VELEUILITE U RIJECI

PROMETNI ODJEL
Specijalistiki diplomski struni studij promet








UTROAK KISIKA IZ ZRAKA KOD RADA CESTOVNIH MOTORNIH
VOZILA S POGONSKIM MOTOROM S UNUTARNJIM
SAGORIJEVANJEM USPOREDBA UTROKA KOD OSOBNIH
AUTOMOBILA, AUTOBUSA I KAMIONA I OCJENA PREDMETNIH
KOLIINA
(SEMINARSKI RAD)








Rijeka, 2011.

VELEUILITE U RIJECI
PROMETNI ODJEL
Specijalistiki diplomski struni studij cestovnog prometa





UTROAK KISIKA IZ ZRAKA KOD RADA CESTOVNIH MOTORNIH
VOZILA S POGONSKIM MOTOROM S UNUTARNJIM
SAGORIJEVANJEM USPOREDBA UTROKA KOD OSOBNIH
AUTOMOBILA, AUTOBUSA I KAMIONA I OCJENA PREDMETNIH
KOLIINA
(SEMINARSKI RAD)





Kolegij: Promet i odrivi razvoj
Mentor: Mr. sc. Brozovic Ivo, prof. v. .
Student: Anamarija Bilovi
Marina Vili
Silvio Barii
Zoran Tusun


Rijeka, studeni 2011.

SAETAK:

Radi lakeg i transparentnog praenja tijeka i pronalaenja optimalnih rjeenja
odreena je struktura rada koja je podijeljena u nekoliko meusobno povezanih cjelina.
Prvi dio seminarskog rada, odnosi se na sam UVOD, u kratkim crtama nagovjetava
osnovne pojmove i probleme kojima e se pokuati pribliiti te poblie objasniti tijekom ovog
rada.
Drugi dio, odnosi se na MOTORE S UNUTARNJIM IZGARANJEM, u ovom
poglavlju je poblie razjanjen princip rada etverotaktnog Otto i Diesel motora, nain
sagorijevanja i pretvorbe energije.
U treem djelu, UTROAK KISIKA IZ ZRAKA ZA POTPUNO IZGARANJE
GORIVA KOD MSI, u ovom djelu izraunata je masa zraka koja je potreba za sagorijevanje
jednog kilograma goriva.
etvrti dio se odnosi na IZRAUN UTROKA KISIKA KOD SREDSTAVA
CESTOVNOG PROMETA.
Zadnja cjelina u ovom seminarskom radu je ZAKLJUAK, sintetizirat e se rezultati
istraivanja seminarskog rada. Zakljuak ce biti utemeljen na injenicama i konstatacijama
navedenim u radu s posebnim osvrtom na spoznaje istraivanja.













SADRAJ:
1. UVOD.................................................................................................................................... 1
2. MOTORI S UNUTARNJIM IZGARANJEM....................................................................... 2
2.1. Princip rada etverotaktnog Otto motora........................................................................ 2
2.2. Princip rada Diesel motora .............................................................................................. 5
2.3. Izgaranje .......................................................................................................................... 6
2.3.1. Potpuno izgaranje...................................................................................................... 6
2.3.2. Nepotpuno izgaranje ................................................................................................. 8
2.3.3. Praktino izgaranje.................................................................................................... 9
2.3.4. Praktino izgaranje.................................................................................................... 9
3. UTROAK KISIKA IZ ZRAKA ZA POTPUNO IZGARANJE GORIVA KOD MSI...... 10
3.1. Sastav zraka ................................................................................................................... 12
4. IZRAUN UTROKA KISIKA KOD SREDSTAVA CESTOVNOG PROMETA.......... 13
4.1. Izraun utroka kisika kod automobila.......................................................................... 14
4.2. Utroak kisika kod kamiona .......................................................................................... 15
4.3. Utroak kisika kod autobusa.......................................................................................... 15
5. ZAKLJUAK...................................................................................................................... 17
POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 18
POPIS SLIKA.......................................................................................................................... 19
POPIS TABLICA..................................................................................................................... 19
POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 19
1. UVOD

