1

KOLA I UENJE ZA BUDUNOST

Milan Matijevi
Uiteljski fakultet u Zagrebu, Hrvatska
milan.matijevic@ufzg.hr

Saetak: ivimo u vremenu brzih promjena u svim podrujima znanosti, tehnologije te naina
komuniciranja i ivljenja ljudske zajednice. Svakodnevno se pitamo koliko kola priprema za te
promjene i za ivot u novom multimedijskom okruenju? Djeca i adolescenti manje vremena provedu
u koli ili drugim oblicima institucionalnog uenja negoli u izvankolskim prostorima te u drugim
socijalnim zajednicama (obitelji, klubovima, drutvima, vjerskim ustanovama i sl.). Strunjaci se
moraju stalno pitati to ima najvei utjecaj na uenje i razvoj mladih u tako bogatom medijskom
okruenju. Lista najvanijih kompetencija za ivot je znatno promijenjena i proirena u odnosu na
prolo stoljee. Strunjaci za odgoj i uenje nastoje predvidjeti mogue promjene u podruju sadraja i
metoda uenja na poetku 21. stoljea. Glavna pitanja na koja se nastoji pronai odgovore jesu: to
treba uiti, kako uiti, gdje uiti, zato uiti te u kakvoj su vezi odgovori na ta pitanja s novom
obrazovnom sredinom. Autor posebnu pozornost posveuje odnosu apersonalne i personalne
komunikacije u odrastanju djece i mladih, odnosno pitanjima koje pred strunjake za uenje i odgoj
donose novi komunikacijski mediji (Internet, mobilni telefoni te razni vidovi e-uenja). Tim pitanjima
bavi se autor ovog priloga podsjeajui na neke zapaenije studije i autore koji su se u proteklih pola
stoljea bavili istim ili slinim pitanjima (Alvin Toffler, Ivan Illich, George Orwel, Stephen Hawking
te lanovi Rimskoga kluba). Autor zakljuuje da je danas, mnogo vie negoli u prolom stoljeu,
vana kompetencija nauiti kako se ui uz pomo novih medija te pripremanje mladih i odraslih za
stalne i brze promjene.
Kljune rijei: okolina za uenje, obrazovna sredina, stilovi uenja, e-uenje, futurologija, odgoj za
promjene, informalno uenje, kola
Uiti za budunost budunost uenja: umjesto uvoda
Prije tono deset godina u Njemakoj je organizirana jedna velika meunarodna konferencija
pod nazivom Budunost uenja uenje za budunost (The Future of Learning Learning
for the Future, Dsseldorfu, 2001). Mnogo je razloga da ljudi ele znati to e biti i kako e
biti za deset, dvadeset ili pedeset godina. Takva su pitanja postavljana oduvijek, ali su u
posljednjih pola stoljea intenzivirana (vidjeti popis internetskih izvora i filmskih ilustracija
na tu temu na kraju ovoga teksta!). Ta su razmiljanja i pitanja bila poticajna za iznimno
zanimljiva literarna djela i znanstvene studije od kojih spomenimo one koje su posebno
utjecale na razmiljanja iznesena u nastavku, a koje su stvarali: George Orwell, Alvin Toffler,
zatim autori Granica rasta (engl. orig. The Limits to Growth), studije lanova Rimskoga kluba
iji su autori: Donella H. Meadows, Dennis L. Meadows, Jrgen Randers i William W.
Behrens (1978) te James W. Botkin, Mahdi Elmandjra i Mircea Malitza (1998), koji su autori
studije Uenje bez granica (engl. orig. No Limits to Learning Bridging the human Gap), a koja
slijedi filozofiju znanstvenoga promiljanja lanova Rimskoga kluba. Ili radovi velikoga
znanstvenika i futuristikoga genija Stephena W. Hawkinga kao to je Kratka povijest vremena
(1988).
Tekstovi u kojima o sadanjosti i budunosti raspravljaju lanovi Rimskoga kluba, zatim
tekstovi Tofflera ili Hawkinsa ne mogu nas ostaviti ravnodunima. Naprosto ti tekstovi potiu
na razmiljanje i gledanje na sadanjost i budunost na jedan nov nain.
2

Nineteen Eighty-Four (Tisuu devetsto osamdesetetvrta, esto poznata i kao 1984) je
nauno-fantastini roman koji je 1949. godine objavio britanski knjievnik George Orwell.
Iako je iz svoje perspektive (1949. godine) pokuao razmiljati o dogaanjima nakon trideset
godina, Orwelova predvianja su aktualna i ezdeset godina kasnije (npr. na poetku 21.
stoljea u Sjevernoj Koreji, Libiji).
ok budunosti (engl. orig. Future Shock) je knjiga koju je napisao futurolog Alvin Toffler
prije 40 godina (1970.). U knjizi Toffler definira pojam ok budunosti kao odreeno
psiholoko stanje pojedinca i cijeloga drutva. Ukratko: to je osobna percepcija previe
promjena u premalo vremena. Knjiga koja je postala meunarodni bestseler donosi proirenu
priu izraslu iz lanka Budunost kao nain ivota koju je pisac objavio u asopisu Horizon
1965. godine. Mnogi koji e itati ovaj tekst bili su svjedocima i proivljavanja previe
promjena u premalo vremena: pad berlinskoga zida, raspad bivega SSSR-a, raspad bive
SFRJ. Za takve promjene mnogi nisu bili spremni, te su to teko podnijeli, a neki se nisu u
svemu tome nikad snali.
I Orwel i Toffler su svojim futurolokim predvianjima znatno pogodili dogaanja s kraja 20.
i poetka 21. stoljea. Takoer, blizu istine na prijelazu dvaju milenija su predvianja lanova
poznatoga Rimskoga kluba koja su odaslali u javnost prije etrdeset godina, a kojima
svjedoimo proteklih desetak godina.
Naravno, posebno je zanimljivo kako e se i to dogaati u vremenu za koje pretpostavljamo
da emo osobno proivjeti i doivjeti. Neki autori kao put pripremanja za budunost
zagovaraju dominaciju iskustvenoga i inovativnoga uenja (Raji i Radovanovi, 2008).
Ovdje nas zanimaju dogaanja s odgojem, uenjem i kolom.
1
To je bio jedan od poticaja da
se za ovu prigodu u ovom tekstu bavimo problemima koji su naznaeni u naslovu rada: kola
i uenje za budunost.

