418

S
o
c
i
o
l
o
g
i
j
a

i

p
r
o
s
t
o
r
Sociologija i prostor, 46 (2008) 181182 (34): 418422
Kenneth Thompson
Moralna panika
Clio, Beograd, 2003., 186 str.
Kenneth Thompson je profesor emeritus sociologije na britanskom Otvorenom
sveuilitu, a gostujui je profesor i na sveuilitu Yale. Bavi se sociologijom kul-
ture, medija i identiteta, etniciteta te francuskom socijalnom teorijom. Utoliko je
oekivano da ga je zaintrigirala tema koja povezuje podruja njegova interesa, prije
svega kulturu i medije. Knjiga Moralna panika uz osam poglavlja, sadri uvod,
zakljuak te pogovor politologinje Jelene orevi.
U prvom poglavlju Zato panika aktuelnost pojma moralna panika, autor se bavi
znaenjem pojma moralne panike prikazom rada Stanleyja Cohena i Stuarta Halla.
Cohen analizira moralnu paniku u reakcijama medija na sukob modsa i rokera
tijekom 1960-ih godina u Velikoj Britaniji te nalazi da se moralna panika sastoji
od pet etapa, odnosno elemenata. Prvo se neto ili netko definira kao prijetnja
(narodni demon) opeprihvaenim vrijednostima, zatim je prijetnja u medijima
prikazana u prepoznatljivoj formi, onda dolazi do nagloga rasta zabrinutosti jav-
nosti, zatim do reakcije vlasti, pa se panika povlai i nestaje ili pak pokree dru-
tvene promjene. Kriteriji po kojima zakljuujemo da je prisutna moralna panika
obuhvaaju visok stupanj zabrinutosti zbog ponaanja odreene grupe, povean
stupanj neprijateljstva prema onima koje se smatra prijetnjom, kao i nestalnost
moralne panike u smislu njene kratkotrajnosti te nesrazmjernost izmeu stvarne
i medijski posredovane opasnosti, pri emu se opasnosti ili prijetnje predstavljaju
znaajnijima nego to ustvari jesu. Ameriki su sociolozi fenomen moralne panike
prikazivali kroz prizmu socijalne psihologije objanjavajui ga jednim od naina
kolektivnog ponaanja ili su ga, pak, analizirali tako to su razotkrivali interesna
stajalita raznih drutvenih grupa i pokreta. S druge strane, sedamdesetih godina
dvadesetoga stoljea britanske studije objanjavale su moralnu paniku krizom ka-
pitalizma i rastom autoritarizma, pri emu autor naglaava doprinos Halla i Centra
za suvremene kulturalne studije u Birminghamu. No, Thompson zauzima poziciju
kontekstualnog konstrukcionizma to podrazumijeva istraivanje vjerodostojnosti
zahtjeva, odnosno utemeljenost problema kao i proces stvaranja i predstavljanja
problema u javnoj sferi. Takoer, predstavljanjem razliitih sluajeva moralnih pa-
nika, opisuje brojne teorije, no naglaava upravo ulogu masovnih medija u iz-
gradnji anksioznosti u drutvu rizika. Nadalje, ocjenjuje da je upravo taj element
masovnih medija najmanje razvijen u literaturi o moralnoj panici. Autor se kon-
centrira na prouavanje novinskih tabloida u Velikoj Britaniji smatrajui da su oni
iz nekoliko razloga zanimljiv sluaj za istraivanje moralne panike. Prije svega, od
Copyright 2008 Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu Institute for Social Research in Zagreb
Sva prava pridrana All rights reserved
Broj 3-4.indb 418 1.2.2009 11:14:17
S
o
c
i
o
l
o
g
i
j
a

