NASTAVNIK U VISOKOM

OBRAZOVANJU

NASTAVNIK
Posao sveuilinog nastavnika specifian je u odnosu na

predavae i nastavnike na razinama obrazovanja utoliko

to je samostalan u kreiranju sadraja pouavanja, te i
sam sudjeluje svojim istraivakim radom u proizvodnji
spoznaja o kojima pouava.
U terminima Maslowljeve teorije potreba to mu prua
irok prostor za samoaktualizaciju, ali s druge strane
i visok stupanj odgovornosti za kvalitetu
pouavanja i ishode uenja.
Profesionalni razvoj sveuilinog nastavnika ukljuuje

paralelno stjecanje i razvijanje nastavnikih

vjetina, praenje razvoja znanstvenog
podruja i istraivaki angaman.

NASTAVNIK
Pitanje uspjenog nastavnika dugo je

predmet istraivanja na razini kolskih uitelja

i nastavnika no danas se zbog vanosti i
sloenosti sustava visokog obrazovanja sve
vei broj istraivaa bavi pitanjima vezanim
uz pedagoki rad u visokom obrazovanju.
Glavne teme koje se prouavaju u tom
kontekstu jesu: osobine uspjenog
nastavnika, nastavnika uvjerenja o
pouavanju, oekivanja prema studentima te
mnogostrukost nastavnike uloge.

 Poeljne osobine i kompetencije uspjenog

nastavnika
Nastavnika uvjerenja
Nastavnika oekivanja

Fleksibilnost nastavnike uloge s obzirom na

faze uenja

STUDENTI - POELJNE OSOBINE I

KOMPETENCIJE USPJENOG NASTAVNIKA
entuzijazam nastavnik pokazuje da mu je vano ono to pouava

te u nastavu unosi emocije, ivahnost i energiju

poznavanje materije strunost se ogleda u tome da onaj tko
posjeduje mnogo korisnih znanja i spreman ih je prenijeti onima koji
ue
organiziranost nastavnik pri izlaganju ima jasno strukturiran
materijal, pri govoru ne ini digresije, te povremeno saima kljune
izriaje
jasnou izraavanja odnosi se na upotrebu jezika koji studenti
mogu lako razumjeti, upotrebu primjera i metafora pri objanjenju
apstraktnih i nepoznatih pojmova, te spremnost na davanje dodatnih
objanjenja
empatiju koja ukljuuje razumijevanje i uvaavanje studenata,
odnosno oni koji je posjeduju razumiju potrebe i oekivanja
studenata, pa prema tome prilagoavaju pouavanje i vode rauna o
njihovu razvoju

Analiza nastavnikog posla - trebaju razvijati

kompetencije u sljedeim podrujima:
planiranju kurikuluma te izradi silabusa pojedinih kolegija i planiranju

izvedbe nastavnih jedinica

osiguravanju potrebnih informacija studentima kroz izravnu nastavu
ili upuivanjem u razliite izvore
mentorskom radu i davanju povratnih informacija tijekom nastave
predstavljanju modela za profesionalno ponaanje i primjenu
etinosti u struci
poticanju aktivnog ukljuivanja studenata u grupni rad, samostalnom
uenju i radu na projektima
praenju i vrednovanju studentskog postignua i ishoda uenja
kritikoj refleksiji i evaluaciji svog rada te spremnosti za profesionalni
rad
razvoju nastavnih materijala i nastavnih metoda
empatinosti i socijalnoj osjetljivosti za raznovrsnost meu
studentima

NASTAVNIKA UVJERENJA
UVJERENJA O PRIRODI POUAVANJA
DVOJBA je li uspjeno pouavanje posljedica uroenih dispozicija

ili je rije o vjetini koja se moe stjecati i unaprjeivati.

Prvo uvjerenje povezano je i sa stavom da je dovoljno biti dobar
znanstvenik te da je dobro poznavanje materije dovoljan uvjet za
uspjean nastavniki rad. I
dobro poznavanje grae jest nuan preduvjet za kvalitetu nastave, ali
ne i dovoljan.
Openito se smatra da neke osobine nastavnika poput otvorenosti,
empatije, fleksibilnosti mogu pridonijeti uspjenijoj izvedbi nastave, ali
stjecanje sloenih nastavnikih vjetina moe se znatno olakati
posebnom strunom podrkom.
U stjecanju tih vjetina ili kako ih neki nazivaju nastavnikih umijea
vanu ulogu ima i razmjena iskustava s kolegama koja je u svijetu
uobiajena praksa u smislu zajednikog planiranja i analize
aktivnosti, kolaborativne nastave ili meusobnog povremenog
posjeivanja.

