POMORSKA KOLA SPLIT-

KOLSKI KURIKULUM prijedlog kurikuluma izgraenog na potrebama

kole

MOTO KOLE - Plovimo u smjeru vjetrova promjene

Prijedlog izradila: Zdenka Blaslov, prof., prof. mentor- pouavateljica K

Koordinator: Dragan Pavelin, ravnatelj
Suradnici: pedagog, predsjednici strunih aktivi, knjiniar, voditelj sustava kvalitete,
koordinatori SEMEP-a
Split, rujan 2010.

Sadraj:
I. TKO SMO/O NAMA5
1. Opi podatci.........................................5
2. Struna osposobljenost kadra
3. Organizacija nastave. .....
4. Poetak uenja stranog jezika...6
5. Tehnika opremljenost
6. Financiranje kole...
7. Lokalna zajednica u kojoj kola radi..
- Povijest Pomorske kole Split - ...7

II. ANALIZA POSTOJEEG STANJA9

a) Nae pozitivne (jake) strane9
b) Nae slabe strane..
c) Izvori

III. TO ELIMO POSTII KOLSKIM KURIKULUMOM10

1. Koraci u poboljanju kvalitete kole i ostvarivanju ciljeva i zadaa10
a) pouavanje i uenje.
b) vanjsko i unutarnje vrednovanje.
c) ueniko okruenje..11
d) suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom.....
e) kolski menadment(uprava kole)..12
f) profesionalnost i usavravanje kadra13

IV. KAKO EMO TO URADITI14

A) Razliiti projekti i programi....
1. postojee aktivnosti
1.1 SEMEP.
1.2. ISO 900115
1.3 Dan otvorenih vrata kole..16
1.4. Promidba kole.
1.5. Dan otvorenih vrata splitskih srednjih kola..17
1.6. Nogometna utakmica: profesori uenici..
1.7. Strune ekskurzije i izleti18
1.8. Izdavaka djelatnost
a) Godinjak..
b) kolski list - Pomorac ...19
1.9 Vanjsko vrednovanje kole..............20
2

1.10. Maturalna zabava.. ..

1.11. ECDL obrazovanje djelatnika ..21
1.12. Plavi dan.
1.13. Unutarnje vrednovanje kole22

2. u planu.
2.1. Dan otvorenih vrata kole roditeljima naih uenika
2.2. Dan kole23
2.3. Dani slobodne nastave.
2.4. Kvalitetna kola..24
2.5. Dani kreativne nastave25
2.6. Pokladni utorak..
2.7. kola kakvu elimo.26
2.8. Sveana podjela maturalnih svjedodbi.
B) Pedagoki projekti..27
-. Vjebanje tolerancije
-. Radionica za razrednike..
C) Projekti knjinice28
- Knjiga u srcu /mladi knjiniari.

D) Eksperimentalni projekti..........29
- zanimanje: ribar-ribarsko nautiki tehniar.
- zanimanje: brodski elektriar/elektroniar..30
E) Pod projekti..31
1. Biramo maskotu kole
2. On line nastava..
3. Timski rad..32
4. Zajedniki elementi mjerila ocjenjivanja...33.
5. Stvaranje kodeksa ponaanja uenika kole......
6. Preventivni programi..34
a) Preventivne radionice.
b) Program socijalne vjetine.

V. KURIKULUM NASTAVE (sadraji koji obuhvaaju sve oblike nastave)35

1. redovna nastava36
- integrirani pristup nastavi primjer...37
a) kurikulum predmeta (nekoliko primjera) 38
- Hrvatski jezik
- Engleski jezik.51
- Njemaki jezik.. 59
- Matematika.64
VI. IZVANNASTAVNI I IZVANKOLSKI KURIKULUM70
1. Izborna nastava.
2. Dopunska nastava
a) Matematika..
b) Fizika71
c) Engleski jezik72
- Hrvatski jezik- u planu..
3. Dodatna nastava.73
a) Engleski jezik
b) Njemaki jezik..
4. Izvannastavne aktivnosti74
41. Dani zahvale za plodove zemlje - Dani Kruha
4.2. Obiljeavanje Valentina. 75
4.3. Pokladni utorak i korizma
4.4. Dan zatite vode..76
4.5. kolska TV...
4.6. Posjet kazalitu77
4.7. Natjecanje u veslanju...
4.8. Natjecanje iz podruja brodostrojarstva...78
4.9. Praktikum na brodu (Struna praksa BS).
5.0. Struna praksa AG ..79
5.1. Struna praksa RI 80
VII. PROFESIONALNO USAVRAVANJE NASTAVNIKA I OSTALOG
OSOBLJA (pedagog, knjiniar, tajnica, voditeljica raunovodstva)......81

VIII. OSTALE AKTIVNOSTI.82

1. Prioriteti u izradi.
2. Izrada trokovnika.
3. Izvjeivanje i praenje izrade kolskog kurikuluma83
4. Natjeaji.84
5. Literatura85

I. TKO SMO/O NAMA

1. Opi podatci:
Ime kole: Pomorska kola Split,
Adresa: Zrinsko-frankopanska 36, 21000 Split
Ravnatelj: Dragan Pavelin
e- mail adresa: office@pomsk.hr
web stranica kole: www.pomsk.hr
Broj usmjerena: 4- Bs Tehniar za brodostrojarstvo, /Na Pomorski nautiar/,Ag Tehniar
za logistiku i pediciju/, Ri- Ribarsko nautiki tehniar
Broj zaposlenih: 73
Broj nastavnika: 64
Broj nenastavnog osoblja: 9
Broj uenika: 610
Jezik na kojem se izvodi nastava: hrvatski jezik
Strani jezici: engleski jezik, talijanski jezik, njemaki jezik
Broj razrednih odjela: 27
Vid organizacije nastava: uionica kabinet - radionica
Broj smjena: dvije (mijenjaju se tjedno)
Raspoloiv prostor: zgrada kole
ISO 9001

2. Struna osposobljenost kadra:

- sa strunim ispitom: 62
- bez strunog ispita: 2

3. Organizacija nastave
Nastavu se izvodi u dvije smjene, bez nultih satova, odnosno zapoinje u 8.00 sati, a zavravati
u 13.05 sati estim, odnosno 13.50 sedmim satom i od 14.00 sati do 19.50 kada zavrava sedmi
sat u popodnevnoj smjeni. Osim nastave u uionicama, nastava strukovnih predmeta Bs i Na
smjera odvija se u radionicama (Bs) i na brodskim simulatorima. Nastava se organizira i na
poligonima protupoarne zatite, brodovima Jadrolinije (praksa), ribarskoj brodici (praksa),
tehniar za logistiku i pediciju (praksa).
Glede nedostataka kolske dvorane nastava Tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se uvijek u
suprotnoj smjeni i to na bazenima ili na Stadionu ASK-a kao i na igralitima Marjana.
5

4. Poetak uenja stranog jezika:

a. Engleski jezik: od 1- 4 razreda redovnog uenja (svi smjerovi)
b. Talijanski jezik: od 2- 4 razreda (Na), od 3-4 razreda (Ri) redovnog uenja
c. Njemaki jezik: od 1- 4 razreda redovnog uenja (Ag)

5. Tehnika opremljenost
rb
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

OPREMA
raunala
laptop
projektor
foto aparat
video rekorder
DVD
grafoskop
printer- lokalni
printer - mreni
skener
fotokopirni aparat
kazetofon
simulator- bs/na
tv
nadzorne kamere

komada (broj)
100
7
3
1
1
1
2
5
5
1
2
3
3
4
8

6. Financiranje kole
kola se financira iz tkz. Ostalih prihoda i to:
- Prihodi koje kola ostvari obavljanjem poslova na tritu (vlastiti prihodi)
- Tekue donacije
- Prihodi iz prorauna za financiranje redovne djelatnosti kole i to:
1. iz dravne riznice se financiraju plae i ostali rashodi za zaposlenike
2. iz upanijskog prorauna se financiraju materijalni, financijski i ostali rashodi
3. natjeaji

7. Lokalna zajednica u kojoj kola radi

kola je smjetena u Gradu Splitu, a pripada lokalnoj zajednici- kotar: LOVRET, Starevieva
11, tel: 021 480-668
Osniva kole je Splitsko dalmatinska upanija.
6

Povijest Pomorske kole Split

Pomorska kola u Splitu utemeljena je carskim ukazom od 24. rujna 1849. godine, kada
je odreeno otvaranje, pored postojeih u Trstu i Rijeci, javnih dravnih pomorskih kola i u
Zadru, Dubrovniku i Kotoru.
Nastava u prvoj kolskoj godini poela je 1. oujka 1850. godine. Gornja slika je preslika prve
stranice dnevnika iz kolske godine 1849./50. kola je u poetku bila smjetena u zgradi
dominikanaca kod Srebrnih vrata, te reorganizacijom, kolske 1852. godine, prikljuena je
maloj realci, a 1862. godine velikoj realci u zgradi koja se i danas nalazi u sreditu grada, s
glavnim ulazom u Nelipia ulici br. 4. U prvoj kolskoj godini bilo je upisano devet uenika.
24. rujna 1874 godine Pomorska kola u Splitu je ukinuta. Tek kolske godine
1925./26.u sastavu Tehnike kole otvara se brodostrojarski smjer. Godine 1959 ponovo se
otvara Pomorska kola u Splitu. Ona tada ima tri odsjeka: nautiki, brodostrojarski i
brodograevni. kola 1963. seli u zgradu u Zrinsko frankopanskoj ulici br. 36, gdje se i danas
nalazi. Danas u koli postoje nautiki, brodostrojarski, peditersko - agencijski i ribarsko nautiki smjer. 06.12.1999. na Sv.Nikolu - Dan kole, u stotinu pedesetoj godini od
utemeljenja, Pomorska kola Split dobila je priznanje Grada plaketu ZLATNI GRB GRADA
SPLITA. Meu, petoricom uenika koji su 1869/70 zavrili Pomorsku kolu u Splitu bio je i
Juraj Cari (slika dole lijevo) literat i istraiva, pomorac i praktiar, te drutveni i znanstveni
radnik na polju razvoja pomorskog gospodarstva, pomorske politike i pomorskog kolstva.Stari
kolski brod Pomorske kole Split nosio je 37 godina (od 1962. do 1999.) njegovo ime.
7

Kao kadet 1874, godine Juraj Cari je bio ukrcan na barku " Jader " ( slika dole desno)
.

Juraj Cari

Bark"Jader"

II. ANALIZA POSTOJEEG STANJA

a) Nae pozitivne (jake) strane:

- duga tradicija kole
- obrazovan i struan kadar
- umreenost kole
- dobar menadment kole, spreman za promjene i izazove
- spremnost otvorenosti prema lokalnoj zajednici i medijima
- obnovljenost kole (elektrine instalacije, vodovodne cijevi)
- relativno dobro opremljena kola, umreena raunala
- postojanje specijaliziranih uionica s brodskim simulatorima (navigacijski simulator;
strojarski simulator)
- specijalizirana uionica za brodostrojarsko usmjerenje- automatizacija, hidraulika,
pneumatika i elektrotehnika
- renovirano potkrovlje kole (u njemu su smjeteni brodski simulatori)
b) Nae slabe strane
- nedovoljna opremljenost kole (uila, namjetaj, knjinica)
- nedovoljna motiviranost nastavnog kadra- drutveni status i nemogunost udjela u promjenama
- nedostatak prostora- kola radi u dvije smjene, nedovoljan broj uionica
- mali prostor kolske knjinice
- nema uenikog restorana
- nedostatak sportske dvorane
- nedostatak dvorita
- nedovoljna suradnja s lokalnom zajednicom
- demotivirajua kolska klima
- veliki broj neisprianih sati
- kolsko dvorite (neadekvatno)
- nedovoljna suradnja uenika i profesora
- nedovoljna suradnja roditelja i kole
- nepostojanje kolskog broda
- nepostojanje radnog prostora za nastavnike
- nedovoljna suradnja meu nastavnicima
c) Izvori
- uenici
- nastavnici
- roditelji
- uprava kole
- lanovi kolskog odbora
- elja nastavnika, uprave kole i uenika za promjenama
- adaptiran tavanski prostor
- neadaptiran podrumski prostor (radionice)
- u potpunosti struno zastupljen nastavniki kadar
9

III. TO ELIMO POSTII KOLSKIM KURIKULUMOM

Ciljevi i zadae: elimo kolu koja e biti otvorena, interaktivna, umreena, opremljena,
okrenuta pozitivnim promjenama, kolu u koju e uenici rado dolaziti, kolu zadovoljnih i
sretnih profesora i roditelja, timski rad. Jednom rijeju elimo suvremenu, sretnu i kvalitetnu
kolu.
1. Koraci u poboljanju kvalitete kole i ostvarivanju ciljeva i zadaa

A) Pouavanje i uenje
Ciljevi: razvijati prava uenika kao i njegove odgovornosti
Namjena:
- educirati cijeli nastavni kadar tijekom 2 kolske godine ,
- uvoenje novih nastavnih metoda
- razvijati cjeloivotnog uenje kod uenika
Nositelji: ravnatelj, pedagoginja, profesori, uenici
Nain realizacije: sudjelovanjem na razliitim seminarima, modulima, implementacijom
novih spoznaja u svakodnevnu nastavu
Trokovnik: vlastita sredstva kole, donatori
Vremenit realizacije: sljedee 4 kolske godine
Vrednovanje: vanjsko i unutarnje vrednovanje kole, samovrednovanje, evaluacija rada

B) Vanjsko i unutarnje vrednovanje

Ciljevi: ostvariti vanjsko i unutarnje vrednovanje kole kako bi se postigla vana dimenzija
kurikularnog razvoja kolskog procesa
Namjena:ukljuiti kolu u proces vanjskog vrednovanja, ostvariti unutarnje
vrednovanje(samovrednovanje)
Nositelji: Edita Urlii, pedagoka sluba
10

Nain realizacije: nacionalni ispiti, dravna matura, ankete

Vremenik realizacije: tri godine
Trokovnik: MZO, NCVV, vlastita sredstva kole
Vrednovanje: izvjea, podizanje razine ugleda kole

C) Ueniko okruenje
Ciljevi: obogatiti kolski ivot kako bi se poboljalo ueniko kruenje
Namjena:
- ukljuiti uenike u aktivno stvaranje kolskog ivota
- uvaavanje uenikog miljenja stvara bolju atmosferu u razredu i koli
- koordinacija razrednika, pedagoga i roditelja u radu s problematinim uenicima
- uee svih faktora kole u obogaivanju kolskog ivota.
Nositelji: pedagoka sluba, voditelji smjena, nastavnici, uenici, roditelji
Nain realizacije: radionice, predavanja
Vremenik realizacije: sljedee 3 godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole, sponzori
Vrednovanje: izvjea, ankete, ugled kole

D) Suradnja s roditeljima i lokalnom zajednicom

Cilj: suradnjom kole i roditelja kao i suradnjom kole s lokalnom zajednicom ojaat e se
ivot kole i pomoi ostvarenju odreenih ciljeva - sretna kola
Namjena:
- roditelji se ukljuuju u rad kole kroz Vijee roditelja, kurikularni tim, kolski odbor i
roditeljske sastanke
- ukljuiti razrednike u izradu radionica za roditeljske sastanke (razrednici + pedagog)
- otvoriti kolu za medije- sva kolska zbivanja i projekte popratiti putem radija, lokalne TV,
novina
- ukljuiti kolu u aktivniju suradnju s pomorskom privredom
Nositelji: pedagoka sluba, razrednici, voditelji smjena
11

Nain realizacije: kroz razliite radionice, predavanjima ukljuiti roditelje i lokalnu zajednicu
u aktivni ivot kole
Vremenik realizacije: tijekom nastavne godine
Trokovnik: vlastita sredstava kole, donacije
Vrednovanje: ankete, izvjea, podizanje ugleda kole

E) kolski menadment (uprava kole)

Cilj: modernizirati i educirati lanove kolskog menadmenta kako bi se voenje kole
odvijalo po suvremenim metodama menadmenta
Namjena:
- formiranje timova i pod timova- timski rad
- podjela zadaa
- visok stupanj demokratinosti u odluivanju
- spremnost za promjene
- planiranje i dogovor kao vaan element u voenju kole
- rjeavanje problema ve na samom poetku
Nositelji: ravnatelj, lanovi kolskog odbora, tajnica, struno-razvojna sluba
Nain realizacije: kroz seminare, radionice, analize
Vremenik: realizacije: sljedee 3 godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole
Vrednovanje: uspjeh i ugled kole, izvjea

F) Profesionalnost i usavravanje kadra

Ciljevi: stalnim usavravanjem i edukacijama kolskog kadra (nastavnici, pedagoka sluba,
knjiniar), osigurati visok stupanj profesionalnog razvoja kolskog kadra
Namjena:
- identifikacija kolektiva sa kolom, ali i kola vodi rauna o pojedincu
- nastavnici su stalno ukljueni u pedagoki razvojni plan
- kratkoronim ciljevima osigurava se kvaliteta kole
- projekti i aktivnosti moraju imati samoevaluaciju i internu evaluaciju
12

- nastavnici imaju obvezu sudjelovati na svim strunim seminarima koje organiziraju AOO i
ASO
Nositelji: pedagoka sluba, nastavni kadar, tajnica, voditeljica raunovodstva
Nain realizacije: sudjelovanje na svim seminarima
Vremenik realizacije: tijek kolske godine
Trokovnik: vlastita sredstava kole
Vrednovanje: poboljanje kvalitete kole, implementacija nauenog, evaluacije

13

IV. KAKO EMO TO URADITI

Ciljevi i zadae:
- s obzirom na dosadanje stanje, a u cilju unapreenja nastavnog procesa i openito
odgojno-obrazovnog rada te poticanju vrednovanja i samovrednovanja posebna
pozornost posvetit e se praenju i analiziranju nastavnih satova (pedagog, ravnatelj)
- posvetit emo posebnu pozornost podizanju svijesti uenika o vanosti prisustvovanja
nastavi s namjerom zaustavljanja rasta broja neisprianih sati.
- ukljuiti to vei broj uesnika kolskog ivota u ostvarenje ciljeva i zadaa
- stvaranje izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti
- stvaranje kreativnog i kurikularnog tima
- timski rad
Svi postojei ili planirani projekti nemaju jednako vremensko trajanje. Neki pripadaju
dugoronim, a neki kratkoronim projektima ili planovima. Svaki e projekt trajati najmanje
jednu kolsku godinu.

