2

1 GEOLOGIJA I GRAEVINARSTVO

GEOLOKI OKOLI
Zemlja je aktivan planet u stanju konstantne promjene.
Geoloki procesi kontinuirano mijenjaju zemljinu povrinu,
razaraju stijene, stvaraju nove stijene i doprinose sloenosti
uvjeta u podzemlju.
Geoloki kruni tok obuhvaa sve glavne procese koji se
cikliki izmjenjuju, pri emu nastaju razliite vrste stijena.
Na kopnu dominiraju procesi erozije i razaranja stijena.
U morima i oceanima dominiraju procesi taloenja i
postanka novih sedimenata.
U podzemlju se deformiraju postojee stijene i nastaju
nove stijene.
Tektonski pokreti su vrlo znaajani u geolokom ciklusu
jer bi bez njih povrina zemlje bila u potpunosti izerodirana
do razine mora. Tektonika ploa predstavlja osnovni
mehanizam za gotovo sve pokrete zemljine kore. Vrua
zemljina unutranjost je izvor neiscrpne energije za sve
geoloke procese.

INENJERSKO ZNAENJE
Graevinski radovi se odvijaju na zemljinoj povrini ili u
podzemlju. Za graevinske radove relevantna su svojstva
stijena i tala, kao to je njihova vrstoa; ali i geoloki
procesi (endgogeni i egzogeni procesi) jer oni
kontinuirano mijenjaju ta svojstva. Zajedniki naziv za
endogene i egzogene procese je geodinamiki procesi.
Geotehnika istraivanja su istraivanja geolokih
znaajki koja se provode u graevinske svrhe. Ona
ukljuuju interpretaciju prirodnih (inenjersko-geolokih)
uvjeta, trodimenzionalne slike podzemlja i identifikaciju
podruja s posebno zahtjevnim geotehnikim uvjetima ili
potencijalne geohazarde.
Nepredvieni geotehniki uvjeti mogu se dogoditi zbog
toga to podzemlje moe biti jako heterogeno, ali najee
su posljedica neodgovarajuih istraivanja.
Geotehniko projektiranje moe se prilagoditi gotovo
svim uvjetima u podzemlju, koji su ispravno prognozirani i
interpretirani.
Geoloko vrijeme je vrlo vaan pojam. Zemlja je stara
priblino 4,5 milijarde godina, a njezina recentna graa je
posljedica kontinuiranog razvoja i promjena. Veina stijena
u kojima se odvijaju graevinski radovi stara je 10-500
milijuna godina; u stijenama koje su transportirane i
deformirane tijekom geolokog vremena, a neke su od njih
izloene na povrini kao posljedica odnoenja (npr.
erozijom) stijena koje su primarno bile iznad njih. Veina
geomorfolokih oblika koji se danas nalaze na povrini
Zemlje takoer su otkriveni erozijom u posljednjih nekoliko
milijuna godina, dok su stariji oblici uniteni. Poimanje
geolokog vremena je vano jer veina stijena na povrini
Zemlje nije nastala u okoliu u kojemu se danas nalazi.
U geologiji je znaajan pojam mjerila: Rasprostiranje
slojeva u stijenama moe biti stotinama kilometara.
Izdizanje stijena je reda veliine nekoliko tisua metara.
Geoloke strukture doseu dubine 1000 m ispod povrine.
vrsti vapnenac ponaa se plastino u procesima vezanim
za tektoniku ploa. Klizati mogu mase stijena teke i preko
100 milijuna tona. Potresi su milijun puta jai od atomske
bombe. Geoloko vrijeme mjeri se u milijunima godina.

Komponente inenjerske geologije
Podruje istraivanja Broj poglavlja
Mehanika tla 2-3
Znaajke prirodnih materijala 4-10
Podzemna voda 11-13
Povrinski procesi i materijali 14-18
Geotehniko istraivanje 19-25
Primjena inenjerskogelokih istraivanja 26-30
Ostali geoloki pojmovi, kao to su fosili i historijska
geologija, mineralna leita i dugotrajni geoloki procesi,
nemaju izravno znaenje za inenjere, pa stoga nee biti
obuhvaeni ovom skriptom.
NEKI OD INENJERSKIH ZAHVATA ZA OMOGUAVANJE GRAENJA U SPECIFINIM UVJETIMA
GEOLOKI UVJETI INENJERSKI ZAHVAT
Meko tlo i slijeganje Projektiranje temeljenja na nain da se smanji ili drugaije rasporedi optereenje
Slabo tlo i potencijalni slom Poboljanje tla ili ispunjavanje upljina; ili identifikacija i izbjegavanje opasnih zona
Nestabilna padina i potencijalno klizanje Stabilizacija ili podupiranje kosina; ili izbjegavanje zona hazarda
Bujica ili erozija obale Usporavanje procesa pomou zatite obala graevinama od stijena ili betona
Potencijalni seizmiki hazard Seizmiko projektiranje otporno na vibracije; izbjegavanje nestabilnog tla
Potencijalni vulkanski hazard Identifikacija i izbjegavanje zona hazarda; pokuaji predvianja erupcija
Stijena potrebna kao materijal za agregate Procjena rezervi i ispitivanje stijena

