Interkulturalizam u kurikulumu

primarnog obrazovanja
UDK: 37.014
Struni rad
Primljeno: 12.3.2010.

Ivana Topi1
Osnovna kola dr. Vinka ganca, Zagreb
itopic82@gmail.com

Saetak
U kurikulumu suvremene kole interkulturalni odgoj i obrazovanje nastoji odgovoriti potrebama multikulturalnog drutva koje tei pozitivnim vrijednostima
poput tolerancije, demokracije i slobode. Interkulturalizam se ui stjecanjem
interkulturalnih kompetencija koje podrazumijevaju usvajanje odreenih stavova, znanja i vjetina.
Jedan od primjera integracije interkulturalnog odgoja i obrazovanja u kolski
kurikulum jest provedba projekta Identitet i interkulturalizam kroz putovanja
Put pod noge Instituta za meunarodne odnose u Zagrebu, koji se kolske
godine 2008./2009. provodio u niim razredima pet zagrebakih kola te
pet kola Splitsko-dalmatinske upanije. Osnovne aktivnosti u okviru projekta
podrazumijevaju rad s uenicima u pedagokim radionicama, a kad je god
mogue i konkretnim putovanjem. lanak donosi primjer iz prakse odnosno
opisuje konkretne aktivnosti uenika 4. razreda Osnovne kole Lovre pl. Ma-

Ivana Topi je diplomirala razrednu nastavu na Uiteljskom fakultetu u Zagrebu.

Radila je u Osnovnoj koli Lovre pl. Mataia u Zagrebu, kao uiteljica u produenom
boravku. Od ove k. god. radi u Osnovnoj koli dr. Vinka ganca kao uiteljica razredne
nastave. Studentica je poslijediplomskog doktorskog studija (modul Odgojne znanosti) na
Uiteljskom fakultetu u Zagrebu.

407

napredak 3-4 2010.indb 407

12.1.2011 0:39:32

I. Topi, Interkulturalizam ...

napredak

151 (3 4) 407 416 (2010)

taia u Zagrebu u okviru navedenog projekta kojima se utjecalo na stjecanje

interkulturalnih kompetencija.
Kljune rijei: interkulturalizam, interkulturalni odgoj i obrazovanje, kurikulum, primarno obrazovanje, projekt Put pod noge

Uvod
U suvremenom je svijetu kulturni pluralizam karakteristika gotovo svakog drutva. Multikulturalizam se ogleda kroz nacionalne, jezine, politike, religijske, vrijednosne i druge razliitosti. Pluralizam i samo postojanje razliitosti nisu dovoljni
za unapreenje odnosa i napredak drutva u cjelini. Multikulturalizam treba razvijati u interkulturalizam koji podrazumijeva aktivan i pozitivan suodnos pojedinaca
i skupina u drutvu koje se razlikuju po raznim osnovama. Osvijestiti, razumjeti,
potovati meusobne razlike, ali i razvijati pozitivne odnose u multikulturalnom
drutvu nuno je za aktivno graanstvo u duhu demokracije i potovanja ljudskih
prava. kola je pozvana pruiti odgoj koji e omoguiti stjecanje navedenih interkulturalnih kompetencija.
Uz odreivanje pojmova multikulturalizma i interkulturalizma te razmatranja
poloaja interkulturalizma u suvremenom kurikulumu, u ovom se radu predstavlja
konkretan primjer integracije sadraja interkulturalnog odgoja i obrazovanja u kolski kurikulum kroz projekt Identitet i interkulturalizam kroz putovanja Put pod
noge. Provedbom projekta u kolama u kolski kurikulum i sam nastavni proces
uvode se sadraji koji uenicima pribliavaju temu kulturne raznolikosti i interkulturalnog dijaloga, promiu putovanja kao jedan od naina spoznavanja drukijih identiteta i kultura te istiu potrebu za tolerantnim suivotom i aktivnim meuodnosom
u vlastitoj zajednici te drugim destinacijama.