Zatita okolia je postala predmetom sve veeg zanimanja i brige irom svijeta. ist zrak i
nezagaena voda postaju svakim danom sve vanija dobra, jer se njihov nedostatak sve vie
osjea. Mnoge ivotinjske i biljne vrste naglo se prorjeuju, a mnoge su ve istrijebljene.
Efekt globalnog zatopljenja i smanjivanja ozonskog omotaa ve su sada zabrinjavajua
pitanja. Isto tako postaje sve jasnije da je ienje okolia skuplje od spreavanja njegova
zagaenja. Sve je to dovelo do toga da se problemu zatite okolia danas prilazi mnogo
ozbiljnije i sustavnije.
S druge strane, stalni gospodarski rast, iva gospodarska aktivnost, poveanje
proizvodnje, prometa i potronje sve vie zagauje i destabilizira ovjekov okoli i iscrpljuje
obnovljive, a pogotovo neobnovljive prirodne resurse. Posljedice se uoavaju na svakom
koraku: klimatske promjene (globalno zatopljenje), poveanje ozonskih rupa, kisele kie,
istrebljenje biljnih i ivotinjskih vrsta, stalno smanjivanje obradivog tla (zbog izgradnje
prometnica - oko 20 milijuna hektara na godinu), progresivno iscrpljivanje neobnovljivih
izvora energije, sve vei nedostatak pitke vode, sve vee zagaenje zraka, vode i tla itd.
Zadatak ovog rada je: istraiti utroak kisika iz zraka kod prijevoza tereta razliitim
prijevoznim sredstvima pokretanih pogonskim motorom s unutarnjim sagorijevanjem: teretni
cestovni promet, eljezniki i brodski promet. Konkretnije, u ovom e se seminarskom radu
obraditi samo jedna stavka na koju ovjek moe bitno utjecati, a tie se utroka kisika iz zraka
kod vozila i plovila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem. Takoer treba istaknuti i
injenicu da se broj vozila pogonjenih motorom s unutarnjim sagorijevanjem svakom danom
sve vie poveava, ali gledajui s pozitivne strane i standardi koje ta vozila moraju zadovoljiti
sve su stroi.





1
2. MOTORI S UNUTARNJIM IZGARANJEM

Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru
koji slui i za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku energiju, a potom iz toplinske
energije u mehaniki rad. Iskoristivost kemijske energije goriva u ovakvim motorima je vrlo
racionalna.

Podjela motora s unutarnjim izgaranjem:
Prema stvaranju smjese i paljenju (otto i diesel motor)
Prma radnim taktovima (dvotaktni i etverotaktni)

2.1. Princip rada etverotaktnog Otto motora

etverotaktni otto motor ima etiri osnovna djela:

- kuite motora
- razvodni mehanizam
- sustav za stvaranje smjese
- pomoni sustavi
2

Slika 1. Konstrukcija Otto motora
Izvor: http://www.mojskuter.com (25.11.2011.)

etverotaktni motor s unutranjim izgaranjem je motor koji radi svoj radni ciklus u
etiri takta, zato ga i zovemo etverotaktni.
Motor se sastoji iz dva osnovna dijela. To su blok motora i glava motora.
U bloku su (od osnovnih dijelova), ako krenemo s donje strane redom: koljenasto vratilo
(radilica), klipnjae, cilindri s klipovima. Osnovni nain rada je da sila koja djeluje na elo
klipa potiskuje klip prema dolje (koji se u cilindru kree pravocrtno gore-dolje), klip
preko klipnjae tu silu prenosi na koljenasto vratilo, koje svojim oblikom pretvara
pravocrtno gibanje klipa u kruno gibanje. Ovo vai i za etverotaktne i za dvotaktne
motore.