Projekti i programi
1. postojei programi i aktivnosti
2. u planu

1. postojei programi i aktivnosti

1.1.

SEMEP

Ciljevi: poticanje znanja, podizanje svijesti i razumijevanja o zajednikoj

povijesnoj, drutvenoj, kulturnoj, ekolokoj i etikoj batini mediteranskih zemalja
jugoistone Europe radi promicanja kulture nenasilja i tolerancije meu dravama.
Namjena:
- odabir, izrada i prezentacija kolskog projekta na zadanu temu
- izrada edukativnih i tematskih panoa
- obiljeavanje vanih dana i dogaaja
- organizacija aktivnosti obiljeavanja Plavog dana
- struni posjeti i izleti
Nositelji: Ivana Jadrijevi, prof. i Dafne Vlahovi, prof., uenici u SEMEP grupi..
14

Nain realizacije: Projekt se realizira tijekom redovitih sastanaka uenika i kolskih

koordinatora, u koli i izvan nje. Izrada projekta zapoinje odabirom teme, nakon ega
uenici istrauju i prikupljaju grau potrebnu za izradu Power Point prezentacije. kolski
koordinatori usmjeravaju uenike u radu i osiguravaju im svu edukacijsku, tehniku i
materijalnu pomo.
Vremenik realizacije: Ljetna kola SEMEP-a (u srpnju)
Trokovnik: trokovi puta, smjetaja, strunih posjeta, materijalni trokovi, donacije, sponzori
Vrednovanje: analiza i ocjena projekta od strane kolskih koordinatora; od strane uenika,
ASO, nastavnikog vijea kole

1. 2. ISO 9001
Ciljevi: Zadovoljavanje zahtjeva meunarodne Norme ISO 9001.
Namjena:
- uspostava procesa nunih za ostvarivanje rezultata u skladu s zahtjevima roditelja i odraslih
polaznika i politikom kole
- primjena procesa
- nadziranje i mjerenje procesa, te praenje uenika u odnosu na politiku, ciljeve i zahtjeve za
dobivanje zavrne svjedodbe i izvjetavanje o rezultatima
- poduzimanje aktivnosti za trajno poboljanje uinka procesa
Nositelji: ravnatelj kao menader kvalitete, voditelj sustava kvalitete- Edita Urlii, prof.,
unutarnji prosuditelji
Nain realizacije: preispitivanje politike kvalitete, odreivanje godinjih mjerljivih ciljeva i
planova kvalitete, unutarnja prosudba svih podruja rada kole, provedba korektivnih i
preventivnih mjera, biljeenje nesukladnosti, ocjena Sustava od strane Uprave,
certifikacijska, odnosno re-certifikacijska prosudba
Vremenik realizacije: svaki ciklus traje 3 godine.
Trokovnik: struno usavravanje voditelja sustava kvalitete na temu primjene i uvoenja
nove revizije norme ISO 9001 cca 5.000,00 kn; vrijednost rada unutarnjeg prosuditelja po
prosudbi 250,00 kn neto; re-certifikacijska prosudba cca 20.000,00 kn; certifikacijska prosudba
cca 3.000,00 kn
Vrednovanje: certifikacijske kue: Hrvatski registar brodova i Bureau Veritas

15

1.3. DAN OTVORENIH VRATA KOLE

Cilj: upoznavanje uenika osmih razreda i njihovih roditelja sa sadrajima i programima rada
kole i kolskim aktivnostima
Namjena:
- objasniti programe za koje kola educira
- omoguiti razgledavanje prostorija kole kao to su kabineti, radionice, uionice
- upoznavanje s djelatnicima
- upoznati s mogunostima zapoljavanja
- upoznati s mogunostima nastavka kolovanja
Nositelji: knjiniarka, profesori, uenici
Kako to realiziramo: u atriju kole postaviti klupe s promidbenim materijalima, prigodnim
grickalicama i sokovima. Na kolskoj televiziji prikazivati promidbenu prezentacija, uenici i
profesori doekuju posjetitelje, pruaju im informacije te provode kroz kolske prostorije.
Vremenik realizacije: zadnja subota u svibnju tekue kolske godine
Trokovnik: oko 500 kn
Vrednovanje: realizira se kroz uspjeniji upis uenika u sljedeu kolsku godinu

1.4. PROMIDBA KOLE

Ciljevi: poboljanje kvalitete i kvantitete upisa uenika u Pomorsku kolu
Namjena:
- upoznati roditelje i uenike osmih razreda s mogunostima koje prua naa
kola
Nositelji: knjiniarka, zainteresirani profesori, uenici
Kako to realiziramo: dogovorom zainteresiranih profesora o podjeli radnih zadataka;
pozivanje kola Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske upanije za preliminarni
dogovor o posjeti naih profesora; dogovor s tiskarom; izrada promidbene prezentacije,
izrada promidbenog plakata i listia, dogovor oko izrade telopa za lokalne televizije,
dogovor za intervju s ravnateljem u lokalnom tisku, podjela na dvije grupe: za sve O grada
Splita i ostale, organiziranje i priprema potrebnih materijala za svakog profesora i kolu,
organiziranje poklona za posjeene kole
Vremenik realizacije: tijekom kolske godine, mjesec svibanj
16

Trokovnik: izrada plakata i listia, CD-ovi, telop, oglaavanje u tisku, putni nalozi,
pokloni - oko 40 000 kn
Vrednovanje: realizira se kroz uspjeniji upis uenika u narednu kolsku godinu

1.5. DAN OTVORENIH VRATA SPLITSKIH SREDNJIH KOLA

Ciljevi: predstavljanje nae kole na opinskom nivou
Namjena:
- upoznati zainteresirane roditelje i uenike osmih razreda sa smjerovima i aktivnostima nae
kole
- prikaz audio-vizualnom metodom
Nositelji: knjiniarka maglica Pleji, Zorana Bodroi, prof., profesori, uenici
Nain realizacije: priprema promidbenih materijala, priprema predavanja profesora,
priprema uenika, u dogovoreni prostor odnijeti promidbene materijale, plakate i CD-ove,
organiziranjem deurstva u dogovorenim terminima, organiziranjem predavanja (profesori i
uenici)
Vremenik realizacije: po odluci Ureda za prosvjetu grada Splita
Trokovnik: materijal potreban za izradu plakata- oko 500 kn
Vrednovanje: realizira se kroz uspjeniji upis uenika u narednu kolsku godinu

1.6. UTAKMICA: PROFESORI - UENICI

Ciljevi: poboljanje meuljudskih odnosa u kolektivu i s uenicima
Namjena:
- razvijanje suradnje i timskog rada
- razvijanje prijateljskog odnosa izmeu profesora i uenika
- razvijanje natjecateljskog duha
- poboljanje kolske atmosfere
Nositelji: knjiniarka, pedagoginja, Iris Treursi,prof. TK, profesori, uenici zavrnih razreda
Nain realizacije: na dan odravanja nastava zavrava u 16 sati, dogovor profesora TZK i
uenika, organizacija mjesta odravanja, dokumentiranje utakmice, domjenak
Vremenik realizacije: poetkom svibnja
17

Trokovnik: za druenje nakon utakmice, za domjenak-oko 2000 kn

Vrednovanje: realizira se kroz poboljanje suradnje profesora i uenika

1. 7.

STRUNE EKSKURZIJE I IZLETI UENIKA

Ciljevi:razvoj i unapreivanje znanja. Povezivanje teoretskih znanja i praktine primjene istih

u gospodarstvu.
Namjena:
- proirivanje znanja uenika na jedan drukiji nain
- sudjelovanje uenika u samoj pripremi radnog izleta
Nositelji:profesori ribarsko-nautike skupine predmeta, razrednici i ostali profesori, putnika
agencija
Nain realizacija: posjet splitskoj ribarnici, Pomorskom muzeju Split, Oceanografsko
institutu; Hidrografskom institutu, Prirodoslovnom muzeju Split; izlet i posjet tvornici za
preradu ribe i ribogojilitima Sardina Postira, uzgajalitima koljaka u Malostonskom zaljevu
i solani Ston, mrjestilitu CENMAR, tvornici za preradu slane ribe Ostrea Stankovci
Vremenik realizacije: Tijekom nastavne godine.
Trokovnik: Trokove prijevoza snose roditelji uenika, vlastita sredstva kole. sponzori.
Vrednovanje: vrednovanje kroz nastavni proces: povezivanje teorijskih znanja i prakse,
odgojni rezultati: ponaanja na putovanju i ponaanje izmeu uenika

1.8.

IZDAVAKA DJELATNOST

a) Godinjak
Ciljevi: dokumentirati uspomene na kolovanje zavrni razredi
Namjena:
- dugorono sauvati uspomene na kolu i kolovanje
Nositelji: knjiniarka, profesori, uenici zavrnih razreda
Kako to realiziramo: fotografiranje maturanata, objavljivanje planova i programa tijekom
njihovog kolovanja, popis svih profesora, popis svih aktivnosti; dokumentirati sva dogaanja i
aktivnosti u kojima su sudjelovali maturanti tijekom kolovanja, poglavito istaknuti sve
18

odline uenike (kroz sve etiri godine i/ili samo zavrnog razreda); dokumentirati maturalnu
zabavu
Vremenik realizacije: tijekom kolske godine, uruuje se na dodjeli zavrnih svjedodbi
Trokovnik: priprema i tisak oko 3000 kn
Vrednovanje: realizira se kroz viegeneracijsku promidbu kole

b) kolski list Pomorac

Ciljevi: poticati ueniko novinarsko stvaralatvo, otkrivati, pratiti i poticati uenike literarnih
sklonosti,
Namjena:
- kreativno provoenje slobodnoga vremena uenika
- informiranje javnosti o dogaajima u koli i izvan nje,
- objavljivanje tekstova u elektronikom obliku
- izdavanje kolskog lista Pomorac
- sudjelovanje na Lidranu
Nositelji: Tatjana Gruji, prof., Alen Bara, prof. (urednici), uenici
Nain realizacije: pod strunim vodstvom urednika, uenici pripremaju tekstove i provode
ankete (sastanci novinarske grupe jednom mjeseno u prostorima kole)
Vremenik realizacije: priprema i odabir tekstova tijekom nastavne godine, lektoriranje i
priprema za tisak tijekom listopada i studenog, izlazak iz tiska: 06.12. tekue godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole, sponzori
Vrednovanje: upanijsko takmienje Lidrana

19

1.9.

VANJSKO VREDNOVANJE KOLE

Okviri i kriteriji vanjskog vrednovanja postavljeni su na nacionalnoj razini, a vrednovanje

provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u Zagrebu.
Jedan od prvih naina vanjskog vrednovanja bili su provedeni nacionalni ispiti iz Dravnom
maturom predvienih predmeta koji su pokazali obrazovna postignua naih uenika. O
njima se raspravljalo na nastavnikom vijeu, razrednom vijeu i s uenicima u individualnim
razgovorima, a sve u cilju stvaranja strategija za poboljanje rezultata (na nivou kole).
Cilj: Unapreenje kvalitete kole i to prikupljanjem komparativnih podataka koji mogu
pomoi kolama da preispitaju svoje funkcioniranje usporeujui se s drugim. Ono
kolama prua povratne informacije o njihovim prednostima, slabostima i
mogunostima, usmjerava ih ka potrebnim akcijama, nudi podrku i dodatne resurse
koji vode ka poeljnim ciljevima.
Namjena: provoenje nacionalnih ispita, ispita provoenje ispita dravne mature,
vrenje analiza rezultata uspjeha
Nositelji: Edita Urlii- ispitni koordinator, kolsko ispitno povjerenstvo i nastavnici
zadueni za deurstvo na ispitima
Kako to realiziramo: prijavljivanje uenika, pred prijave, prijave, priprema za ispite,
priprema obrazaca, dogovor s deurnim nastavnicima, odravanje ispita
Vremenik realizacije: prema rasporedu NCVVO
Trokovnik: nema posebnih trokova kole.
Vrednovanje: uspjenost uenika na ispitima dravne mature

1.10.

MATURALNA ZABAVA

Ciljevi: sveanom veerom i plesom obiljeiti zavretak kolske godine maturanata

Namjena:
- organiziranje maturalnog odbora
- organiziranje sveane veere i plesa
- organiziranje programa maturalne zabave
Nositelji: maturalni odbor- razrednici maturalnih razreda, uenici - predstavnici
maturalnih razreda
20

Nain realizacije: kroz sastanke maturalnog odbora od sijenja do svibnja

Vremenik realizacije: svibanj tekue kolske godine
Trokovnik: uenici, donacije, sponzori
Vrednovanje: izvjea nakon zabave

1.11. ECDL obrazovanje djelatnika

Ciljevi: obrazovanje djelatnika, u okviru projekta MZOS-a, za stjecanje ECDL diplome, a u
cilju podizanja standarda nastave i koritenja informatikih tehnologija
Namjere
- osiguravanje informatikog obrazovanja
- polaganje modula
- dobivanje ECDL diplome
Nositelji: kola, ECDL Toma Gvozdanovi, prof., prof.savjetnik
Nain realizacije: kroz ovlateni ECDL ispitni centar Pomorske kole Split (podrunica
KING-ICT)
Vremenik realizacije: kolska godina 2010./2011.
Trokovnik: vlastita sredstva nastavnika KING-ICT
Vrednovanje: kroz propisane ispite

1.12. PLAVI DAN

Ciljevi: obiljeiti jedan dan u godini kao Plavi dan, dan mora te skrenuti pozornost na
vanost ouvanja Jadrana u skladu s naelima odrivog razvoja.
Namjera:
- odabir teme Plavog dana u suradnji s Pomorskom kolom Bakar
- izrada kolskih Power Point prezentacija vezanih za odabranu temu (podjela zadataka i
podtema uenicima uz struno vodstvo mentora)
- izrada edukativnih i tematskih panoa
- priprema hrane i tematskih jela za domjenak
- organizacija uenika za odravanje domjenka i prikazivanje prezentacija u atriju kole
- suradnja s medijima koji e dogaaj popratiti
21

Nositelji:kolski koordinatori SEMEP-a Ivana Jadrijevi i Dafne Vlahovi, uenici SEMEP

grupe, svi dobrovoljci
Nain realizacija: priprema Plavog dana realizira se tijekom redovitih sastanaka uenika i
kolskih koordinatora SEMEP-a, u koli i izvan nje.
Vremenik realizacije: Plavi dan obiljeava se najee u oujku.
Trokovnik: trokovi domjenka: hrana, pribor za jelo i serviranje, eventualni catering,
ostali trokovi: materijal potreban za izradu projekta i realizaciju drugih aktivnosti (toneri za
pisae, papir, CD-ovi, knjige i ostali potroni materijal), dio trokova ili trokovi u cijelosti
mogu biti podmireni donacijama sponzora
Vrednovanje: analiza i ocjena aktivnosti od strane kolskih koordinatora, dojmovi uenika i
nastavnika kole

1.13.

