SADRAJ

UVOD.......................................................................................................2 1. FAKTORI NASTAVE.........................................................................4 1.1. NASTAVNIK....................................................................................6 1.2. UENIK............................................................................................12 1.3. SADRAJ OBRAZOVANJA...........................................................14 ZAKLJUNA RAZMATRANJA............................................................19 LITERATURA..........................................................................................20

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
1

UVOD

Rije didaktika grkog je porijekla i izvorno znai pouavanje (didasko pouavam, didaskein - pouavati). Taj naziv u pedagoku literaturu uvode Ratke i Komenski u 17. st. ovjek je odvijek pouavao mladu generaciju da bi je pripremio za ivot i rad. Time se proizvodno radno iskustvo starijih prije svega roditelja, prenoslilo na mlai narataj, to se provodilo ve u prvobitnoj drutvenoj zajednici. Kada se proizvodno radno iskustvo drutva znatno razvilo, roditelji vie nisu mogli u svom domu izravnim poduavanjem prenositi radno iskustvo na mlae. Zbog toga se osjetila potreba za osnivanjem posebne ustanove u kojoj bi mlada generacija pod vodstvom odraslih na organiziran nain bre stjecala radna iskustva prolih narataja. Tako su se osnivale kole, a uporedo s njima pojavila su se specijalizirana zvanja pouavatelja tj. uitelja. Sa pojavom kole i uitelja imamo i prve zaetke nastave kao organiziranog procesa pouavanja u kojoj uitelji pouavaju i uenici ue. U tim zaecima organiziranog nastavnog rada trebalo je najprije odluiti o tome ta sve treba uenike pouavati da bi se pripremali za ivot, a ne jo toliko o nainu kako ih treba pouavati. U prvom planu je bio sadraj pouavanja, a ne i metodika rada. 17. stoljee se smatra stoljeem didaktike u smislu didaktike kao vjetine prouavanja. Komensky u djelu ''Velika didaktika'' definira didaktiku kao ''opu vjetinu o tome kako valja pouavati svakoga svemu''. U razradi didaktikog sistema Komensky je na umu prvenstveno imao kolski rad, odnosno nastavu,, jer se u njoj prouava organizirano. Komensky je pod pojmom didaktike u smislu vjetine pouavanja svakoga svemu obuhvatio obrazovanje i odgoj, to pripada pojmu pedagogije uope, jer su obrazovanje i odgoj dvije osnovne pedagoke kategorije i funkcije. Podrobnijim prouavanjem sistema pouavanja u nastavi zakljuilo se da treba razlikovati obrazovanje i odgoj, jer ta dva pojma po svom sadraju, zadacima, i nainu odnosno vjetini pouavanja nisu identina. Tako se uspostavilo da se didaktika ne moe poistovjeivati sa pedagogijom, kako je to uiinio Komensky, nego je domena pedagogije kao znanosti znatno opirnija i da u sebi sadrava didaktiku kao posebnu znanstvenu granu.

Krajem 19. i poetkom 20. stoljea se ograniava predmet didaktike na podruje obrazovanja, ali se pri tom uzima u obzir samo organizirano obrazovanje u nastavi, jer drugog organiziranoga masovnog obrazovanja tada nema. Izraz didaktika koji su Ratke i Komensky u 17. st. unijeli u pedagogiju prihvaen je i zadran do danasnjeg dana samo na germanskom i slavenskom podruju Evrope. S obzirom na obrazovanje i odgoj kao osnovne pedagoke kategorije, opredijelili smo se da didaktikom obuhvatimo obrazovanje u cjelini bez obzira na brojne specifinosti u njenoj diferencijaciji na brojne grane. S tog stajalita zadavajui izraz didaktika , tumaimo da je didaktika grana pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja. Osnovno podruje didaktike jeste prouavanje i otkrivanje zakonitosti obrazovanja linosti, bez obzira na to gdje se to obrazovanje vri, jer su zakonitosti obrazovanja ovjeka jedinstvene. Didaktika je uz teoriju odgoja u neposrednoj vezi i sa mnogim naukama, kao tu su psihologija, filozofija, logika, spoznajna teorija, sociologija, antropologija ... koje svaka sa svoje pozicije, prouavaju ovjeka i njegovu drutvenu svijest. Smisao te povezanosti je da se didaktika u prouavanju zakonitisti obrazovanja i izgraivanju svoje metodologije koristi rezultatima tih nauka kako bi time olakala prouavanje svog predmeta.1

