vidi pokladni ugoaj. .
! 2akav je govor u )ri,evoj 'oveli od 8tanca2
! Navedite elemente koji pridonose kominosti 'ovele od 8tanca.
! Objasnite pojam predstava u predstavi.
%roitajte sada paljivo ovaj esej napisan na temelju
predlo"ka i smjernica te uoite njegovu strukturu.
%ri0eva Novela od
&tanca kao pokladna 1arsa
&ako biste uvidjeli strukturu eseja, na lijevoj se stranici
nalazi napisani esej te oznake za pojedini odlomak, a na
desnoj se
tranici nalazi detaljna analiza. Oznake odlomaka s lijeve
strane eseja ne pripadaju eseju, nego slue tome da biste
mogli
ak"e usporeivati, analizirati i uiti kako treba pisati esej.
+akve oznake nipo"to nemojte stavljati u esej koji ,ete sami
pisati,
lego je dovoljno da prvu reenicu svakog odlomka uvuete
za otprilike / centimetar#
'ovela od 8tanca prva je 3ri"eva komedija+ a moemo je
preciznije odrediti kao pokladnu (arsu s elementima
pastorale+
!toje ujedno i tema ovoa eseja. 'apisana je DGGH. odine
povodom vjen#anja mlado dubrova#koplemi"a
4artolice
3amanji"a. %a razliku od kasniji, 3ri"evi, renesansni,
komedija+ pisana je u sti,u pa je po tome posve osebujno
knjievn> djelo. )arsa sepostie radnjom i sukobom
utemeljenom na pokladnoj tematici u kojoj razuzdani i
obijesni
dubrova#ki mladi"i #ine 0novelu0nad prostodu!nim i
naivnim ,erceova#kim seljakom 8tancem.
'aziv 0novela0 u naslovu djela zna#i !ala+ smicalica te time
upu"uje na samu radnju djela+ a ne na kratku prozD%u
vrstu koju se danas u klasi(ikaciji knjievnosti naziva
novelom. %apravo se radi o(arsi. /remda je (arsa nastala
ve" u
vrijeme srednjea vijeka kao dodatak u stankama crkveni,
prikazanja+ tek je u dvadesetom stolje"u klasi(icirana kao
vrsta
komedije koja podruljivo ovori o suvremenom
radanskom ivotu. %a (arsu je karakteristi#na kratko"a i
mali broj lica+
pa tako i za 'ovelu od 8tanca.
'aime+ 3ri"eva komedija ima samo jedan #in sastavljen
od sedam prizora. /rizori se brzo izmjenjuju za,valjuju"i
ovoru u kratkim replikama. 8astoji se od */<
dvostrukorimovani, duanaesteraca+ a jezikom je
prilaodena svakodnevnom
dubrova#kom ovoru onoa doba. 3vostrukorimovani
dvanaesterac 3ri" koristi dosljedno premda ima i kra"i,
sti,ova poput osmeraca1 0 8viri+ lum#e ueselja#e0+ i
deveteraca1 0udri er nam srce uzavri> E pod noami nije
nam drae, /
a imamo krila u iriB1 kako bi se stvorio uodaj obi#no
ovora u pjesmama koje pjeva narod i karnevala u kojemu
je sve izmije!ano.
/okladni se uodaj vidi prema radnji komedije koja kae
da se maskirana dubrova#ka mlade u karnevalskoj no"i
poirala sa starim i naivnim seljakom 8tancem. 4ladi"ima
4i,u i -la,u palo je napamet da mu 0u#ine novelu B1 a
pridruuje im se i nji,ov prijatelj 3iuo /e!ica. 3ivo
obmane 8tanca da je boati trovac koji je kao starac
do!ao u 3ubrovnik+ ali su a vile pomladile. 8tanac mu
naivno povjeruje i dade se zavezati pa mu oni odsijeku
bradu i namau mu
lice bojom+ a nakon toa pobjenu. 8edmi prizor najbolje
otkriva nji,ovu obmanu i 8tan#evu naivnost.
U prizoru sepojavljuju samo tri lica1 4askar+ -ila i
8tanac+ !to je jedna od karakteristika (arse. 4askar
$maska)+ jo!
jedan #lan druine+ eli namaar#iti 8tanca te se toboe
ura prije 8tanca ne bi li seprije pomladio. Tom je
obmanom u
obmani+ odnosno predstavom u predstavi otklonjena svaka
sumnja u prijevaru teje domi!ljato ostvaren temeljni
preduvjet
za realizaciju (arse1 bezuvjetno povjerenje 8tanca. 8am se
#in prijevare odvija vrlo brzo+ kao !to je i 8tanac vrlo brzo
s,vatio
da je namaar#en+ ali druine vi!e nije bilo kao niti kozli"a
i sira koji je donio u 3ubrovnik na prodaju. S obzirom da
se radi o komediji+ 8tancu nije u#injena materijalna !teta+
nov#ano mu je nadoknaden ubitak kozli"a i sira+ tako da
je
jedina po#injena !teta #injenica da su se rubo naruali
njeovoj prostodu!nosti i naiunosti+ !to je temeljna odlika
(arse.