UNUTARNJE VREDNOVANJE KOLE

Samovrednovanje predstavlja sastavni dio vrednovanja kvalitete rada kole, te e se i u

budue nastojati kroz permanentno usavravanje nastavnika, rad s uenicima i planiranje rada,
usavriti kompetencije za vrjednovanje i samovrednovanje obrazovnog rada.
Anketiranjem uenika, nastavnika i roditelja ispitat e se uinkovitost rada svih nositelja
odgojno-obrazovne djelatnosti nae kole, to e pomoi u planiranju i ostvarivanju
poboljanja i unaprjeivanja kvalitete odgojno - obrazovnog rada .
Ciljevi: iskazati posebnosti nae kole odnosno po emu se razlikujemo od drugih, poboljanje
nastavnog procesa.
Namjena:
- poboljanje kvalitete rada nastavnika prema rezultatima pojedinih kriterija ocjenjivanja od
strane uenika
- poboljanje kvalitete rada nastavnika prema zakljucima pedagoke slube
- ukazivanje na zakonsku obvezu strunog usavravanja nastavnika
- redovito izvravanje obveza nastavnika
Nositelji: voditelj sustava kvalitete, pedagog, voditelji smjena
Nain realizacije: istraivanja, ankete, evaluacije, samoevaluacije
Vremenik realizacije: 3 godine
Trokovnik: 2 rizme papira A4, toner za pisa
Vrednovanje: konanu ocjenu nastavnikova rada donosi ravnatelj kole

22

2. u planu
2.1. DAN OTVORENIH VRATA KOLE RODITELJIMA NAIH UENIKA
Ciljevi: upoznavanje roditelja naih uenika s prostorijama, osobljem, aktivnostima i
programima u kojima sudjeluju njihova djeca
Namjena:
- provesti roditelje kroz sve prostorije, uionice i kabinete
- pruiti sve informacije
- predavanja po kabinetima i uionicama
- prigodni program
Nositelji: knjiniarka, profesori, uenici
Nain realizacije: na dan odravanja nastava zavrava u 16 sati, razrednici pripremaju uenike
i roditelje za suradnju, na roditeljskom sastanku razrednici dijele uenicima pozivnice s
programom, organiziranje programa po satima i uionicama, odrediti tko e drati predavanja
i gdje (program i satnica po dogovoru), priprema prezentacije, plakate, CD-ove,
postaviti izlobe u atriju kole svih dogaanja (SEMEP, Dani kruha, Dan voda, kolski list,
Almanah..), organizacijom domjenka
Vremenik realizacije: tijekom nastavne godine
Trokovnik: materijal potreban za izradu pozivnica, plakata, prezentacija, hrana i pie za
domjenak-oko 4000 kn
Vrednovanje: realizira se kroz poboljanje suradnje roditelja i kole, te poboljanje
uspjeha uenika.

2.2. DAN KOLE

Ciljevi: obiljeavanje 6. prosinca kao Dana kole
Namjena:
- obiljeiti 6. prosinca - Dan sv. Nikole- zatitnika svih putnika
- razviti kod uenika osjeaj tovanja prema odreenom datumu
- razvijati bolju suradnju izmeu kole i lokalne zajednice
- aktivno ukljuiti i nastavnike i uenike u obiljeavanje istog
Nositelji: nastavnici, uenici, pedagoginja, knjiniarka
Nain realizacije: putem panoa, radionica ili akademije proslaviti Dan kole
23

Vremenik realizacije: 6. prosinca tekue godine

Trokovnik: vlastita sredstva kole, donacije, materijalni trokovi
Vrednovanje: ugled kole, anketa

2.3.

DANI SLOBODNE NASTAVE

Ciljevi: organizacija dana slobodne nastave u svrhu dodatne informiranosti kako uenika,
profesora tako i svih ostalih zainteresiranih
Namjena:
- pruiti uenicima dodatnu informaciju iz razliitih oblasti pomorske privrede
- pruiti uenicima dodatnu informaciju iz oblasti kulture
- razviti kod uenika osjeaj cjeloivotnog uenja
- obveza uenika na 3 predavanja iz podruja u kojem se koluje
- obveza uenika na 2 predavanja po slobodnom izboru
- obveza nastavnika prisustvovanju radionicama ili predavanjima
- evidencija uenika
Nositelji: ugledni strunjaci iz razliitih obrazovnih oblasti, ali vezani za smjerove u koli
Nain realizacije: radionice, predavanja
Vremenik realizacije: tijekom proljetnih blagdana
Trokovnik: vlastita sredstva kole, Donacije, sponzori, materijalni trokovi, honorari gostiju
Vrednovanje: analiza posjeenosti, kvaliteta predavanja, zanimljivosti tema i utjecaja na
uspjeh u redovnoj nastavi.

2.4. KVALITETNA KOLA - projekt prema kvalitetnoj koli temeljen na postavkama

Teorije izbora, autora dr. Williama Glassera, amerikog, svjetski poznatog psihijatra.
Cilj: stvoriti kvalitetnu kolu, kolu bez prisile; stvoriti kolu u kojoj aktivno uee
imaju svi njeni lanovi
Namjena:
- motivirati uenike da se osobno ukljue u ivot i rad kole
- pomoi uenicima da razviju odgovorno ponaanje
- razvijati demokraciju u koli
- odstraniti neuspjeh nastavnog programa
- rijeiti probleme nediscipline i izostanke uenika
24

- djelotvornim postupcima aktivnije ukljuiti roditelje i zajednicu u rad kole

Nositelji: ravnatelj, pedagog, nastavno osoblje, knjiniar
Nain realizacije: edukacijom kroz dvije kolske godine
Vremenik realizacije: dvije kolske godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole, sponzori
Vrednovanje: vanjsko i unutarnje vrednovanje

2.5.

DANI KREATIVNE NASTAVE Znati uiti

Ciljevi: prikazati proces uenja kao interesantnu cjeloivotnu aktivnost

Namjena:
- pouiti uenike uspjenim metodama uenja
- poticati uenike na istinsko uenje kao kreativne i zabavne aktivnosti
- stjecanje novih znanja i kompetencija
- provesti naela integrirane nastave
Nositelji: pedagog, ravnatelj, uenici, projektni timovi, razrednici, profesori, vanjski
suradnici
Nain realizacije: integrirana nastava
Vremenik realizacije: jedan tjedan tijekom nastavne godine
Trokovnik: materijalni trokovi potrebni za organizaciju integrirane nastave
Vrednovanje: evaluacijski listii za uenike, nastavnike, roditelje, izvjee, analiza
(ne)uspjenosti

2.6.

POKLADNI UTORAK

Ciljevi: obiljeavanje pokladnog utorka prije iste srijede ili Pepelnice i korizme
Namjena:
- obiljeiti pokladni utorak kao dio kulturne batine
- ukljuivanje uesnika kole u tradiciju
- stvaranje posebne, pokladne atmosfere u koli
Nositelji: profesori, uenici
25

Nain realizacije: izrada panoa u holu kole, biranje najbolje maskiranog razreda, biranje
najbolje maske kole, podjela pokladnih krafni
Vremenik realizacije: 5. veljae tekue godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole, sponzori
Vrednovanje: izvjea, anketa meu uenicima i profesorima

2.7. KOLA KAKVU ELIMO Dan uenike vladavine kolom

Ciljevi: dozvoliti uenicima da pokau kakvu kolu ele, a nastavnicima omoguiti da doive
kolu kakvu uenici ele
Namjena:
- uenici preuzimaju uloge svojih profesora
- uenik preuzima ulogu ravnatelja
- uenici preuzimaju ulogu tajnice kole, kunog majstora i istaica
- razvijanje boljih meuljudskih odnosa izmeu uenika i profesora
- ostvariti bolju kvalitetu rada
Nositelji: pedagog, Vijee uenika, voditelj Vijea uenika,
Nain realizacije: pripremanje uenika, razrada plana odravanja kole na njihov nain,
odravanje svih aktivnosti u jednom danu ivota kole
Vremenik realizacije: jedan dan tijekom nastavne godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole
Vrednovanje: izvjea, ankete, evaluacija

2.8.

SVEANA PODJELA MATURALNIH SVJEDODBI

Ciljevi: ukazivanje na vanost ina maturiranja i zavretka srednjokolskog obrazovanja

Namjena:
- ukazivanje na vanost ina maturiranja
- opratanje maturanata s profesorima
- radost proslave zajednikog uspjeha profesora i uenika
- druenje s roditeljima
Nositelji: razrednici zavrnih razreda
26

Nain realizacije: stvaranje dogovora i podjela zaduenja izmeu razrednika, organizacija

samog ina sveanosti, nabavljanje kapa i tuljaka
Vremenik realizacije: mjesec lipanj tekue kolske godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole, sponzori
Vrednovanje: izvjea

A) PEDAGOKI PROJEKTI
- Vjebanje tolerancije
Ciljevi: Razvijanje tolerantnijeg ponaanja, prihvaanje razliitosti i
meusobnog uvaavanja
Namjena:
- uenici prvih i drugih razreda
Nositelji: pedagoka sluba, razrednici, uenici
Nain realizacije: Na satovima razrednika. U radu e se koristiti radionike metode rada
kroz igre uloga, oluje ideja, vjebama medijacije, analizama sluajeva, izradom plakata i sl.
primjenjivat e se razliiti oblici rada: grupni, individualni i rad u paru.
Vremenik: tijekom nastavne godine, u dogovoru s razrednicima
Trokovnik: vlastita sredstva kole
Vrednovanje: evaluacijski listii, samovrednovanje

- Radionica za razrednike
Ciljevi: osposobljavanje razrednika za aktivno ukljuivanje uenika i razrednika u ostvarivanju
sata razrednog odjela
Namjena:
- razviti komunikacijske vjetine
- razviti socijalne vjetine
- nauiti naine rjeavanja konflikta
- potaknuti drukije naine uenja
- planiranje i programiranje ivota
27

Nositelji: Maja Dadi, pedagoginja

Nain realizacije: radionice
Vremenik realizacije: tijekom nastavne godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole
Vrednovanje: izvjea, evaluacije satova razredne zajednice

B) PROJEKTI KNJINICE
- Knjiga u srcu /mladi knjiniari
Ciljevi: poboljanje odnosa uenika prema knjizi, razvijanje italakih sklonosti, promocija
knjiga
Namjena:
- obiljeavanje Mjeseca hrvatske knjige i Meunarodnog mjeseca kolskih knjinica.
- susreti u knjinici promoviranje novih, zanimljivih naslova.
- nauiti to je knjini fond i kako ga odravati, popravljati oteene knjige
- posjeivati druge knjinice
- organizirati knjievne susrete
- sudjelovati u nabavi novih knjiga i asopisa
Nositelji: knjiniarka, uenici
Nain realizacije: uenici e pomagati knjiniarki u njenom radu tijekom nastavne
godine
Vremenik realizacije: tijekom kolske godine, sastanci jednom tjedno
Trokovnik: nagrade- knjige- vrijednim uenicima, cd
Vrednovanje: evaluacijski listii, izbor najboljeg itatelja

28

C)

Eksperimentalni projekti

I. ZANIMANJE: RIBAR-RIBARSKO-NAUTIKI TEHNIAR

Ciljevi: Stjecanje znanja, vjetina i navika za kvalitetno i struno obavljanje poslova u
zanimanju ribar (trogodinje zanimanje); ribolovu, upravljanju brodom, uzgoju, preradbi i
prometu morskih organizama.
Namjena:
- znati temeljna znanja iz podruja alata i tehnike ribolova te poznavati ribarski brod i luke;
- ovladati vjetinama ribolova, preradbe i uzgoja;
- razvijati ekoloku svijest;
- ovladati vjetinama primjene hidro-lokacijskih instrumenata i interpretacije rezultata;
- stei temeljna znanja o obnovljivim resursima mora;
- znati osnovne tehnoloke postupke preradbe morskih organizama i osnove mikrobiologije
preradbe ribe;
- ovladati osnovnim teorijskim i praktinim znanjima iz podruja uzgoja morskih
organizama;
- znati temeljna struno-praktina znanja iz podruja pomorstva i ribarstva;
- osposobiti se za voenje broda u obalnoj navigaciji;
- znati primijeniti temeljna znanja iz navigacije;
- znati temeljna praktina i teorijska znanja o sigurnosti i preivljavanju na moru u svim
situacijama;
- upoznati rad glavnih motora, parnih kotlova, pomonih strojeva i ureaja, elektrike i
automatike;
- ispunjavati samostalno postavljene zadatke i otkloniti mogue pogrjeke u radu strojnog
kompleksa;
- ispunjavati samostalno postavljene zadatke i otkloniti mogue probleme pri navigaciji;
- osposobiti se za poduzetnitvo;
- upoznati se s ribolovnim i pomorskim pravom;
- znati primijeniti pravila zatite na radu i potivati sigurnosne propise
Nositelji: Agencija za strukovno obrazovanje: imenuje i koordinira rad povjerenstva
Imenovano povjerenstvo: odgovora za izradu prijedloga trogodinjeg programa za zanimanje
RIBAR. Struni aktivi Pomorske kole: izrauju okvirne planove i programe za nastavne
predmete iz svog djelokruga rada.MZO: odobrava nastavni plan i program.
Nain realizacije: eksperimentalni program se izrauje tijekom nastavne godine u suradnji
Agencije za strukovno obrazovanje-Povjerenstva-strunih aktiva Pomorske kole. lanovi
povjerenstva smjernice eksperimentalnog programa izrauju na zajednikim sastancima koje
saziva ASO, te zadatke sputaju na razinu strunih aktiva Pomorske kole.

29

Vremenik realizacije: 2 godine

Trokovnik: putni trokovi; trokovi smjetaja; dnevnice; trokovi koritenja mobitela;
trokovi materijala potrebnog za izradu eksperimentalnog programa (toneri za pisae, papir,
knjige i ostali potroni materijal). Rad lanova povjerenstva vrednuje se prema vaeem
trokovniku Agencije za strukovno obrazovanje.
Vrednovanje: evaluacija i odobrenje nastavnog plana i programa kroz evaluaciju
eksperimentalnog programa od strane Agencije za strukovno obrazovanje

II. ZANIMANJE: BRODSKI ELEKTRONIAR

Ciljevi: upoznavanje uenika s temeljnim zakonitostima znanosti o elektricitetu kako bi mogli
udovoljiti tehnikim potrebama i samostalno rjeavati praktine probleme na plovnim
objektima u kojima je elektrina struja u pomonoj funkciji, a poglavito glede upoznavanja
opasnosti i mjere zatite od udara el.struje.
Namjena:
- kroz program upoznati uenike o mogunostima koritenja el.energije openito, a poglavito u
podruju elektronike.
- osposobiti uenike za praktinu uporabu znanja i rjeavanja problema s kojima e se
susresti u praksi
- upoznavanje mjera i propisa tehnike i osobne zatite el.pogona plovnog objekta
- upoznavanje osnovnih pojmova odnosa i izraza iz elektronike
Program bi trebao polaziti od pretpostavljenih znanja steenih u fizici i matematici u
pripremnom stupnju
Nositelji: dipl.ing elektrotehnike
Nain realizacije: profesori u realizaciji programa trebaju koristiti to je mogue vie
nastavnih pomagala, izvoditi demonstracije i sve zakonitosti pokazati eksperimentom, koristei
vjebe i raunala kroz specifine uionice. Kod obrade pojedinih podruja koristiti se
prospektima i raunalnim aplikacijama. Grau maksimalno povezati sa sadrajima srodnih
predmeta i utvrivati ju na numerikim primjerima te zadacima iz prakse.Dosta sadraja bi
trebalo realizirati uz mogunost koritenja kolskog broda. Za ovaj program nuno je osigurati
kabinete sa svim potrebnim uilima i pomagalima
Vremenik realizacije: program treba realizirati u vremenu od etiri(4) kolske godine
Trokovnik: MZO, natjeaji EU
Vrednovanje izvjea, vrednovanje, ankete, analize

30

D)
1.