Poljak, V. (1990), Didaktika, Zagreb, kolska knjiga

1. FAKTORI NASTAVE

Najorganiziranije plansko obrazovanje izvodi se u nastavi, i to zbog toga to su u nastavi obuhvaena tri glavna imbenika: nastavnik, uenik i nastavni sadraj. Nastavnik je kvalificirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira efikasan proces obrazovanja, pa i nastave u cjelini. Uenik sistematskim pouavanjem nastavnika i samostalnim uenjem stjee obrazovanje. Nastavnim sadrajima, odnosno obrazovnim sadrajima, odreuje se program obrazovanja koji je potrebno ostvariti. Nastavnik, uenik i nastavni sadraj jesu oni faktori nastave koji ine tzv. didaktiki trokut. Izostavi li se jedan od tih faktora, to vie nije nastava. 2

Slika 1.

Uenik

Nastavnik

Nastavni sadraji

22

Poljak, V. (1990), Didaktika, Zagreb, kolska knjiga

Meutim, u suvremenom obrazovanju sve vie dolazi do izraaja i tehnika kao poseban faktor nastave, to je povezano sa obrazovnom tehnologijom, pa se zato didaktiki trokut proiruje na didaktiki etverokut.3

Slika 2.

nastavnik

nastavna tehnika

uenik

nastavni sadraji

Poljak, V. (1990), Didaktika, Zagreb, kolska knjiga

1.1. NASTAVNIK

Nastavnik nije samo predava svog predmeta nego i odgajatelj. On je nositelj cjelokupnog odgojno-obrazovnog rada u koli. O njemu, njegovom obrazovanju i sposobnostima, njegovu moralnom liku, odnosu prema radu, materijalnim i duhovnim vrednotama ovisni su rezultati i uspjeh toga rada. To znai da njegova odgojna funkcija pretpostavlja i trai posebno obrazovanje, posebne ljudske i moralne kvalitete. Neposredni utjecaj nastavnika na uenike izvanredno je vrijedno odgojno sredstvo i nije ga mogue nadoknaditi drugim utjecajima. Potrebno je naglasiti 5 bitnih obiljeja nastavnikog poziva i pet temeljnih pretpostavki za uspjeno odgojno djelovanje. 1) Nastavnik mora biti moralna, cjelovita i stabilna linost, snane volje i vrstog karaktera. 2) Nastavnik mora biti vrlo obrazovan i kulturan ovjek, irokih pogleda, svestranog opeg obrazovanja i ope kulture. 3) On mora izvrsno poznavati svoje strune predmete koje predaje u koli i zastupa u ivotu. Drugim rijeima mora biti dobar strunjak na odreenom podruju. 4) Usporedo s time mora posjedovati pedagoku kulturu, teorijsko i praktino pedagoko obrazovanje, odnosno mora imati razvijen smisao i sposobnosti za odgojni rad. 5) Uspjeh odgojnog rada podrazumijeva pozitivan odnos, odreeni interes, optimizam, ljubav, oduevljenje, tj. da nastavnik voli svoje zvanje i odgojni rad, da vjeruje u ovjeka i uspjeh svoga rada, da voli mlade ljude i da im se zna pribliiti, da pokazuje zanimanje i razumijevanje za njihove probleme, surauje s njima u njihovu rjeavanju, da potuje linosti svojih uenika i da se openito pozitivno odnosi prema njima.4

