3.

PODJELA PRIJEVOZNIH SREDSTAVA

U rudarstvu se koriste sve vrste i varijante zemaljskog prijevoza koje se i
uobiajeno koriste, ali i neke specifine. U rudarstvu se u uem smislu ne koristi
transport zrakom i vodom. Prijevozna se sredstva mogu, radi preglednosti i
sistematinosti, svrstati i razdijeliti prema razliitim naznakama koje su u pravilu
karakteristine znaajke svake vrste transporta. Meutim, i to je dosta teko provesti
radi velike raznovrsnosti i razliitosti oblika i teniki znaajki. !pr., prema nainu
djelovanja mogla bi se podjeliti na ona, koja rade neprekidno i ona koja rade s
prekidima. "alje prema nainu uporabe na# runa i meanika prijevozna sredstva.
$atim prema pravcu gibanja na sredstva, koja diu terete vertikalno i ona koja ga
prenose vodoravno. Prijevozni sustavi se takoer mogu podijeliti prema podlozi po
kojoj se gibaju. !pr. # prijevoz po tranicama% prijevoz bez tranica% visee ine
eljeznice i slina postrojenja% prijevoz po plovnim putovima. Prva bi skupina
obuvatila prijevozna sredstva po normalnim i uskotranim kolosijecima s runom i
strojnom vuom, bilo pokretnom bilo stacionarnom. "ruga bi skupina obuvatila
prijevozna sredstva po cestama i slinim putovima s motornom vuom, zatim razliite
konvejere, te pneumatski i idrodinamiki prijevoz. U tre&u bi se skupinu svrstale
vise&e ine eljeznice sa savitljivim i krutim nose&im elementima, i sl. ureaji, dok
bi etvrta skupina obuvatila sav vodeni prijevoz. Prijevoz nafte i plina se naje&e,
obzirom na agregatna stanja ovi mineralni sirovina, razmatra kao posebana
edukacijska jedinica.
'azdioba temeljna na vie bitni obiljeja, prema slici (a i b svrstava
transportna sredstva redom prema pojedinim znaajkama po njiovoj vanosti.
)ransportna sredstva se dijele na diskontinuirana i kontinuirana. Prva ostvaruju
zadatak *prijevoz neke odreene supstance ili tereta u jedinici vremena na odreenoj
udaljenosti+ u diskontinuiranom tijeku *kamioni npr.+, dok druga to ostvaruju u
jednom doslovno ili uvjetno kontinuiranom tijeku *trani transporteri npr.+. ,va je
znaajka toliko izrazita da uvjetuje kompleksno rjeenje nekog rudnika, tj. i svi
ostali rudarski zada&a i poslova, na diskontinuiranom ili kontinuiranom principu.
"iskontinuirana transportna sredstva su dalje pruna ili sloodna. Pruna znai da
im je trasa strogo odreena, posve kruta, da su dakle prisilno voena. Pruga je ono to
je i najpoznatije kao pruga kod eljeznice, ali i razliite druge vrste i izvedbe dvo i
jednotrani pruga vrsti odnosno kruti *tranice, drvene grede, - i U elini
profili+, ali i gibljivi odnosno elastini *napeta elina ueta+. .lobodno transportno
sredstvo znai da je trasa gibanja manje ili vie *tu moe biti veliki razlika/+
proizvoljna, slobodna. ,bje ove grupe prijevozni sredstava mogu biti sa svojim
vlastitim, autono!ni! po"ono! *vlakovi 0 pruno prijevozno sredstvo i kamioni 0
slobodno prijevozno sredstvo, npr+ ili s #an$ski! po"ono!, to zapravo znai da su
vuena uetom. 1utonomna pruna vozila ostvaruju gibanje od svog vlastitog
pogonskog ureaja prenoenjem potrebne sile na prugu na dva principijelno razliita