NASTAVNIKA UVJERENJA
UVJERENJA O PRIRODI UENJA
odnose se na to je li sposobnost uenja ili kapacitet

za uenje fiksan, unaprijed odreen ili je rije o

dispoziciji koja se moe unapreivati i razvijati
stjecanjem razliitih strategija uenja.
Ta uvjerenja o uenju odreuju i nastavnikovu
percepciju o tome kako se informacije procesiraju, tj.
kako studenti pristupaju uenju.
Istraivanja u tome podruju pokazala su da se ta
razliita nastavnika uvjerenja mogu saeti u dva
pristupa pouavanju: jedan je pristup usmjeren na
akademsku disciplinu i nastavnika, a drugi na
studenta i ishode uenja. U tablici 1. prikazane su
osobine ta dva pristupa (prema Ramsden, 1992).

1. Pouavanje kao prijenos informacija

pouavanje usmjereno na prijenos sadraja
jednosmjerni prijenos znanja postupkom ulijevanja

u glavu
Gradivo kao konano i neupitno: studenti su pasivni
primatelji
Glavni problem: koliina informacija koja se mora
prenijeti
Student je odgovoran za svoj neuspjeh: studenti su
nemotivirani, lijeni, ne znaju uiti
Osobine nastavnika: superioran stav prema studentima,
dobro poznavanje podruja, daje oskudne i nejasne
povratne informacije studentima
Krajnji proizvod takva pristupa pouavanju jest strunjak
- zanatlija koji posjeduje puno znanja u podruju, ali
rutinski obavlja posao

2. Pouavanje kao poticanje otkrivanja

smisla pouavanje usmjereno na
oblikovanje iskustva studenta
usmjereno na promjenu studentova razumijevanja
nastavnik potie studenta da sam konstruira znaenja i

smisao
sadraj je vaan, ali je vaniji aktivni stav prema uenju i
mogunost primjene
nastavnik je usmjeren na prepoznavanje i uklanjanje prepreka
u postizanju razumijevanja: korektivne primjedbe potpune i
jasne
osobine nastavnika su: struna kompetencija, entuzijazam i
empatinost
podravajui stav prema studentu: studenti su partneri
krajnji proizvod je strunjak spreman na cjeloivotno uenje,
sposoban za rjeavanje problema u podruju i kreativne ideje.

1. ZADATAK: OEKIVANJA
Nastavnik svojim ponaanjem odailje poruke

o tome to oekuje od studenata:

NASTAVNIKA OEKIVANJA
Nastavnika oekivanja su pretpostavke o studenskim

mogunostima i postignuima.
Veina istraivanja provedena su u kolskom okruenju,
ali autori dre da se rezultati mogu generalizirati i na
visokokolsku razinu.
Nastavnik svojim ponaanjem odailje poruke o tome to
oekuje od studenata: nainom formiranja grupa, vrstom
zadataka, povratnim informacijama, neverbalnim
znakovima odobravanja ili neodobravanja, motivacijskim
strategijama, autonomijom koju im doputa u radu.
Uoeno je kako nastavnikova oekivanja mogu imati
nepovoljne posljedice za one studente prema kojima
nastavnik ima niska oekivanja.
Jedan efekt se naziva uinak samoispunjavajueg
proroanstva ili pigmalionski efekt.

NASTAVNIKA OEKIVANJA
Druga vrsta nepovoljnog efekta jest fiksiranost na

poetna oekivanja i nespremnost da se ona mijenjaju

premda ponaanje studenta i njegova postignua
govore suprotno od nastavnikovih oekivanja.
U podlozi nefleksibilnosti oekivanja nalaze se
najee duboko ukorijenjeni stereotipi i predrasude
prema nekim kategorijama ljudi ovisno o njihovu rodu,
etnikoj pripadnosti i socijalnom i kulturnom podrijetlu,
religiji i izgledu.

