You are on page 1of 20

BANJA LUKA COLLEGE

BANJALUKA,
Miloa Obilia 30.

SEMNINARSKI RAD
IZ
METODA I IZRADA ISTRAIVAKOGA RADA
TEMA: ta se promijenilo sa pojavom Vikiliksa

Prof. dr Nenad Novakovi

Student: Radmila Cvetkovi

Asistent: mr Vanja unjar

Broj indeksa: 334/10

Banja Luka, februar 2011.godine

SADRAJ:
SADRAJ:.............................................................................................................................2
1. UVOD................................................................................................................................3
2. OSNIVA VIKILIKSA - DULIJAN ASAN................................................................4
3. KAKO WIKILEAKS STIE DO DOKUMENATA?.................................................6
4. TOP 10 OTKRIA VIKILIKSA.......................................................................................7
4.1. Napad helikoptera apa u Iraku...............................................................................7
4.2. Radna procedura logora Gvatanamo...........................................................................8
4.3. Sajentologija...............................................................................................................9
4.4. Mejlovi Odeljenja za istraivanje klime....................................................................10
4.5. Australijska crna lista internet sajtova......................................................................11
4.6. Mintonov izvetaj o Trafigari................................................................................12
4.7. lanstvo Britanske nacionalne partije.......................................................................13
4.8. Privatna elektronska pota Sare Pejlin......................................................................14
4.9. Podaci sa pejdera od 11. septembra.........................................................................15
10. Dokument sa uputstvima kako sprijeiti da dokumenta procure.............................15
5. WIKILEAKS O BOSNI I HERCEGOVINI.................................................................16
6. WIKILEAKS PLANIRA OBJAVITI NOVE DOKUMENTE.....................................17
6.1. Teorija zavjere..........................................................................................................18

7. ZAKLJUAK..................................................................................................................18
8. LITERATURA................................................................................................................19

1. UVOD

WikiLeaks je meunarodna neprofitna medijska organizacija koja objavljuje na


drugi nain nedostupne materijale od anonimnih izvora. Sam naziv WikiLeaks je spoj
dva pojma: Wikipedija", najitanije enciklopediju na internetu, i leaks, to na
engleskom oznaava curenje informacija", odnosno odavanje strogo uvanih tajnih.To
je otvoreni sajt na internetu na kome svako moe da objavi bizarne dokumente. Jedini
uslov je da ne smiju biti lairani, ve pravi.
Vebsajt, pokrenut 2006. vodi Sanajn pres. Od nastanka sajta, WikiLeaks tvrdi
da ima bazu podataka koja je narasla na vie od 1,2 miliona dokumenata.
U aprilu 2010. WikiLeaks je objavio snimak incidenta iz 2007. u kome su
ameriki vojnici ubili irake civile. U julu iste godine je objavio Avganistanski ratni
dnevnik, kompilaciju vie od 76.900 dokumenata o ratu u Avganistanu koji ranije nisu
bili dostupni javnosti. U oktobru WikiLeaks je objavio skoro 400.000 dokumenata
pod imenom Iraki ratni dnevnici u saradnji sa velikim medijskim organizacija. U
novembru 2010. WikiLeaks je prosledio oko 250.000 tajnih dokumenata Stejt
departmenta listovima Gardijan, Njujork Tajms, Le Monde i pigl.1

http://sr.wikipedia.org/sr-el, preuzeto: 28.01.2011. god. u 18:25.

2. OSNIVA VIKILIKSA - DULIJAN ASAN

Za oboavaoce Dulijan Asan je neustraivi borac za istinu. Za protivnike,


meutim, on je lovac na senzacije, koji ugroava ivote drugih objavljivanjem strogo
poverljivih podataka. Trenutno je za Asanom podignuta meunarodna potjernica po
nalogu suda u Stokholmu, koja ga tereti za silovanje. On je ovjek koji je u bekstvu i
niko ne zna gdje se nalazi. Iznajmljuje sobe po hotelima pod lanim imenom, farba
kosu, esto spava na podu i koristi ke umesto kreditnih kartica, istie se u intervjuu koji
je svojevremeno dao "Njujork tajmsu".
Poznato je da je roen 1971. u Tainsvilu, u Kvinslendu na severu Australije, i da
je imao nomadsko djetinjstvo poto su mu roditelji drali pozorinu trupu.

Asan je otiao od kue 1987.