Vukasovi, A. (1991), Pedagogija, Samobor, Zagreb

U tradicionalnoj koli nastavnik je bio medijator, posrednik izmeu nastavnih sadraja i uenika. On je bio iskljuivi organizator odgojno-obrazovnog procesa, a odnosi na relaciji nastavnik-uenik bili su zasnovani na hijerarhijskim razlikama. Uloge suvremenog nastavnika su slijedee: -Pouavanje uenika u svrhu stjecanja znanja, vjetina i razvoja sposobnosti (obrazovanje uenika, polaznika); uloga obrazovatelja. -Pouavanje uenika u svrhu usvajanja ili promjene vrijednosti, stavova i navika (odgajanje uenika, polaznika); uloga odgajatelja. -Sudjelovanje u procesima razvoja kole, odnosno u razvoja procesa obrazovanja i odgoja, zajedno s ostalim lanovima obrazovne organizacije, inspektorima, savjetnicima i strunjacima iz razvojnih slubi; razvojna uloga. Nastavnik sve vie postaje animator i terapeut, odnosno regulator odgojnog procesa, a ne samo informator. Pred suvremenim nastavnikom stoji irok dijapazon zadataka koje treba realiz irati. To su: o novi nastavni sadraji, o nove nastavne strategije (oblici, metode, sredstva), o nova uloga uenika, o koritenje raznovrsnih izvora znanja, o osposobljavanje uenika za permanentno obrazovanje. U takvim uvjetima nastavnikove uloge su determinirane,pa je sve vie: o redatelj nastave, o organizator, o analitiar svog i uenikovog rada, o graditelj suradnikih odnosa, o kreator stvaralakog izraavanja uenika, o racionalizator, o istraiva i inicijator, o onaj koji grupu orijentira i ukazuje na pravce daljnjeg kretanja, o traitelj i davatelj informacija,
7

o koordinator, o programer, o mentor. Nastavnik ima pedagoku, plansku i koordinatorsku funkciju.On zajedno sa uenicima modelira nastavni proces i pojedine njegove faze. Osobni primjer nastavnika najbolje je odgojno sredstvo. Kod njega mora dominirati sklad misli, rijei i djela. On je u svemu uzor svojim uenicima. Rad nastavnika se ogleda u redovnoj i svim ostalim vrstama nastave, izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima,na kulturnom i prosvjetnom planu, radnomu, drutvenim, socijalnim i humanitarnim organizacijama. Nastavniki poziv ujedno je i poziv odgajatelja. Zato stalno mora biti iskren, odan svom pozivu, pravian, vrijedan, uredan, principijelan, samokritian, toan, estetskog i kulturnog izgleda, da ima razvijeno socijalno osjeanje, smisao za suradnju i sposobnost empatije, da ga krasi vedrina i staloenost, optimistika osjeanja.5 Nastavnika uloga je kompleksna i sadri niz zadataka koji se esto preklapaju ali i bivaju prenaglaeni ili potisnuti. Nastavnike uloge su: -predavaa -organizatora nastave -partnera u pedagokoj komunikaciji -strunjaka u svojoj oblasti

Motivaciona uloga Sva ponaanja nastavnika iji je cilj da motiviu dijete, podstaknu na uenje i odre interesovanja na slijedee naine: -pronalazi puteve kojima znanja stiu do uenika, -razvija unutranju motivaciju (cilj uenja - novo saznanje, zadovoljavanje radoznalosti, ovladavanje vjetinama, a ne ocjena), -koristi postojea djeija interesovanja, i podstie nova, -vodi rauna o djeijoj panji u toku asa, -ini rad prijatnijim, -koristi pozitivna potkrjepljenja,
5

Ajanovi, D. Stevanovi, M. (1998), kolska pedagogija, Sarajevo, Prosvjetni list

-svojim ponaanjem je model za profesionalnu orijentaciju

Uloga procjenjivaa, evaluatora: Nastavnik ocjenjuje u domenu znanja, tj. daje povratnu informaciju o uspjenosti procesa uenja na slijedee naine: -ocjenjivanjem, -verbalnim i neverbalnim odobravanjem ili neodobravanjem, -komentarima, -analiziranjem individualnih postignua uenika s obzirom na njegove sposobnosti, radne navike, motivaciju... Pored toga ocjenjuje i ponaanja i linost uenika: -komentarisanje i kvalifikovanje ponaanja i linosti uenika, -isticanje uzora meu uenicima (ugledajte se na...), -obraanje imenima ili nadimcima uenicima... Saznajno dijagnostika uloga: Nastavnik ustanovljava: -ta i koliko uenik zna i moe, -na koji nain misli i radi, -ta su mu preferencije i interesovanja, -ta se od uenika moe oekivati, itd.