2. ZADATAK:
to moe poduzeti nastavnik da smanji
takve nepovoljne uinke svojih niskih
oekivanja prema odreenim studentima?

 osvijestiti vlastite stereotipe i predrasude

pratiti i kontrolirati komunikaciju vlastitih

oekivanja
preispitivati vlastita oekivanja na temelju
studenstkog ponaanja
ujednaiti uvjete odgovaranja na nastavnika
pitanja
davati konkretne i specifine povratne
informacije o ponaanju i uincima
paljivo sluati odgovor i obrazloiti pohvalu
pokazati interes i brigu za studenta

 Pokazivanje visokih oekivanja prema

studentima kao skupini vaan je initelj

njihove motivacije za uenje.
Nastavnik moe pokazivati visoka oekivanja
u nastavi

3. ZADATAK:
Na koje sve naine moe
nastavnik pokazivati visoka
oekivanja u nastavi?

 proirivanjem ciljeva nastave i aktivnosti tako da

posebno u poetku nastave svi studenti imaju priliku

postii uspjeh
postavljanjem izazovnih ciljeva primjerene teine i
izraavanjem povjerenja u studentske mogunosti
obraanjem panje na studentske ideje i interese
poveanjem mogunosti aktivnog ukljuivanja
poticajnim pitanjima vie razine miljenja
usmjeravanjem na uspjehe i tretiranjem neuspjeha
kao mogunosti za uenje

provjeravanjem komunikacije vlastitih oekivanja u

otvorenom razgovoru sa studentima i kolegama

FLEKSIBILNOST NASTAVNIKE
ULOGE S OBZIROM NA FAZE UENJA
Tijekom izvedbe nastave studenti mijenjaju
svoj odnos prema gradivu
postupno izgraujui razumijevanje i vjetine
potrebne za primjenu steenih znanja.
Taj se razvoj od ovisnosti do autonomije u
uenju moe poticati i nastavnikim
ponaanjem koje je primjereno pojedinoj fazi
studentskog uenja. Dinamika promjene
nastavnike uloge tijekom pouavanja

STUDENT OVISAN
NASTAVNIK AUTORITET, TRENER
1. FAZA

PRIMJER
praenje s neposrednom povratnom
informacijom, vjebanje; informativno
predavanje; prevladavanje nedostataka i
otpora

STUDENT ZAINTERESIRAN
NASTAVNIK MOTIVATOR,
VODITELJ
2. FAZA
PRIMJER
inspirativno predavanje i voena diskusija;
postavljanje ciljeva i odreivanje strategije
uenja

STUDENT UKLJUEN
NASTAVNIK FACILITATOR
3. FAZA
PRIMJER
olakavanje diskusije u kojoj nastavnik i
student sudjeluju ravnopravno; seminar;
grupni projekti

STUDENT - SAMOREGULIRAN
NASTAVNIK SAVJETNIK
4. FAZA
PRIMJER
praksa (stairanje, npr.),
individualni rad ili samoregulirana studijska
grupa

STUDENT OVISAN
NASTAVNIK AUTORITET, TRENER
PRIMJER
praenje s neposrednom povratnom
informacijom, vjebanje; informativno
predavanje; prevladavanje nedostataka i
otpora

LITERATURA:

Bekavac, M., Grozdani, V. Kletzien, S. B. (2005)

Iskustveno uenje, u priruniku: Aktivno uenje i
kritiko miljenje u visokokolskoj nastavi, vol 3.
(Suradniko i iskustveno uenje), Zagreb: Forum za
slobodu odgoja.
Dweck, C. (2000) Self-theories: Their Role in
Motivation, Personality, and Development,
Philadelphia: Frances and Taylor.
Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-teti, V. i
Miljkovi, D. (2003) Psihologija obrazovanja, Zagreb:
IEP VERN.
Knight, P. (2002) Being a teacher in higher education,
Buckinghma: SRHE i Open University Press.

NASTAVNIK- MEDIJI I
OBRAZOVNE TEHNOLOGIJE
Medije i tehnologiju koristimo u

svakodnevnom ivotu.
Njihova uloga u obrazovanju je vrlo vana jer
pravilan nain njihova koritenja unaprjeuje
kvalitetu obrazovanja, odnosno uenja i
pouavanja i samim tim omoguava bolje
ishode uenja.
Svatko od nas ima svoje vienje znaenja tih
rijei stoga je potrebno poblie objasniti
njihovo znaenje.

 Medije definiramo kao sredstvo komunikacije

ili suvremeno sredstvo za prenoenje

informacija (novine, radio, TV, Internet i sl.).
Prema Zakonu o medijima iz 2003. godine
mediji su: novine i drugi tisak, radijski i
televizijski programi, programi novinskih
agencija, elektronike publikacije, teletekst i
ostali oblici dnevnog ili periodinog
objavljivanja uredniki oblikovanih
programskih sadraja prijenosom zapisa,
glasa, zvuka ili slike.