Pojmovna odreenja
Prema Hrvatskom enciklopedijskom rjeniku (2003.), kultura je ukupnost duhovne, moralne, drutvene i proizvodne djelatnosti jednog drutva. S aspekta ovog
rada, pojam drutva u navedenom odreenju podrazumijeva odreenu skupinu ljudi
(socijalnu grupu) zajednikog socio-kulturnog konteksta. Nadalje, identitet je osjeaj pripadnosti pokretu, grupi, organizaciji, religiji, naciji; prihvaanje i isticanje te
pripadnosti.
Multikulturalnost se odnosi na injenicu postojanja vie kultura i oblika kulturnog ivota u jednoj sredini, zemlji ili dravi, dok bliskoznanica multikulturalizam
podrazumijeva odreeni (programatski) pristup, ideju ili lozoju. Kao takav odno408

napredak 3-4 2010.indb 408

12.1.2011 0:39:32

I. Topi, Interkulturalizam ...

napredak

151 (3 4) 407 416 (2010)

si se na priznavanje, naglaavanje, potvrivanje i promicanje razliitosti te ostvarivanje jednakosti razliitih drutvenih skupina na odreenom prostoru.
Slino tome, interkulturalnost oznaava samu pojavu povezanosti razliitih kultura na odreenom prostoru, a interkulturalizam se odnosi na ideju i nastojanja meusobnom proimanju kultura, podrazumijeva uspostavljanje kulturne komunikacije, razmjene i zajednikog sudjelovanja u stvaranju novih kulturnih vrijednosti.
Kod autora koji u pedagokoj literaturi razlikuju pojmove multikulturalizam i
interkulturalizam kao kriterij razlikovanja uoava se dinamizam odnosno postojanje
suodnosa subjekata. Tako multikulturalizam oznaava suivot vie kultura na istom
prostoru, a interkulturalizam naglaava odnos, interakciju meu tim kulturama i
razmjenu kulturnih vrijednosti (Pirl, 2002.; Puzi, 2007.).
Interkulturalizam kao jedno od temeljnih znaenja moderne kulture nastao je
kao pokuaj da se umjesto ope asimilacije uspostavi dijalog meu kulturama (Katunari, 1996.). On pretpostavlja suodnos, razmjenu i susret razliitih, ali u odnosu
ravnopravnih kultura (Previi, 1996.). Interkulturalizam, dakle, ne pretpostavlja
samo da poznajemo osobe koje pripadaju drugim kulturama, nego da smo s njima
u interaktivnom odnosu, i to takvom da ih moemo razumjeti, prihvatiti, s njima
kreativno komunicirati pridonosei ouvanju identiteta i razliitosti s krajnjim ciljem
drutvenog napretka. Kako je interkulturalizam vano politiko (a time) i obrazovno
pitanje, Vijee Europe u Bijeloj knjizi o interkulturalnom dijalogu (2008.) interkulturalizam denira kao proces otvorene razmjene gledita izmeu pojedinaca, skupina
s razliitim etnikim, kulturnim, vjerskim i jezinim pozadinama i naslijeem na
temelju uzajamnog razumijevanja i uvaavanja ije razliite aspekte proima cilj
potovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Odnosi se na sve razine u
okviru drutava Europe te izmeu Europe i ireg svijeta.

Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju

Ako interkulturalizam u najirem smislu razumijemo kao aktivan suivot, shvaamo i njegovu neodvojivost od procesa odgoja i obrazovanja. Uiti ivjeti zajedno jedna je od etiriju osnova obrazovanja za 21. stoljee koje istie UNESCO.
Navedena sintagma zorno predouje samu bit interkulturalnog odgoja i obrazovanja
koje podrazumijeva mnogo vie od jednostavnog postojanja svjesnosti o razliitosti.
Prema Byramu (1997.), interkulturalna kompetencija jest sposobnost prihvaanja interkulturalnih stavova (radoznalost, otvorenost, vjerovanje, spremnost relativiziranja
kulturnih vrijednosti, odsutnost predrasuda), znanja (poznavanje drutva i njegove
kulture) i vjetina (sposobnost interpretiranja znaenja elemenata druge kulture i
usporeivanja s vlastitom, sposobnost usvajanja novih znanja o drugim kulturama i
409