Uloga regulatora socijalnih odnosa u razredu kao grupi: Uloga koja je naglaena kod razrednih starjeina ali vana i kod predmetnih nastavnika kako u nastavi tako i u vannastavnim aktivnostima. Tu spadaju: -nain regulisanja discipline, -pravinost, -utjecaj na odnose nastavnik - uenik i meu uenicima,
9

-uloga nastavnika u grupi - voa, organizator, inicijator, ravnopravan lan grupe... -odnos prema djeci iz marginalizovanih grupa, -rjeavanje konflikata meu uenicima i sopstvenih konflikata, -nastavnik kao socijalni model ...

Uloga partnera u afektivnoj interakciji: Ispoljava se u tri vrste delovanja i to bilo da se radi o trenutnom afektivnom stanju uenika, trajnim emocionalnim karakteristikama ili razvojnim problemima i krizama: -poznavanje mentalnog zdravlja, afektivnih stanja i potreba uenika, -dijagnosticiranje (neprofesionalno) psihikih stanja uenika - dijagnoza nivoa problema, -preduzimanje akcija za pomo djetetu - razgovor sa djetetom, roditeljima, psihologom do upuivanja djeteta u specijalizovanu ustanovu za pruanje pomoi.

Nastavnik kao predava: -prenosi informacije, izlae gradivo, prezentuje sadraj -koristi slikovni, simboliki i manipulativni materijal i navodi uenike da se njima slue, -formulie probleme, definie, opisuje, poredi, zakljuuje... -ponavlja, sumira, istie ono to je vano... -vodi nastavni proces -primenjuje odabrane nastavne tehnike, principe i metode, -koristi odabrana didaktika sredstva, -priprema i uvodi uenike u situaciju, -povezuje znanja i ukazuje na njihovu primjenu ...

Nastavnik kao organizator nastave: -postavlja cilj asa, -planira nastavne sadraje, sredstva, opremu... -planira nastavne oblike i metode, -planira vrijeme i raspored vremena po funkciji asa...

10

Nastavnik kao partner u pedagokoj komunikaciji: -postavlja pitanja, zahtjeve, daje verbalne i neverbalne poruke i odgovara na njih, -daje savjete, miljenja, sudove i podstie na isto i uenike, -modeluje razredne diskusije, -povezuje gradivo sa postojeim znanjem i iskustvom uenika, -prihvata reakcije uenika, -osposobljava uenike za samostalnu procjenu i smoprocjenu, -struktuira ueniko miljenje... Nastavnik kao strunjak, ekspert za svoju oblast: Nastavnik kao model intelektualnog ponaanja u datoj oblasti, nastavnik kao fiziar, biolog, historiar itd., predstavlja model kako se misli, radi i istrauje u toj oblasti, osposobljava uenike za samostalan rad u toj oblasti.

Nastavnik kao ''banka podataka'': Uenik je u prilici da sazna ono to ga interesuje, bez obzira da li je to predvieno nastavnim programom ili ne.6

www.zarun.edu.yu

11

1.2. UENIK Uenikova slika o sebi je u najveem broju sluajeva vrlo povoljna, bez obzira to nastavnici ili roditelji mislili o njima. To je pozitivna osobina mladih koju treba dalje razvijati. Uenici o sebi imaju vrlo visoko miljenje,ne samo za vrijeme adolescencije, kada se mlada linost anatomsko-fizioloki i socio-pedagoki bitno mijenja i postaje kritiko destruktivno orijentirana, nego i u svim drugim fazama razvoja. Povoljno miljenje o sebi uenici oekuju od svojih nastavnika. Nalaze do kojih je dola M. Bratani (1980.) ukazuju na potrebu osposobljavanja nastavnika za pravilnije socijalne percepcije uenika. To procjenjivanje moe nastati i kao posljedica halo-efekta, pogotovu kad se o jednoj looj osobini uenika procjenjuje njegova kompletna linost. U svemu tome su bitni i emocionalni stavovi nastavnika. Najljepi i najburniji dio ivota djeca i mladi provode kao uenici, u koli ili drugim odgojno obrazovnim institucijama. Tu stjeu osnovna znanja, navike i sposobnosti, izgrauju nauni pogled na svijet, osposobljavaju za nastavak kolovanja/studiranja, dobivaju iskustva za profesionalno zanimanje. Samoodgoj i samoobrazovanje (autoedukacija) su bitne odrednice suvremene kole i edukacije. Autoedukacija je u uskoj vezi sa poloajem uenika u procesima odgoja i obrazovanja. Ona e biti djelotvornija u onoj mjeri kojoj je uenik u aktivnoj, subjekatskoj poziciji i to u svim vrstama, oblicima i sadrajima nastave i u svim fazama nastavnog procesa. Suvremena kola odgaja stvaralake linosti i to je njezin trajni zadatak. Sve e to doprinositi da uenici do znanja, a time i do svoje prave uloge, dolaze razliitim postupcima, metodama, sredstvima, u razliito vrijeme i na razliitim mjestima. Za uenje e koristiti svoje postojee sposobnosti, ali e novostvorene sposobnosti doprinijeti jo veem obogaivanju njihovog ivota i stvaranju novih sposobnosti. Tako se uenje javlja kao relevantni faktor u razvoju djeteta, mlade linosti. Uenici sami dostiu ciljeve uenja i formiraju vlastite poglede na ivot i svoje uloge u svemu tome.