TEHNOLOGIJA
est termin u svakodnevnom ivotu i najee

asocira na odreene postupke, procedure i aktivnosti

koje su meusobno povezane uzrono-posljedinim
vezama.
Pod tehnologijom navodimo: uionice, knjige,
kazalite, kino, kablove, satelite, televizijske
monitore, softver i mrea.
Tehnologije su fizike stvari i same kao takve ne
komuniciraju dok su mediji sredstva komunikacije.
Iako se obino smatra da e mediji koristiti
tehnologiju kao nain prijenosa i komunikacije, oni ne
moraju nuno biti povezani s nekom od tehnologija.

UENJE PUTEM RAUNALA

nije isto kao uenje iz knjige ili na predavanju.

Rezultat koji postiemo (stjecanje znanja) je

isti, ali oblici uenja su razliiti.

Vie razliitih naina stjecanja znanja vodi k
boljem razumijevanju.
Uenje s pomou tehnologije nije nuno bolje
ili loije od nastave u uionici, ali je drugaije,
i kada to prihvatimo, dolazi do promjene
naina gledanja na tehnologiju u uenju.

 kod izrade nastavnoga programa u kojem e

se koristiti novi mediji i tehnologija potrebno

je razmiljati o tome kako iskoristiti
potencijale medija te kada i u koju svrhu
koristiti tehnologiju da bi se postigli najbolji
ishodi uenja
pri odabiru medija vrlo vano znati koje su
njegove osobine, zatim koje ishode uenja
elimo postii te imati predodbu o tome kako
mediji mogu poboljati te ishode uenja

 Jedan od razloga zato obrazovne tehnologije esto

ne daju eljeni rezultat jest taj to nastavnici kopiraju

nain rada u uionici na nove medije.
Koritenje tehnologija u nastavi zahtjeva drugaije
promiljanje i definiranje.
Nove tehnologije potiu nas da radimo stvari
drugaije nego to ih inae radimo, to ujedno
predstavlja i rizik, jer to znai raditi neto novo s
nesigurnim/nepoznatim ishodom.
Ne treba zaboraviti i na to da korisnik (nastavnik,
student) treba nauiti nove naine interpretacije
medija.

MEDIJI U OBRAZOVANJU
Nove bi tehnologije trebalo procjenjivati prema tome

kako rade te koliko su korisne u nastavi. Vano je

poznavati razlike izmeu medija u predstavljanju,
prijenosu i pohrani znanja.

Pet dominantnih medija u obrazovanju (prema

Batesu i Poolu) jesu:
- klasina nastava (face-to-face f2f)
- tekst
- audio
- video
- digitalna multimedija.

Podjela tehnologija u obrazovanju

1. Jednosmjerne i dvosmjerne tehnologije
Knjige, radio, TV, kazete, CD-ROM mediji, internetske

stranice primjeri su jednosmjerne tehnologije,

odnosno tehnologije emitiranja.
Te tehnologije su dobre za prijenos informacija.
Dvosmjerne (komunikacijske) tehnologije

omoguavaju jednaku komunikaciju meu svim

sudionicima (nastavnici, studenti).
To su telefon, mobitel, videokonferencija, internetski
forumi. Te tehnologije su dobre za pojanjenje, dijagnozu,
potekoe u e-uenju, povratnu informaciju studenata,
diskusije i argumente.

Asinkrone i sinkrone tehnologije

Sinkrone tehnologije zahtijevaju od svih

sudionika da sudjeluju u isto vrijeme.

Asinkrone tehnologije omoguavaju
sudionicima pristup tehnologiji u bilo koje
vrijeme koje odaberu.

Sama po sebi nameu se tri osnovna

pitanja kada se govori o tehnologiji u
obrazovanju:
Koje su jedinstvene osobine klasine nastave koje ne

moe zamijeniti tehnologija?

U kojim uvjetima tehnologija moe zamijeniti klasinu
nastavu u cilju poboljanja ishoda uenja?
Kada i kako klasinu nastavu i uenje temeljeno na
tehnologiji kombinirati na najbolji nain?

POJAVA INTERNETA
prirodan je napredak u evoluciji tehnologije

za koritenje u klasinoj nastavi i obrazovanju

na daljinu.
treba prepoznati da tehnologija omoguava
nastavnicima da rade stvari koje nisu bile
mogue u tradicionalnoj nastavi.
najvei izazov nastavnicima u koritenju
tehnologije jest kreativno razmiljanje o tome
Kako koristiti tehnologiju za uenje i
pouavanje?

 Vano je pomno prouiti razliite naine na koje

mediji prezentiraju, pohranjuju i prenose znanje.