naina# "ra#ita%i$sko! ad&'(i$o! ili u!$'tno! ad&'(i$o!. Prvi je princip
najstariji i najraireniji nain ostvarivanja gibanja uop&e, i susre&e ga se od
najprimitivniji kola do najsuvremeniji vlakova. !a taj nain ostvaruju gibanje i
slobodna autonomna transportna sredstva, od kamiona do dozera. .ila za gibanje
rezultat je pritiska uslijed gravitacije, tj. teine transportnog sredstva i trenja izmeu
dodirni ploa *kotaa+ i pruge odnosno puta. )a je sila ujedno i ograniena tim
imbenicima. $a neku veliinu trenja, to je svojstveno paru materijala iz koji su
napravljeni kota i pruga *put+, sila koju &e vozilo mo&i ostvariti i prenijeti na podlogu
ovisiti &e samo o njegovoj masi *teini+. ,vo je dalekosena posljedica u pogledu
ogranienja mogu&nosti ovakvog, gravitacijsko 0 adezijskog, naina stvaranja vune
sile. Pove&anje mase mogu&e je samo do neki granica koje su dane uvjetima i
mjestom primjene. 1ko se eli ili mora ostvariti ve&e vune sile, mora se posegnuti za
umjetno proizvedenom silom. !ajstariji je nain zupanika *ili zupasta+ pruga, to
je nekad nalo primjenu vie u javnom transportu nego u rudarstvu, da bi danas bilo
obratno# koristi se samo *i to rijetko+ u rudarstvu *i graevinarstvu+ npr. kod
specijalni kosi ili vertikalni liftova. !oviji i sve ire primjenjivani nain
ostvarivanja sile za gibanje je tarni ili umjetna adezija. .ila se postie na isti nain
kao i u gravitacijsko0adezijske vue, samo pritisak na prugu nije od teine i
dosljedno tome nije ogranien masom odnosno teinom vozila, ve& se ostvaruje
umjetno# meaniki *oprugama+ ili idrauliki. !ovi i jo uvijek eksperimentalno
primjenjeni nain stvaranja pogonske sile je pomo&u linearni elektromotora.
-zvor sile *snage+ za autonomni pogon su razliiti motori od koji se u
rudarstvu danas koriste dizelski motori i elektromotori s akumulatorskim ili trolej
napajanjem. Motori na paru, komprimirani zrak, s inercijskom masom *akumulator
kinetike energije+ i slino, vie se ne koriste.
Pruna prijevozna sredstva s vanjskim pogonom *ili vuena+ su sve vrste
uspinjaa i svoznica, vozila odnosno vlakovi s dvoravninskim prisilnim voenjem
*tzv. jednotrane vise&e i dvotrane podne pruge odnosno vozila+ i konano liftovi
odnosno izvoznice, tj. sredstva vertikalnog transporta.
.lobodna prijevozna sredstva nisu tako kruto vezana za zadanu trasu kao
pruna. 1utonomna imaju posebice veliku slobodu kretanja odnosno biranja trase,
dok s vanjskim pogonom *uetni skreper+ ipak znatno manje. .lobodna autonomna
prijevozna sredstva doivjela su svugdje, pa tako i u rudarstvu, izvanredni razvitak i
rasprostranjenje po broju vrsta, inaica, modela, veliina i jedinica. )emeljni je razlog
s jedne strane dizelski motor kao potpuno autonomni izvor snage, odnosno s druge
potpuno slobodno kretanje i biranje trase gibanja. ,vo je drugo svojstvo naroito
dragocjeno jer omogu&uje veliku elastinost cijelog transportnog sustava.
Pojednostavljeno ovo znai# kvar, zastoj ili ispad jednog vozila, sekcije transportne
trase ili prate&e opreme i ureaja transportne trase n')' zaustaviti cijeli transport ili
transportni sustav. Upravo su u tom pogledu osjetljiva transportna sredstva
kontinuiranog naina rada.