Nova obrazovna sredina
U vrijeme kada je Jan Amos Komenski pisao Veliku didaktiku (1632. godine) imao je na
raspolaganju samo knjigu kao komunikacijski medij i prirodu koja je njega i sve druge ljude
okruivala. I u to doba Komensky upozorava: Ljude valja uiti, do najvee mogue mjere, da
svoje znanje ne crpu iz knjiga, ve da prouavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da
prouavaju i ispituju same stvari, a ne tua zapaanja o stvarima (Komensky, 1954, str. 137).
U to doba nije bilo automobila niti zrakoplova, zatim nije bilo telefona, radija, televizije niti
raunala. Sve nabrojano pojavilo se i razvijalo u posljednjih stotinjak godina. U kratkom
vremenu mnogo promjena, kako pie Toffler. Koliko se spomenute rijei koje je Komensky
napisao prije vie od tristo i pedeset godina odnose na uenje u dananjem multimedijskom
okruenju? to bi Komensky preporuio uiteljima i roditeljima danas u vezi s odgovorima na
pitanja kako i gdje uiti?
Podsjetimo kratko na izgled tipinoga medijskog okruenja, odnosno tipine obrazovne
sredine u kojoj odrastaju dananja djeca i adolescenti.

1
Ovaj tekst nema namjeru baviti se pedagogijskom futurologijom kao znanstvenom disciplinom. O tome su
domai i strani autor ve napisali dosta rasprava i knjiga (vidjeti npr.: Altbach, 1985; Hooper, 1971; Male i
Mui, 1991; Mui, 1991; Vrcelj i Muanovi, 2001).
3

Ve u najranijim danima odrastanja djeca su u svojim stanovima okruena raznim ekranima
veliine mobilnoga telefona, iPhonea, pa do raunala i televizora. Televizija je, naravno,
kabelska ili satelitska, to znai da je omogueno primanje sadraja iz cijeloga svijeta. Na
televizijskim ili raunalnim ekranima djeca mogu igrati videoigre, a opet, na oba ekrana mogu
gledati animirane, dokumentarne i igrane filmove, zatim izravne prijenose sportskih i raznih
drugih dogaaja iz cijeloga svijeta (vidjeti npr. Shaffer i dr., 2005). Uz te medije (od
mobilnoga telefona do raunala i televizora) korisnici mogu biti aktivni sudionici, a ne samo
pasivni promatrai. Dakle, radi se o interaktivnim medijima. esto su dogaanja na tim
medijima, uz interaktivni odnos korisnika s tim medijima, mnogo atraktivnija od dogaanja u
socijalnom okruenju i stvarnoj prirodnoj sredini. Djeca, adolescenti i odrasli, esto biraju
video i virtualnu stvarnost umjesto realne stvarnosti.
Tako, medijski obogaena sredina (engl. learning environment) omoguuje uiteljima i
subjektima koji ue ee izmjenjivanje mjesta uenja i kreiranje bogatijih metodikih
scenarija koji e omoguiti stjecanje oekivanih kompetencija i drugih vrijednih ishoda
uenja. Ta nova obrazovna sredina i poticajno medijsko okruenje omoguuje uenje i
dostizanje samoaktualizacije i onih koji bi prije etrdesetak godina bili osueni na invalidnost
i beskorisno muenje sebe i svoje okoline. Danas biti slijep, gluh ili nepokretan bez
invalidskih kolica nije nikakva smetnja za dostizanje najviih intelektualnih i znanstvenih
razina funkcioniranja. Najbolji primjer za te spoznaje i tvrdnje jest Stephen Hawking koji je
nadiao sve pesimiste, a na kraju i sebe samoga (vidjeti: Martin, 2005; Smith, 1988). Uiti u
koli ili uionici danas vie nije dovoljno za stjecanje za ivot i cjeloivotno uenje vanih
kompetencija. Djeca i odrasli ve davno su to uoili i svojim ponaanjem idu daleko ispred
dogaanja i promjena u kolstvu (vidjeti: Cavus, 2010; Keegan, 2002; March, 2006).
Zahvaljujui novim monim komunikacijskim medijima, omogueno je uenje bilo ega, bilo
kada i bilo gdje (March, 2006). I kolske knjinice e dobiti sasvim novu fizionomiju i ulogu
u zadovoljavanju potreba za uenjem mladih i odraslih. To vie nee moi biti skladita
tiskanih medija koji su dostupni javnosti odreeni broj dana i sati u godini, ve mjesta za
uvanje i obradu brojnih medija za uvanje informacija koje su dostupne korisnicima tijekom
itave godine (Todd, 2010). Novi mediji i nova obrazovna sredina uvjetuju velike promjene u
glavnim ulogama uitelja. Oni vie nisu samo pouavatelji ili prezentatori informacija, ve
preuzimaju uloge strunjaka za upravljanje uenjem, razrednom socijalnom zajednicom ili
dizajniranjem medija i prostora za uenje (Kalantzis i Cope, 2010).
Ciljevi uenja: nekad, danas, budunost
Stalno preispitivanje ciljeva uenja vana je zadaa strunjaka za odgoj i uenje. Lista radova
na tu temu je bogata, a ovom prigodom podsjetimo na iznimno mnogo citiranu knjigu
Anderson i Krathwohl (2001) te radove Watson (2007) i Wendy (2001). Prije stotinu i vie
godina ideal dobrog uenika opisivan je obino reenicom: On/ona moe ponoviti sve to je
uitelj/uiteljica juer kazivao na satu ili On /ona moe ponoviti sve to pie u knjizi o toj
temi!. Dakle, uenikova uspjenost je cijenjena prema deklarativnom ili reproduktivnom
znanju. Veina pitanja na koja su uenici trebali odgovoriti poinjala je upitnim rijeima tko,
gdje, kada, koliko, kao i nabroji i sl.
4