Pod projekti
BIRAMO MASKOTU KOLE

Ciljevi:izabrati maskotu kole kao prepoznatljiv simbol kole; popularizacija same kole u
lokalnoj zajednici
Namjena:
- izraditi prijedloge maskota
- izraditi anketne listie
- izvriti anketu meu uenicima
- izraditi bedeve sa znakom maskote kole
Nositelji: pedagog, razrednici, uenici
Nain realizacije: izvrit e se anketiranje meu uenicima glede izbora kolske
maskote
Vremenik realizacije: prvo polugodite tekue kolske godine
Trokovnik: anketni listii, izrada bedeva, vlastita sredstva
Vrednovanje: izvjea

2.

ON LINE NASTAVA

Ciljevi: stvoriti uvjete kako bi se u svim uionicama mogla odravati ON LINE nastava;
stvoriti uvjete za ON LINE provjeru znanja iz veine nastavnih predmeta
Namjena:
- stvoriti materijalne i kadrovske uvijete
- dovesti instalaciju za izlazak na Internet
- postaviti stropne nosae za LCD projektor
- instalirati LCD projektore
- nabaviti i instalirati nedostajua raunala i opremu u uionicama
Nositelji: ravnatelj, informatiari, T. Gvozdanovi, prof.,prof.savjetnik za informatiku
Nain realizacije: informatikom edukacijom nastavnika, nabavkom i koritenjem
odgovarajueg hardvera i softvera
Vremenik realizacije: 0d 1 do 3 godine
31

Trokovnik: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Osniva, sponzori

Vrednovanje: evaluacijski listii, samoprocjena

3.

TIMSKI RAD

Uspjeh, rast i razvoj uee organizacije lei u timskom radu kao u jedinom uspjenom obliku
rada. U cijelom svijetu, danas se kao vani kriterij uzima sposobnost za rad u timu i otvorenost
ka novom i uenju.
Cilj: uprava kole, struno- razvojna sluba kao i nastavniki kadar mora biti okupljen oko
zajednikog tima.
Namjera:
- zavriti edukacije koje govore o timskom radu
- timski rjeavati obrazovne, odgojne i ostale probleme, na koje nailaze nastavnici u svom
radu tijekom kolske godine. Po potrebi ovo se prenosi i na udio uenika u rjeavanju
njihovih problema
- razrednik zajedno s uenicima ini bazu razrednog tima
- ostali lanovi razrednog tima RV mora na umu imati nekoliko elemenata:
a) odgojne ciljeve
b) nastavne sadraje
c) ocjenu uspjeha
d) kolske priredbe i ekskurzije
e) pristup razlikama
f) kontakt s roditeljima
g) disciplina
- razredna vijea odravat e se jedanput mjeseno za sve razrede, a i vie puta ovisno o
potrebama odreenog razreda. Razredno vijee ine svi nastavnici koji predaju u tom razredu
i MORAJU djelovati kao razredni tim koji je postavio i usvojio odreena pravila te ima
svijest o zajednikom cilju.
- na prvom sastanku RV moe se definirati cilj, i odrediti strategije i tehnike kojima e se on
postii
- u rad razrednog vijea po potrebi moe biti ukljuen i jedan roditelj kao predstavnik roditelja
odreenog razreda
Nositelji: ravnatelj, pedagoka sluba, knjiniarka, nastavno osoblje
Nain realizacije: seminari za razvoj timskog rada, RV, NV
Vremenik realizacije: tijekom kolske godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole
Vrednovanje: uspjeh i kvaliteta kole, izvjea, evaluacija

32

4.

ZAJEDNIKI ELEMENTI I MJERILA OCJENJIVANJA

Cilj: Jedna od vrlo vanih komponenti dobre i uspjene nastave je zajedniki elementi i
mjerila ocjenjivanja. Bez obzira na teinu ovog problema koja proizlazi najvie iz razliitosti
predmeta i njihovih komponenti potrebno je stvoriti barem bazinu osnovu zajednikog.
Namjena:
- predmetni aktivi e pojedinano, svatko za svoj predmet, napraviti i dati prijedlog
zajednikih mjerila za ocjenjivanje
- prijedlozi se predaju struno razvojnoj slubi, pedagogu kole, koji izgrauje piramidu
zajednikih elemenata i mjerila ocjenjivanja
- nastavnici navedena mjerila trebaju ugraditi u svoje izvedbene programe
- navedene aktivnosti koordinira ravnatelj, a realiziraju ih predsjednici strunih aktiva
Nositelji: predmetni aktivi, pedagoka sluba, ravnatelj
Nain realizacije: pojedinana izrada kriterija, traenje zajednikih elemenata za stvaranje
bazinog kriterija
Vremenik realizacije: aktivnosti moraju biti gotove prije poetka nove kolske godine ili
tijekom prvog mjeseca nove kolske godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole
Vrednovanje: evaluacija uspjeha iz nastavnih predmeta
5.

STVARANJE KODEKSA PONAANJA UENIKA KOLE

Ciljevi: kroz samovrednovanje kole stvoriti kodeks ponaanja uenike, a sve u svrhu
smanjenja broja izostanaka kako neisprianih tako i isprianih (namjernih).
Namjena:
- od razrednika traiti popis uenika koji su zavrili prethodni razred sa vrlo dobrim ili
odlinim, te one koji uope nisu imali izostanaka
- s 10 posto od ukupnog broja uenika provesti intervjue polustrukturiranog tipa
- osigurati aktivno uee uenika u kreiranju kodeksa ponaanja u koli
- kod uenika razviti osjeaj za potivanjem vlastitih odluka
- osigurati aktivno uee roditelja u stvaranju kodeksa
Nositelji: uenici, nastavnici, roditelji, pedagoka sluba
Nain realizacije: intervjui, ankete, analize, rasprava
Vremenik realizacije: prvo polugodite kolske godine 2010./11.
Trokovnik: papir, kopiranje anketnih upitnika, vlastita sredstva kole
Vrednovanje: transkripti intervjua, rezultati ankete, interpretacija rezultata
33

6.

PREVENTIVNI PROGRAMI

a) PREVENTIVNE RADIONICE
Ciljevi: poveanje razine znanja o etiologiji rizinih ponaanja, o zlouporabama droga i
njihovom suzbijanju kroz smanjenje potranje putem programa prevencije te osposobljavanje
profesora za uinkovitiji rad.
Namjena:
- 20 profesora se prijavljuje putem oglasne ploe
- u sljedeoj tablici prikazane su predloene aktivnosti, koje e se za profesore provoditi u
radionikom obliku.
Nositelji: predavai Lige za prevenciju ovisnosti, nastavnici, roditelji, pedagoka sluba
Nain realizacije: kroz radionice
Vremenik realizacije: tijekom kolske godine 2010./11.
Trokovnik: 10 000 kuna plaanje Ligi za prevenciju ovisnosti
Vrednovanje: poveanje razine znanja

b) PROGRAM SOCIJALNE VJETINE

Cilj: Uenje socijalnih vjetina i kolskog uspjeha. Ono pomae u spreavanje socijalnih
problema i omoguuje naim uenicima da ovladaju ivotnim vjetinama i uspjeno
funkcioniraju.
Namjena:
- svaki razrednik je duan tijekom godine odrati 2 puta tijekom polugodita radionice iz
programa socijalnih vjetina ije e pripreme dobiti u pedagokoj slubi.
- nakon provedene radionice, razrednik je duan pedagoginju izvijestiti o provedenoj radionici
pismeno i uruiti joj koritene radne liste.
Nositelji: pedagoka sluba, razrednici, uenici
Nain realizacije: putem radionica
Vremenik realizacije: tijekom kolske godine 2010./11.
Trokovnik: kopiranje priprema radionica, radni listovi
Vrednovanje: poveanje kolskog i socijalnog uspjeha uenika.
34

V.

KURIKULUM NASTAVE ( nastavni plan i program)

Kurikulum nastave ili nastavni kurikulum podrazumijeva osnovni oblik nastave (redovna
nastava) koja se odravaju u jednoj koli:
1. redovna nastava
Nastavni predmeti koji ine redovnu nastavu trebali bi izraditi kurikulum predmeta koji bi
sadravao osnovne odrednice. Struni aktivi predmeta trebali bi izraditi kurikulum predmeta
na prijedloge nastavnika struke. Potrebno je izraditi nastavni plan i program (svaki profesor
pojedinano), kao i plan rada Aktiva. Redovna nastava je nastava koje se odrava u razdoblju
odreenom kalendarom rada MZO.
Ciljevi: kurikulumom nastave modernizirati, unaprijediti principe pouavanja i uenja te
stvoriti elemente za razvoj cjeloivotnog uenja
Namjena:
- izrada pojedinanih kurikuluma predmeta
- izrada nastavnih planova i programa
- izrada pojedinanih nastavnih jedinica
- stvaranje uvjeta integrirane nastave
Nositelji: ravnatelj, struno-razvojna sluba, nastavni kadar, knjiniar
Nain realizacije: raznim edukacijama, analizama, istraivanjem, ispitivanjem
Vremenik realizacije: rujan 2010.
Trokovnik: prema MZO
Vrednovanje: vanjsko vrednovanje, evaluacija, samoevaluacija

35

Kurikulum predmeta sadravao bi:

- prijedlog 1. osobine predmeta
2. stavljanje u cjelinu s ostalim predmetima
3. cilj i svrha predmeta
4. sadraji predmeta
5. ciljevi i zadae uenja
6. metode:
a) pouavanja
b) uenja
7. znanja, sposobnosti i teme
8. vrednovanje:
a) to
b) kako
c) svrha
9. izrada IO- planova po godinama uenja

36

Integrirani pristup nastavi primjer

Podruje obrazovanja: drutvene znanosti, jezik i kultura
Nastavni predmet:: Hrvatski jezik
Nastavna tema/jedinica: William Shakespeare
Ciljevi: upoznavanje uenika s pojavom i stvaralakom biografijom jednog od najveih
svjetskih pisaca i najveim tragiarem novijeg doba
Zadae:
-

stjecanje znanja o kreativnoj snazi Shakespearovih djela i razlozima

vjene aktualnosti njegovih djela
stjecanje znanja o povijesnim i kulturnim zbivanjima tog doba u
Engleskog
upoznavanje engleskog jezika 16. stoljea

Ueniko postignue:
-

uenik e dobiti znanje o stvaralakom djelu W. Shakespearea, kao i

o njegovom ivotu
- uenik e se upoznati s povijesnim i geografskim prilikama tog
vremena
- uenik e se upoznati s kulturnim i istraivakim dogaajima tog
vremena
- uenik e razumjeti utjecaj knjievnog stvaralatva Williama
Shakespearea
- uenik e razumjeti jezine promjene koje su se dogaale pod
utjecajem vremena
Ovi se ciljevi i zadaci mogu kao i do sada realizirati kroz nastavu hrvatskog jezika, ali mogu i
po principima integrirane nastave kroz ove predmete:
Hrvatski jezik: William Shakeaspeare ivot i stvaralatvo
Engleski jezik: engleski jezik u doba Elizabete I.
Povijest: Engleska u doba Elizabete I.
Geografija: geografski poloaj i klima Engleske 16. stoljea, otkria
Etika: obiaji i religija
Terestrika navigacije: povijest navigacije u 16.stoljeu
Oblici rada: interaktivna nastava i uenje, suradnike metode, metoda prezentacije, metoda
istraivanja.
Zadae nastavnika: organizira i priprema izradu nastavne jedinice kroz timski rad s kolegama,
priprema uenike za istraivaki rad, priprema potrebne materijale, prua podrku u grupnom radu,
prati, analizira i procjenjuje ueniki rad itd.
Zadae uenika: uoavanje i definiranje problema i zadataka, samostalno ili u grupi,
samoprocjenjivanje itd.

37

HRVATSKI JEZIK (KURIKULUM PREDMETA neke odrednice)

Napisala: Zdenka Blaslov, prof., prof. mentor

38

Uvod

Povijesni aspekt
Uenje hrvatskog jezika, kao materinjeg jezika u kolama, ima dugu tradiciju. Naravno to
podrazumijeva i injenicu kako su se ciljevi i zadaci hrvatskog jezika kao predmeta u koli
zasigurno i mijenjali. Znaaj hrvatskog jezika u kolama ne podrazumijeva samo obrazovanje
dobrih radnika i graana ve i dobrih ljudi. Stoga uenje materinjeg jezika i knjievnosti ima
viestruko znaenje.
Tijekom je 20. st.kurikulum hrvatskog jezika dobio je status glavnog predmeta, odgovornog za
razvoj sposobnosti razumijevanja, itanja, pisanja, razgovora, diskusije i razmiljanja, ali
takoer i predmet kulturnog razvoja u iju oblast pripada kreativnost i stvaranje interesa i
uivanja u jeziku i knjievnosti.

Kulturna batina
Predmet hrvatski jezik znaajan je propagator nae kulturno-nacionalne batine. Glavni je
zadatak razviti predodbu razvoja hrvatskog jezika i knjievnosti od samih poetaka do
dananjih dana. Kroz nastavu hrvatskog jezika uenici e se upoznati s vanim djelima
nacionalne knjievnosti te na taj nain spoznali znaaj kulturne batine, prenosei znanje iz
prolosti, razvijajui kolektivnu svijest o tome.

Knjievnost
Knjievnost ima jasno mjesto u predmetu hrvatski jezik, kako glede toga to je knjievnost
vaan aspekt hrvatske kulturne povijesti, tako i stoga to itanje zauzima bitno mjesto u
osobnom i jezinom sazrijevanju i razvoju. Dobra knjievnost je vrijedan moralni i estetski
stimulans, koji proiruje mogunosti raspoloive kod uenika te stvara svjetonazor prema
vlastitom iskustvu. U isto vrijeme knjievnost daje primjere kako se odreena tema moe
iskazati i obraditi koristei se razliitim formama jezika. Dobra knjievnost je izvrstan poticaj
za ueniko vlastito stvaralatvo, a takoer moe posluiti i kao jezini model. Uenje
hrvatskog jezika/ knjievnosti razvija sposobnosti razumijevanja, doivljaj i procjenu
nacionalne knjievnosti od rane prolosti do dananjih dana.