napredak 3-4 2010.indb 409

12.1.2011 0:39:32

I. Topi, Interkulturalizam ...

napredak

151 (3 4) 407 416 (2010)

ekasno djelovanje unutar njih te sveukupnost shvaanja uvjerenja, stavova i oekivanja pripadnika odreene politike zajednice glede njezinih struktura, institucija i
procesa) u cilju boljeg razumijevanja i potovanja razliitih kultura. Interkulturalna
kompetencija ima, dakle, tri bitne dimenzije: komunikacijsku (ponaajnu), emocionalnu i kognitivnu (Hrvati i Pirl, 2007.).
Europske su zemlje deklarativno opredijeljene za interkulturalni pristup u obrazovanju, ponajprije kroz rad Vijea Europe i drugih europskih institucija, no on je
istodobno nedovoljno armiran u praksi (Puzi, 2007.). U nacionalnim kurikulumima interkulturalizam je naelo koje kroskurikularno vie ili manje, detaljnije ili openitije, proima postojee predmete, od kojih su neki osobito pogodni za usvajanje
kompetencija vanih za ivot u multikulturalnom drutvu, poput povijesti, zemljopisa, materinskog i stranih jezika, religijskog odgoja i umjetnosti. Na znanstvenom
skupu Europska iskustva i nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj
1. prosinca 2006. zakljueno je kako pri izradi hrvatskoga nacionalnoga kurikuluma
valja istaknuti vanost interkulturalizma kao opega nastavnog naela, posebice u
okviru drutveno-humanistikog podruja, razvojem interkulturalnih kompetencija
za sve uenike te kroz kroskurikularne teme (tirbi, 2006.).
U prijedlogu Nacionalnog okvirnog kurikuluma Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske iz 2008., interkulturalizam kakvim ga shvaamo
u ovom radu ne navodi se kao odgojno-obrazovna vrijednost, cilj ili kompetencija.
Navodi se opredijeljenost za suivot i potovanje u ivotnom okruju koje obiljeava pluralizam kultura, rasa, nacija, religija, svjetonazora, jezika itd. (NOK, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2008.). U konanom Nacionalnom okvirnom kurikulumu objavljenom 2010., interkulturalizam se istie kao jedno od naela
kurikuluma, te se odreuje kao razumijevanje i prihvaanje kulturnih razlika kako
bi se smanjili neravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura.
Nadalje se sadraji multikulturalizma i interkulturalizma pojavljuju u okviru meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema poput graanskog obrazovanja, osobnog
i socijalnog razvoja i sl., koje pridonose razvoju vlastitog identiteta, boljeg upoznavanja i potivanja drugih. (NOK, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta,
2010.). Sama dinamika odnosa, aktivnost suodnosa razliitih kultura nedovoljno je
naglaena te se shvaanje pluralizma zadrava na multikulturalizmu ne prelazei u
interkulturalizam koji podrazumijeva interakciju. Svrha obrazovanja nije pouavati
o razliitim kulturama, nego dovesti u suodnos nositelje razliitih kultura (Ninevi,
2009.). Interkulturalno obrazovanje se ponajprije mora usredotoiti na interakciju,
ne na apstrakciju (Perotti, 1994.), ono treba obogatiti kulturu, dopustiti i odobriti
praktinu potvrdu univerzalne vrijednosti - vrijednosti osobe (Pirl, 2002.). Interkulturalni kurikulum stoga valja usmjeriti prema boljem upoznavanju sebe, potom
410

napredak 3-4 2010.indb 410

12.1.2011 0:39:32

I. Topi, Interkulturalizam ...

napredak

151 (3 4) 407 416 (2010)

drugih, otkrivanju slinosti i razlika, sagledavanju predrasuda te nakon toga suradnji