12

Ueniku treba omoguiti takav odgojni proces razvoja koji e pomoi razvoju njegovog vlastitog identiteta. To znai da e ueniku biti mogue: razvijati, opaati i izraavati vlastite potrebe i interese, razvijati i slijediti vlastite ciljeve, djelovati samostalno s vlastitom odgovornou i s vlastitim smjernicama, isprobati mogunosti i granice vlastite sposobnosti djelovanja, razvijati u ophoenju s drugima samostalnost i odgovarajue oblike razgranienja, osjeati se jednako vrijednim, tj. upoznati vlastitu vrijednost i ne vezati je za dobro ponaanje. Nije cilj izgraivanja mlade linosti odgojni produkt, nego procesuiranje odgojnnog djelovanja. O tome M.A. Vernooij kae: Odgoj se mora oprostiti od ideje o takvom odgoju koji stvara produkt i da mora doi do odgoja koji priprema, do odgoja koji puni ranac za ivotni put, ali ne odreuje taj put. Ne odreuje se odgojem ono to e od djeteta postati, dakle, produkt, nego samo dio sredstava koja e djetetu biti na raspola ganju u procesu samooblikovanja. (157,96).7

Ajanovi, D. Stevanovi, M. (1998), kolska pedagogija, Sarajevo, Prosvjetni list

13

1.3. SADRAJ OBRAZOVANJA Sadraj obrazovanja u odreenoj koli propisuje se kolskim planom i programom, odnosno sadraj obrazovanja u nastavi nastavnim planom i programom. a) Nastavni plan je kolski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju: odgojno-obrazovna podruja, odnosno predmeti koji e se obuavati u odreenoj koli, redoslijed obuavanja tih podruja, odnosno predmeta po razredima i semestrima, tjedni broj sati za pojedino podruje, odnosno nastavni predmet.

Didaktikom preradom pojedinih znanstvenih grana dobivaju se nastavni predmeti. Budui da se nastavni predmeti odabiru na temelju znanstvenog sistema, razumljivo je da zbog neprestane njegove dinaminosti postoje tekoe u izboru nastavnih predmeta. Znanost se u nastavni predmet didaktiki transformira s obzirom na psihofizike snage uenika pojedine dobi. Iako je postojei znanstveni sistem temelj za izvoenje nastavnih predmeta, ipak pri tom nastupaju brojne tekoe. Sve znanosti u suvremeno doba doivljavaju intenzivan napredak, otkrivaju se nove znanstvene spoznaje. Nove znanstvene istine sreuju se po novim kriterijima u nove sisteme, to uvjetuje da se i nauni sistemi stalno mijenjaju. U vezi s izborom nastavnih predmeta je vano koji e se stupanj diferencijacije uzeti u obzir za pojedini stupanj kolovanja. Znanost se u nastavni predmet didakticki transformira s obzirom na psihofizike snage uenika pojedine dobi, s obzirom na njihovu psihiku zrelost. Zato osnovnoj koli odgovaraju predmeti u kojima je proveden nii stupanj diferencijacije, dok e pak na najviem stupnju kolovanja odgovarati i najvii stupanj diferencijacije. Bez sumnje da se u izboru sadraja za pojedinu kolu treba rukovoditi i nekim drugim pedagokim kriterijima s obzirom na ostvarenje zadataka obrazovanja,opeobrazovnog i strunog. Imajui na umu upravo te razloge pojedini predmeti u nastavnom planu mogu imati razliit status, pa po tom statusu dobivaju i posebne nazive, npr. glavni predmet, sporedni predet, pomoni predmet itd.