39

Uenje jezika
Uei hrvatski jezik, uenici e, svatko prema svojim sposobnostima, nauiti iskazati sebe
jasno i nedvosmisleno, i to u govornom i pisanom obliku. Meutim pri tome ne smijemo
zaboraviti injenicu kako je svakodnevni jezik koji e uenicima najvie trebati u
svakodnevnom ivotu, poslu i sredini u kojoj ive, upravo funkcionalna (praktina) proza,
jasno izloena i dograivana (prakticirana) kroz strpljivu vjebu, koncentracijom i
odgovarajuim pouavanjem.
Tako e uenici postati svjesni vanosti vlastitog istraivanja jezika i govora tijekom njihovog
ivota. Pomou jezika oni prodiru u unutarnju sferu ivota. Pomou jezika oni odrastaju i
sazrijevaju. Kroz jezik oni otkrivaju nove perspektive, nove obzore i nova znanja koja su im
potrebna. Stoga je vrlo vano da hrvatski jezik stvara lingvistiku svjesnost tako to e
uenicima pojaavati njihovo jezino samotovanje, a istovremeno ih nauiti tovati ostale
jezine varijante (dijalekte) koje mogu i sami koristiti.
Uenje izraavanja i pisanja je kompleksan proces bez jednosmjernog puta do uspjeha.
Uenicima se mora omoguiti razvijanje osjeaja za jezik, kao i stila prakticiranjem pisanja u
razliitim situacija i razliitim oblicima teksta. Pisanje ukljuuje i kreativnost i prilagoavanje
jezinim standardima, te bi voenje u ovakvim procesima trebao biti jedan od vanih zadataka
profesora hrvatskog jezika. Pomou profesorove pomoi kao i putem reakcija drugih uenika,
uenici razvijaju sposobnost procjene vlastitog teksta
Poznavanje gramatike i pravopisa
Poznavanje gramatike i pravopisa kao i povijesnog razvoja hrvatskog jezika vrlo je vaan
segment nastave hrvatskog jezika. Ukoliko uenici uspiju razviti bogat vlastiti rjenik i
sposobnost izraavanja, nesumnjivo je tada, kako je potrebno i njihovo znanje o terminologiji,
koja im je potrebna, kako bi mogli opisati strukturu i funkciju hrvatskog jezika. Takoer je
potrebno znati objasniti razvojni put hrvatskog jezika u njegovoj skupini slavenski jezici, kao
i njegov dananji razvoj. Vrlo je vano da uenici spoznaju zato i kako su se dogaale
promjene kao i utjecaj drugih jezika na razvoj hrvatskog jezika i njegovu strukturu, te koliko ti
utjecaji mogu biti dobri ili loi, poglavito danas u suvremenom svijetu i sveprisutnosti
engleskog jezika.
Sadraj i ciljevi hrvatskog jezika
Hrvatski jezik je glavni dio opeg obrazovanja. Kao dopuna ovom, vano je naglasiti i njegovu
ulogu u odnosu na druge predmete. Jezikom se sluimo kao oruem za stvaranje misli.
Vjetina nae uroene govorne sposobnosti je pretpostavka za formiranje misli i osjeaja te na
taj nain i osnova za sva druga uenja. To je takoer bitno i za razvijanje osobnog i kulturnog
identiteta, moralnih i estetskih svjesnosti kao i spremnost za drutvenu usmjerenost. Predmet
povezuje uenike sa znanjem o hrvatskoj i svjetskoj knjievnosti, kulturi, jeziku i drutvu,
ivotu i radu, kulturnoj tradiciji i masovnim medijima. Sve to omoguuje irenje uenikih
spoznaja o znaaju razvoja hrvatske knjievne i jezine kulture unutar velikih kulturnih
drutava.
40

Pouavanje hrvatskog jezika obuhvaa i dva jednaka aspekta: pisanje i govorenje koji su
jednako zastupljeni u naoj kulturi. To znai obuhvaanje mnogih razliitih aktivnosti i
opsean tekstualni materijal. Glavni zadatak je nauiti uenike o jeziku i knjievnosti putem
interakcije izmeu tekstovnih materijala i radnih metoda. U tom smislu mora ih se pripremiti i
za nastavak obrazovanja.
Nastava hrvatskog jezika odvija se kroz sve etiri godine srednjokolskog obrazovanja.
Nastava je koncipirana kao pregled znanosti o knjievnosti, teorije knjievnosti, povijesti
knjievnosti (strane i nacionalne), gramatike i pravopisa, izraavanja i stvaranja. S obzirom da
nastava hrvatskog jezika sadri prevelik broj informacija drim kako nije glede toga mogue
ostvariti primarne ciljeve i zadatke koje suvremena nastava kao odraz suvremenog drutva
postavlja ispred nas.
Naravno rastereivanje programa ne znai samo smanjivanje nastavnih jedinica. Rastereivanje
takoer podrazumijeva i moderniziranje interpretacije nastavnih jedinica. Drim kako su za to
najbolje metode odnosno tehnike koje razvijaju kritiko miljenje i kritiko itanje, kroz
metode suradnikog uenje.
Bez obzira to je zbog raznih tehnikih potekoa ponekad teko organizirati nastavu na
modernim osnovama drim kako tradicionalni nain i pristup nastavi nee dovesti do razvijanja
vjetina i stavova koje moderno drutvo trai.
Neminovna je spoznaja kako tradicionalni nain pouavanja (frontalni) nikako ne pripada
metodama koje dovode do rastereenja gradiva, a ni do kreiranja kritikog miljenja koje
dovodi do toga da uenici sami mogu upravljati vlastitim znanjem i biti povezani s problemima
izvora.
Razvijanje kritikog miljenja izmeu ostalog dovodi do toga da uenik moe:
- sagledati gradivo u cjelini
- uoiti bitne veze i odnose
- traiti uzrono posljedine veze
- klasificirati injenice po bitnosti
- kritiki preispitivati
- sastaviti listu problema ( pitanja ) u svezi gradiva itd.
Sasvim je sigurno kako ovakvi procesi miljenja trebaju vremena kako bi zamijenili gotovo
stoljetnu tradiciju razmiljanja u naim nastavnim procesima.
Umjesto ponuenog rjeenja, dakle uenike pasivnosti, razvijamo ueniku aktivnost. Sve ovo
trai i nove pristupe uenju, pouavanju i procjenjivanju.

1. uenje:
- uenje bi trebalo poi od stajalita kako je primjenjivo za uenikov osobni razvoj i za
njegovo ukljuivanje u socijalni ivot
2. pouavanje:
- pouavanje bi se trebalo biti interdisciplinarno i multidsciplinarno
3. procjena ( vrednovanja i ocjenjivanja ):
- procjena je vrlo vana dimenzija kurikularnog procesa i predstavlja konstantnu aktivnost u
razredu

41

Stavljanje u cjelinu s ostalim predmetima

U sveobuhvatnom procesu uenja hrvatski jezik je vaan i za uenje drugih predmeta. Tako bi
uklapanje hrvatskog jezika s drugim predmetima trebao biti normalni proces u metodama rada
obrazovnog procesa. Takoer je vrlo vano pronai moguu toku presijecanja izmeu
hrvatskog jezika i strukovnih sadraja. Recimo npr. kada uenici ue kako se piu izvjea bilo
bi dobro izabrati neku temu iz strukovnih sadraja. Takoer kada obraujemo naslove iz
knjievnosti bilo bi dobro obraivati tekstove koji se dodiruju ili imaju neku vezu s njihovim
strukovnim sadrajima.

42

Ciljevi
Stjecanje znanja o izvoritima europskih knjievnosti, osnovnim predstavnicima i
njihovih djela. Uoavanja njihovog znaaja za razvoj europske knjievnosti.
Stjecanje znanja o knjievnopovijesnoj grai kako nacionalne tako i europske
knjievnosti, predstavnicima i njihovim djelima. Povezivati meusobne stilske utjecaje
kao i razvijanje analitikog itanja, zakljuivanja i izvoenja bitnog od nebitnog.
Stjecanje znanja i vjetina o hrvatskom jeziku kao sredstvu komunikacije,
osposobljavanje za samostalno itanje, zakljuivanje, razumijevanje i tumaenje
knjievnih tekstova te jezino izraavanje i stvaranje.
Poticanje itateljske sposobnosti, tj. razumijevanje knjievnih i jezinih injenica koje e
se bazirati na uenikovim vlastitim mentalnim i psihikim sposobnostima, znanju i
uvjerenju.
Razvijanje sposobnosti za kritiko sueljavanje s umjetnikim i jezinim vrijednostima
kao i njihovo estetsko doivljavanje.
Upoznavanje sustava hrvatskog jezika, te usvajanje toga sustava kao organizatora
logikih kompetencija u uenika.
Upoznavanje povijesti jezika radi poticanja sposobnosti za semantiko razlikovanje te
radi poimanja sloene povijesti hrvatske kulture.
Usmeno i pismeno sluenje jezikom u svakodnevnom ophoenju te u situacijama koje se
u suvremenom drutvu oituju kao tipine i uobiajene i u kojima se pojedinac potvruje
kao kreativna linost.

Lagano umire onaj koji ne putuje,

onaj koji ne ita,
onaj koji ne slua glazbu,
onaj koji ne nalazi zadovoljstvo u sebi.
Pablo Neruda

43

I. Znanje
-

gramatiko: poznavanje i prepoznavanje ustroja reenice hrvatskog jezika i gramatikih

pravila
pravopis: poznavanje pravopisa i pravogovora
knjievnost: poznavanje i prepoznavanje vrsta knjievnih tekstova, povijest razvoja
knjievnosti, njenih pravaca i pokreta, predstavnika i njihovih djela
izraavanje: vrste tekstova, naini i metode pisanja

II. Vjetine
-

sposobnost objanjavanja i interpretiranje odreenih tekstova

sposobnost prepoznavanja naina umjetnikog stvaranja
sposobnost kritikog itanja umjetnikih tekstova, prepoznavanje i kritiko vrednovanje
sposobnost vlastitog izriaja
sposobnost obrazlaganja stava / argumentiranje
sposobnost pismenog obrazlaganja stava

III. Teme/sadraji
knjievnost:

antika knjievnost
srednjovjekovna knjievnost
predrenesansa i humanizam
renesansa
barok
klasicizam
prosvjetiteljstvo
romantizam
realizam
moderna
suvremena knjievnost (20. st.)

gramatika:

sintaktiki dijelovi reenice

jednostavna glagolska vremena
sloena glagolska vremena
glasovne promjene
tvorba rijei
fonetika/ fonologija
morfologija
sintaksa
44

leksikologija
povijest jezika
pravopis

veliko i malo slovo

pravopisni i reenini znakovi
alternacije
sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei
pisanje rijei iz drugih jezika
kratice

izraavanje

kako pisati referat

kako pisati esej
kako pisati lektiru
pripovijedanje i prepriavanje
opisivanje
dijalog i monolog
predstavljanje(prezentacija)
rasprava
komunikacijski tekstovi
ivotopis
molba za zaposlenje
poslovno pismo

IV. Metode
1. Metode pouavanja
-

izlaganja: uvodi i sinteze, saimanja

pojanjenja
voenje uenikih aktivnosti
upute za rad
povratne informacije

2. Metode uenja
-

saimanje usmeno / pismeno

odgovaranje na pitanje usmeno / pismeno
itanje i interpretiranje umjetnikog teksta / usmeno pismeno
prepoznavanje izraajnih sredstava / knjievnih termina, usporeivanje
objanjavanje teme / motiva / ideje
izlaganje (artikuliranje) i obrazlaganje (argumentiranje) vlastitog stava (usmeno i
pismeno)
suradniko uenje
projektna nastava
45

V. Vrednovanje/procjena
1. Vrednuje se:

knjievnost:
vremensko odreivanje pravaca, karakteristike i predstavnici
sposobnost analiziranja umjetnikog teksta
sposobnost izlaganja i iznoenja argumenata

gramatika:
prepoznavanje dijelova reenice
prepoznavanje vrste rijei i njihovo odreivanje
usvojeno gramatiko znanje
izraavanje
- procesi pisanja
- razlikovanje vrsta tekstova

2. Naini vrednovanja:
-

ocjenjivanje usmenog prezentiranja

ocjenjivanje redovnih aktivnosti na satu
ocjenjivanje pismenih radova, sadraj, stilski, pravopisno
ocjenjivanje pisanog rada / esej, lektira
ocjenjivanje gramatikih analiza
portfolio uenika
projekt uenika
samo-procjena rada

3. Svrha ocjene:
-

informativna
poticajna
orijentacijska
administrativna

46

Ciljevi i zadae uenja

1. Zajedniki ciljevi
Uenici e:

imati znanje o knjievnopovijesnom razvoju nacionalne knjievnosti

imati znanje o knjievnopovijesnom razvoju europskih knjievnosti

imati znanja o najznaajnijim tekstovima lijepe knjievnosti nacionalne knjievnosti

kroz povijest

uenici e imati znanje o djelima lijepe knjievnosti strane knjievnosti

biti sposobni izraziti sebe jasno i precizno, kako u pisanom tako i u govornom obliku

biti sposobni koristiti se odreenim profesionalnim podrujima u kreiranju proznih

tekstova

imati gramatiko znanje koje e prepoznati i u stilskom oblikovanju

imati znanje o jezinoj situaciji u Republici Hrvatskoj
imati znanje o razvoju hrvatske i svjetske knjievnosti kroz razliite periode
imati znanje o vrenju analize umjetnikog teksta
biti upoznati s karakteristikama triju narjeja u Republici Hrvatskoj
biti upoznati s razliitim varijantama govornog jezika u njihovom okruenju
dobiti znanje o izgradnji kompozicije teksta i biti sposobni primijeniti isto u pisanju
vlastitih tekstova

biti sposobni koristiti knjige, novine, literaturu, Internet kao izvore informiranja
biti sposobni koristiti se rjenicima, enciklopedijama i drugim strukovnim knjigama
biti sposobni napraviti i iznjeti vlastiti projekt

.
47

Zadaci i ciljevi uenja za I. razred

Uenici e:
imati znanje o knjievnim rodovima: lirika, epika i drama
uenici e biti sposobni prepoznati vrste knjievnih tekstova
uenici e biti sposobni interpretirati odreeni knjievni tekst
uenici e imati znanje o vanosti izvorita europskih knjievnosti ( grka i rimska
knjievnost, Biblija)
uenici e imati znanje o poecima pismenosti ( jezik i pisma) u Hrvata i prvim tekstovima
uenici e imati znanje o humanizmu i predrenesansi u europskoj i hrvatskoj knjievnosti
uenici e imati znanje o fonemu, glasovnim promjenama
uenici e imati sposobnost izraajnog itanja kao i prepriavanja odreenog tekst

Zadaci i ciljevi uenja za II. razred

Uenici e:

imati znanje o razvoju nacionalne knjievnosti od renesanse do romantizma

imati znanje o najznaajnijim piscima i njihovim djelima iz nacionalne knjievnosti
imati znanje o razvoju europske knjievnosti od renesanse do realizma
imati znanje o najznaajnijim piscima europskih knjievnosti i njihovih djela
biti sposobni definirati vrste rijei, njihove kategorije i oblike
definirati pojam morfema
imati znanje o procesima postupnog pisanja
znati primijeniti postupke procesnog pisanja na kolsko i privatno pisanje

Zadaci i ciljevi uenja III. razred

Uenici e:

imati znanje o razvoju nacionalne knjievnosti od poetka 19. stoljea do prve dekade
20.stoljea
imati znanje o najznaajnijim piscima i njihovim djelima iz nacionalne knjievnosti
imati znanje o razvoju europske knjievnosti od realizma do moderne
imati znanje o najznaajnijim piscima europskih knjievnosti i njihovih djela
biti sposobni definirati sintaksu i lanove reeninog ustroja
imati znanje o povijesti hrvatskog jezika 19. stoljea
imati znanje o procesima postupnog pisanja - opis

48

Zadaci i ciljevi uenja za IV. razred

Uenici e:
imati znanje o avangardnoj knjievnosti na poetku 20. stoljea
imati znanje o najznaajnijim piscima i njihovim djelima avangarde
biti sposobni razlikovati stilske karakterisike najznaajnijih avangardnih pravaca
imati znanje o dramskom stvaraltvu 20. stoljea
imati znanje o najznaajnijim knjievnim pravcima hrvatske knievnosti u razdoblju od
1920. 1952.
imati znanje o najznaajnijim hrvatskim piscima i njihovim djelima u razdoblju od 1920.1952.
imati znanje o promjenama u hrvatskoj knjievnosti u razdobljima od 1952.- 1958. i 1958.1968.
imati znanje o najvanijim piscima i njihovim djelima iz tih razdoblja
imati znanje o piscima i promjenama u suvremenoj hrvatskoj knjievnosti
imati znanje o promjenama u hrvatskom jeziku 20. stoljea
biti sposobni definirati pojam leksikologije
biti sposobni sudjelovati u raspravi
znati primijeniti postupke procesnog pisanja : esej i poslovno pismo

Izrada izvedbenog plana:

Na poetku svake kolske godine izrauju se izvedbeni planovi i programi koji se predaju
pedagokoj slubi kole.

49

LITERATURA
1. BabiFinkaMogu: Hrvatsko pravopis, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
2. Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, Zagreb,1988. i Novi metodiki obzori, Zagreb,
1993.)
3. Nastavni planovi srednjih kola, Glasnik Ministarstva prosvjete i porta Republike Hrvatske,
posebno izdanje, Zagreb, 1. kolovoza 1995.
4.Okvirni program hrvatskog jezika za osnovnu kolu, Glasnik Ministarstva
prosvjete i porta Republike Hrvatske, posebno izdanje, Zagreb, 1. kolovoza
1995.
5. Program hrvatskog jezika za gimnazije, Glasnik Ministarstva prosvjete i
porta Republike Hrvatske, posebno izdanje, Zagreb, 1. kolovoza 1995.
6. Pandi V.: Metodoloke (metodike) znaajke programa hrvatskog jezika za gimnazije i
strukovne kole u europskom okruenju
7. Rosandi D., Novi metodiki obzori, Zagreb, 1993.
8.. Rosandi D.: Programirani pedagoki promaaj, Jo o programu hrvatskog jezika za
gimnaziju, (iz 1993./94.) kolske novine, Zagreb, 1995.
9. Rosandi D.: Novi metodiki obzori, Zagreb, 1993.
10. Rosandi D.: Programirani pedagoki promaaj, Jo o programu hrvatskog jezika za
gimnaziju, (iz 1993./94.) kolske novine, Zagreb, 1995.
11. Rosandi D.: Metodika knjievnog odgoja i obrazovanja, kolska knjiga, Zagreb, 1989.
12. Rosandi-icel: Knjievnost 1, 2, 3, 4 itanka s pregledom knjievnosti, kolska knjiga,
Zagreb,
1986.
13. Rosandi D.: Kurikulski metodiki obzori, kolska knjiga , Zagreb, 2009.
14. TeakBabi: Gramatika hrvatskog jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1992.
15. Zrinjan S.: Knjievnost 1, 2, 3, 4, Alfa, Zagreb, 2005.
16. Zrinjan S.: Hrvatski jezik 1, 2, 3, 4, Alfa, Zagreb, 2005.
17. www.idi.hr (Evaluacija nastavnih programa i razvoj modela kurikuluma za obvezno
obrazovanje u Hrvatskoj)
18. www.idi.hr/vrednovanje

50

ENGLESKI JEZIK- kurikulum predmeta (neke osobine)

Izradila: Duana egvi, prof.