i ostvarivanju zajednikih ciljeva. Interkulturalni pristup podrazumijeva nove pristupe izradi kurikuluma i nastavi (kooperativno uenje) (Hrvati i Pirl, 2007.).
Elementi interkulturalnog odgoja i obrazovanja mogu se (i moraju) integrirati u
kurikulume primarnog obrazovanja. Opseg, sadraj i nain integracije tih elemanata
proizlazi iz stvarnih potreba kole odnosno njenih uenika koji pripadaju razliitim
kulturama, a zajedno se pripremaju za aktivno graanstvo u globalnom kontekstu.
Nacionalni okvirni kurikulum prua mogunost uvoenja elemenata interkulturalnog odgoja i obrazovanja: 1. razliitim aktivnostima unutar pojedinih tema u nastavi, 2. kao izdvojene teme u okviru obveznih nastavnih predmeta i 3. kao zaseban
predmet (primjerice izvannastavna aktivnost).

Projekt Put pod noge

Projekt Identitet i interkulturalizam kroz putovanja Put pod noge provodi Institut za meunarodne odnose u Zagrebu. Autorica projekta je Daniela Angelina Jelini. Projekt je nastao kao odraz promjena koje se zbivaju na globalnom planu u vezi
s ouvanjem pojedinih identiteta te potovanja Drugoga. Znanstveno-obrazovnog
je karaktera, temeljen na istraivanjima te predstavlja podlogu za daljnja znanstvena
istraivanja.
Osnovne aktivnosti u okviru projekta podrazumijevaju rad s uenicima osnovnih kola koji u pedagokim radionicama, a kad je god mogue i na konkretnom
putovanju, ue o vlastitoj i tuoj batini i kulturi te ujedno i o prevladavanju razlika
i stereotipa koji se javljaju pri kontaktu kultura. U znanstvenom smislu u rad je
ukljueno i utvrivanje stupnja znanja uenika o vlastitoj kulturi odnosno percepciji
drugih kultura. Za tu je svrhu kreiran upitnik koji su uenici ispunili prije nastave.
Predviena je i uiteljeva i uenikova evaluacija nastave po zavretku provedbe.
Ciljevi projekta usmjereni su na proirivanje spoznaja o drugim kulturama, naglaavanje vanosti ouvanja razvoja vlastitog identiteta, promicanje putovanja kao
konkretnog oblika spoznavanja drugih kultura, razumijevanje tolerancije prema
drugim kulturama kao osnovne vrijednosti ivota u zajednici te poticanje kreativnosti (Jelini i Guliija, 2009.).
Od uenika koji zavre edukaciju u okviru projekta oekuju se pozitivni stavovi
prema drugim kulturama odnosno identitetima, ali i niz znanja i vjetina, ime se
kod uenika razvijaju interkulturalne kompetencije.
Uenje o interkulturalizmu osmiljeno je kreativnim radionicama: O bijegu iz
svakodnevice, O nepoznatom i neodreenom, O tajnom i neoekivanom, O samom
putu i kretanju, O obogaivanju kroz putovanje, O kulturnim predrasudama i njiho411

napredak 3-4 2010.indb 411

12.1.2011 0:39:32

I. Topi, Interkulturalizam ...

napredak

151 (3 4) 407 416 (2010)

vom prevladavanju, O prijateljstvu, O uspjehu, O turistima i putnicima te O svijetu

oko nas. Kako bi se to jednostavnije, razumljivije i prihvatljivije djeci pribliila
tema kulturne raznolikosti, sadraji su usmjereni na putovanje kao izvrsnu priliku
za kontakte i dijaloge razliitih kultura i obogaivanje neprocjenjivim znanjem u
izvornom okruju. Uiteljima je za organizaciju nastave sastavljen prirunik s prijedlozima za provedbu nastave po pojedinim temama, gdje je naglaeno da mogu
sami birati teme i aktivnosti za uenike te osmiljavati vlastite teme i aktivnosti
prilagoene temi identiteta i interkulturalizma kroz putovanja.
U okviru projekta oekuje se ponajprije eksperimentalno uvoenje interkulturalnih sadraja u 4. razrede osnovnih kola pedagokim radionicama, a konani rezultat
trebalo bi biti uvoenje projekta u dugoroni plan i program primarnog obrazovanja.
kolske godine 2008./2009. projekt je provodilo pet zagrebakih kola (O Remete,
O Horvati, O Augusta Harambaia, O Gustava Krkleca i O Lovre pl. Mataia) i pet kola Splitsko-dalmatinske upanije (O Blatine krape, O Vis, O Kneza
Branimira, O Hvar, O Petra Perice).