Ta su pitanja traila od uenika reproduciranje informacija koje su bile napisane u knjigama
ili ih je uitelj diktirao na nastavnome satu. Djeje glave su koritene za uvanje informacija.
Tko je upamtio vie informacija, bio je bolji uenik.
Mnogo je razloga da takav ideal dobrog ili odlinog uenika danas nikoga ne
zadovoljava. Ne samo da su strunjaci za kolska i odgojna pitanja shvatili da to nije dovoljno
za pojedinca i drutvo nego nije dovoljno ni za razvoj proizvodne i komunikacijske
tehnologije. Tako smo danas svjesni da ima mnogo boljih medija za uvanje informacija od
djejih glava! Danas se oekuje da iz kola izlaze osobe koje su sposobne rjeavati probleme,
stvarati nove informacije ili druge konkretne proizvode, koje umiju graditi ili stvarati
predmete uz zadovoljavajui umjetniki dizajn. Oekuje se da djeca i mladi u koli (osim
uenja nekih vanih informacija!) naue sluiti se informacijama za rjeavanje problema.
Danas je (a u budunosti e biti i mnogo vie) vano znati pronai informacije, zatim izabrati
(selekcionirati) najvanije informacije iz mnotva slinih informacija, moi stvarati nova
znanja o okolini i sredini u kojoj pojedinac ivi (uenje istraivanjem i otkrivanjem). Ukratko,
oekuje se funkcioniranje pojedinca na vioj metakognitivnoj razini koja podrazumijeva
stvaranje i kreativno rjeavanje problema.
Pitanja kojima od uenika moemo saznati stupanj usvojenosti takvih kompetencija
poinju obino rijeima zato, usporedi, rijei, pronai, razmisli. Prema Andersonu i
Krathwohlu (2001, str. 29) moemo razlikovati injenino, konceptualno, proceduralno i
metakognitivno znanje. injenino (deklarativno) znanje smo odredili. Konceptualno znanje
podrazumijeva poznavanje klasifikacija, principa i generalizacija te teorija, modela i struktura.
Proceduralno znanje odnosi se na znanje specifinih postupaka i algoritama, znanje
specifinih metoda i tehnika te znanje kriterija koji uvjetuju uporabu primijenjenih postupaka.
Metakognitivno znanje odnosi se na strategijsko znanje, znanje o kognitivnim ciljevima te
znanje o sebi.
Podsjetimo ovom prigodom na preporuke Europskoga parlamenta i Vijea o kljunim
kompetencijama za cjeloivotno uenje (2006) kojima bi pojedinci trebali ovladati tijekom
obveznoga kolovanja: komunicirati na materinskom jeziku, komunicirati na stranom jeziku,
usvojiti temeljne matematike kompetencije te kompetencije u znanosti i tehnologiji, usvojiti
digitalne kompetencije, nauiti kako se ui, usvojiti drutvene i graanske kompetencije, stei
osobine linosti koje su vane za poduzetnitvo te biti senzibilizirani za kulturu i drutvenu
sredinu u kojoj e ivjeti. Naravno, to podrazumijeva i usvajanje osnovnih ljudskih vrijednosti
po kojima se ovjek razlikuje od ostalih ivih organizama (npr. slobode, istine, ljubavi, mira,
nenasilnoga rjeavanja sukoba). Strunjacima za odgoj i uenje nije problem domisliti
metodike scenarije i obrazovnu sredinu u kojoj e se takve kompetencije i ishodi uenja
moi postii. To, svakako, nije uionica u kojoj najvei dio vremena uenici sjede, sluaju i
gledaju to radi ili to govori uitelj (vie kod: Matijevi i Radovanovi, 2011).
I sve nabrojano jo nee biti dovoljno za ivot i snalaenje u bliskoj budunosti. Ve
godinama strunjaci upozoravaju da kola treba pripremati i za stalne promjene. Bitno
obiljeje rada i ivljenja u ovom vremenu su stalne i brze promjene, pa odgoj treba usmjeriti i
na osposobljavanje za snalaenje i prihvaanje tih promjena (Alexander and Potter, 2005;
Ban, 1968; Coggin, 1979).
5