i

p
r
o
s
t
o
r
419
Recenzije i prikazi
sedamdesetih godina 20. stoljea britansko drutvo prolo je kroz cijeli niz moral-
nih panika. Cijelo drutvo je sudjelovalo u panikama ba zbog karakteristino
usko povezanih medija, odnosno jakih nacionalnih novina pod upravom Londona,
to nije sluaj, primjerice, u francuskom ili amerikom drutvu gdje je tisak vie
regionalan ili lokalan nego nacionalan.
Drugim poglavljem Klasina moralna panika modsi i rokeri, Thompson pred-
stavlja socioloku analizu ve spomenutoga Cohena o moralnoj panici koja je iz-
bila u Velikoj Britaniji ezdesetih godina 20. stoljea zbog sukoba mladih modsa
i rockera. Cohen je analizirao ulogu medija, predstavnika drutvene kontrole i
moralnih aktivista te samog drutvenog konteksta koji, u svojoj interakciji, us-
postavljaju spiralu znaenja i rezultiraju moralnom panikom. Kada je dolo do
prvoga incidenta izmeu ovih dviju grupa mladih, mediji su popisivali incident
kroz preuveliavanje, predvianje i simbolizaciju. Tako su preuveliali ozbiljnost
dogaaja u vidu broja sudionika, nasilnika, posljedica i vrsta nastale tete, isto-
vremeno senzacionalistiki i melodramatino prikazujui cijeli incident te predvi-
ajui ponavljanje ovakvih sukoba, ali irih razmjera i s jo gorim posljedicama.
Takoer, publicitet je do tada vrijednosno neutralne kljune simbole (karakteri-
stini stilovi oblaenja, ivotni stilovi i naini zabave) ovih dviju grupa pretvorio u
simbole delikventnog odnosno devijantnog statusa. U tom smislu mediji stvaraju
interpretativni okvir dogaaja, pritom vodei rauna da dogaaji za medijske izvje-
taje budu u skladu s prethodnim predodbama, odnosno da potvruju prethodne
ideje o samom dogaaju. Sva daljnja loa ponaanja mladih percipirana su kroz isti
simboliki kontekst i kao dio istoga fenomena modsa i rokera. Time se poveavala
nervoza javnosti koja je vrila pritisak na policiju, sudstvo te zakonodavnu vlast
koji su potom restriktivno djelovali na devijantna ponaanja modsa i rokera. Kako
Cohen navodi, u poslijeratnoj Britaniji ove dvije grupe mladih su sa svojom veom
potroakom moi, izrugivanjem radu, nasilnitvom, dokoliarenjem i upotrebom
droge dotakle osjetljive i ambivalentne osjeaje Britanaca prema tadanjim drutve-
nim promjenama koje su nosile nesigurnost i anomiju.
U treem poglavlju Moralna panika u vezi sa mladima, Thompson predstavlja ra-
dove niza autora koji se bave subkulturama mladih, prije svega istraivaa Centra
za suvremene kulturalne studije u Birminghamu, koji su se bavili dekodiranjem
omladinskih subkultura, prouavanjem problema mladih te njihovim utjecajem na
pojavu moralne panike. Istraivai smatraju da je moralna panika izazvana su-
bkulturama mladih zapravo vrsta simbolikoga gerilskog rata protiv dominantne
kulture kojim se nastoji izazvati reakcija drugih. U tom gerilskom ratu masovni
mediji predstavljaju vrijednosti dominantne kulture, a devijantne subkulture pri-
jetnju postojeem moralnom i drutvenom poretku. Upotrebom senzacionalizma
masovni mediji potiu moralnu paniku kojom se mobilizira javnost protiv prijetnji
drutveno prihvaenim vrijednostima. Njihov glavni doprinos bio je u imagina-
tivnom tumaenju ili dekodiranju ovih potkultura, i u pokuaju da se one inter-
pretiraju kao simbolika razreenja tenzija proizalih iz samog strukturnog razvoja
drutva (str. 60). Thompson se bavi i analizom kulture nonih klubova, posebice
rave partya. Naime, premda je rave bio masovan meu mladima, nije karakteristi-
Broj 3-4.indb 419 1.2.2009 11:14:17
420
S
o
c
i
o
l
o
g
i
j
a