14

U nastavnom planu osnovne kole ne provodi se jo tako vrednovanje predmeta, ono se provodi tek nakon zavrene osnovne kole. Zato nastavni predmeti u nastavnom planu mogu imati dvojaki naziv, i to s obzirom na nauno podruje kojem pripadaju. Kada se pristupa analizi konkretnog nastavnog plana, treba zato uvijek ustanoviti: -kojem znanstvenom podruju ili uoj grani pripada predmet, to proizilazi iz samog naziva -kojem stupnji diferencijacije odgovara taj predmet s obzirom na znanstvenu diferencijaciju, kakav status ima pojedini predmet u nastavnom planu.

Nastavni predmeti u nastavnom planu rasporeeni su za vrijeme kolovanja po razredima. Taj poredak moe biti sukcesivni, simultani i njihova kombinacija. Sukcesivni raspored predmeta znai da se za vrijeme kolovanja u odreenoj koli nastavni predmeti prouavaju postupno jedan za drugim, tj. sukcesivnim slijedom, po emu i naziv tom rasporedu. Najprije se potpuno proui jedan predmet, nakon toga se prelazi na drugi, itd. Takav nain rasporeivanja predmeta dominirao je otprilike do 18. Stoljea, pa se po ukupnom broju predmeta odreivao broj ''razreda''. Komensky je u svom nacrtu latinske kole uvijek bio pod utjecajem tog sukcesivnog rasporeda. Sukcesivni raspored predemeta ima neke svoje prednosti ali i nedostatke. Njegove prednosti su u tome to se u odreenom vremenskom razdoblju uenici koncentriraju samo na jedan predmet. Time se ujedno i olakava organizacija nastave. Meutim, posve sukcesivni raspored ima znatno vie nedostataka. Po takvom rasporedu uenici bi morali prouit jedan predmet u njegovu potpunu intenzitetu za taj stupanj kolovanja, a to prelazi njihove snage u pojedinoj dobi. Objektivna stvarnost prirodna i drutvena, jest jedinstvena , a to znai meusobno povezana i uvjetovana, pa je upravo za bolje razumijevanje te jedinstvenosti potrebno stvarnost prouavati s vie strana, a to znai sa stajalita vie nastavnih predmeta.
15

Treba dodati da uenje jednog predmeta u duljem vremenskom periodu pridonosi pojavi monotonije, jer je iskljuena promjena nastavnih predmeta koja psihiki osvjeava. Simultani raspored predmeta u nastavnom planu znai da se istodobno prouava vie predmeta, pa se tim rasporedom ujedno otklanjaju nedostaci sukcesivnog rasporeda predmeta, u emu je njegova prednost. U doslovnom simultanom rasporeivanju iskazuju se takoer neke slabije strane. Uenici prema svojim mentalnim snagama ne mogu u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrisati u potrebnom intenzitetu na sve. Prema tome i doslovno simultani raspored predmeta takoer je neadekvatan snagama uenika.

Kombinacijom jednog i drugog iskoritavaju se njihove prednosti i prevladavaju slabosti. Zato je u Planu i programu odgoja i osnovnog obrazovanja raspored odgojno-obrazovnih podruja, odnosno nastavnih predmeta u kombinaciji sukcesivnog i simultanog rasporeda. Ta kombinacija sukcesivnog i simultanog rasporeda odgojno- obrazovnih ppodruja, odnosno predmeta ima i specifian izraz-spiralni raspored. Analogno rjeenje u smislu kombinacije sukcesivnog i simultanog rasporeivanja predmeta moe se ustanoviti i u nastavnim planovima za ostale kole. Ta kombinacija treba da bude smiljena i pedagoki opravdana a ne mehanika. Treba paljivom analizom utvrditi koje je predmete pogodnije obuavati prije a koje kasnije, odnosno kako meusobno simultano povezati prouavanje vie predmeta radi efikasnije obrazovanja.