Opis teoretskog rada etverotaktnog motora slijedi iz dijagrama:
1.Takt - klip se giba od GMT ka DMT i usisava zrak u cilindar. Ovaj takt zavrava
kada klip doe u DMT.
3
Toka 1 - teoretsko trenutno zatvaranje usisnog ventila
2.Takt - Klip se giba ka GMT i komprimira medij unutar cilindra (smjesu goriva i
zraka kod Otto motora ili sami zrak kod Dizelskog motora)
Toka 2 - trenutno paljenje smjese ili trenutno ubrizgavanje goriva
3.Takt - Izgaranje i ekspanzija, kod Otto motora, izgaranje po izohori, a zatim
ekspanzija, a kod Dizelskog motora je izgaranje po izobari i traje jedan dio ekspanzije.
Toka 3 - predstavlja kraj izgaranja i poetak ekspanzije kod Otto, ili Kraj izgaranja i
poetak samo ekspanzije kod Dizela.
Toka 4 - otvara(ju) se ispuni ventil(i)
4.Takt - ispuh, od 4 do 1 je po izohori, nagli pad tlaka na atmosferski, , a zatim od 1 do
1' klip se giba od DMT ka GMT i gura plinove pred sobom i tako nastavlja ispuh.
Toka 1' - zatvara se ispuni ventil, a otvara usisni ventil


1. usis zraka 2.kompresija 3. radni takt 4. ispuh
Slika 2. etiri takta radnog ciklusa
Izvor: http://www.teretna-vozila.com (6.12.2011)

4
2.2. Princip rada Diesel motora
Diesel motor je kao i Otto motor, stroj sa unutarnjim izgaranjem, koji koristi dizel kao
pogonsko gorivo i koji radi Dieselovim ciklusom.
Dizelski motor je karakteristian po tome to nema svjeice, u cilindru se komprimira
ist zrak, koji postie toliku temperaturu da se nakon ubrizgavanja goriva u
cilindar motora gorivo samozapaljuje. Tlakovi i temperature u cilindru su vei nego
kod benzinskih motora, kao i stupanj iskoritenja.
Dizel motor usisava i potom komprimira samo zrak. U jako zagrijani komprimirani
zrak ubrizgava se pod velikim tlakom, tono odreena koliina goriva uslijed ega dolazi
do samozapaljenja. Kod osobnih automobila ta koliina goriva je izmeu 4 i 60 mm
3
.


Slika 3. Radni proces etverotaktnog dizelskog motora
Izvor: Novak, Z., Autorizirana predavanja, Rijeka 2010.


5
2.3. Izgaranje
Izgaranje je proces oksidacije goriva u motoru. Gorivo se praktiki sastoji iskljuivo
od ugljika (C) i vodika (H), koji se oksidiraju s kisikom iz zraka. Pri tom se kemijska energija
oslobaa u vidu toplinske energije i djelomino se prevodi u snagu koju daje motor. Veim
dijelom ova energija odlazi ispunim plinovima i gubi se preko nunog hlaenja.







Slika 4. Energetski tokovi kod Otto i Diesel motora
Izvor: http://www.fsb.unizg.hr (24.11.2011.)

2.3.1. Potpuno izgaranje

Izgaranje udjela ugljika (C) i vodika (H) iz goriva moe biti potpuno, pri emu ugljik
(C) oksidira u ugljini dioksid (CO2), a vodik (H) u vodu (H2O).
C + O2 CO2
2H2 + O2 2H2O
Ovisno o vrsti goriva nastaju razliite koliine ugljine kiseline i vode, to se moe
izraunati pod pretpostavkom potpunog izgaranja.
Praktiki se zbog:
- nepotpunog izgaranja;
- nedovoljno dugog stvaranja smjese;
6
- nedovoljne raspodjele smjese;
ove koliine mogu dostii samo priblino (zimi se vidi voda nastala u procesu
izgaranja u obliku pare koja izlazi iz ispune cijevi).
Potrebne koliine zraka za teoretski potpuno izgaranje kod razliitih vrsta goriva
prikazuju se u sljedeoj tablici.
GORIVO
POTREBNO ZRAKA
(x kg zraka /kg goriva)
Ugljik (C) 11, 4
Vodik (H) 34, 3
Metan 17, 2
Benzin 14, 7
Plinsko ulje 14, 5
Motorni benzin 13
Etanol 9
Metanol 6, 4
Tekui plin 17
Tablica 1. Odnos goriva i zraka

Grafikoni 1, 2, 3: Masena bilanca potpunog izgaranja
11,1
3,4
0,2
14,7kgzraka
duikN2
kisikO2
ostaliplinovi

Grafikon 1.