i

p
r
o
s
t
o
r
Sociologija i prostor, 46 (2008) 181182 (34): 418422
an za radniku klasu, a i etniki i rodno je mjeovit. Takoer, radi se o difuznoj,
neorganiziranoj i nevidljivoj kulturi koju, prema autoru, nije uputno opisivati kao
jo jednu od omladinskih subkultura.
etvrto poglavlje Moralna panika zbog ulinih pljaki, daje prikaz knjige Stuarta
Halla i suradnika iz Centra za suvremene kulturalne studije u Birminghamu Kon-
trola krize: uline pljake, drava i red i mir (1978.). Na primjeru izvjetavanja o
ulinim pljakama u Velikoj Britaniji autori su zapoeli analizu drutvene produk-
cije vijesti iza koje stoji profesionalna ideologija o karakteristikama dobrih vijesti
pomou kojih zapoinje proces identifikacije (imenovanja, definiranja, povezivanja
s drugim do tada poznatim dogaajima) te kontekstualizacije vijesti (smjetanje u
publici poznati kontekst). Vijesti uglavnom koriste definicije monika i upravo taj
strukturirani odnos medija i povjerljivih izvora, odnosno institucionalnih davate-
lja informacija i definicija, osigurava reprodukciju dominantnih ideja ili ideologija.
Osim spomenutog, u sredite analize postavljaju se i laike ideologije te drutveni
strahovi koji potpomau stvaranje narodnih demona, a koji su trebali razrijeiti
drutvenu anksioznost uslijed drutvenih promjena. Najmanje koristi od tih pro-
mjena imali su dijelovi radnike i nie srednje klase tadanje Britanije. Omladina,
koja je tradicionalne vrijednosti rada, skromnosti, obitelji i asti radnike klase
ismijavala, postajala je prijetnja za postojei sustav. Istovremeno, dolazi do raspa-
da neformalne kontrole mladih u vidu obiteljsko-susjedskih mrea, te oni postaju
slobodniji u nainu ponaanja.
Moralna panika u vezi sa seksom i sidom, peto je poglavlje u kojem se autor bavi
metodama predstavljanja i procesom odreivanja diskursa kojega mediji koriste
u cilju konstruiranja stava prema dogaajima koji potenciraju osjeaj straha i vje-
rojatno moralne panike vezane za seksualnost. Bolestima, a poglavito AIDS-u u
1980-ima, daje se moralistiki znaaj te se bolesnik stigmatizira. U tom procesu
sve vei znaaj imali su mediji koji su, kako autor navodi Cohena, konstruirali
pseudodogaaje u kojima su glasine zamjenjivale vijesti i sluile kao pomona
improvizacija u traenju smislenog tumaenja dogaaja. Iako mediji svakako mogu
potencirati moralnu paniku, Simon Watney tvrdi da moralna panika nije dovoljno
obuhvatan pojam za drutveni cilj ideoloke kontrole seksualnosti i naina njene
prezentacije. Watney smjeta paniku zbog AIDS-a u iri okvir, odnosno u ideo-
loku borbu oko naina medijskog predstavljanja odreenih grupa kao opasnosti
za koheziju i jedinstvo opte javnosti (str. 88), pri emu mediji nastoje opu jav-
nost stvoriti vrijednosno unisonom. Opu javnost ili publiku u ovom sluaju ine
obiteljske jedinice, bijele i heteroseksualne. Homoseksualci, koji su u medijima
implicite i eksplicite vezani uz pojavu AIDS-a, predstavljeni su kao prijetnja za
obitelj i zdravlje drutva. Pripisivanje moralnog znaenja AIDS-u i homoseksual-
noj orijentaciji spaja ih s ideolokim motivima i diskursima onih politikih elita u
Britaniji koje su se tih godina borile za vlast. Ipak, kako zakljuuje autor, moralna
panika vezana uz tu bolest moe biti periodina no diskurs prema seksualnosti u
drutvu je dugotrajan i rigidan.
esto poglavlje nosi naziv Porodica, djeca i nasilje. Moralne panike zbog propa-
danja obitelji i obiteljskih vrijednosti su relativno prisutne. Posljedice moderniza-
Broj 3-4.indb 420 1.2.2009 11:14:17
S
o
c
i
o
l
o
g
i
j
a