Od djetinjstva je pokazivao talenat za matematiku, iako je uglavnom bio


samouk. Godine 1995. zajedno sa prijateljem bio je optuen za hakerske aktivnosti,
priznao je krivicu i proao samo sa novanom kaznom.
Zatim je tri godine saraivao sa Suelet Drajfus, koja je istraivala subverzivne
aspekte interneta. S njom je napisao knjigu "Podzemlje" ("Underground"), koja je
postala bestseler meu zaluenicima u kompjutere. Drajfusova opisuje Asana kao
"vjetog istraivaa", kome je "veoma stalo do koncepcije etike i pravde, do toga ta
vlade treba, a ta ne treba da rade". Zatim su uslijedile studije matematike i fizike na
Univerzitetu u Melburnu.

* Dejms Bond novinarstva esto mijenja lokacije


ovjek koji je s njim saraivao opisuje ga kao veoma inteligentnu osobu snanih
emocija s izraenom sposobnosu da "provaljuje" kompjuterske ifre.Stalno je u
pokretu, a Vikiliksom upravlja sa lokacija koje esto mijenja. Dugo moe da izdri bez
hrane, a kad radi skoro uopte ne spava, pria Rafi Haadurijan, novinarka asopisa
"Njujorker" koja je s njim putovala nekoliko sedmica.2

Vladan Ljubovi, Promjene u svetu pojavom Vikiliksa, lanak Veernje Novosti, 2010.god. str. 3.

"Oko sebe stvara takvu atmosferu da njegovi bliski saradnici dobijaju elju da
mu pomau i brinu o njemu. Pretpostavljam da to ima veze s njegovom
harizmatinou", istie ona.
Uvijek je bio vrlo samostalan i nije prihvatao "ne" za odgovor

3. KAKO WIKILEAKS STIE DO DOKUMENATA?

Svaka drava i skoro svaka vea kompanija na svijetu u svojoj arhivi uva tajne
dokumente, koje eli da sakrije od javnosti - internet sajt Wikileaks medjutim,
objavljuje ba takve tajne spise. Oko 1.200 ljudi radi na tom projektu: novinari, borci za
ljudska prava, informatiari. Sve njih pokree ista ideja - borba protiv korupcije. Iako je
to kljuni zadatak medija, mnogim redakcijama nedostaje novac za istraivako
novinarstvo. Da bi provjerili vjerodostojnost dokumenata, informatiari pomou testova
provjeravaju jesu li dostavljeni dokumenti tehniki izmanipulisani, zatim kontaktiraju
odgovarajue strunjake za dodatnu provjeru.

4. TOP 10 OTKRIA VIKILIKSA


4.1. Napad helikoptera apa u Iraku

Napad vojnika SAD: Snimak koji je zgrozio svet

Zastraujui video-snimak koji prikazuje kako posada amerikog naoruanog


helikoptera ubija 15 ljudi, ukljuujui i dvojicu novinara Rojtersa, snimljen kamerom
sa mitraljeza u helikopteru, izazvao je, nakon objavljivanja na WikiLeaks, gnuanje
irom sveta.
Uz snimak moe i da se uje kako se posada helikoptera smeje mrtvim
dukelama, i vie spri ih! i nastavi da puca, nastavi da puca.
Vojska SAD je odbila da protiv posade helikoptera preduzme disciplinske mjere, uz
obrazloenje da su se pobunjenici i novinari nali u oblasti iz koje su snage SAD
oekivale napad iz zasede i da vojnici u tom trenutku nisu mogli da razlikuju da li oni
(novinari Rojtersa) nose kamere ili oruje.

Brat jednog od poginulih je, meutim, prema ovom obrazloenju bio skeptian,
uz pitanje kako ti najsavremenije obueni ameriki piloti, sa svim svojim
visokotehnolokim informacijama, ne mogu da razlikuju kameru od raketnog nosaa.

4.2. Radna procedura logora Gvatanamo

Standardna radna procedura za Logor Delta, prirunik vojske SAD za vojnike


koji imaju posla sa zatvorenicima u Logoru Delta, objavljen je na Vikiliksu 2007.
Grupe za zatitu ljudskih prava su sa zabrinutou primile otkria da, prema
ovim zvaninim smernicama, zatvorenicima moe biti uskraen pristup Crvenom krstu
u trajanju do dvije nedelje, kao i da zatvorenici za dobro ponaanje i saradnju mogu da
steknu specijalne nagrade - pri emu je jedna od ovih nagrada bila rolna toaletpapira.