3akle+ na kraju moemo zaklju#iti se temeljna odlika (arse
u komediji 'ovela od 8tanca 4arina 3ri"a radi na
obijesti i lukavosti mladi"a te lakovjernosti i lakomosti
8tanca. )arsa se rua 8tan#evoj ludosti+ luposti zapravo
koju i sam
s,va"a na kraju te kae1 0Kozle mi< Bo te ubio< je li tko2
/omaat E /rem ti sam luda91 bio< 'ije ovo bez vraa<B1
6ak i
na kraju+ kada je prevaren+ a nije imao nikakvo ubitka+ i
dalje die larmu privla#e"i na sebe pozornost i podsmje,.
8ve
su to elementi(arse izre#ene svakida!njim dubrova#kim
ovorom te dvostrukorimovanim dvanaestercem+ sti,om
koji je
4arko 4aruli" svojom juditom prvi uveo u ,rvatsku
knjievnost.
.'
Na koji su nain autor i djelo stavljeni u knjievnopovijesni
kontekst5
2oja je svrha kori"tenja citata u ovome eseju5
Navedite sve poveznice koje su se koristile u eseju.
2oliko esej ima odlomaka5
Analiza eseja %ri0eva Novela od
&tanca kao pokladna 1arsa
Zadatak za pisanje eseja sadri ulomak drame i osam
smjernica. Smjernica ima i vi"e zbog toga "to se u nekim
smjernicama
zapravo nalaze dva pitanja ili zadatka koje morate obaviti.
Na smjernice se!nije odgovaralo po redu kako su napisane,
nego je napravljen plan eseja i odgovarano je tako da su
smjernice meusobno povezane. Odgovoreno je na svih
osam
smjernica.
Sada polako vrlo paljivo proitajte ovu analizu
i usporedite je s ovim interpretativnim esejom#
/. 3 prvoj se reenici odreuje tema esejaH 'ovela od
8tanca kao (arsa.
(. )ruga reenica daje knjievnopovijesni kontekst.
*. +re,a reenica nadopunjava drugu &smje"ta komediju u
razdoblje renesanse' te govori o osebujnosti komedije.
-. .etvrta reenica zakljuuje odlomak i uvodi kljunu rije
kao poveznicu za sljede,i odlomak &koristi se rije novela).
/. %rva reenica govori da ,e se odlomak baviti
obja"njavanjem znaenja rijei novela. 2ljunom rijei je
povezana s
prethodnim odlomkom &koristi se rije novela).
(. )ruga reenica nadopunjuje prvu i kae da je to zapravo
Barsa, a ne novela.
*. +re,a reenica obja"njava drugu.
-. .etvrta reenica daje zakljuak i ujedno pomo,u kljune
rijei &koristi se rije kratko"a) radi poveznicu prema
sljede,em odlomku.
/. %rva reenica odreuje ono o emu ,e odlomak govoriti i
koristi kljunu rije da bi se povezala s prethodnim
odlomkom &koristi se rije kratka).
(. )ruga reenica nadopunjuje prvu .
*. +re,a reenica donosi jo" vi"e podataka.
-. .etvrta reenica daje svojevrstan zakljuak odlomka te
donosi jo" neka obja"njenja o stihu. 2ljunom rijei radi se
poveznica prema sljede,em odlomku &koristi se rije
karnevala).
/. %rva reenica odreuje temu odlomka. %ovezuje se s
prethodnim odlomkom &koristi se rije karnevalskoj).
(. )ruga reenica obja"njava prvu i kratko prepriava
radnju. .
*. +re,a reenica nadopunjava drugu.
-. .etvrta reenica nadopunjava tre,u.
0. %eta reenica daje zakljuak i razvija novu poveznicu
&koristi se izraz 8tan#evu)
.
/. %rva reenica odreuje temu odlomka &odreivanje
karakteristika Barse' te se uporabom kljune rijei &koristi se
rije 8tanac) povezuje s prethodnim odlomkom.
(. )ruga reenica uvodi neka dodatna poja"njenja na razini
radnje.
*. +re,a reenica obja"njava drugu i odreuje preduvjet
Barse.
-. .etvrta reenica uvodi jo" neka dodatna poja"njenja na
razini radnje.
0. %eta reenica daje zakljuak i kljunom rijei se povezuje
sa sljede,im odlomkom &koristi se izraz temeijna odlika)
.
/. %rva reenica jasno govori da je ovaj odlomak zakljuni
jer se koristi izraz dakle+ na kraju. 2ljunom rijei je pove
zana s prethodnim odlomkom &koristi se izraz temeljna
odlika) te je povezana i s uvodnim odlomkom.
(. )ruga reenica zakljuuje "to je Barsa i navodi primjere,
dokaze &citati'.
*. +re,a reenica se na nju nadograuje i pro"iruje ju.
-. .etvrta reenica daje zakljuak te uvodi novu misaoH
9aruli, je prvi u 6rvatskoj pisao dvostrukorimovanim
dvanaestercem.