7
+
.
8,2
0,14
1kggoriva
ugljikC
vodikH2

Grafikon 2.
=
.
11,1
3,1
1,3
0,2
15,7kgispunihplinova
duikN2
ugljik(IV)oksidCO2
vodenaparaH2O
ostaliplinovi

Grafikon 3.
Izvor: Golubi J.; Promet i okoli, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 1999.

2.3.2. Nepotpuno izgaranje
Kod pomanjkanja zraka dolazi do nepotpunog izgaranja. Nepotpuno izgaranje moe
nastupiti i kod dovoljnih teoretskih koliina zraka zbog nepotpunog mijeanja gorivo zrak i
loe raspodjele smjese na pojedinim mjestima u motoru (mogue ak i kod suvika zraka).
Ugljini monoksid CO je otrovan. Njegovim izgaranjem mogu se ostvariti znatne koliine
topline, ali kod motora CO odlazi neiskoriten sa ispunim plinovima. Diesel motori rade sa
velikim suvikom zraka i u ispunim plinovima su samo male koliine CO ili ga uope nema.
Otto motori sadre manje koliine neizgorenog goriva u ispunim plinovima za razliku od
Diesel motora.
8

2.3.3. Praktino izgaranje

Praktino izgaranje se uglavnom odvija kod suvika zraka. Otto motori rade sa
smjesama koje su veoma bliske teoretskim odnosima gorivo zrak.
o Sa cca 10 % suvika zraka ( 1,1 - siromana smjesa) - najekonominija vonja.
o Sa cca 10 % manjka zraka ( 0,9 - bogata smjesa) - najvea snaga, ali visoka specifina
potronja goriva i poveana emisija tetnih tvari u ispunim plinovima.
Ako se ove granice prekorae, snaga motora naglo opada. Kod vonje u brdima,
naroito letovi u veim visinama (avioni) zbog manje gustoe zraka dolazi do stvaranja
prebogate smjese to se odraava na smanjenju snage (treba smanjiti dovod goriva ili poveati
dovod zraka. Diesel motori rade od praznog hoda do punog optereenja sa suvikom zraka.
o Prazni hod: 6 - 10 x teorijska koliina zraka ( = 6 - 10).
o Puna snaga: 30 - 50 % suvika zraka ( = 1,3 - 1,5).

2.3.4. Praktino izgaranje
Praktino izgaranje se uglavnom odvija kod suvika zraka, s omjerom:

= 0


gdje je Z (kg Z/kg G) stvarna koliina zraka (kg Z) za izgaranje 1 kg goriva (kg G),
dok je Z0 (kg Z/kg G) stehiometrijska koliina zraka (kg Z) za izgaranje 1 kg goriva (kg G).
Stehiometrijska koliina zraka je ona koliina zraka uz koju 1 kg goriva (1 kg G) potpuno
izgori, tako da u produktima izgaranja nema slobodnog kisika.

9
3. UTROAK KISIKA IZ ZRAKA ZA POTPUNO IZGARANJE GORIVA
KOD MSI

Ugljik i vodik su najvaniji elementi motornih goriva. Kisik potreban za izgaranje

oduzima se zraku, koji u motor ulazi iz atmosfere tvorei sa gorivom gorivu smjesu. Za
potpuno izgaranje jedinine koliine goriva potrebna je odgovarajua koliina zraka. Ova
koliina zraka moe se odrediti na temelju kemijske analize goriva.
Na temelju kemijske analize motornih goriva koja se danas upotrebljavaju za pogon
motora s unutranjim izgaranjem (MUI) ustanovljena je potrebna koliina zraka od 14,7 kg za
potpuno izgaranje 1 kg goriva / 11 /. Odnos stvarne koliine zraka ( L teor ) potrebne za
potpuno izgaranje cjelokupne koliine goriva, koja se dovede u motor naziva se faktor zraka
( ).
Kada je > 1 postoji pretiak zraka siromana smjesa.
Kada je < 1 postoji manjak zraka pri izgaranju bogata smjesa.
Omjer goriva i zraka prikazuje se pomocu faktora zraka:
= 0

Z stvarna koliina zraka za izgaranje 1kg goriva
Z0 stehiometrijska koliina zraka za izgaranje 1 kg goriva (ona koliina zraka s kojom 1 kg
goriva potpuno izgori ali tako da u produktima izgaranja nema slobodnog kisika).