4.3. Sajentologija

Unutranjost jednog od sajentolokih "hramova"

WikiLeaks je u 2008.objavio Sabrane tajnebiblije Sajentologije,


ukljuujui i neke od unutranjih aktivnosti i neobinih praksi ove kontraverzne crkve.
Iz njih proizilazi da postoji osam nivoa operativnih tetana, pri emu je osmi nivo
najvii koji sajentolozi mogu teiti da dostignu.
Sajt je objavio i uputstva sljedbenicima za izvoenje teko razumljivih vjebi,
kao to su: pronai veliku guvu u kojoj ljudi stoje gusto zbijeni. Opii je kao guvu, a
zatim kao pojedince, sve dok ne stekne spoznaju.Zapii sve to. Vjebe o kojima je re
napisao je lino osniva Sajentoloke crkve, pisac naune fantastike Ron Habard, a
advokati crkve su pokuali da izdejstvuju da se ove informacije skinu sa sajta, jer se
navodno radi o naprednim tehnikama sajentoloke religije, ali sajt je odbio da to
uini.

4.4. Mejlovi Odeljenja za istraivanje klime

Lairanje podataka o klimatskim promenama


Preko 1000 mejlova koje je tokom 10 godina slalo osoblje Odeljenja za
istraivanje klime Univerziteta istone Anglije postavljeno je na WikiLeaks nakonto
su se hakeri domogli ovog materijala. Oni pokazuju da su naunici pribjegavali
trikovima kako bi potkrijepili argument da je globalno zagrijevanje stvarno i da je za
njega odgovoran ovjek.
Samo sam dopunio Majkov trik iz Nejera(nauni asopis) da se realne
temperature u svakom nizu tokom proteklih 20 (od 1981.) godina sabiraju, kae se u
jednom od ovih mejlova, a za podatke od 1961. primjenio sam Kejtov trik da se
prikrije opadanje.
Izvetaj je propraen skeptinim komentarima kao to je najgori nauni skandal
za ivota nae genracije. ef Odeljenja za istraivanje klime, profesor Fil Dons,
povukao se sa poloaja odmah nakon objavljivanja mejlova, ali je na njega kasnije
ponovo vraen, poto je istraga koju je sproveo Donji dom britanskog Parlamenta
ustanovila da nije ni za ta kriv.

10

4.5. Australijska crna lista internet sajtova

Htjeli da zabrane informativne sajtove pod izgovorom "izopaenosti"


Prole godine, dok je australijska vlada kovala plan za formiranje velikog
australijskog vatrenog zida, koji bi korisnike interneta u ovoj zemlji spreio da vide
sajtove koje vlada ocjeni kao neprikladne, WikiLeaks je polo za rukom da se doepa
ove predloene crne liste.
Ona je objavljena, uprkos upozorenjima Bjorna Landfelda, profesora Sidnejskog
Univerziteta koji je u formiranju liste uestvovao, da ta lista predstavlja zgusnutu
enciklopediju izopaenosti i potencijalno vrlo opasnog materijala a takoe i najgoru
nonu moru roditelja, jer bi se djeca neizbjeno trudila da se domognu ovog materijala.
Oko polovine nabrojanih stavki, meutim, uopte nije predstavljalo djeiju
pornografiju, niti bilo ta slino, ve je obuhvatalo unose sa WikiLeaks, video snimke
sa Jutjuba, sajtove opskurnih religija, fetiistiku, homoseksualnu i heteroseksualnu
pornografiju, pa ak i sajt jedne turistike agencije i jednog zubara iz Kvinslenda, a koje
je Australija htela da zabrani.

11

4.6. Mintonov izvetaj o Trafigari

"Trafigara" zabranila "Gardijanu" da objavi podatke, ali ne i " WikiLeaks"


U 2009.internet je poludio zbog pokuaja kompanije Trafigara, koja trguje
naftom, da osujeti objavljivanje interne studije o zdravstvenim posljedicama svog
izbacivanja otpada u Africi. U nacrtu izvjetaja, koji je napisao nauni konsultant Don
Minton, tvrdi se da su hemijski procesi koje je Trafigara koristila za preiavanje
benzina baenog kao otpad bili amaterski i da su vjerovatno ostavili netaknutim
opasna jedinjenja sumpora.
Ta jedinjenja, pak, mogu kod ljudi koji sa njima dou u kontakt da izazovu
ozbiljne opekotine koe i plua, hronine ireve, oteenja ronjae, proliv, povraanje,
gubitak svijesti i smrt. Gardijanu je polo za rukom da doe do tog izvetaja, ali
Trafigara je protiv britanskog lista podnijela sudsku tubu, ne bi li izdejstvovala
zabranu objavljivanja. WikiLeaks je, meutim, takoe primio izvjetaj, i tako se
inforamcija koju je Gardijan bio pravno sprijeen da objavi u roku od nekoliko
minuta nala na Tviteru.