Kako uiti i kako pouavati?
Prethodno spomenuti i prikazani oekivani ishodi sustavnog uenja i odgajanja upuuju i na
mogue metodike scenarije uz koje se takvi ishodi mogu oekivati. Pedagogija i didaktika
koje se iskazuju reenicama: Djeco, budite dobri! ili Djeco, morate stalno uiti! nee biti
djelotvorne u smislu pripremanja za budunost. Novije spoznaje o sustavnom i organiziranom
uenju u vidu kurikulske i konstruktivistike teorije i didaktike paradigme ve dugo na
kolskoj sceni nude druge repertoare ponaanja subjekata koji ue i subjekata koji pouavaju
te druge metodike scenarije od onih koji dominiraju u kolama. No, i pored toga
pedesetogodinjega nastojanja obrazovna sredina u kolama jo uvijek podsjea vie na 19.
stoljee negoli na mjesto gdje ue i pripremaju se djeca i mladi za ivot u 21. stoljeu! Tako je
u veini hrvatskih kola, a slino je i u ostalim dravama jugoistone Europe.
Kurikulsku teoriju razvijali su eksperti u anglosaksonskome svijetu, a na ove prostore stie u
posljednjoj treini prologa stoljea. Vie se pozornosti posveuje operacionalizaciji i
konkretizaciji ciljeva, odnosno ishoda uenja (Benjamin Bloom, 1913. 1999.), a trai se vie
kreativnih i konstruktivnih aktivnosti uenika (uenje istraivanjem, otkrivanjem i stvaranjem,
projektni i timski rad) u nastavnome procesu (Jerome Brunner 1915. - ?). Kurikulska teorija
vanu pozornost posveuje i modelima praenja i vrednovanja procesa i ishoda uenja (vie
kod: Matijevi i Radovanovi, 2011).
Konstruktivistika teorija ima ishodita u uenjima J. Deweya, J. Brunera, J. Piageta, L.
Vigotskog, C. Freineta i dr. (Reich, 2008). Zajedniko svima njima je upozoravanje na
nunost promjene uloga subjekata koji ue i subjekata koji ih pouavaju, odnosno koji im
pomau u uenju i razvoju. Stoljetna zabluda da uitelji (oni koji znaju) mogu prenositi
znanje na one koji ne znaju jest duboko ukorijenjena u didaktike teorije te prateu kolsku
dokumentaciju, a i u kolsku opremu i prostore. ak i najnovija obrazovna i komunikacijska
tehnologija nastoji pratiti tu didaktiku paradigmu uz koju je sve podreeno uiteljima koji
rade (predaju, pouavaju, prezentiraju, prikazuju), za razliku od uenika koji trebaju sjediti,
sluati, upamtiti to vie od toga to je reeno i prikazano, te sve to na zahtjev uitelja
reproducirati. U funkciji takve didaktike paradigme su i najnoviji alati i oprema za uitelje u
vidu PowerPoint-prezentacija i tzv. pametne ploe. Sve je to u funkciji dogaanja uitelja,
odnosno dogaanja pred uenicima koji sjede, sluaju i gledaju. Konstruktivistika teorija
uenja i pouavanja zagovara bitno izmijenjene uloge uitelja i uenika, te bitno drukiju
obrazovnu sredinu.
Konstruktivizam je pogled na uenje utemeljen na stavu da uenici putem aktivnosti,
procesom intelektualnoga razvoja postaju graditelji i kreatori novih znaenja i znanja.
Konstruktivistiki pogled na uenje podrazumijeva promjene uloge uitelja kao i prirode
aktivnosti uenja. Iz konstruktivistike perspektive pouavanje se gleda izvan uobiajenog
prenoenja informacija uenicima i provjere njihove usvojenosti. Umjesto toga pouavanje
podrazumijeva kreiranje situacija u kojima uenici aktivno sudjeluju, u kojima postaju
sposobni stvarati svoje individualne konstrukcije (Muanovi, 2000). Usporeivanjem
tradicionalnog i konstruktivistikog razreda mogu se opisati temeljna obiljeja
konstruktivistikog pristupa: uenik se prihvaa kao onaj koji misli i stvara znaenja, kao
6

neovisni istraiva, uitelj pouava interaktivnim stilom, trai miljenja uenika, primaran je
rad u grupama i dr. (Muanovi, 2000, str. 28; usporedi: Paleki, 2002 i Reich, 2008).
Prethodno opisano trai bitne promjene u pripremanju buduih uitelja, zatim
promjene u nainu rada ve zaposlenih uitelja te promjene u gledanjima na nastavni proces
od onih koje drava zaduuje da prate kvalitetu pouavanja i uenja u predkolskim i
kolskim ustanovama. Naravno, to podrazumijeva i radikalne promjene u opremanju i
ureivanju prostora u kojima e se odvijati metodiki scenariji za sve uzraste subjekata koji
ue. To nee biti lagan proces jer ljudi ne vole da se mijenjaju niti da ih se mijenja. kolu ine
ljudi, a ne zgrade i tehnika. I to uenje novih uloga od strane uitelja mora biti utemeljeno na
konstruktivistikoj paradigmi. Dakle, te se promjene ne mogu narediti iz ureda ministarstava
obrazovanja i kolstva, nego organiziranjem metodikih scenarija i radionica u kojima e
uitelji biti dovedeni u situaciju da na unutarnjem planu rijee dileme o tome kako, gdje i to
pouavati, a da ishodi toga budu korisni onima koji e ivjeti i raditi 2020. ili 2040. godine.
Pripremati uitelje za budunost
Budui odgajatelji i nastavnici na nastavnikim fakultetima pripremljeni su vie za prolost,
pomalo za sadanjost, a nedovoljno za blisku budunost. Odgajatelji i uitelji nisu dovoljno
kompetentni za odgajanje u novom multimedijskom okruenju. Silabusi uiteljskih studija
prepuni su sadraja i metodikih scenarija koji upozoravaju da su mobilni telefoni i Internet
opasni za odrastanje i odgajanje djece i mladih, ali ne nude metodike scenarije koji
omoguuju usvajanje kompetencija za ivot uz te nove medije ili s tim novim medijima
(mobilni telefoni, FaceBook i sve drugo to omoguuju Internet i satelitska televizija). Sve
odgojne institucije su preplavljene zabranama i upozorenjima o opasnostima koje se kriju iza
uporabe novih komunikacijskih medija te ivljenja i odrastanja uz nove video i informacijske
medije. Osim kompetencija za pouavati i odgajati za ivot u novom multimedijskom
okruenju nastavniki fakulteti nedovoljno pripremaju za odrastanje u obitelji koja ivi prema
novim scenarijima i sustavu vrijednosti koje nameu globalizacija, konzumerizam te novi
proizvodni odnosi.
Moe se preporuiti svim nastavnikim fakultetima isticanje meu ishodima uenja i
pripremanje za promjene koje e se dogaati u procesu uenja i odgajanja u novom
multimedijskom okruenju. Lako se mogu pretpostaviti odreene promjene u nainu ivljenja
i komuniciranja u obitelji, vrtiu i koli, zatim promjene u igrama i igrakama uz koje e uiti
i odrastati mladi u iduim godinama i desetljeima. Kako bi se manje udili i manje isticali
nepotrebne zabrane (zabranjeno donijeti mobitel u vrti ili kolu!), odgojiteljice i odgojitelje,
te uiteljice i uitelje treba pripremati za nove pristupe odgoju i pouavanju koji se bitno
razlikuju od onoga to se danas dogaa u obitelji i odgojnim ustanovama, a koji e vie
uvaavati razvojne potrebe buduih generacija djece i adolescenata. Mnogo vie od studiranja
davno zastarjele literature i prouavanje prevladanih teorija i pedagokih paradigmi
(historicizam u studijskim programima!) na nastavnikim fakultetima treba preferirati
strategije aktivnog uenja kao to su pedagoke radionice, radionice budunosti, projektna
nastava, igre i simulacije (Raji i Radovanovi, 2008). Takvih pokuaja ima i na UFZG
rezultat kojih su i dva priloena scenarija budunosti, odnosno pisma iz budunosti dviju
7