= 1, Z = Z0 - stehiometrijska smjesa

Kako se motorna goriva poglavito sastoje od ugljika ( C ) i vodika ( H ) u sluaju
potpunog izgaranja nastaju samo ugljik ( IV ) oksid ( CO2 ) i vodena para ( H2O) kao i od
zraka preostali duik i kisik, ako je zrak bio u pretiku.
Budui da process izgaranja u MUI nije kontinuiran, gotovo nikad se ne dogaa
potpuno ( idealno) izgaranje, nego tzv. nepotpuno izgaranje. Zbog nepotpunog izgaranja
nastaju i produkti koji su i dalje sposobni izgarati i kao takvi odlaze u okolinu. Zbog ove
10
pojave gubi se nepovratno dio energije, to smanjuje stupan djelovanja MUI. Osim gubitka
dijela energije goriva, kao posljedica nepotpunog izgaranja u produktima izgaranja se
pojavljuju sastojci koji ugroavaju zdravlje ovjeka i okoli.
Najee je nepotpuno izgaranje uzrokovano pomanjkanjem kisika ( u gorivoj
smjesiima premalo kisika, bogata smjesa < 1, ili je loa izmijeanost gorive smjese).
I u sluaju siromane smjese ( > 1) smjesa sadri dovoljnu koliinu kisika te moe
doi do nepotpunog izgaranja. Budui da je izgaranje u MUI ciklino i dogaa se u kratkim
vremenskim intervalima, presiromana smjesa nee stii u potpunosti izgorjeti. Takoer je
mogue da se dijelovi smjese , koji dolaze u dodir s dijelovima prostora izgaranja koji se
hlade, malo pothlade i uope ne zapale, a rezultat te pojave je nepotpuno izgaranje. Osim
spomenutih, uzronici nepotpunom izgaranju , ovisno o vrsti motora ( Ottov, Dieselov) mogu
biti i neki drugi kao npr.; kut pretpaljenja, kut predubrizgavanja ili ubrizgavanja kod
Dieselovih motora i slino.
Bogatstvo smjese ima presudan utjecaj na pogonske karakteristike motora. Najvea
snaga i moment se postiu kod bogate smjese ( = 0,9 ), kod koje je naalost visoka specifina
potronja goriva i velika emisija otrovnih tvari u ispunim plinovima.
Granice upaljivosti smjese benzina i zraka iznose priblino = 0,5 .. 1,3.
Otto motori rade sa smjesama koje su veoma bliske teoretskim odnosima zrak - gorivo.
Sa cca 10 % suvika zraka (l ~ 1,1 - siromana smjesa) - najekonominija vonja.
Sa cca 10 % manjka zraka (l ~ 0,9 - bogata smjesa) - najvea snaga, ali visoka specifina
potronja goriva i poveana emisija tetnih tvari u ispunim plinovima.
Ako se ove granice prekorae, snaga motora naglo opada.
Diesel motori rade od praznog hoda (Leerlauf) do punog optereenja sa suvikom zraka.
Prazni hod (Leerlauf): 6 - 10 x teor. koliina zraka (l = 6 - 10)
Puna snaga (Vollast): 30 - 50 % suvika zraka (l = 1,3 - 1,5)
Da bi nastupilo izgaranje u motor je potrebno dovesti gorivo i zrak. Teoretski
promatrano da bi potpuno izgorio 1,0 kg goriva potrebno je dovesti 14,7 kg zraka. Kao
rezultat izgaranja u ovoj masenoj bilanci dobit e se 15,7 kg ispunog plina.
1,0 kg goriva + 14,7 kg zraka = 15,7 kg ispunog plina
11
Dakle 14,7 kg zraka je stahiometrijska (teoretska) potrebna masa zraka za izgaranje
jednoga kilograma goriva. Odnos izmeu stvarno usisane koliine zraka u motor i
teoretski potrebne koliine (14,7 kg) naziva se faktor zraka.