i

p
r
o
s
t
o
r
421
Recenzije i prikazi
cije obitelji, po miljenju britanskih desniara, vode u njen slom, koji je uzrokom
viestrukih neprilika, poglavito nasilja u drutvu. Raspadom obitelji stvaraju se
socijalne manjine, pri emu se misli na samohrane majke s izvanbranom djecom
koje ive od socijalne pomoi. Naime, britanski desniari devedesetih smatrali su
da je porast kriminala uzrokovan izvanbranom djecom. Ta djeca odrastaju na
socijalnoj pomoi, bez primjerenog modela odgovornog oca te time ne prihvaaju
uobiajene vrijednosti, ne ele raditi i preputaju se kriminalu. Uzrok kriminalu u
drutvu, mediji su nalazili u pripadnicima socijalnih manjina koji rue prirodni
moralni poredak zasnovan na heteroseksualnoj obitelji. Uz neudane majke i prima-
nje socijalne pomoi, videofilmovi nasilnih sadraja, takoer, su dokaz moralnog
propadanja drutva. Mediji su, poglavito britanski tabloidi, uglavnom zbog profita,
usvojili populistiko voenje moralnih kampanja, sa senzacionalistikim naslovi-
ma i lancima u kojima su se kolumnisti natjecali u pisanju to kontroverznijih,
gnjevnijih, ali i uopenih tekstova.
ensko nasilje i djevojake bande je sedmo poglavlje koje se bavi razdobljem deve-
desetih godina prologa stoljea kada je dolo do porasta nasilja i stvaranja bandi
u populaciji djevojaka. Pojava enskih bandi u medijima je popraena s velikim
zanimanjem, dijelom i zbog dominantnih rodnih stereotipa u kojima ene nisu
glavne nositeljice nasilnitva. No, autor smatra da nasilje ovisi o mnogobrojnim
sloenim faktorima, prvenstveno o kombinaciji socijalne okoline i psihosocijalnih
faktora. Ne podrava teze koje su iznoene u tadanjim medijima o presudnom
utjecaju televizijskih serija (poput Charlijevih anela, Nikite i sl.) koje daju sliku
jakih, nasilnih i odlunih mladih ena ili, pak, utjecaja feministikih ideja na poja-
vu djevojakoga nasilja. Diskurs koji postoji u medijskoj prezentaciji, ene dijeli na
brine majke, senzualne ene i anele ili, pak, na zle i lude. S druge strane, filmovi
ili serije koje ne prikazuju ene stereotipno (primjerice, Thelma i Louise) moda ne
potiu ene na nasilno ponaanje, zakljuuje Thompson, ali e stvoriti pomutnju
u diskursu da je takvo ponaanje devijantno, to moe dovesti do snane kritike i
moralne panike.
U osmom poglavlju Moralna panika zbog seksa na ekranu, autor se bavi ulogom
grupa za pritisak i moralnih aktivista u odnosu na moralne panike koje izbijaju
radi prikazivanja seksualnih sadraja na televizijskim programima. Takoer, ispi-
tuje naine na koji mediji konstruiraju diskurs moralne panike premda je, u ovom
sluaju, teko provjeriti njezinu rasprostranjenost. Autor ovdje predstavlja nalaze
Goodea i Ben-Yehude koji zauzimaju sociopsiholoko gledite, te tumae moralnu
paniku pojmovima kolektivnog ponaanja i drutvenih pokreta. Moralna panika
se, prema navedenim autorima, javlja kada se preklope etiri fenomena: devijan-
tnost (objanjava moralni aspekt panike), drutveni problemi (objanjava zabrinu-
tost javnosti bez obzira na objektivno stanje), kolektivno ponaanje (objanjava
nestalnost moralnih panika, pojave se iznenada i na isti nain nestanu) i drutveni
pokreti (obuhvaa pitanja organizacije i mobilizacije odreenih dijelova drutva
radi razrjeenja ili promjene drutvenih okolnosti). Primjer za to je Nacionalno
udruenje gledatelja i sluatelja, osnovano 1965. u Velikoj Britaniji na elu s Mary
Whitehouse, iji je cilj bio suzbiti sve rizike (prvenstveno prikazivanje seksualnih
Broj 3-4.indb 421 1.2.2009 11:14:18
422
S
o
c
i
o
l
o
g
i
j
a