buduih uiteljica primarnog obrazovanja (Ana Vuk migovi, studentica uiteljskog studija
iz akovca te Maja Homen studentica uiteljskog studija iz Zagreba: vidjeti Priloge 1 i 2!).
8



Prilog 1
Majino pismo iz 2031. godine
Ni Hao, dragi profesore!
Puno sam razmiljala o tome kako su se vremena promijenila otkad smo bili na fakultetu, nadam se da
Vam ne dosaujem sa svojim mislima, vjerujem da se i Vi rado prisjeate svega to se dogaalo prola
dva desetljea.
Kada sam bila mlada, uvijek sam zamiljala da u, po Vaem uzoru, pomagati u stjecanju novih znanja
i brinuti se o odgoju mlaih generacija. Nisam ni sanjala koliko e moj posao biti umnogome
drugaiji. Evo, na primjer, Europska komisija je ba izdala nalog po kojem je od sljedee godine
kineski jezik obavezan predmet. Nije ni udo s obzirom na to da je ve nekoliko godina Kina najjaa
svjetska ekonomska i vojna sila. Sjeam se kako su mi se svi smijali kada sam 2015. godine upisala
kineski jezik u koli stranih jezika, a do 2020. su ga tako i onako svi morali nauiti.
Ali to je jo i najmanja od promjena, nove tehnologije su doista promijenile sve. Nekad je na posao
bio pomaganje u stjecanju znanja, ali sada, svaka informacija je dostupna u sekundi bilo kome, pa ak
i malome djetetu. Ono to je nekad bila osnova naega zanimanja, sad je postalo skoro pa nevano.
Isto tako, znanje uitelja u bilo kojem podruju je znatno manje od znanja umjetnih inteligencija koje
su lako dostupne svima.
Sreom, jo uvijek smo daleko od toga da smo nepotrebni, samo je naa uloga izmijenjena. Sada smo
vie vodii i treneri koji djecu potiu da sami istrauju i razmiljaju te budu to kreativniji. Sve te
stvari su sada puno vanije od znanja. Moda su i prije bile, samo to jo nismo shvaali. Ili jesmo?!
I nastavne metode su se takoer promijenile, i to na sve strane. Veliki napredak komunikacijskih
tehnologija znaio je da uenik i uitelj ne moraju vie biti prisutni u istoj prostoriji. Spajajui se na
iPresence istovremeno sam u prostoriji s razliitom djecom iz vicarske, vedske, Turske
Kulturoloka razmjena je na visini, ali iskreno, nedostaje mi toplina stare uionice i djeji osmjesi
koji nisu samo na ekranu. Da mi je netko prije dvadesetak godina rekao da u biti kao Doktor iz
Zvjezdanih staza, smijala bih mu se, a sada mi je to postala svakodnevica.
Posljedice toliko efikasne komunikacije su dalekosene, geografska lokacija postaje skoro zanemariv
kriterij. Nitko vie ne ide u kolu zato to mu je tu iza ugla. Isto tako, omogueno nam je i stvaranje
iznimno specijaliziranih kola to je prije bilo nemogue zbog udaljenosti raznih strunjaka. Sada svi
komuniciramo i radimo s djecom bez obzira na zemlju u kojoj se nalazimo i jezik na kojem
komuniciramo (Microsoftov neuroglobalni prevoditelj je stvarno bio prava revolucija). kola u kojoj
trenutno radim specijalizirana je za vrlo specifinu vrstu djece s posebnim potrebama: autiste i savante
visoko nadarene za umjetnost. Nevjerojatno je to uspijevamo postii s njima, jedva ekam vidjeti to
e tek napraviti kada narastu, mislim da na ovaj nain otvaramo horizonte koji prije nisu postojali!
Koliko je danas moj dan drugaiji nego prije Odmah po dolasku u kolu (ako se to uope vie i
moe nazvati kolom) spajam se na iPresence. Vie nemam uenike koji fiziki sjede u razredu, ali
kao da su svi tamo! Nove nastavne metode stavljaju uenike u sredite panje. Nema vie frontalne
nastave. Svaki dan dobivaju nove zadatke koje rjeavaju individualno ili u grupama. Svaki uenik ima
svoj vlastiti plan i program. Ja sam tamo da im pomognem, pokaem kako koristiti alate, moda im
dati neku ideju koja im nije pala na pamet ili propitkivati stvari tek toliko da ih potaknem da
razmiljaju o novim stvarima. Ocjene dijele adaptivni algoritmi standardizirani za cijelu Europsku
uniju, mi kao uitelji vie nemamo puno uloge u tome. No ipak, ocjena ostaje nepotpuna bez naeg
osobnog zapisa koji mjeseno aljemo roditeljima, uklopljenog u datoteku psihofizikog napretka i
preporuenog razvoja svakoga djeteta.
Mnogo mojih kolegica teko se naviknulo na takve uvjete osjeaju se kao da je njihova uloga sve
manja i manjevana. Ja se ne bih s time sloila, mislim da, dapae, sada vie nego ikada moemo
9