2ontinuirana transportna sredstva obavljaju svoj zadatak na principijelno dva
razliita naina# materijal se prevozi u pojedinanim, odvojenim jedinicama ali u
vezanom, kontinuiranom, ritmikom tijeku, ili u stvarno i doslovno neprekinutom
tijeku. Po prvom nainu moe se prijevoz or"ani(irati i s tipinim diskontinuiranim
sredstvima *kamionima ili vlakovima, npr.+, ako im se osigura kruni zatvoreni tijek,
to znai gibanje jednom trasom u jednom smjeru i drugom trasom u povratnom
smjeru. !o ipak, ovdje je rije prvenstveno o samim prijevoznim sredstvima a ne o
organizaciji prijevoza, pa se ovamo mogu ubrojiti samo ona sredstva gdje su odvojene
transportne jedinice zaista i fiziki povezane. )o je sluaj u iara, kako oni gdje se
vagoneti gibaju po krutoj pruzi tako i oni gdje se vagoneti ili korpe gibaju po
napetom uetu, kao i kod druge vrste iz ove obitelji prijevozni sredstava 0 vedriasti
transportera. !o, da bi se na ovaj nain materijal zaista i transportirao, moraju esto
na poetku ili *i+ kraju trase postojati bunkeri ili spremita koja izjednauju protok
materijala u diskontinuiranom i kontinuiranom dijelu transportne trase *slika 3,a+
odnosno proizvodnog procesa *slika 3,b+.
)ransport materijala u kontinuiranom tijeku u uem smislu moe biti na
pominoj ili nepominoj *miruju&oj+ podlozi, kao i na podlozi koja se pomie
naprijed0nazad odnosno vibrira, pri em se samo gibanje prema naprijed koristi i za
gibanje transportne supstance. )ransportiranje materijala zajedno s podlogom, tj. na
pominoj podlozi, iskoriteno je kod trani *gumeni+ i lankasti transportera.
4ibanje samo materijala na miruju&oj podlozi iskoriteno je kod grabuljara, puni
transportera i cjevovoda. Materijal se prisiljava na gibanje pomo&u pogonjenog lanca
s prekama *grabuljari+, pomo&u rotiraju&eg pua ili pomo&u vode odnosno zraka
*cjevovodi+.
3.*. T'!'l$n' (na+a$k' po$'dini& #rsta pri$'#o(ni& sr'dsta#a
- kontinuirana i diskontinuirana prijevozna sredstva primjenjuju se u
podjednakoj mjeri i s gotovo istim razlozima za i protiv odnosno odnosom prednosti i
nedostataka. .va su kontinuirana transportna sredstva u osnovi neslobodna i
neautonomna, to prije svega znai krajnje neelastina odnosno osjetljiva u pogledu
zastoja. . druge strane ova prijevozna sredstva redovno imaju velike kapacitete za
male gabarite i snage, pogonska je energija beziznimno pogodnija i jeftinija
elektrina, dug im je ivotni vijek, trebaju malo odravanja, lako savladavaju
najraznolikije terene, pogodna su za najrazliitije transportne duine *od nekoliko
metara do stotina kilometara+ i na kraju 0 redovno su jeftinija. Diskontinuirana
prijevozna sredstva, kako pruna tako i slobodna, imaju takoer ne manji znaaj i
rasprostranjenje. Pruna ostvaruju velike brzine i velike kapacitete uz male otpore
odnosno snage, ivotni im je vijek dug uz malo odravanje, pogodna su za srednje do
umjereno velike prijevozne udaljenosti. .lobodna diskontinuirana transportna sredstva
pokrivaju lepezu zadataka od pomo&ni radova i transporta masa na udaljenosti od
nekoliko *desetaka+ metara *dozeri+, preko kompleksni ureaja gdje je transport dio
ukupnog zadatka *56"+, do pravi i iskljuivi prijevozni sredstava kao to su
kamioni npr. ,vi &e na malim do srednjim udaljenostima, pri najrazliitijim
kapacitetima ali i pri najnepovoljnijim terenskim uvjetima biti esto upravo
najpovoljnije prijevozno sredstvo.
$a svako od transportni sredstava iz seme na slici (a i b moe se re&i da je
bez premca na nekom odreenom mjestu primjene ili zadatku odnosno uvjetima. 4dje
&e to i kada biti ovisi o velikom broju imbenika koji su razliiti od podruja do
podruja odnosno tijekom vremena. Pri opisu svake vrste prijevozni sredstava
navesti &e se temeljne pogonske znaajke i iz toga rezultiraju&e naje&e primjene za
odreene uvjete, namjene, podruja i drugo.
.lika (a Podjela transportni sredstava
.lika (b Podjela transportni sredstava