Razliite tehnologije znatno se razlikuju po svojim
kljunim strukturalnim osobinama koje su
potencijalno vane za obrazovne svrhe.
Vano je analizirati temelje i ogranienja razliitih
medija, njihovu prikladnost za razliite nastavne
kontekste te njihov utjecaj na organizaciju i
vrednovanje uenja.

PITANJE: PREDNOSTI MEDIJA I NOVIH

TEHNOLOGIJA?

 poboljanje kvalitete uenja

postizanje novih ili razliitih ciljeva uenja

primjerenih posebnim potrebama pojedinaca

osiguranje vee fleksibilnosti za studenta i za
nastavnika
efikasnije i vremenski kontrolirano koritenje
vremena za pouavanje
osiguranje najbolje kombinacije nastave u
uionici i uenja podranoga tehnologijom za
razliite predmete i korisnike

BILL GATES
Bill Gates nedavno jeodrao govor u Srednjoj koli o 11 stvari koje
nisu i nee nauiti u koli.Govorio je o tome kako politiki korektni
uitelji stvaraju generacije djece bez koncepta realnosti i kako ih taj
koncept vodi u neuspjeh u pravomsvijetu.**

Pravilo 1: ivot nije fer, navikni se na to.

Pravilo 2: Svijet nije briga za tvoje samopotovanje.
Svijet prihvaa akopostigne neto prije nego se
pone osjeati dobro u svojoj koi.
Pravilo 3: Nee zaraivati $60,000 godinje im izae
iz srednje kole.Nee biti potpredsjednik sa
slubenim telefonom, sve dok to ne zaradi.
Pravilo 4: Ako misli da ti je uitelj strog, ekaj dok ne
dobije efa.
Pravilo 5: Peenje hamburgera nije ti ispod asti. Tvoji
preci imali sudrugu rije za peenje hamburgera:
zvali su to prilikom.

Pravilo 6: ako pogrijei, nisu tvoji roditelji krivi, ne kukaj nad

svojimgrekama, ui iz njih.**
Pravilo 7: prije tvog roenja, tvoji roditelji nisu bili dosadni kao
sada.Postali su takvi zbog plaanja tvojih rauna, ienja
tvoje odjee isluanja tebe kako pria kako si cool.
Pravilo 8: Tvoja kola ima nain za rjeavanje i pobjednika i
gubitnika,ivot nema. U nekim kolama ukinuli su negativne
ocijene i daju ti bezbrojprilika da da pravi odgovor. Ovo
nema nikakve slinosti sa stvarnimivotom.**
Pravilo 9: ivot nije podijeljen u semestre. Nema slobodnog
ljeta i vrlomalo zaposlenika je zainteresirano da ti pomogne
da nae sebe. To ini usvoje slobodno vrijeme.**
Pravilo10: Televizija nije pravi ivot. U pravom ivotu ljudi
morajunapustiti kafi i otii na posao.
Pravilo11: Budi ljubazan prema treberima. Velike su anse da
e raditi zajednog.*

 Viestrukost i sloenost zahtjeva moe pridonijeti i

smanjenju kvalitete izvedbe te stanju psiholokog

stresa i sagorijevanja.
pritisci za znanstvenim napredovanjem i kvalitetom
znanstvene proizvodnje ponekad narue kvalitetu
znanstvenog rada
veina sveuilinih nastavnika, osim onih s
nastavnikih fakulteta, ulazi u nastavu nepripremljena
za pedagoki rad i to s vrlo zahtjevnom i
heterogenom populacijom studenata koji su ponekad
gotovo njihovi vrnjaci

 ubrzani razvoj obrazovne tehnologije ija

upotreba postaje dio standardne izvedbe

nastave za iju primjenu veina nastavnika
nije dovoljno osposobljena.
na sveuilitima jaaju struna sredita u
kojima sveuilini nastavnici mogu dobiti
podrku u stjecanju nastavnikih vjetina,
primjeni informacijske tehnologije i savjete u
rjeavanju konkretnih osobina

LITERATURA

Bates, T. (2004) Upravljanje tehnolokim

promjenama, Zagreb ; Lokve :
Bates, T., Poole, G. (2003) Effective Teaching with
Technology in Higher Education, San Francisco,
Jossey-Bass.
Garrison, D. R. i Vaughan, N. D. (2007) Blended
Learning in Higher Education: Framework,
Principles, and Guidelines , San Francisco. Wiley.
Koumi, J. (2006) Designing Video and Multimedia
for open and flexible learning, London, Routledge.
Pallof, R. M, i Pratt, R. (2007) Building Online
Learning Communities: Effective Strategies for the