utjecati na djeji nain razmiljanja i njihovu osobnost. Jedino to mi osobno nedostaje jest
nemogunost bilo kakvoga kontakta. Djecu vidim samo nekoliko puta godinje kada idemo na izlete i
kada se dijele potvrde. Oni su na to navikli jer ne znaju za nita drugo i to im je sasvim normalno. Zato
im nikada niti ne govorim koliko bi mi bilo ljepe da smo ee uivo zajedno. No, znate i sami
kako danas i nije ba toliko lagano izai iz kue i otii negdje, ah
A to je tek na pomolu Na konferenciji za uitelje sluali smo kako sveuilite u Kyotu omoguava
svojim studentima posjet virtualnoj renesansi, srednjem vijeku pa ak i dobu dinosaura kroz svoj
holodeck. To mora da je nevjerojatno iskustvo, ali bojim se da to neemo tako skoro vidjeti kod nas
zbog iznimno visokih trokova. No, uvijek se moemo nadati, tehnologija uvijek eksponencijalno
pojeftinjuje, zar ne? Sjeate li se kada ste 2011. godine nabavili Pametnu plou za nas studente?
Koja je to bila revolucija, ha-ha-ha, a eto, danas priam o nabavljanju holodeka!
Najljepi pozdrav od mene i obitelji,
Maja Homen Chang
P. S. Gledat ete live prijenos kolonizacije Marsa? Hawking 2 stie na Mars 26. lipnja 2031. godine!

Prilog 2
Anin izvjetaj iz 2031. godine
Ujutro me probudio radio koji se automatski ukljuio u 6 sati, te se postupno pojaavao dok
mu nisam dala glasovnu naredbu da se stia. Prilikom odijevanja, pljeskom sam upalila svjetlosni
hologram (raunalo), koji mi je nabrojio sve moje dananje obaveze. Zatim sam se sjetila da je u
subotu mamin roendan, pa sam mu rekla da to memorira na svoju karticu i neka mi na internetu
pronae i predloi nekoliko primamljivih poklona. Hodajui po kui, po zidovima prekrivenim sitnim
nano-esticama, vrtjele su se vijesti. Na lijevom zidu hodnika vrtio se CNN, a na desnoj HRT s
najnovijim vijestima koje javljaju o osnivanju ljudske stanice na Mjesecu. U kupaonici, prilikom
pranja zubi, pogledala sam na zrcalu spot na MTV-u. U kuhinji, u kojoj me ve ekala svjee skuhana
kava, hologram me izvijestio o roendanskim poklonima. Odabrala sam poklon, te ga preko web-
shopa rezervirala i platila e-transakcijom svoje banke.
U tom mi je trenutku zazvonio videofon, pa sam otila u dnevni boravak. Na videozidu sam
ugledala svoju sestru. Odmah sam uoila da ima novu frizuru i naunice, te primijetila da se u njenoj
pozadini nalazi Eiffelov toranj. Objasnila mi je da se trenutno nalazi u Francuskoj, te da me htjela
malo uti preko mobilnog videofona. Odmah mi je poslala fotografije na moj mail. Stavila sam
videonaoale te pogledala arobne 3D fotografije panorame Pariza s vrha Eiffelova tornja, dok mi je
sestra uivo davala upute.
Moj me vjerni hologram upozorio da moram krenuti na posao (u kolu). Tijekom oblaenja u
hodniku, mobitelom sam upalila auto i namjestila klimu na ugodnih 25C. Pri izlasku iz kue, utipkala
sam sigurnosni kod u ulazna vrata te ukljuila alarm. S ukljuivanjem alarma svi ureaji u kui preli
su na stand-by nain rada. Tijekom vonje GPS mi je javio da se na autocesti dogodila prometna
nesrea, te mi predloio alternativne putove. ekajui na semaforu, gledala sam kratke reklame na
jumbo-plakatima. Privukla me reklama nove vrste pizze, koju sam odmah naruila mobitelom, a koja
mi je za 10 minuta bila dostavljena pred kolom.
Pred kolom me doekao i robot kolarko koji me na ulazu obavijestio o kolskim novostima.
U razredu su me ve ekali uenici koji su mi preko svojih iPoda, bluetooth-vezom, prenijeli svoje
domae zadae.
10

U razredu imam i bolesnog uenika koji prati nastavu preko livestreaminga kod kue u svome
krevetu. Veliku pomo u pouavanju daje mi 3D projektor koji spajam na svoj laptop. Okupila sam
djecu oko svoga stola te sam uz pomo projektora projicirala 3D virtualne sadraje tvrde svjetlosti,
koji se gibaju prostorom uionice. Sat matematike je poeo tako da su se matematiki likovi i brojevi
kretali po uionici dok je hologram na satu glazbene kulture, u liku djejega omiljenoga glumca ili
pjevaa, priao prie i pjevao pjesme. Na satu prirode i drutva odlazimo u prolost promatrajui
razvoj ljudske vrste i uei 3 D grau biljaka i ivotinja. Djeca obilaze i promatraju sa svih strana.
Na kraju radnoga vremena razgovaram videofonom s uenikovim roditeljima, a ostalima
aljem e-mailove o uspjehu njihove djece.
Ana Vuk migovi