Broj sati tjedno za pojedini predmet u nastavnom planu odreuju se prema njegovoj obrazovnoj i odgojnoj vanosti za kolovanje, sloenosti i teini predmeta, ako i prema doputenom ukupnom vremenskom optereenju uenika u pojedinom razredu.

16

b)

Nastavni program jest kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadraja. Drugim rijeima, nastavnim programom propisuju se konkretni sadraji pojedinog nastavnog predmeta, pa je nastavni program konkretizacija nastavnog plana. Opseg, dubina i redoslijed tri su bitne karakteristike nastavnog programa, odnosno to su tri osnovne didaktike dimenzije obrazovanja.8 Opsegom nastavnog programa obuhvaena je irina znanja i sposobnosti koje uenici moraju stei u nastavi pojedinog predmeta. On se odnosi na kvantitetu injenica, generalizacija i aktivnosti koje uenici moraju stei i razviti. Dubinom ili intenzitetom se odreuje dubina obrazovanja, to znai dubina znanja i kvaliteta sposobnosti. Odrediti dubinu nastavnih sadraja, a samim time i dubinu znanja, znai odrediti odnosi li se nastavni sadraji samo na upoznavanje vanjske pojavnosti ili e se ii dalje do sadrajnih molekula, ili jo dalje do sadrajnih atoma, itd. Redoslijedom ili strukturom nastavnog programa odreuje se kojim e se redom obraivati nastavni sadraji pojedinog predmeta u jednom razredu, pa i redoslijed sadraja tog predmeta u nekoliko razreda. Postoje tri naina kako se rasporeuju nastavni sadraji, a to su:

a)

Linijski ili sukcesivni raspored znai da se tematika jednog predmeta u toku kolske godine u jednom razredu ili u nekoliko razreda u kojima se po nastavnom planu taj predmet obuava sukcesivno nie jedna za drugom. Koncentrini nain rasporeivanja znai da se nastavni sadraji iz razreda u razred rasporeuju u obliku koncentrinih krugova Kombinirani nain rasporeivanja jest kombinacija sukcesivnog i koncentrinog rasporeivanja.

b)

c)

88

Poljak, V. (1990), Didaktika, Zagreb, kolska knjiga

17

Da bi se bolje razumjeli pojedini dijelovi nastavnog programa treba poznavati posebnu didaktiku terminologiju i pravilno je poimati. Ovamo pripadaju pojmovi kao to su predmetno podruje, nastavna cjelina, nastavna tema i nastavna jedinica. Predmetno podruje ine relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta, a izvedeni su na temelju strukture dotine znanosti. Nastavnu cjelnu ine kompleksniji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira odreena sredinja tematika proeta nekom osnovnom idejom (idejnom, metodolokom, znanstvenom, ekonomskom, itd.) Nastavna tema je kao pojam po sadrajnom odreenju veoma nalik na pojam nastavne, odnosno predmetne cjeline, a ta slinost proizlazi odatle to meu njima ima mnogo zajednikog a veoma malo razlika. Cjelina je u pravilu ira od teme, ali se moe i poklapati sa temom. Nastavna jedinica jest opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat. ,jerilo duine nastavnog sata je 45min.9

Poljak, V. (1990), Didaktika, Zagreb, kolska knjiga

18

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Fakotri nastave su veoma bitni za dobro organiziranje nastave. Svi faktori trebaju biti u potpunosti prisutni i realizirani, i samo tako nastava moe biti uspjena. Veoma je bitna i veza izmeu faktora nastave. Oni su meusobno povezani i ovise jedni o drugima: uenici od nastavnika, nastavnici o uenicima, a ni jedni ni drugi ne mogu bez sadraja nastave.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

19

LITERATURA

1. Ajanovi D. Stevanovi, ''kolska pedagogija'', Sarajevo Prosvjetni list, 1998. 2. Poljak V., ''Didaktika'', kolska knjiga Zagreb 1991. 3. Vukasovi A., ''Pedagogija'' , Samobor, Zagreb, 1991. 4. www.zraun.edu.yu

20