12

4.7. lanstvo Britanske nacionalne partije

Barem jedna osoba ostala bez posla zbog lanstva u partiji


U 2008.na Vikiliksu su objavljena imena, adrese i zanimanja 13.500 lanova
radikalno desniarske Britanske nacionalne partije (BNP). Na listi su se nala i imena
nekoliko policajaca, visokih vojnih starjeina, profesora i ljekara.
Do objavljivanja ovih podataka dolo je u trenutku u kom su linosti iz redova
britanske vojske upozoravale da je politika BNP u fundamentalnom raskoraku sa
vrijednostima britanske armije, dok su lideri BNP optuivali establiment da
pokuava da izbaci iz kolosjeka ovu stranku. Najmanje jedna osoba sa spiska izgubila
je posao nakon to je otkriveno da je lan BNP.

13

4.8. Privatna elektronska pota Sare Pejlin

Sara Pejlin htjela da izbjegne amerike zakone o javnim dokumentima


Uoi amerikih predsednikih izbora 2008, u privatni korisniki nalog
elektronske pote na "Yahoo" Sare Pejlin, najblie saradnice u predizbornoj kampanji
republikanskog predsjednikog kandidata Mekejna, provalili su pripadnici hakerske
grupe Anonimus, do tada najpoznatije po svom internet-ratu protiv Sajentoloke
crkve.
Na WikiLeaks su postavljena dva mejla, lista kontakata Pejlinove i razliite
porodine fotografije. Mekejnova kampanja je ovaj potez opisala kao okantni napad
na privatnost guvernerke i krenje zakona. Ustanovljeno je da je Pejlinova svoj privatni
mejl koristila za zvanine poslove, navodno zato da bi izbegla amerike zakone o
javnim dokumentima.

14

4.9. Podaci sa pejdera od 11. septembra

Objavljeno vie od 500.000 poruka za vreme napada


U novembru prole godine na WikiLeaks je postavljeno vie od 500.000
poruka sa pejdera, poslanih na dan napada od 11. septembra. Neki od njih poticali su
od federalnih i lokalnih zvaninika, ali veinu su pisali obini ljudi. Vodila se debata da
li je legitimno u javnom interesu objavljivati line poruke poput Dobro sam i volim
vas.X0X0X0X0X.

10. Dokument sa uputstvima kako sprijeiti da dokumenta procure

15

Na sajtu " WikiLeaks" su informacije koje je objavio prirunik vojske o tome :


kako sprijeiti da informacije cure.
Zabavan obrt je bio kada je britanski vojni prirunik - Odbrambeni prirunik o
bezbjednosti, odnosno Protokol zdruenih oruanih snaga 440 (JSP440), koji se
konkretno bavi time kako sprijeiti da dokumenta procure, i sam procurio na ovaj
sajt, u oktobru prole godine.

5. WIKILEAKS O BOSNI I HERCEGOVINI

16

Iz prepiski na relaciji amerika ambasada BiH - Stejt department u Vaingtonu,


jasno se vidi da je glavni ovek za ameriku politiku u Bosni i Hercegovini
Zlatko Lagumdija, a njegova desna ruka u tom poslu je Sulejman Tihi. Oni su
zatieni kao bijeli medvedi i protiv njih nema nijedne rune rei. Toleriu se svi
njihovi napadi na RS i ruenje Dejtonskog sporazuma, koji je napravljen u
amerikoj kuhinji, to je takoe jasan dokaz, kao i pokuaji stvaranja unitarne
BiH. S druge strane, treerazredne amerike diplomate u BiH na sva zvona blate
rad Milorada Dodika, jer ne poputa amerikim interesima u BiH.3
SAJT WikiLeaks koji je okirao svet objavom raznih poverljivih dokumenata
koji se odnose na politiku Sjedinjenih Amerikih Drava, nije zaobiao ni BiH.
Tako je iz Sarajeva u odnosu na sve ostale gradove u regionu procurilo najvie
tajnih dokumenata. WikiLeaksa e u narednom periodu objaviti 54
dokumenta koji nose oznaku tajno, a preuzeti su iz amerike ambasade u BiH,
566 je povjerljivih dokumenta, a 249 onih sa oznakom - nisu povjerljivi.
Radi poreenja, iz Beograda su uzeli 25 informacija sa oznakom tajno, 838
nosi oznaku nije povjerljivo, a 131 dokument je povjerljiv.

