Tko je bio idovski pjesnik, jedan od prvih uitelja

neoplatonizma u srednjevjekovnoj Evropi? Zato su ga smatrali

muslimanom ili pak kraninom? U emu je vanost njegova
djela Fons vitae za ilozoiju, a u emu za astrologiju?
MISTINI PJESNIK SOLOMON IBN GABIROL
Solomon ibn Gabirol, poznatiji pod svojim latiniziranim imenom Avicebron, bio je idovski
pjesnik i filozof, roen u Malagi u panjolskoj, 1!1" godine" #io je jedan od prvi$ u%itelja
neoplatonizma u srednjevjekovnoj &vropi" 'jegovo djelo, prevedeno na latinski kao Fons
vitae bilo je jedan od glavni$ izvora neoplatonizma, a utjecalo je i na evropsku skolastiku"
(bn Gabirol je jo) kao dijete ostao bez oca, te se s majkom preselio u *aragozu" +amo je
dobio izvrsno kozmopolitsko obrazovanje, svladao i arapski i starozavjetni $ebrejski, i
istovremeno asimilirao islamski neoplatonizam i Aristotelovu filozofiju" ,d rane je dobi
nastojao spojiti racionalni na%in razmi)ljanja s osje-ajem za sakralno" .ini se da je imao u
mladala%koj dobi osje-aj da je prerano ostario, pa se tako alio u svojoj 1/" godini da ve- ima
srce osamdesetgodi)njaka" 0sprkos svojem kr$kom tijelu i zdravlju, cjelokupnu energiju koju
je imao usmjerio je na poeziju, protkanu filozofijom i religijom" +ako je do svoje 1/" godine
ve- pisao tako kvalitetnu poeziju, da ona stoji na samom vr$u $ebrejske srednjevjekovne
knjievnosti" 'jegove se pjesme i poeme mogu usporeivati s najvi)im dometima sufi
poezije" *a$valjuju-i svojem briljantnom umu i kreativnoj imaginaciji, uvijek bi nalazio na
patrone, koji su znali cijeniti njegov talent i podravati ga"
'a njegovu nesre-u, 112" godine je njegov patron 3ekut$iel do)ao u sukob s vlastima
*aragozi, te je pao kao rtva dvorski$ spletki" (stodobno je i sam ibn Gabirol do)ao u nemilost
kod gradski$ vlasti, tako da se ubrzo preselio 4 najprvo u Granadu, a potom u 5alenciju"
Godine 167", kada mu je umrla majka, doivio je jednu vrst prekretnice, budu-i da se gotovo
u potpunosti posvetio filozofiji" ,no )to je ibn Gabirol neprekidno nagla)avao jest tenja za
stjecanjem du$ovnog znanja, kao pripreme za sjedinjenje s (zvorom ivota, od kojeg je du)a i
potekla"
Meu ibn Gabirolovim filozofskom dostignu-ima osobito se izdvajaju tri djela" 8rvo od nji$,
duga%ka filozofska poema Kether Malkuth 9naziv se odnosi na najvi)i i najnii sefirot
kabalisti%kog :rva ivota; opisuje strukturu univerzuma i atribute #oanstva, pokazuju-i
kako zapravo ti atributi zapravo vi)e predstavljaju odraz ograni%ene ljudske misli, no )to
odraavaju pravu prirodu 'espoznatljivog" :ok je ovo djelo napisano na starozavjetnom
$ebrejskom, eti%ka rasprava Kitab islah al-akhlag 98obolj)anje moralni$ kvaliteta; napisano
je na arapskom i predstavlja prvu idovsku sistematizaciju etike" Avicebronova eti%ka misao
kao temelj ima eti%ki imperativ, za koji smatra da je prilagoen naravi du)e, te sukladno tomu
daje sugestije za bru)enje kvaliteta du)e, koje izvode du)u na put oslobaaju-eg znanja"
Avicebronova misti%na filozofija dosie vr$unac u djelu Yanbu al-hayah 95relo ivota;, u 1!"
stolje-u prevedeno na latinski kao Fons vitae, i objavljeno pod latinskim imenom Avicebron"
#udu-i se nije u ovom djelu sluio referencama iz Biblije, Talmuda i druge druge $ebrejske
sakralne literature, o njemu se mislilo da je musliman, pa %ak i kr)-anin" <ao i kod 8lotina,
Gabirolova je misti%na filozofija ukorijenjena u unutarnjem osje-aju, odnosno
transcendiraju-em iskustvu #oanskog" ,vo najvi)e boanstvo, 8rvo bi-e i Apsolut, izvan je
bilo kakve mogu-nosti karakteriziranja ili s$va-anja" ,no se zapravo nama iskazuje tek u
djelovanju boanske volje" Sve )to postoji izvan Apsoluta moe biti i du$ovno i materijalno"
8rva $ipostaza koja proizlazi jest 0niverzalni um, dok je druga 0niverzalna du)a" ,na se pak
manifestira kako u makrokozmosu 9cijelom svemiru; tako i u mikrokozmosu 9%ovjeku;, u
razli%itim oblicima" 0niverzalna materija predstavlja supstrat svekolike tjelesnosti dok
0niverzalna forma sadri u sebi sve postoje-e oblike" 0niverzalna materija i forma
predstavljaju, prema ibn Gabirolovu nauku, ljestve po kojima se %ovjek uspinje u potrazi za
sve vi)im znanjem o #oanskoj volji" Stoga je znanje o 5olji, =ormi i Materiji ne)to
najuzvi)enije )to %ovjek moe posti-i" *nanje je to koje zapravo tvori mudrost, ono sprije%ava
du$ovnu smrt %ovjeka, te ga istovremeno dovodi do zajedni)tva sa samim vrelom ivota" ,va
metafizi%ka mudrost prakti%ki predstavlja i samu svr$u stvaranja ljudske vrste> to je spajanje
%ovjekove du)e s vi)im svijetom, dakle povratak #oanskom izvoru"
5anosti ovog djela za srednjevjekovni platonizam moe se nadodati njegova vanost za
astrologiju, s$va-enu u vi)em smislu, odnosno kao znanost s uvjerljivim filozofskim i
metafizi%kim temeljima" Fons vitae nudi metafizi%ko opravdanje astrologiji predstavljanjem
nebeski$ sfera kao emanacija du$ovni$ ?kota%a@ inteligentne supstance koja opstoji ponad
nji$" :akle, fizi%ki svijet je pod utjecajem inteligibilni$ gibanja koja pomo-u du)e prenose u
sublunarni svijet, uzrokuju-i promjene u njemu" :u)a meutim nije izvor, ve- samo stupanj u
prijenosu astrolo)ki$ sila, od <reatora preko intermedijarni$ entiteta do supstance" Fons
vitae, jednako kao i Picatrix imat -e veliki upliv na kasnije misti%ne filozofe renesanse"