Zakljuci za sadanjost i budunost
Futurolozi dugo upozoravaju na neophodnost pripremanja za budunost. Upozorava se da e
budunost biti obiljeena brzim i velikim promjenama u svim vidovima ivljenja, rada,
komuniciranja, kolovanja Bilo bi korisno izraditi temeljitiju analizu nastavnih kurikula
obvezne kole te kurikula nastavnikih fakulteta radi uvida u stupanj njihove usmjerenosti na
pripremanje mladih te buduih uitelja za ivot i rad u budunosti. Kako se promjene u
tehnologiji dogaaju iznimno brzo (u novije vrijeme sve bre), takvo pripremanje ima veliku
vanost. Na strunjacima za pitanja odgoja i pouavanja je da kreiraju nove strategije
pouavanja koje e djelotvornije od tradicionalne kole i nastave udovoljiti tom zahtjevu i
oekivanjima.
Poznato je da kolu, prije svega, ine ljudi (i djeca), pa tek onda zgrade i oprema. Ljudi se
sporo i teko mijenjaju. Ako elimo olakati snalaenje uitelja i odgojitelja u rjeavanju
razvojnih problema djece i adolescenata, onda se ve mnogo kasni sa sustavnim
pripremanjem za uloge koje od odgajatelja i nastavnika ve danas (a sutra ili za nekoliko
godina to e biti jae i vie!) trai odgoj i uenje, te sve institucije u kojima se te aktivnosti
dogaaju (prije svega: obitelj, predkolske ustanove i kole na svim razinama).
Ve je dugo razvidno da kola s kruto definiranim trajanjem i predmetno-satnom unutarnjom
strukturom teko moe zadovoljiti potrebe i zahtjeve dananjih uenika na svim razinama
kolovanja. Nastavna godina je strukturirana u 175 ili 180 nastavnih dana, odnosno 35 ili 36
nastavnih tjedana. Planirano vrijeme za nastavne aktivnosti nije dovoljno za stjecanje za ivot
i nastavak kolovanja vanih kompetencija. Zato su djeca i roditelji prisiljeni ukljuivati djecu
u razne programe neformalnog uenja i treniranja, a kolske zgrade u to vrijeme su zakljuane
i prazne! Informalno uenje takoer opasno konkurira kolskim dogaanjima odnosno ulozi
kole u pripremanju za ivot (na to su davno upozoravali Buckman, 1973, te Illich, 1971).
Djeca nee ekati danas polazak u kolu i sudjelovanje u nekoj nastavnoj epizodi gdje e
nauiti ukljuivati televizor i pretraivati programe, staviti u kuite neki DVD i pokrenuti
izvoenje, javiti se na telefon (ili mobitel) ili nazvati nekoga radi slanja vane poruke,
pokretanje nekih programa i igara na raunalu, ukljuivanje i iskljuivanje raunala. Konano,
ve je dugo poznato da djeca za ivot najvanije kompetencije steknu prije polaska u kolu,
samo je danas lista tih kompetencija znatno bogatija u odnosu na prola vremena (hodanje,
11

govorenje, samostalno oblaenje i hranjenje, telefoniranje, ukljuivanje televizora ili raunala,
otkljuavanje vrata, kretanje po naselju, vonja bicikla, plivanje, skijanje, vonja na
koturaljkama itd.). kola e morati temeljito preispitati listu i ritam stjecanja odreenih
kompetencije zbog prethodnih razloga, ali i zbog (ne)atraktivnosti naina uenja koji
izvankolsko i predkolsko uenje ini znatno privlanijim za djecu od onoga koje se dogaa
u koli i koje ponekad nije ni ugodno ni privlano.
Literatura:
Alexander, T. and Potter, J. (2005). Education for a change: transforming the way we teach our
children. London and New York: RoutledgeFalmer.
Altbach, P. G. (1985). Educational Futurology. Essay Review of "The World Crisis in Education: The
View from the Eighties", by Philip H. Coombs. Comparative Education Review, Vol. 29, n. 4, pp.
557-561.
Anderson, L. W. and Krathwohl, D. R. (Ed.) (2001). A taxonomy for learning, teaching and
assessing: A revision of Bloom Taxonomy of Educational objectives. New York: Longman.
Ban, J. D. (1968). Education for Change. Valey Forge: Judson Press.
Botkin, W. J., Elmandjra, M. and Malitza, M. (1998). No limits to learning Bridging the human
gap. (A Raport to the Club of Rome). New York: Pergamon Internationaly Library, pp. 155.
Buckman, P. (ed.), (1973). Education without schools (with contributions from Ivan Illich). London:
Souvenir Press.
Cavus, N. (2010). A Study to Investigate the Opinions of Instructions on Mobile Learning. Paper
presented at the International Future-Learning Conference on Innovations in Learning for the Future
2010: e-Learning (3rd, Istanbul Turkey, may 10-14, 2010). (ED512166).
Coggin, Ph. A. (1979). Education for the future the case for radical change. Oxford and New York:
Pergamon Press.
Hooper, R. (1971). Educational Futurology. Educational Broadcasting International. Vol. 5, n. 3, pp.
151-154.
Hawking, S. W. (1996). Kratka povijest vremena (od velikog praska do crnih jama). Zagreb: Izvori.
Illich, I. (1971). Deschooling Society. New York: Harper & Row.
Kalantzis, M. and Cope, B. (2010). The Teacher as Designer: Pedagogy int he New Media Age. E-
Learning and Digital Media, Vol. 7, n. 3, pp. 200-222.
Keegan, D. (2002). The Future of Learning: From eLearning to mLearning. ZIFF Papiere 119
Fernuniversitaet Hagen.
Komensky J. A. (1954). Velika didaktika. Beograd: Savez pedagokih drutava.
Male, D. i Mui, V. (1991). Budunost kole uvijek aktualna tema. Napredak. Vol. 135, n. 1, str.
32-41.
March, T. (2006). The New www: Whatever, Whenever, Wherever. Educational Leadership, Vol. 63,
n. 4, pp. 14-19.
Martin, R. (2005). The Future of Learning Disabilities as Federal Laws Change Again. Learning
Disability Quarterly. Vol. 28, n. 2, pp. 144.
Matijevi, M. i Radovanovi, D. (2011). Nastava usmjerena na uenika. Zagreb: kolske novine.
12