3.1. Sastav zraka
Kada se govori o sastavu zraka, podrazumijeva se kemijski sastav suhog zraka u
atmosferi, a odnosi se prikazuju u sljedeoj tablici.
PLIN UEE IZVOR
Duik 78, 1 % vol. vulkan, biosfera
Kisik 20, 9 % vol. biosfera
Argon 0,93 % vol. radioaktivno raspadanje
UKUPNO 99, 93 % vol.
Tablica 2. Kemijski sastav suhog zrak
Preostalih 0,07 % vol. pripada manjinskim udjelima mnogih preostalih kemijskih
elemenata i spojeva od kojih se istiu; ugljini dioksid, neon, helij, kripton, ksenon, metan,
vodik, duini oksidi, ozon, sumporni dioksid, amonijak itd.





12
4. IZRAUN UTROKA KISIKA KOD SREDSTAVA CESTOVNOG
PROMETA

Na temelju podataka Dravnog zavoda za statistiku izraunali smo priblini utroak

kisika kod motora sa unutarnjim sagorijevanjem i to za:
1. Automobile ( osobna vozila na podruju RH ) Prema prosjenoj potronji osobnih vozila i
ukupnom broju registriranih vozila na podruju Republike Hrvatske.
2. Kamione ( teretna vozila ) Prema tonskim kilometrima i prosjenim prijevozom tereta.
3. Autobuse ( javni prijevoz ) Prema putnikim kilometrima i prosjenim prevaljenim putem
po putniku u godini dana.
Podatci koriteni za izraun su:
- prijeeni put izraen u tonskim kilometrima (tkm);
- prosjena nosivost predmetnih vozila i plovila;
- prosjena potronja goriva za teretni cestovni, eljezniki i pomorski promet

PROMET TONSKI KILOMETRI (tkm)
Cestovni 9, 430, 000, 000
Pomorski 74, 160, 000, 000
eljezniki 2, 641, 000, 000
Tablica 3. Tonski kilometri po vidovima prometa
Izvor: Dravni zavod za statistiku, 2011.
Prosjena potronja goriva za gore navedene vidove prometa odabrana je na temelju
subjektivne procjene autora, i to kako slijedi:
1

o za teretni cestovni promet prosjena potronja goriva kamiona je 40 kg/100 km;
o za teretni eljzniki promet prosjena potronja diesel lokomotive snage 1,5 MW
iznosi 300 kg/h;
o za teretni pomorski promet prosjena potronja goriva za brod s glavnim pogonskim
strojem snage 8 MW iznosi 2000 kg/h.

1
http://www.dzs.hr/
13
4.1. Izraun utroka kisika kod automobila

Prosjena potronja goriva: 9L/100km

1l = 0,8 kg goriva
0,8 x 9 = 7,2 kg/100 km = 0, 000072 t/km

Prosjeni prijeeni kilometri: 15 000 km
PRORAUN:
15 000 km x 0,000072 t/km = 1, 08 t/km
1, 08 t/goriva x 14,7 t/zraka = 15, 876 t/zraka
Udio kisika u zraku iznosi 21%
15, 876 t/zraka x 0,21 = 3, 33 t/kisika
Utroak kisika kod automobila za ukupan broj osobnih vozila u RH:
Broj osobnih vozila u Republici Hrvatskoj
2
: 1 532 549
1 532 549 x 15 000 km = 22 988 235 000 km
22 988 235 000 km x 0,000072 t/goriva = 1 655 152, 92 t/goriva
1 655 152, 92 /goriva x 14,7 t/zraka = 24 330 747. 92 t/zrak
Udio kisika u zraku iznosi 21%
24 330 747. 92 t/zrak x 0,21 = 5 109 457. 06 t/kisika

Utroak kisika kod automobila za ukupan broj osobnih vozila u gradu Rijeci:
Broj registriranih vozila u Rijeci
3
: 70.331
70 331 x 15 000 km = 1 054 965 000 km
1 054 965 000 km x 0, 000072 t/goriva = 75 957, 48 t/goriva
75 957, 48 t/goriva x 14,7 t/zraka = 1 116 574. 96 t/zraka