51

Osobine predmeta
Engleski jezik kao strani jezik pripada jezino-komunikacijskom obrazovnom podruju. U
Pomorskoj koli u Splitu se odreuje kao prvi strani jezik i nastavlja se njegovo uenje
(6.godina uenja). Na alost, Pomorska kola je strukovna kola, ali nema specijaliziranih
udbenika kojima bi se mogli koristiti. Zato se nastava izvodi prema udbenicima za gimnazije
i etverogodinje strukovne kole (Doolan, Hidlaugh, Ivi-Doolan: Log on @ 1, 2, 3, 4 in
Frame). Uz spomenute udbenike, za nastavu se koristi kao dopuna cijeli niz odgovarajuih
tekstova koji ukljuuju strukovne sadraje, a dobavljamo ih individualno iz najrazliitijih
izvora.

Korelacija uenja s drugim predmetima

Engleski moe korelirati s brojnim predmetima. Prije svega to je hrvatski jezik na podruju
gramatike, pravopisa, leksikografije, itd., potom povijest i zemljopis, te svi strukovni sadraji
nautikog, strojarskog, ribarsko-nautikog i pediterskog sadraja. Pomorski jezik je slubeni
radni jezik na brodu, jezik komunikacije meu posadom koja je najee multietnika s
najrazliitijih govornih podruja.

Cilj i svrha uenja engleskog jezika

Uenici trebaju stei znanja i razviti vjetine i sposobnost usmenog i pismenog komuniciranja.
Naime, usvajanje leksikih, fonetskih i gramatikih znanja omoguuje uenicima vjetinu
sluanja, itanja te pravilnog govorenja i pisanja.
Uenici stjeu znanje u drutveno-kulturnim uvjetima uporabe jezika kako bi se sporazumjeli s
ljudima razliite dobi, iz razliitih drutvenih slojeva i skupina. Potrebno je kod uenika
razvijati pozitivan stav prema uenju stranog jezika i jaati svijest o vanosti istoga. Potrebno
je poduavati o kulturi naroda koji se koriste engleskim jezikom i usporeivati je s kulturom
naeg jezika.

Sadraji predmeta
Planom i programom predviene su sljedee teme:
1. RAZRED
Opi sadraji:
- Predstavljanje i davanje informacija o sebi
-

Postavljanje pitanja

Razgovor o prijateljstvu i ljubavi

Djevojke i djeaci-razlike i slinosti

Koliko zdravo ivimo i to jedemo

Jezik tijela i govora

Problemi mladih

to oekuje od budunosti

52

Zemlje engleskog govornog podruja: Australija, Kanada, SAD, Ujedinjeno

kraljevstvo...

Moja domovina Hrvatska

kole u Velikoj Britaniji

Strukovni sadraji:
- Brodska terminologija I
-

Povijest broda

Zapovjedniki most

Strojarnica

Gramatiki sadraji:
- Imenice
-

Pridjevi-komparacija

lanovi

Zamjenice

Brojevi

Glagolska vremena: present, past, present perfect, future tenses

First Conditional

2. RAZRED:
Opi sadraji:
- Kako smo proveli praznike
-

to znai biti teenager

Kad smo pod stresom

to nas ini nervoznima i nesretnicma?

Koliko i zato spavamo?

Koji su nai heroji?-ljudi kojima se divimo

Koliko i kojim se sportom bavimo?; ozljede

Kakvu bi kolu eljeli; to bi mijenjali; kakve nastavnike elimo?

53

Dijelimo li probleme i od koga traimo pomo?

Tipovi putovanja-tradicionalno ili avanturistiko

ivjeti u inozemstvu

Droga i koliko znamo o njoj

Politiki sustavi

Hrvatska, Britanija, Amerika

Strukovni sadraji:
- Brodska terminologija II
-

ICS code signals

Putovanja oko svijeta i velika geografska otkria

Tipovi brodova

Suhi dok

Gramatiki sadraji:
- There is/are
-

Ponavljanje glagolskih vremena

Modalni glagoli

Second and Third Conditional

Causative have

3. RAZRED:
Opi sadraji:
- Emocije i kako ih iskazujemo
-

Hrana i proizvodnja GMO-za i protiv

Nastaviti kolovanje ili pauzirati; volonterski rad

Droga i alkohol; bolesti-AIDS

Vaa budunost: vane odluke

Nerazrijeene misterije
54

Mladi i zakon u Hrvatskoj

to je to eutanazija-etino ili ne

Najbolji meu nama; velikani sporta

Fobije

Navike itanja

Veliki Nobelovci

Strukovni sadraji:
- Poznavanje brodske terminologije III
-

Konstrukcije

Brodski strojevi

Posada broda

Unutarbrodska komunikacija prilikom privezivanja, odvezivanja, sidrenja, pilotiranja

Brodski dnevnik/dnevnik stroja

Pomoni brodski strojevi

Poslovna korespodencija: nabava rezervnih dijelova, izvjetaji

Gramatiki sadraji:
- Ponavljanje glagolskih vremena
-

Pasiv

Conditional clauses

Modalni glagoli

Prijevodi

4. RAZRED:
Opi sadraji:
- Mladi i njihova kultura govora, odijevanja, ivljenja
-

Jaz meu generacijama

to je ljepota-steena/nasljedna
55

to znai ljubav?

Predrasude i diskriminacija

Navijai

Tehnoloki napredak; produenje ivota; poveanje broja stanovnika

Mediji i njihov utjecaj

ivot i poslije njega; vjerovanje/religija

Ekstremni sportovi

Spolovi: razlike i slinosti

Obrazovanje-uenje-inteligencija

Strukovni sadraji:
- Razumijevanje i umaenje pomorskih meteorolokih informacija
-

Komunikacija brod/brod/kopno koristei SMCP

Pomorska komunikacija u sluaju pogibelji i urnih stanja

Brodske knjige i dokumenti

Brodski pogon-tipovi

Gramatiki sadraji:
- Ponavljanje svih glagolskih vremena
-

Pasiv

Pogodbene reenice

Upravni i neupravni govor

Modalni glagoli

Pisanje eseja

Prevoenje

56

Metode pouavanja
U radu s uenicima izmjenjuju se razliiti oblici rada: frontalni i individualni rad; rad u
grupama-timski i kombinirani; rad u parovima. Odabiru se razliite metode rada kao to su
pouavanje, produktivne metode, praktini rad, radionice, poticanja, itd.

Steena znanja i sposobnosti

Nakon etvrtog razreda oekuje se da e uenici moi razumjeti i rabiti uestale fraze i izraze
vezane uz svakodnevni ivot i neposredno okruenje, te da e vladati strukovnim sadrajima
koji e im pomoi razumjeti i razmjenjivati informacije vezane uz plovidbu, rad u strojarnici,
rukovanje teretom, traenje pomoi na moru i u luci.
Sluanje s razumijevanjem:
Uenici mogu razumjeti informacije vezane uz svakodnevni ivot i posao, putovanje i vrijeme.
itanje s razumijevanjem:
Uenici mogu razumjeti pisane informacije, upute za koritenje pomagala, razumjeti pomorske
karte...
Govor:
Uenici mogu koristiti jezik za davanje informacija, izricanje svog stava o najirim
trendovima, koristiti se najsloenijim frazama, slaganjem vremena i pasivnim konstrukcijama.
Mogu sve to izrei s relativno dobrim koritenjem gramatike i nee raditi vee greke koje bi
mogle prouzroiti nesporazume.
Pisanje:
Uenici mogu pisati kratke eseje, molbe za zapoljavanje, zahvale, izvjea o putovanjima,
prijave nezgoda.

Vrednovanje:
Vrednovanje uenika provodi se na podruju: razumijevanje (itanje i sluanje); govorne
sposobnosti; uporaba jezika; pismeno izraavanje.
Konana ocjena obuhvaa sve aspekte odnosa prema radu, a slui uenicima kao povratna
informacija i motivacija.

Izrada izvedbenog plana:

Na poetku svake kolske godine izrauju se izvedbeni planovi i programi koji se predaju
pedagokoj slubi kole.

57

LITERATURA:
1. Doolan, Hidlaugh, Ivi-Doolan: Log on @ 1, 2, 3, 4 in Frame, kolska knjiga, Zagreb,
2005.
2. Eastwood J.: Oxford Practice Grammar, Oxford University Press, Oxword, 1992.
3. Englesko-hrvatski rjenik- u redakciji R. Filipovia, kolska knjiga, Zagreb, 1999.
4. International dictioneary of English Cambridge, Cambridge University Press, 1995.
5. Luser J., A. Spini: Gramatika vjebenica engleskog jezika za pomorce, Tipograf
d.d., Rijeka, 1994,
6. Stazi .: Englesko hrvatski rjenik pomorskih izraza i termina, Dalmacija papir, Split,
2004.

58

NJEMAKI JEZIK- kurikulum predmeta (neke osobine)

Izradila: Jasna Horvat Deli, prof.

59

Osobine predmeta:
Njemaki jezik kao strani jezik pripada jezino-komunikacijskom odgojno-obrazovnom
podruju. Budui da se u Pomorskoj koli u Splitu njemaki jezik odreuje kao drugi strani
jezik, uenici ga poinju uiti od poetnikog stupnja. S obzirom na to da je Pomorska kola
strukovna kola za koju nema specijaliziranih udbenika, nastava se izvodi prema udbenicima
za gimnazije, a u etvrtom se razredu u nastavu ukljuuju i strukovni sadraji

Stavljanje u cjelinu s ostalim predmetima:

Njemaki moe korelirati s brojnim predmetima. Najee su to hrvatski i engleski jezik na
podruju gramatike (fonetika i fonologija, sintaksa, morfologija), pravopisa, leksikologije i sl.,
ali i predmeti kao to su povijest, zemljopis te struni predmeti (poslovna komunikacija,
pedicija).

Cilj i svrha uenja njemakoga jezika:

Zajedniki cilj svih jezino-komunikacijskih predmeta su dva osnovna podruja: jezik i
komunikacija te jezik i kultura.
Jezik i komunikacija
Osnovni je cilj ovoga podruja stjecanje jezine komunikacijske kompetencije. To znai da
uenici trebaju stei znanja te razviti vjetine i sposobnosti usmenoga i pisanoga
komuniciranja.
Dakle, trebaju usvojiti i razviti leksika, fonetska i gramatika znanja i vjetine
primjenjujui ih u podrujima prijamnih (sluanje, itanje) i proizvodnih jezinih
djelatnosti (govorenje, pisanje).
Nuno je i razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika i svijesti o vanosti uenja
jezika.
Vano je stei i primjenjivati znanja o drutvenokulturnim uvjetima uporabe jezika
kako bi se primjereno sporazumijevali s drugim ljudima razliite dobi, spola, drutvenih
slojeva i skupina.
Cilj je i razvijanje jezine svjesnosti ukljuujui strategije i tehnike uenja jezika i
uporabe jezinih predznanja i prethodnih iskustava uenja jezika te samoprocjene
vlastitih i tuih postignua.
Jezik i kultura
Na ovome je podruju cilj:
- razvijanje pozitivnog stava prema kulturi njemakoga jezika
- usvajanje znanja o kulturi naroda, podruja, zajednice njemakoga jezika ukljuujui
usporedbu s kulturama drugih jezika
- usvajanje znanja o povezanosti jezika i kulture
- razvijanje svijesti o postojanju razliitih idioma.
60

Konkretno se ciljevi uenja njemakog jezika mogu saeti na sljedei nain:

Razvijati vjetine pravilnog izgovora, itanja i pisanja na njemakom jeziku, proiriti rjenik
vezan uz nastavne teme, u etvrtom razredu usvojiti i rjenik vezan uz strune teme (pedicija i
pomorski promet, poslovna komunikacija), usvojiti nove i utvrditi ve steene gramatike
sadraje, proiriti znanje uenika o zemljama njemakog govornog podruja, a sve s ciljem
osposobljavanja uenika za pismenu i usmenu (poslovnu) komunikaciju na njemakom jeziku.

Sadraji predmeta:
Sadraji predmeta se dijele na podruja prema kojima se i ocjenjuju i vrednuju uenika
postignua, a to su: govorne sposobnosti, razumijevanje, uporaba jezika i pismeno izraavanje.
Planom i programom predvieni su sljedei sadraji, odnosno teme:
1. razred: predstavljanje (pozdravi, tko, to, odakle), objasniti put, plan grada, dani u
tjednu, mjeseci, raspored sati, tono vrijeme, tijek dana, sportovi, dijelovi tijela, boje,
odjea, opisati stan/kuu, kuni ljubimci, slobodno vrijeme, jelo i pie, u restoranu
2. razred: pripovijedanje u prolosti, opisati neto novo, Svjetsko nogometno prvenstvo u
Njemakoj, opisati sobu, dijelovi raunala, kune obveze, obitelj, generacijski jaz,
djevojke i mladii, iznositi prijedloge, horoskop, promet, ekologija, deparac, reklame,
u poti/pekarnici, izraavati elje i miljenja
3. razred: sezonski poslovi, praznici, plan puta, rezervirati noenje, hosteli, poslovno
pismo, turizam, ovisnosti, predrasude, njemaki izumi, itanje lektire, mediji, film,
glazba, kolski sustav, matura
4. razred: punoljetnost, planovi za budunost, studiranje-posao, posao iz snova, ivotopis,
zatita okolia, prijateljstvo, sloboda, vicarska, Austrija.
Gramatiki sadraji: imenice, glagoli, zamjenice, pridjevi, prilozi, prijedlozi, brojevi, veznici,
jednostavne izjavne i upitne reenice, zavisno sloene reenice, glagolska vremena (prezent,
preterit, perfekt, pluskvamperfekt, futur; indikativ i konjunktiv), pasiv i aktiv, infinitivne
konstrukcije.

Metode poduavanja i uenja:

a) Metode poduavanja: izlaganje, tumaenje, didaktine igre, zadaci i vjebe
b) Metode uenja: rad na tekstu, sluanje, itanje, pisanje, prevoenje, izrada kartica s
rijeima, voenje rjenika, didaktine igre
U radu s uenicima izmjenjuju se razliiti oblici rada: frontalni, individualni, u paru, u
grupama.