Meadows, H. D., Meadows, L. D. et al. (1978). Granice rasta : izvjetaj istraivake skupine
Massachusetts Institute of Technology za nacrt Rimskog kluba o dilemama ovjeanstva. Zagreb:
Stvarnost, str. 182.
Muanovi, M. (2000). Konstruktivistika teorija i obrazovni proces. U: Didaktini in metodini
vidiki nadaljnega razvoja izobraevanja / Kramar, Martin (ur.). Maribor : Univerza v Mariboru,
Pedagoka fakulteta Mariboru, str. 28-35.
Mui, V. (1991). Futurologijski pristup odgojno-obrazovnoj problematici nakon "prijelomnog"
ulaska u novo tisuljee, Napredak. Vol. 142, n. 4, str. 415-422.
Paleki, M. (2002). Konstruktivizam nova paradigma u pedagogiji?. Napredak. Vol. 143, n. 4, str.
403-413.
Raji, V. i Radovanovi, D. (2008). Inovativno uenje i kreativnost u obrazovanju za budunost. U:
Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj (Uzelac, Vinka i Vujii, Lidija, ur.). Rijeka: Sveuilite u
Rijeci, str. 245-250.
Reich, K. (2008). Konstruktivistische Didaktik. Weinheim und Basel: Beltz.
Todd, R. J. (2010). To Be or Not to Be: School Libraries and the Future of Learning. School
Library Montly. Vol. 26, n. 10, pp. 16-19.
Toffler, A. (1975). ok budunosti. Rijeka: Otokar Kerovani.
Shaffer, D., W., Halverson, R. Squire, K. R. and Gee, J. P. (2005). Video Games and the Future of
Learning. WCER Working Paper No. 2005-4. Wisconsin Center for Education.
Smith, S, L. (1988). The Future of Learning Disability. Pointer. Vol. 32, n. 3, pp. 34-36.
Vrcelj, S. i Muanovi, M. (2001). Prema pedagokoj futurologiji. Rijeka: Grafotrade.
Walton, M. (2008). The Future Starts Now. Adults Learning. Vol. 19, n. 8, pp. 12-13.
Watson L. (2007). Building the Future of Learning. European Journal of Education. Vol. 42, n. 2, pp.
255-263.
Wendy S. and Frith L. (2001). Learning for the Future: Developing Information Services in Schools
(Second Edition). Carlton South Vic: Published by Curriculum Corporation, Australian School Library
Association.
Internetski izvori:
The Future of Learning Learning for the Future (dostupno: 10. 9. 2011.)
http://www.fernuni-hagen.de/ICDE/D-2001/
Teaching Teachers for the Future (dostupno: 27. 9. 2011.)
http://www.esa.edu.au/projects/teaching-teachers-future

The Future of Education (dostupno: 30. 9. 2011.)
http://www.youtube.com/watch?v=xFUJ0dShmjs&feature=related

The Future of Learning Environments (dostupno: 30. 1. 2011.)
http://www.youtube.com/watch?v=NtPVGn04sDk
CES 2011 - Vinci Tablets for kids (dostupno: 30. 9. 2011.)
http://www.youtube.com/watch?v=pxN_r8TWI2Q&feature=related
13


SCHOOL AND LEARNING FOR THE FUTURE
Milan Matijevi
milan.matijevic@ufzg.hr

Summary - We live in times of rapid change in all areas of science, technology, means of
communication and life in society. Every day we are asked to what extent school prepares us for these
changes and for life in a new, multimedia environment. Children and adolescents spend less time at
school or in other settings of learning than is spent on the outside or with other social communities
(family, clubs, societies, religious institutions and the like). Experts must constantly inquire about
what exactly mostly influences learning and development in our rich media environment.
The list of the most important competences for life has significantly changed and expanded since the
last century. Educational experts are attempting to predict changes in the content and methodology of
learning at the beginning of the 21st century. Answers are sought to such key questions as: what
should one learn; how should one learn; where should one learn; why should one learn; and how do
these answers relate to the new learning environment?
In his examination of the way children and young people learn and grow up, the author places special
attention on the relationship between personal and non-personal communication (e.g. the internet,
mobile phones and different types of e-learning). He deals with today's questions by looking back to
some of the more prominent authors and studies of the past fifty years that tackled identical or similar
questions (Alvin Toffler, Ivan Illich, George Orwell, Stephen Hawking and the members of the Club
of Rome). The conclusion reached is that in today's world of rapid and continuous change, it is much
more crucial than in the last century both to be able to learn and to adapt to learning with the help of
new media.
Key words: learning environment, learning styles, e-learning, futurology, education for change,
informal learning, school, Club of Rome