2
www.dzs.hr(4.12.2011.)
3
www.cvh.hr(od1.7.2010do31.6.2011),(5.12.2011)
14
Udio kisika u zraku iznosi 21%
1 116 574. 96 t/zraka x 0.21 = 234 480.74 t/kisika

4.2. Utroak kisika kod kamiona u RH
Prosjena potronja goriva: 42 l/100 km
42 x 0,8 = 33, 6 kg/100 km = 0, 336 kg/km = 0, 000336 t/km

Prijeeni tonski kilometri
4
: 9,429,000,000 t/km
Prosjena nosivost: 15 t
PRORAUN:
9 429 000 000 t/km / 15 t = 626 600 000 km
626 600 000 km x 0,000336 t/km = t/goriva
263 172 t/goriva x 14,7 t/zraka = 3 868 628 t/zraka
Udio kisika u zraku iznosi 21%
3 696 168 t zraka x 0,21 = 812 411 t/kisika



4.3. Utroak kisika kod autobusa

Prosjena potronja goriva: 40 l/100 km = 0,4 l/km

0, 34 kg/ km = 0, 00034 t/km
Broj autobusa u RH: 5071 kom
Putniki kilometri: 3 438 000 000 km
Prevezeni putnici 42 652 000 putnika
Prosjeni put prijeen po putniku: 80 km

PRORAUN:
3 438 000 000 km / 80km = 42 975 000 km
42 975 000 km x 0,00034 t/km = 14 611,5 t/goriva

4
Dravnizavodzastatistiku,2010.
15
14 611,5 t/goriva x 14.7 t/zraka = 214 789, 05 t/zraka
Udio kisika u zraku iznosi 21%
214 789, 05 t/zraka x 0.21 = 45 105, 7 t/kisika




















16
5. ZAKLJUAK

Svakim danom svijet biljei sve vei porast promet, razlog tomu su trgovanje,
prijevoz putnika i slino, gledano na razini Republike Hrvatske, moe se zakljuiti da je u RH
jo uvijek najjeftiniji oblik prijevoza cestovni prijevoz. Kao posljedica toga biljei se
konstantan porast broja sredstava cestovnog prometa, a to za sobom vue i negativnu stranu,
poveava se potronja kisika koji je neophodan svim ivim biima.
Trend poveane potronje kisika vue za sobom i razvoj nekih novih tehnologija koje
e smanjiti potronju kisika, ili moda uvesti neki novi oblik pogonske energije kod sredstava
cestovnog prometa. U prilog tomu, mogu se navesti i elektrini automobili koji su dostupni
svima, emu i sami moemo posvjedoiti.
Na takav nain pridravat emo se prvog i najvanijeg naela Odrivog razvoja, da na
okoli sauvamo za budue narataje, a to za nas znaci svjetliju budunost.




















17
POPIS LITERATURE


Knjige:
1. Tehnika motornih vozila, Hrvatska obrtnika komora i puko otvoreno uilite Zagreb,
Zagreb, 2006.
2. Brozovi, I., Promet i odrivi razvoj, autorizirana predavanja, Veleuilite u Rijeci, Rijeka,
2010.
3. Dravni zavod za statistiku, Statistike informacije 2010., Republika Hrvatska, Zagreb,
2010.

Internet izvori:
1. http://www.dzs.hr/ (24.11.2011)
2. http://www.gradri.uniri.hr (26.11.2011)



















18
19
POPIS SLIKA
Slika 1. Konstrukcija Otto motora
Slika 2. etiri takta radnog ciklusa
Slika 3. Radni proces etverotaktnog dizelskog motora
Slika 4. Energetski tokovi kod Otto i Diesel motora




POPIS TABLICA

Tablica 1. Odnos goriva i zraka

Tablica 2. Kemijski sastav suhog zraka
Tablica 3. Tonski kilometri po vidovima prometa

POPIS GRAFIKONA
Grafikoni 1, 2, 3: Masena bilanca potpunog izgaranja. 7-8