Praktina provedba projekta

U Osnovnoj koli Lovre pl. Mataia u Zagrebu projekt se provodio u 4.a razredu
u okviru sata razrednika.2 Sudjelovala su 24 uenika. Nakon uvodnog sata odnosno
najave rada uslijedile su razliite aktivnosti s ciljem shvaanja bogatstva razliitosti
i uoavanja zajednikih karakteristika kojih moda nismo svjesni meu razliitima.
Uenici su, primjerice, u paru stvarali svoje mozaike slinosti i razlika, raspravljali
o jednakosti meu ljudima te o tome to nam je sve zajedniko s drugima. Pitanje
identiteta nadalje je obuhvaeno aktivnostima kojima su uenici istraivali te radom
u skupinama osmiljavali predstavljanje hrvatske narodne batine razliitih zaviaja.
U daljnjem tekstu izdvojene su neke aktivnosti koje su uenici u zavrnom evaluacijskom upitniku naveli kao najzanimljivije.
Kako se kola nalazi u blizini zagrebake damije te je pohaa i mnogo uenika
islamske vjere, uenici su posjetili damiju gdje su uz struno vodstvo vjerouiteljice islamskog vjeronauka imali priliku bolje upoznati islam i muslimane. Veini je
uenika to bio prvi posjet damiji, ali i prvi susret s islamom. Pokazali su izrazito
zanimanje te postavljali brojna pitanja o islamskoj kulturi.
Upoznavanje drugih kultura i osvjetavanje vanosti samog putovanja nastavljeno je zamiljenim putovanjima svijetom uz pomo zemljovida, fotograja, crtea te
2

Autorica rada osmislila je i provodila opisane aktivnosti s uenicima 4.a razreda

Osnovne kole Lovre pl. Mataia u Zagrebu.

412

napredak 3-4 2010.indb 412

12.1.2011 0:39:32

I. Topi, Interkulturalizam ...

napredak

151 (3 4) 407 416 (2010)

razliitih tekstova prilagoenih dobi i interesima uenika. Iako iz objektivnih razloga

konkretna putovanja esto nisu mogua, vana je odgojna dimenzija tih aktivnosti u
smislu isticanja putovanja kao zabavnog i korisnog naina upoznavanja tuih kultura te obogaivanja vlastite kroz interakciju s drugima. Primjerice, daleka korejska
kultura predstavljena je gostovanjem korejske umjetnice Jessy Tomas. Uenicima je
interaktivnim predavanjem predstavila kulturu svoje zemlje kratkim lmom, pokazivanjem narodne nonje i njenog odijevanja, uenjem pisma, predstavljanjem tae
kwon doa te pokazivanjem kako se jede tapiima. Uenici su sve predstavljeno i
sami isprobali.
Upoznavanje drugih i drukijih osmiljeno je i dopisivanjem uenika s vrnjacima iz meunarodnog razreda Osnovne kole Matije Gupca iz Zagreba. Uenici su
se na taj nain upoznali, doznali neto o svojim vrnjacima te zemljama i kulturama
iz kojih dolaze, ali i osvijestili kako ih prijateljstva obogauju. Planira se i susret
ueniku tih dviju kola.
Uenici su rado sudjelovali u svim aktivnostima. Bili su vrlo motivirani ve od
uvodnog sata, kada je projekt tek predstavljen. Sam naziv projekta Put pod noge
zainteresirao ih je jer ih izravno asocira na putovanja, a djeca veinom uivaju u
putovanjima i upoznavanju nepoznatih krajeva i kultura. Na kraju nastave uenici su
ispunili anketni upitnik u kojem su ocjenjivali pojedine aktivnosti. Slijedi nekoliko
uenikih odgovora na pitanje to im se u radu posebno svidjelo, odnosno to im se
nije svidjelo, to bi promijenili te to su nauili:
Svidio mi se posjet damiji. Saznao sam da su svi ljudi razliiti. Saznao sam da
treba potovati druge narode.
Svidjele su mi se igre kao igra upoznavanja. Da se malo vie igramo, a manje plakata da radimo. Prvo treba stati i nekoga upoznati, a ne mu se rugati jer
je razliit. I strani ljudi mogu biti jako dobri prijatelji.
Posebno mi se svidjelo raditi u parovima i skupinama. Promijenio bih to da se
vie radi u skupinama. Ljudi su razliiti. Lijepo je putovati.
Sve mi se idealno svidjelo, a promijenio bih da sat traje due. Da treba
upoznavati druge ljude. Svaki ovjek je razliit. Ne treba se rugati drugim rasama.
Nauio sam puno o Hrvatskoj, stranim dravama i vjerama. U svijetu nije sve bijelo,
mijea se malo i siva.