3
Opis geolokog profila u Midland-u
(Engleska): Veina stijena nastala je
prije 200-300 milijuna godina, kada
se to podruje nalazilo blizu
ekvatora u okoliu movare u delti,
nakon ega je tektonskim pokretima
dospjelo u plitkomorski okoli.
Povrina zemlje oblikovana je
erozijom tijekom posljednjih nekoliko
milijuna godina, kada su aluvij i
padinski nanosi djelomino ispunili
rijekom usjeenu dolinu. Sloenosti
geolokih uvjeta doprinijele su
naslage poplavne ravnice, meki
sedimenti, duboko poloena
osnovna stijena, nestabilne padine,
stari rudnik i zatrpani povrinski kop.

VRSTOA STIJENE/TLA
vrstoa prirodnih materijala, koji
izgrauju podzemlje, stijena i tala,
varira u irokom rasponu: granit je
4000 puta vri od tresetnog tla.
Neke od varijacija u vrstoi stijena
saeto su prikazane u tablici, pri
emu se razlikuju vrste i slabe
stijene.
VRSTE
STIJENE
SLABE STIJENE
UCS>100 MPa UCS < 10 MPa
slabo
raspucane
raspucane i
uslojene
minimalno
trone
duboko troenje
stabilni temelji problemi usijedanja
stabilne strme
kosine
slom ve pri malim
nagibima kosina
izvor agregata iziskuju inenjerski
tretman
UCS (eng. unaxial compressive
strength): Neograniena (ili
jednoosna) tlana vrstoa:
optereenje koje uzrokuje slom
uzorka materijala izmeu dviju
ravnih ploa, a bez sile koja
predstavlja boni otpor.
Prilikom procjene inenjerskogeolokih uvjeta potrebno je razlikovati.
intaktnu stijenu vrstoa neraspucanog malog bloka stijene; izraava se
pomou UCS-a.
stijenska masa svojstva velike mase raspucane stijene; izraava se pomou
kategorija stijenske mase (poglavlje 9 Stijenska masa).
Opaska: jaka stijena moe biti na povrni kosine toliko raspucana da je njezina
stijenska masa slaba i nestabilna. Inenjerskogeoloki uvjeti takoer znaajno
variraju uslijed lokalnih pojava koje ih oslabljuju, kao to su podzemne upljine,
nagnute plohe smicanja i ljudski zahvati.
(Granice jake i vrste stijene su pojednostavljene; vidi BS kriterije u poglavlju 8)

SBP: Sigurna (ili prihvatljiva) nosivost: optereenje kojemu stijena moe biti
izloena u podzemlju, a da su graevine na njoj pri tome sigurne; procijenjeno (ili
izmjereno) granino stanje pri kojem se stijena slama (pri emu nastaju frakture i
zone lokalnog oslabljenja) podijeljen s faktorom sigurnosti 3 i 5.

STIJENE I MINERALI
Stijene: agregat minerala: varijabilna svojstva.
Minerali: sastavljeni od elemenata: nepromjenjiva svojstva.
Svojstva stijena uveliko ovise o:
vrstoi i stabilnosti minerala od kojih se sastoje;
povezanosti ili oslabljenostima u mineralnoj strukturi;
pukotinama, slojevitostima i velikim geolokim
strukturama u stijenama.
Sve stijene svrstane su u jednu od tri osnovna tipa,
definiranih na temelju porijekla i svojstava.
Veina petrogenih minerala su silikati koji se sastoje od
kisika, silicija i ostalih elemenata.
Svojstva stijena mogu iskazivati ekstremne varijacije. Radi
lakeg razumijevanja geologije korisno je generalizirati, kao
to je to uinjeno u tablici ispod; ali pri tome treba imati na
umu da stijene nisu inenjerski materijali (npr. beton), tako
da njihova svojstva mogu varirati od lokacije do lokacije.
Na primjer: veina sedimentnih stijena je prilino slaba, a
vapnenac, kao sedimentna stijena, moe biti i vrlo jak.

Vrsta stijene Magmatska Sedimentna Metamorfna
porijeklo
materijala
kristalizacija iz rastaljene magme debris nastao erozijom na povrini
zemlje
alteriracije temperaturom i/ili
pritiskom
okoli podzemlje; i tokovi lave taloni bazeni; uglavnom more uglavnom duboko ispod planinskih
lanaca
tekstura mozaina od meusobno
ukljetenih kristala
veinom zrnata i cementirana mozaina od meusobno
ukljetenih kristala
struktura masivna (bez strukture) slojevita orijentacija kristala pod utjecajem
pritiska
vrstoa jednoliko visoka vrstoa promjenjiva, ali niska; planarne
oslabljenosti
varijabilna, ali visoka; planarna
oslabljenja
predstavnici granit, bazalt pjeenjak, vapnenac, glina kriljavac, slejt