i

p
r
o
s
t
o
r
Sociologija i prostor, 46 (2008) 181182 (34): 418422
sadraja na televiziji) za moral obitelji i kranske vrijednosti. ak su ili toliko da-
leko da su proglaavali te protukranske devijantne utjecaje zavjerom komunizma
(ateistikog drutva) protiv kapitalistikog drutva u cjelini. Ovi kriarski moralisti,
kako ih autor naziva, optuuju televiziju kao granicu javne i privatne sfere koja te
devijantne slike emitira u svetite doma (str. 146) i time kvari rtve, odnosno dje-
cu i roditelje, nesvjesne te opasnosti. Izjave spomenute predstavnice Nacionalnog
udruenja ciljale su na strahove od anarhije, geta, opasnosti za decu i porodi-
cu, (str. 154). Uspostavljanjem diskurzivne formacije, svako novo otkrie opasnosti
u suvremenom svijetu moe se kodirati na takav nain da dovede do stvaranja
moralne panike. Prije svega, autor u taj proces smjeta medije koji su udrueni s
interesnim grupama odnosno predvodnicima moralnih kampanja.
U zakljuku autor daje koncizan pregled pojma moralne panike unutar sociologije,
zatim vanost utjecaja ideolokih diskursa, kao i senzacionalizam masmedija te so-
cioekonomskih, tehnolokih i politikih promjena unutar modernog drutva koje
osiguravaju bujanje moralnih panika. Moralne panike predstavljaju simptomatine
drutvene injenice jer su esto simptom tenzija i sukoba oko promena u kultur-
noj i moralnoj regulaciji (str. 158) i upravo zato zasluuju biti priznate kao kljuni
socioloki pojam, smatra Thompson.
Kenneth Thompson je izvrsno predoio nastanke moralne panike na primjerima
koji su uzdrmali Veliku Britaniju u prolom stoljeu, kao i analize mnogih sociolo-
ga koji su se tim dogaajima bavili. Iako knjiga sadri primjere iz Velike Britanije,
valja istaknuti da je vrijedna itanja jer prikazuje obrasce u skladu s kojima se i hr-
vatski mediji ponaaju kada je rije o procesu nastajanja moralne panike. Moemo
rei da je autor vrlo uspjeno ispunio ciljeve koje je postavio pred knjigu: prikazati
postojee pristupe u prouavanju moralne panike, pojam moralne panike povezati
s pojmovima rizika, diskursa i ideologije te istraiti iri znaaj rasta moralne panike
posredstvom masovnih medija. Postoji jo jedan razlog itanja ove vrijedne knjige.
Naime, iako se neki hrvatski sociolozi srednje generacije bave moralnom panikom
pri prouavanju nekih subkulturnih fenomena, ponajprije vezanih uz mlade, spo-
menuti pojam u naoj sociologiji uglavnom je zanemaren.
Anja Gvozdanovi
Zagreb
Broj 3-4.indb 422 1.2.2009 11:14:18