413

napredak 3-4 2010.indb 413

12.1.2011 0:39:32

I. Topi, Interkulturalizam ...

napredak

151 (3 4) 407 416 (2010)

Pedagoko-didaktiki aspekt
Otkrivanjem nepoznatog ili nejasnog o vlastitom identitetu i drugima utjee
se, osim na usvajanje znanja i vjetina, i na promjenu stavova, ponajprije predrasuda
kod uenika. Program, dakle, pridonosi razvoju interkulturalnih kompetencija. Sadraj interkulturalnog odgoja i obrazovanja u okviru projekta Put pod noge prua
uenicima (i uiteljima) priliku za cjelovit nain promiljanja svijeta oko nas od
neposredne okoline pa do svijeta u cjelini. Programom se koreliraju razliiti nastavni
sadraji odnosno predmeti priroda i drutvo, glazbena i likovna kultura, hrvatski i
strani jezici, tjelesna i zdravstvena kultura itd. Nastavni proces obogaen je i usmjerenou aktivnosti na uenika on je aktivan subjekt koji promatra, istrauje i kreira
dok uitelj usmjerava i moderira. Suvremenom pristupu odgojno-obrazovnom procesu odgovaraju i razliiti oblici rada te nastavne metode koritene u aktivnostima
(izmjene individualnog rada, rada u paru i skupinama te promatranje, istraivanje,
diskusije, razliite igre i dr.).
kolske godine 2009./2010. Put pod noge integriran je u kolski kurikulum
Osnovne kole Lovre pl. Mataia u Zagrebu kao izvannastavna aktivnost.

Zakljuak
U demokratskom i multikulturalnom europskom okruenju tolerancija, potovanje i suradnja meu pripadnicima razliitih kultura postaju sve vaniji. Ve od najranijeg djetinjstva i poetka formalnog odgoja i obrazovanja u vrtiima i osnovnim
kolama, uenici se susreu s pripadnicima razliitih kultura, vjera, jezika, obiaja
i uvjerenja. Stoga im treba pruiti priliku da ve tada razvijaju pozitivne stavove
prema drugima i vjetine meusobne komunikacije. Sadraje interkulturalizma kao
vanog ideala modernog drutva potrebno je unijeti u sustavno obrazovanje. Hoe li
sadraji interkulturalnog odgoja i obrazovanja kroskurikularno proimati nastavna
podruja ili teme, ili pak biti zasebni predmet, ovisi o potrebama i interesima same
kole i njenih uenika, ali i o kompetencijama uitelja. U svakom sluaju interkulturalni odgoj i obrazovanje prua mogunost obogaivanja nastavnog procesa, a time i
odgojnoobrazovna postignua uenika u smislu stjecanja novih kompetencija. Projekt Identitet i interkulturalizam kroz putovanja Put pod noge svojim sadrajima,
temama i aktivnostima uspjeno zadovoljava potrebu integracije interkulturalnog
odgoja i obrazovanja u kurikulum primarnog obrazovanja. Obogaujui sam nastavni proces, nudi mnogo tema koje omoguuju razvoj interkulturalne kompetencije
kod uenika, to bi svakako valjalo i znanstveno provjeriti.
414

napredak 3-4 2010.indb 414

12.1.2011 0:39:32

I. Topi, Interkulturalizam ...

napredak

151 (3 4) 407 416 (2010)