Steena znanja i sposobnosti:

Nakon etvrtog razreda oekuju se postignua na temeljnom stupnju (A2), to znai da e
uenici moi razumjeti izdvojene reenice te razumjeti i rabiti este fraze i izraze vezane uz
61

svakodnevni ivot, neposredno okruenje i jednostavne strune sadraje; moi e se

sporazumijevati u jednostavnim i uobiajenim situacijama neposredne i jednostavne razmjene
obavijesti o poznatim temama/jednostavnim strunim sadrajima i aktivnostima; moi e
jednostavno opisati podruja koja ih osobno interesiraju poput kole, obitelji, prijatelja,
slobodnog vremena, budueg zanimanja, struke i zadovoljavanja osnovnih neposrednih
potreba.
Konkretnije ralanjeno na podruja, oekuje se sljedea razina postignua:
1. Razumijevanje
1.1.Sluanje: - uenici mogu razumjeti fraze i najee koritene rijei iz podruja od
neposrednog osobnog interesa (npr. osnovne osobne i obiteljske informacije,
informacije vezane za kupovanje, neposredni okoli, posao)
- mogu shvatiti osnovno znaenje kratkih, jasnih i jednostavnih poruka i javnih
objava
1.2. itanje: - uenici mogu itati vrlo kratke, jednostavne tekstove
- mogu pronai odreenu, predvidivu informaciju u jednostavnim, svakodnevnim
pisanim materijalima kao to su oglasi, prospekti, jelovnici, vozni redovi, te
razumjeti kratka, jednostavna osobna pisma
2. Govor
2.1. Govorna interakcija: - uenici mogu komunicirati u jednostavnim i uobiajenim
situacijama koje zahtijevaju jednostavnu u neposrednu razmjenu
informacija o poznatim temama i aktivnostima
- mogu sudjelovati u vrlo kratkim drutvenim razmjenama premda
obino ne razumiju dovoljno da bi sami podravali konverzaciju
2.2. Govorna produkcija: - uenici mogu koristiti niz fraza i reenica da bi jednostavnim
jezikom opisali svoju obitelj i druge ljude, uvjete svog ivota,
svoje kolovanje te svoje sadanje ili prethodno radno mjesto
3. Pisanje: - uenici mogu pisati kratke, jednostavne biljeke ili poruke
- mogu napisati vrlo jednostavno osobno pismo, npr. nekome zahvaliti na neemu

Vrednovanje:
Vrednovanje postignua uenika provodi se na razliitim podrujima: razumijevanje, govorne
sposobnosti, uporaba jezika i pismeno izraavanje. Uenici tijekom godine piu 2 diktata, 2
kontrolna rada (razumijevanje proitanog) i 2 kolske zadae (koje obuhvaaju razumijevanje,
gramatiku i pismeno izraavanje/sastavak). Provodi se i usmeno ispitivanje radi procjene
ovladavanja govornim sposobnostima.
Konana ocjena obuhvaa sve aspekte odnosa prema radu.
Vrednovanje i ocjenjivanje slui i kao povratna informacija uenicima te sredstvo motivacije.

Izrada izvedbenog plana:

Na poetku svake kolske godine izrauju se izvedbeni planovi i programi koji se predaju
pedagokoj slubi kole.

62

Literatura:
1. I. Horvati ajko, I. Lasi, zweite.sprache@deutsch.de1,2,3,4, udbenik i radna
biljenica, cd; K
2. Hrvatsko-njemaki i njemako-hrvatski rjenici
3. T. Mareti: Pregled gramatike njemakoga jezika, K
4. Duden: Deutsches Universal Wrterbuch
5. Didaktine igre, Hueber
6. A. M. Textor: Sag es treffender, Rowohlt Taschenbuch Verlag GmbH
7. A. Hering, M. Matussek: Geschftskommunikation, Hueber

63

MATEMATIKA kurikulum predmeta (neke odrednice)

Izradila: Nina Radanovi kovrlj, prof.

64

Osobine predmeta:
Matematika je predmet koji uenike prati od poetka do kraja njihovog kolovanja. Programski
sadraji stoga prate uenikovu dob od najranijeg djetinjstva do potpune intelektualne zrelosti.
Prvi koraci u matematici vezani su uz svladavanje osnovnih elemenata matematikog jezika i
prevoenje osnovnih kvantitativnih zakonitosti na ovaj jedinstveni univerzalni jezik.
Nadgradnja osmogodinjem uenju je u srednjoj koli vezana uz razvijanje sposobnosti
pojmovnog i apstraktnog miljenja. Pomorska kola svojim programom matematike prati taj
neprekinuti slijed na razini predvienoj za etverogodinje strukovne kole.

Stavljanje u cjelinu s ostalim predmetima:

Matematika znanja i vjetine preduvjet su za praenje fizike, raunarstva i veine strunih
predmeta. Rjeavanje jednadbi (linearnih, kvadratnih, eksponencijalnih, logaritamskih),
nejednadbe, funkcije (linearne, kvadratne, eksponencijalne, logaritamske, trigonometrijske) i
njihovi grafovi, ... pojmovi su koje uenici obrauju u matematici, ali se s njima imaju potrebu
sluiti u gotovo svim strunim predmetima neovisno o upisanom smjeru.

Cilj i svrha uenja matematike:

Nastava matematike u Pomorskoj koli omoguava uenicima da usvoje matematiko znanje
potrebno za razumijevanje pojmova i zakonitosti u prirodi i drutvu. Ona ih osposobljava za
primjenu steenih znanja u struci i praktinom ivotu, te im omoguava praenje sloenijih
sadraja u njihovom moguem nastavku kolovanja. Pored svega ona doprinosi svestranom
razvitku njihove osobnosti.

Sadraji predmeta:
Sadraji predmeta dijele se po godinama uenja. Planom i programom predvieni su slijedei
sadraji po razredima:
1. razred: skupovi brojeva; operacije sa skupovima; racionalni brojevi; realni brojevi i
brojevni pravac; potencije i potenciranje binoma; rastavljanje na faktore; algebarski
razlomci; algebra polinoma; linearne jednadbe; svojstva relacije ureaja i linearne
nejednadbe; apsolutna vrijednost realnog broja; udaljenost toaka na brojevnom
pravcu; jednadbe i nejednadbe s apsolutnim vrijednostima; koordinatni sustav u
ravnini; udaljenost toaka u ravnini, povrina trokuta, polovite duine; linearna
funkcija i njen graf; sjecite dvaju pravaca i sustav linearnih jednadbi; sukladnost
trokuta; proporcionalnost duina; Talesov teorem; slinost trokuta; korijeni i potencije s
racionalnim eksponentom; iracionalne jednadbe; opseg i povrina kruga; duljina
krunog luka i povrina krunog isjeka; obodni i sredinji kut; tangenta na krunicu;
tetivni i tangencijakni etverokut.
2. razred: skupovi brojeva; algebarske operacije u skupu kompleksnih brojeva; dijeljenje
kompleksnih brojeva; kompleksna ravnina; kvadratna jednadba i njena rjeenja;
diskriminanta kvadratne jednadbe; Viteove formule; jednadbe koje se svode na
kvadratnu; graf kvadratne funkcije; nultoke polinoma drugog stupnja; kvadratne
65

nejednadbe; presjek pravca i parabole; definicije trigonometrijskih funkcija iljastog

kuta; primjena trigonometrije na pravokutan trokut; primjena trigonometrije u
planimetriji; osnovne relacije meu trigonometrijskim funkcijama; raunanje s
potencijama; graf i svojstva eksponencijalne funkcije; inverzna funkcija; logaritamska
funkcija; eksponencijalne i logaritamske jednadbe; geometrija prostora; obujam tijela;
prizme; piramide; valjak; stoac; kugla; sfera; rotacijska tijela.
3. razred: kut; radijanska mjera kuta; brojevna krunica; definicije trigonometrijskih
funkcija; svojstva i periodinost trigonometrijskih funkcija; adicijski teoremi;
trigonometrijske funkcije dvostrukog i polovinog kuta; formule pretvorbe; grafovi
trigonometrijskih funkcija, trigonometrijske jednadbe i nejednadbe; pouak o
sinusima i kosinusima; primjena trigonometrije na etverokut; primjena trigonometrije
u stereometriji; osnovni pojmovi o vektorima; zbrajanje vektora; mnoenje vektora
skalarom; linearna nezavisnost vektora; vektori u Kartezijevom koordinatnom sustavu;
dijeljenje duine u zadanom omjeru; skalarni produkt vektora; eksplicitni, implicitni i
segmentni oblik jednadbe pravca; kut dvaju pravaca; udaljenost toke od pravca;
simetrala kuta; jednadba krunice; pravac i krunica; konstrukcija i jednadba elipse,
hiperbole i parabole; pravac i krivulje drugog reda; sjecita i uvjeti dodira; tangente u
toki krivulje; kut izmeu krivulja.
4. razred: brojevni sustavi; matematika indukcija; binomni pouak; realni brojevi;
trigonometrijski prikaz kompleksnog broja; potenciranje i korjenovanje kompleksnih
brojeva; pojam niza; aritmetiki niz; geometrijski niz; limes niza; teoremi o limesima;
geometrijski red; zadavanje funkcije; podruje definicije funkcije; svojstva funkcija;
inverzna funkcija; limes funkcije; problem tangente i brzine; derivacija funkcije;
pravila deriviranja; derivacija inverzne i sloene funkcije; tangenta i normala na graf
funkcije; pad i rast funkcije; ekstremi funkcije; tijek funkcije; problem povrine i
odreeni integral; primitivna funkcija; Newton-Leibnitzova formula; neodreeni
integral; metoda supstitucije; metoda parcijalne integracije; primjena integrala u
raunanju povrina i volumena.

Ciljevi i zadae uenja:

Uenici postupno svladavaju osnovne elemente matematikog jezika, razvijajui tako
sposobnost izraavanja matematikih zakonitosti. Razvijanje smisla za pojmovno i
apstraktno miljenje te logiko-deduktivno rasuivanje potie matematiku intuiciju, matu
i stvaralako matematiko miljenje. Time se otvara put primjeni steenih znanja u drugim
kolskim predmetima i praktinim strunim zadacima. Tijekom etverogodinjeg
kolovanja uenici trebaju stei matematika znanja neophodna za ukljuivanje u svijet
rada, za nastavljanje obrazovanja i za praenje suvremenog znanstveno-tehnolokog
razvoja. Svi ovi ciljevi ostvaruju se kroz postavljene zadatke za svaku godinu uenja.
1. razred: svladati osnovna znanja vezana uz realne brojeve u strukturalnom smislu,
svladati vjetinu izvoenja raunskih operacija u skupu R; raunske operacije s
cjelobrojnim eksponentima svladati do razine vjetine; ovladati vjetinom raunanja
s algebarskim razlomcima; nauiti rjeavati linearne jednadbe; usvojiti termine i
simboliku ureaja, nauiti rejavati linearne nejednadbe, sustave linearnih
nejednadbi, svladati rjeavanje jednadbi i nejednadbi s apsolutnim
vrijednostima; ovladati snalaenjem u koordinatnom sustavu; do razine vjetine
razviti crtanje grafa linearne funkcije i rjeavanje sustava linearnih jednadbi;
ovladati pojmom korijena, usvojiti pojam potencije s racionalnim eksponentom;
raunske operacije s korijenima i potencijama svladati do razine vjetine; ovladati
66

pojmovima sukladnosti i slinosti trokuta te ih znati primijeniti u razliitim

geometrijskim zadacima; svladati pojam krunice i kruga, obodnog i sredinjeg kuta
i pravilnih mnogokuta.
2. razred: usvojiti pojam kompleksnog broja i raunske operacije s kompleksnim
brojevima; ovladati rjeavanjem kvadratnih jednadbi i jednadbi koje se svode na
kvadratne; svladati crtanje grafa kvadratne funkcije, odrediti svojstva tog grafa,
rijeiti kvadratnu nejednadbu; usvojiti definicije trigonometrijskih funkcija u
pravokutnom trokutu i njihovu primjenu; znati pravila za raunanje s logaritmima,
crtati graf eksponencijalne i logaritamske funkcije, rjeavati eksponencijalne i
logaritamske jednadbe; prepoznati i opisati te skicirati i znati izraunati nepoznate
veliine, volumene i oploja geometrijskih tijela.
3. razred: nauiti definirati trigonometrijske funkcije, svojstva tih funkcija; ovladati
sposobnou rjeavanja planimetrijskih i stereometrijskih zadataka primjenjujui
svojstva trigonometrijskih funkcija kuta i teoreme o sinusima i kosinusima; ovladati
rjeavanje trigonometrijskih jednadbi: svladati osnovna svojstva vektorske algebre;
znati rjeavati osnovne zadatke o pravcu; nauiti definirati i crtati krivulje drugog
reda na osnovu njihovih svojstava, a problemske zadatke rjeavati na osnovu
njihovih pripadnih jednadbi
4. razred: usvojiti svojstva realnih brojeva jer se na njima zasniva matematika
analiza; usvojiti svojstva kompleksnih brojeva; ovladati pojmom niza i stei
vjetinu rjeavanja zadataka primjenjujui svojstva nizova; definirati pojam reda,
svladati pojam limesa; usvojiti pojam funkcije i svojstva elementarnih funkcija;
ovladati osnovama diferencijalnog rauna i njihovom primjenom u rjeavanju
zadataka; nauiti osnove integralnog rauna, znati svojstva neodreenog integrala,
primijeniti metode supstitucije i parcijalne integracije, opisati i izraunati povrine
likova omeenih krivuljama.

Metode poduavanja i uenja

a)

b)

Metode poduavanja predstavljaju kombinaciju verbalnih, dokumentacijskih i

demonstracijskih metoda. U ovisnosti o vrsti gradiva oblici rada se razlikuju. Prvi
susret sa novim sadrajima najee zahtijeva frontalni rad, dok je nadgradnja
osnovnih sadraja prihvatljivija u grupnom radu ili u ak individualiziranom
postupku.
Metode uenja su upoznavanje sa novim sadrajima, ovladavanje potrebnim
relacijama i vjebanje zadataka. To su tri osnovna koraka u uenju matematika. Na
satu obrade novog gradiva uenik mora razumjeti nove pojmove te aktivno
sudjelovati u rjeavanju elementarnih uvodnih zadataka. Tim novim pojmovima
treba ovladati kroz samostalno uenje kako bi mogao napraviti trei korak, a to je
rjeavanje numerikih zadataka. S toga je svaki sat matematike popraen
zadavanjem primjerenog domaeg rada koji postupno vodi uenike od
jednostavnijih ka sloenijim zadacima.

Steena znanja i sposobnosti

Nakon zavrenog etvrtog razreda, nakon dvanaest godina uenja matematike, od uenika se
oekuje da vlada osnovnim pojmovima elementarne matematike. Kroz svo to vrijeme stvorila
se navika tonosti, urednosti i sustavnosti, ali i konciznosti u pismenom i usmenom
matematikom izraavanju. Uenik razumije kvantitativne odnose, te zakonitosti u tehnici.
67

Sposobnost matematikog miljenja, preciznog formuliranja pojmova, logikog zakljuivanja i

algoritamsko rjeavanje problema olakava pristup u novonastalim uvjetima. Steena znanja
predstavljaju temelj za praenje matematikih kolegija u daljnjem kolovanju.

Vrednovanje
Uenici se na prvom nastavnom satu svake nove nastavne godine upoznaju sa nainom
vrednovanja i kriterijima ocjenjivanja.
a) Vrednovanje postignua uenika provodi se iz usvojenosti sadraja i primjene
znanja, odnosno usmene i pismene provjere i aktivnosti uenika.
b) Kriteriji za ocjene iz usmenog odgovora su slijedei:
- ocjena odlian: uenik samostalno rjeava sloene numerike i problemske
zadatke
- ocjena vrlo dobar: uenik prepoznaje sloenije problemske zadatke te ih uz
pomo nastavnika postavlja i samostalno rjeava
- ocjena dobar: uenik samostalno rjeava elementarne zadatke, te uz pomo
nastavnika moe rijeiti i najjednostavnije problemske zadatke
- ocjena dovoljan: uenik je usvojio osnovne relacije vidno istaknute u
udbeniku te ih zna primijeniti na elementarnim zadacima
- ocjena nedovoljan: uenik nije u stanju niti uz pomo nastavnika rjeavati
elementarne zadatke
Kriteriji za ocjene iz pismene provjere ovise o ukupnoj realizaciji razreda.
Vrednovanje se provodi na slijedei nain:
REALIZACIJA
RAZREDA
> 40%

< 35%

REALIZACIJA
35% - 45%

UENIKA I
46% - 65%

OCJENA
66% - 85%

86% - 100%

50% - 60%

< 40%

40% - 50%

51% - 70%

71% - 90%

91% -100%

60% - 70%

< 45%

45% - 55%

56% - 75%

76% - 90%

91% - 100%

Kriteriji za ocjenu iz aktivnosti vezani su uz obveze uenika prema programu te

odnos prema radu i predmetu. Najee ocjena iz aktivnosti iskazuje odreen broj
podataka koje nastavnik prikupi praenjem rada uenika.
- ocjena odlian: uenik pored redovitog noenja pribora i pisanja domaih
radova aktivno sudjeluje u nastavi, rjeava postavljeni problem prije ostalih,
samostalno rjeava dodatne zadatke
- ocjena vrlo dobar: uenik pored redovitog noenja pribora i pisanja domaih
radova aktivno sudjeluje u nastavi, samostalno rjeava dodatne zadatke
- ocjena dobar: uenik pored redovitog noenja pribora i pisanja domaih
radova svojim pitanjima aktivno sudjeluje na satovima obrade novih
nastavnih sadraja
- ocjena dovoljan: uenik redovito nosi pribor i pie domae radove
- ocjena nedovoljan: uenik je neredovit u ispunjavanju svojih obveza, esto
je bez pribora, ne pie redovito domae radove

Izrada izvedbenog plana:

Na poetku svake kolske godine izrauje se izvedbeni plan i operativni program, po godinama
obrazovanja, koji se predaje pedagokoj slubi kole.
68

Literatura:
1. B. Daki, N. Elezovi:
tehnikih kola
2. B. Daki, N. Elezovi:
tehnikih kola
3. B. Daki, N. Elezovi:
tehnikih kola
4. B. Daki, N. Elezovi:
tehnikih kola

MATEMATIKA 1. udbenik i zbirka zadataka za 1. razred

MATEMATIKA 2. udbenik i zbirka zadataka za 2. razred
MATEMATIKA 3. udbenik i zbirka zadataka za 3. razred
MATEMATIKA 4. udbenik i zbirka zadataka za 4. razred

69

VI.