6. WIKILEAKS PLANIRA OBJAVITI NOVE DOKUMENTE

www.wikilieks.com, preuzeto: 28.01.2011. god. u 20:45

17

Internetska stranica Wikileaks blizu je objavljivanja onoga za to Pentagon


strahuje da je najvea zaliha amerikih tajnih dokumenata u istoriji - stotine hiljada
obavjetajnih izvjetaja prikupljenih nakon invazije na Irak 2003. godine. Njihova
objava bit e najvee curenje tajnih dokumenata u amerikoj istoriji, a vojni zvaninici
se ure da suzbiju tetu. Tim od vie od stotinu analitiara iz svih rodova amerike
vojske, predvoen vojnom obavjetajnom agencijom, grozniavo pretrauje irake
dokumente za koje vjeruje da e biti objavljeni.

6.1. Teorija zavjere...

Dulijen Asan, tvrde bivi Vikiliksai koji su eleli da ostanu anonimni, nije
nikakav borac za slobodu medija, nego ameriki i izraelski plaenik kojem je povjeren
zadatak da napravi aferu zbog koje e se donijeti novi zakoni o ograniavanju slobode
javne rijei i uvesti cenzura interneta, elektronskih i tampanih medija!
Kao svoj kljuni argument teoretiari zavjere pominju navodni susret Asana
sa operativcima Mosada u enevi, na kojem je on dobio pozamanu sumu novca za
svoje usluge. Takoe, zavjerenici smatraju da je dokaz ispravnosti onoga to oni tvrde
injenica da nita tetno po Izrael dosad nije objavljeno, kao i da se u depeama
nijednom reenicom ne pominje napad na kule bliznakinje u Njujorku od 11. septembra
2001. godine.

7. ZAKLJUAK

18

Diplomatija je oduvijek bila alternativa ratu. Internet i WikiLeaks nee


promjeniti tu osnovnu funkciju diplomatije, poto je ona vezana za ono to nas odreuje
kao ljude.Sve ostalo je podlono promjenama, ukljuujui i to ko se bavi diplomatijom i
kako se pregovori vode.
Internet doba nee tolerisati tajnu diplomatiju, to nije samo etiko nego i
praktino pitanje.. Na taj nain pravi se iskorak ka miru i unapreenju ivota graana,
to bi trebalo da bude osnovna funkcija diplomatije kao javnog servisa.to se vie naa
svakodnevica prenosi na internet, upravljanje internetom postaje politiki i ekonomski
znaajnije. Danas je biznis gotovo nezamisliv bez interneta. Ljudi se upoznaju preko
interneta, sklapaju brakove.Sve vie se studira onlajn..
Najvei izazov je kako aktivno ukljuiti sve internet aktere. Teko je zamisli da
se globalni dogovor moe postii samo izmeu diplomata, bez konsultovanja velikih
kompanija kao to su Applel,Google iFacebook i nevladin sektor. Zbog svoje
sloenosti i specifinosti, pregovori o upravljanju internetom se smatraju nekom vrstom
diplomatske laboratorije u kojoj se testiraju novi oblici diplomatije, koji ukljuuju nove
aktere.
Svijet bez tajni je bolji svijet", Kristin Hrafnsona Portparola Vikiliksa

8. LITERATURA

19

1. Matijas Hajn, Nenad Briski, Ivan erkovi, Vikiliks i negovo djelovanje danas ,
Beograd, 2010.god.
2. VladanLjubovi,Promjene us vetu pojavom Vikiliksa, lanak Veernje Novosti,
Beograd, 2010.god.
3. www.wikilieks.com
4. www.glassrpske.com
5. www.wikipedia.com
6. www.google.ba
7. www.novosti.com
8. www.vikiliksnovosti.com
9. http://sr.wikipedia.org/

20

You might also like