Literatura
Byram, M. (1997.). Teaching and Assessing Intercultural Communicative Competence. London: Mulitilingual Matters.
Council of Europe Ministers of Foreign Affairs (2008). White Paper on intercultural Dialogue., http://www.coe.int/t/dg4/intercultural/Source/White%20Paper_ final_revised_
EN.pdf, 13. 1. 2010.
Hrvati, N. i Pirl, E. (2005.). Kurikulum pedagoke izobrazbe i interkulturalne kompetencije uitelja. Pedagogijska istraivanja, 2 (2), 251-266.
Hrvati, N. i Pirl, E. (2007.). Kurikulum pedagoke izobrazbe uitelja. U: Previi, V. (Ur.).
Kurikukulum. Zagreb: Zavod za pedagogiju i kolska knjiga.
Hrvatski enciklopedijski rjenik (2003.). Zagreb: Novi liber.
Jelini, D.A. i Guliija, D. (2009.). Identitet i interkulturalizam kroz putovanja Put pod
noge. Prijedlozi za provedbu nastave. Zagreb: Institut za meunarodne odnose.
Katunari, V. (1996.). Tri lica kulture. Drutvena istraivanja. Zagreb, 5 (5-6), str. 831-858.
Ministarstvo znanosti obrazovanja i porta (2008.). Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i ope obvezno obrazovanje - prijedlog, http://public.mzos.hr/Default.
aspx?sec=2685, 12. 1. 2010.
Ministarstvo znanosti obrazovanja i porta (2010.). Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje http://public.
mzos.hr/Default.aspx?sec=2685, 9. 10. 2010.
Ninevi, M. (2009.). Interkulturalizam u odgoju i obrazovanju: Drugi kao polazite. Nova
prisutnost. 7. 59-84.
Perotti, A. (1994.). Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa.
Pirl, E. (2002.). Suradnja kole i nevladinih udruga u interkulturalnom odgoju i obrazovanju. U: Meunarodni standardi, nacionalne politike i lokalni resursi u promicanju
obrazovanja za ljudska prava. Istraivako-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo i Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, http://www.ffzg.hr/hreedc/Zd_Prisl.htm, 13. 1. 2010.
Previi, V. (1996.). Izazovi interkulturalizma (Uz temu). Drutvena istraivanja. Zagreb, 5
(5-6), str. 829-830.
Puzi, S. (2007.). Interkulturalno obrazovanje u europskom kontekstu: analiza kurikuluma
odabranih europskih zemalja. Metodika. Vol.8, br.2, str. 373-389.
tirbi, M. (2006.). Prikaz znanstvenog skupa Europska iskustva i nacionalni kurikulum za
obvezno obrazovanje u Hrvatskoj. Metodika. Vol.7, br.2, str. 367-379.

415

napredak 3-4 2010.indb 415

12.1.2011 0:39:32

I. Topi, Interkulturalizam ...

napredak

151 (3 4) 407 416 (2010)

Interculturalism in the Primary Curriculum

Summary
In the modern school curriculum intercultural education attempts to answer
to the needs of the multicultural society which requires the development of
positive values, such as tolerance, democracy and freedom. Interculturalism
is learned by acquiring intercultural competences, which imply the acquisition of appropriate attitudes, knowledge and skills.
An example of integrating intercultural education into the school curriculum
is the project of the Institute for International Relations in Zagreb entitled
Identity and Interculturalism through travel Lets Hit the Road, which was
carried out during the school year 2008/2009 in the lower grades of five
Zagreb primary schools and five schools in the Split-Dalmatia County. The
primary activities on the project included work with students in pedagogical
workshops and, whenever possible, travel. The paper describes an example
from practice by presenting the activities of the 4th-graders of the Primary School Lovro pl. Matai in Zagreb within the project, which were particularly
aimed at developing intercultural competences.
Key words: interculturalism, intercultural education, curriculum, primary education, the Lets Hit the Road project

416

napredak 3-4 2010.indb 416

12.1.2011 0:39:32