IZVANNASTAVNI I IZVANKOLSKI KURIKULUM

Kurikulum predmeta koji pripadaju izbornoj nastavi ili dodatnoj nastavi ili izvannastavnim
aktivnostima treba posebno izraditi. Mogu sadravati iste elemente kao i kurikulum predmeta s
malim odstupanjima.
1.
2.
3.
4.
5.

izborna nastava
dodatna nastava
dopunska nastava
izvannastavne aktivnosti
izvankolske aktivnosti

1.

Izborna nastava

Cilj: svakom pojedincu pruiti mogunost vlastitog odabira izborne nastave..

Sadanje stanje: u koli se ne odrava izborna nastava

2.

Dopunska nastava

Ciljevi: pruiti pomo u uenju i savladavanju nastavnih sadraja onim uenicima

se javljaju potekoe u savladavanju istog..

kod kojih

Sadanje stanje:
a) predmet - MATEMATIKA
Ciljevi:omoguiti uenicima da nadoknade proputeno; stei nuna znanja potrebna za
praenje i usvajanje novih srednjokolskih sadraja.
Namjena:
- pomoi uenicima da uz strunu pomo nastavnika uhvate korak koji su negdje u svom
prijanjem kolovanju izgubili
- ili pak da dobiju jo jednom objanjenje bitnih pojmova koji se obrauju u redovnoj
nastavi.
Nositelji: u kolskoj godini 2010./2011. nema dopunske nastave iz matematike.
70

Nain realizacije: dijagnostikim ispitom znanja uenici se odreuju za pohaanje ovih

satova, rasporeeni su u etiri grupe;uenici koji su na poetku kolske godine odreeni za
pohaanje dopunske nastave, nisu nuno polaznici do kraja nastavne godine;
ako nastavnik utvrdi da je uenik znaajno napredovao moe ga osloboditi daljnjeg pohaanja;
tijekom godine mogue je da se dopunskoj nastavi prikljui i novi uenik
Vremenik realizacije: tijekom cijele nastavne godine, jedan sat tjedno u rasporedu uenika
prvih razreda
Trokovnik: vlastita sredstva kole
Vrednovanje: kratke provjere znanja, ocjena iz aktivnosti kao poticaj
.
Napomena- IO plan dopunske nastave iz matematike nalazi se kod pedagoginje

b) predmet - FIZIKA
Ciljevi: uenicima sa slabijim predznanjem i loijim radnim navikama pribliiti sadraje i
potaknuti ih na rad.
Namjena:
- osposobiti uenike da usvoje osnovne fizikalne zakonitosti
- sluei se usvojenim stei pravilan fizikalni pristup problemu i pokuati ga rijeiti kroz
postavljeni zadatak.
Nositelji: u kolskoj godini 2010./2011. nema dopunske nastave iz fizike
Nain realizacije:dijagnostikim ispitom znanja uenici se odreuju za pohaanje ovih satova,
rasporeeni su u tri grupe; uenici koji su na poetku kolske godine odreeni za pohaanje
dopunske nastave, nisu nuno polaznici do kraja nastavne godine;
ako nastavnik utvrdi da je uenik znaajno napredovao moe ga osloboditi daljnjeg pohaanja;
tijekom godine mogue je da se dopunskoj nastavi prikljui i novi uenik
Vremenik realizacije: tijekom cijele nastavne godine, jedan sat tjedno u rasporedu uenika
prvih razreda
Trokovnik: vlastita sredstva kole
Vrednovanje: ocjena iz aktivnosti u redovnoj nastavi kao poticaj

Napomena - IO plan dopunske nastave iz fizike nalazi se kod pedagoginje

71

c) predmet ENGLESKI JEZIK

Ciljevi: ostvarivanje pomoi uenicima slabijeg predznanja u smislu boljeg ukljuivanja i
savladavanja nastavnog programa i procesa
Namjena:
- obnoviti osnovne elemente gradiva : gramatiku strulturu
- obogaivanje rjenika
- usmjeravanje uenika na pravilan rad
Nositelj: Duana egvi, prof., uenici prvih razreda
Nain realizacije: grupni rad, rad na tekstu
Vremenik realizacije: 1 sat tjedno tijekom nastavne godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole (audio materijali)
Vrednovanje: ocjena iz aktivnosti u redovnoj nastavi
Napomena - IO plan dopunske nastave iz engleskog jezika nalazi se kod pedagoginje

Planiramo:
a) predmet HRVATSKI JEZIK

Cilj: uenicima sa slabijim predznanjem i loijim usmenim i pismenim izraavanjem pomoi

kod usvajanja novih sadraja
Namjena:
- osposobiti uenike za shvaanje osnovnih gramatikih pravila
- osposobiti uenike za minimalno ispravno usmeno izraavanje
- osposobiti uenike za minimum tonog pismenog izraavanja
Nositelji: profesor hrvatskog jezika, prema dogovoru strunog Aktiva
Nain realizacije: jedan sat tjedno s uenicima se individualno ili u malim grupama radi
Vrijeme realizacije: tijekom nastavne godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole
Vrednovanje: ocjena iz aktivnosti u redovnoj nastavi kao poticaj
Napomena - IO plan dopunske nastave iz hrvatskog bit e izraen i predat pedagokoj slubi
72

3.

Dodatna nastava

Cilj: pruiti vie informacija iz odreenih podruja uenicima koji za to pokau interes.
a) predmet - ENGLESKI JEZIK

Ciljevi:pripremanje uenika za natjecanje iz engleskog jezika i poboljanje i sustavno

razvijanje jezinih vjetina.
Namjena:
- uvjebavati i ponavljati znanja steena u prethodnim godinama uenja jezika,
- povezivati i proirivati steena znanja i vjetine s novim sadrajima,
- uvjebavati i proirivati znanja leksikih, sintaktikih i gramatikih struktura,
- usavravati i proirivati kompetenciju uenika pri pismenom i usmenom izraavanju
uvoenjem rada na raznim vrstama (proza, poezija, izvjea, web stranice, broure, struni
lanci), obogatiti i proiriti opi vokabular,
- upoznati uenike s osnovnim kulturnim i civilizacijskim znaajkama drutava engleskog
govornog podruja
Nositelji: u kolskoj godini 2010./2011. nema dodatne nastave iz engleskog jezika
Nain realizacije: nastava se realizira kroz individualni i grupni rad s uenicima.
Vremenik realizacije: nastava se odrava tijekom nastavne godine.
Trokovnik: vlastita sredstva kole,
Vrednovanje: uspjeh uenika na natjecanjima
Napomena - IO plan dopunske nastave iz hrvatskog bit e izraen i predat pedagokoj slubi

b) predmet: NJEMAKI JEZIK

Ciljevi: Dodatnim radom s uenicima proiriti i utvrditi njihovo znanje s podruja gramatike,
proiriti rjenik, poticati ih na samostalno usmeno izraavanje na njemakom jeziku, razvijati
vjetinu pravilnog itanja i razumijevanja proitanog, poticati elju za uenjem i ovladavanjem
stranim jezikom te razvijati pozitivan natjecateljski duh odlaskom na natjecanje.
Namjena:
- izrada izvedbenog plan i pripremanje vjebi
- zadataka za nastavu
73

Nositelji: u kolskoj godini 2010./2011. nema dodatne nastave iz njemakog jezika

Nain realizacije: rad s uenicima u grupi
Vremenik realizacije: 1 sat tjedno tijekom nastavne godine (35 sati)
Trokovnik: vlastita sredstva kole, papir za fotokopiranje (bijeli, u boji), fotokopiranje, postit papirii; kreda u boji hamer papir / karton za izradu kartica i slinih didaktinih pomagala;
flomasteri, cd-ovi i usb-stick dodatni materijali (lektirni naslovi, vjebenice (za gramatiku,
obogaivanje rjenika, pisanje), rjenici)
Vrednovanje: vrednovanje postignua na natjecanju
Napomena - IO plan dopunske nastave iz njemakog jezika bit e izraen i predat pedagokoj
slubi

4.

Izvannastavne aktivnosti

Cilj: pruiti uenicima mogunost bavljenja izvannastavnim aktivnostima.

4.1. DANI ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE DANI KRUHA

Cilj: kroz izradu plakata i izlobenog prostora pouiti uenike o kruhu kao izrazu ivotne i
duhovne snage
Namjena:
- razvijanje pozitivnog odnosa prema batinjenim vrijednostima hrvatske kulturne i prirodne
batine
- razvijanje kulture odnosa prema kruha
- upoznati uenike s kulturom ophoenja prema kruhu
Nositelji: Zorana Bodroi, prof., uenici
Nain realizacije: ureenje izlobenog prostora u atriju kole s uenikim radovima; izloba o
kruhu kao izrazu tradicijske kulture
Vremenik realizacije: 01. 31. listopada 2010.
Trokovnik: materijal potreban za izlobu i ureenje atrija kole
Vrednovanje: Poticaj za prouavanje tradicijske kulture i razvijanje svijesti o hrani kao daru

74

4. 2. OBILJEAVANJE VALENTINOVA
Cilj: velianje ljubavi kao pozitivne i poticajne emocije u ivotu ovjeka; afirmacija.
Afirmacija ljubavne poezije i proze.
Namjena:
Nositelji: Zorana Bodroi, prof., uenici
Nain realizacije: Izloba: Velike ljubavi kao inspiracija literarnog, glazbenog i filmskog i
likovnog stvaralatva, plakati, prezentacije i radovi uenika.
Vremenik realizacije:14. veljae. 2011.
Trokovnik: materijal potreban za izradu plakata i ukraavanje atrija kole, kopiranje, oko
500 kn
Vrednovanje: Vrednovanje se procjenjuje po prihvaenosti programa meu uenicima
i njihovoj angairanosti u aktivnosti.

4.3. POKLADNI UTORAK I KORIZMA

Cilj: obiljeiti pokladni utorak i posvijestiti pojam korizme kroz plakate i izlobeni prostor
kole
Namjena: upoznati uenike sa znaenjem i obiajima Pokladnog utorka i korizme
Nositelji: aktivnosti: Zorana Bodroi, prof., knjiniarka, uenici,
Nain realizacije: ureenje izlobenog prostora u atriju kole s uenikim radovima.
izloba o obiajima vezanim uz Pokladni utorak, prigodna prezentacija o danima korizme.
Vremenik realizacije: 16.02. 2011.- do Cvjetnice
Trokovnik: materijal potreban za izlobu i ureenje atrija kole
Nain vrednovanja: poticaj za prouavanje tradicijske kulture i razvijanje svijesti o korizmi

75

4.4. DAN ZATITE VODA

Ciljevi: obiljeavanje meunarodnog Dana zatite voda
Namjena:
- upoznati uenike sa vanosti postojanja i potrebe ouvanja vode i vodenih resursa,
- razvijanje ekoloke svijesti
Nositelji: Zorana Bodroi, prof., knjiniarka, uenici
Nain realizacije: ureenje izlobenog prostora u atriju kole s uenikim radovima kao to su
plakati i prezentacije
Vremenik realizacije: 23.03.2011.
Trokovnik: materijal potreban za izlobu i ureenje atrija kole, oko 500 kn
Vrednovanje: poticaj za shvaanje vanosti vode za ivot

4.5.

KOLSKA TV

Ciljevi: informiranje, educiranje i zabava uenika putem Power Point prezentacija.

Namjena:
- informiranje uenika-kalendar rada kole, vane obavijesti
- prezentiranje kolskog gradiva
- obiljeavanje vanih datuma i dogaaja
- upoznavanje svijeta oko nas-pustolovni, biljni, ivotinjski, svijet mode, svijet sporta
- zabava uenika-vicevi, smijeh
Nositelji:knjiniarka, uenici sa svojim radovima; informatika podrka: Toma Gvozdanovi,
Nain realizacije: Gore navedeni nositelji izrauju prezentacije tijekom nastavne godine s
trotjednom rotacijom. Sadraj svake prezentacije je kombiniran, te za prigodne dogaaje
praen i glazbenom podlogom.
Vremenik realizacije: tijekom kolske godine
Trokovnik: LCD televizor, raunalo, CD-ovi
Vrednovanje: rezultati razgovora i anketa uenika.

76

4.6. POSJET KAZALITU

Ciljevi: organiziranim posjetima kazalitima dati uenicima poticaj za nova promiljanja
razliitim mogunostima interpretacije teksta.
Namjena:
- razvijanje uenikove kulture
- izgraivanje vlastitog stava i kritikog miljenja
- motiviranje uenika za itanje knjievnih djela
- izgradnja uenikovog emocionalnog svijeta
- prikladno odabrane predstave, prema uzrastu i interesu uenika
- razvijati kod uenika kulturu ponaanja
Nositelji : prof. hrvatskog jezika i etike
Nain realizacije: suradnja s kazalitima, kupovanje kazalinih karata, odlazak u teatar s
uenicima
Vremenik aktivnosti tijekom kolske godine- Teatar mladih-, HNK Split
Trokovnik: trokove ulaznica snose sami uenici.
Vrednovanje: dojmovi, reakcije uenika, razgovor i analiza predstave, pisanje eseja, kritika i
osvrta na predstavu,

4.7. NATJECANJE U V E S L A N J U
Ciljevi: promjena antropoloskih obiljeja (visina, opseg, masno tkivo- nadlaktica, bedro)
Namjera:
- poveanje adaptivnih sposobnosti
- razvijanje motorikih sposobnosti
- snalaenje u zadanim poligonima
- zadaci sa i bez lopte
- razvijati kod uenika sportski duh takmienja
Nositelji: profesor TZ-a Ivan upe
Nain realizacije: vjebanje i ponavljanje pokreta veslanja
Vremenik realizacije: svibanj mjesec u godini
Trokovnik: vlastita sredstva kole, donacije, prijevoz, trokovi hotela, oprema

77

Vrednovanje: osvojeno mjesto na meunarodnoj regati

4.8. NATJECANJE IZ BRODOSTROJARSTVA

Cilj: osposobiti uenike za teorijski i praktini dio kao i za simulaciju pogona za natjecanje na
dravnom prvenstvu pomorskih kola RH
Namjera:
- upoznati uenike s materijom iz podruja brodostrojarstva (struni predmeti)
- osposobiti uenike za postupke zavarivanja i tokarenja
- osposobiti uenike za montau cjevovoda
- osposobiti uenike za rad na simulatoru
- razviti kod uenika takmiarski duh
Nositelji: voditelj Aktiva BS koji odreuje profesore struke za natjecanje u tekuoj godini
Nain realizacije: pripremanje odabranih uenika od veljae do svibnja (10 sati tjedno), individualni
rad, rad u grupi, odlazak na dravno takmienje pomorskih kola
Vremenik realizacije: svibanj tekue nastavne godine
Trokovnik: vlastita sredstva kole
Vrednovanje: osvojeno mjesto na takmienju

4.9. PRAKTIKUM NA BRODU (STRUNA PRAKSA BRODOSTROJARA)

Ciljevi: upoznati uenike sa ivotom i radom na brodu da bi provjerili osobne sklonosti prema
pomorskom pozivu.
Namjera:
- osposobiti uenike 1-ih razreda za primjenu osnovnih znanja struke
- osposobiti uenike 2-ih razreda za primjenu osnovnih znanja struke
- osposobiti uenike 3-ih razreda za primjenu osnovnih znanja struke
- osposobiti uenike 4-ih razreda za primjenu osnovnih znanja struke
- realizacija zadataka vezana za obavljanje maturalnog rada
Nositelji: profesori brodostrojarskog usmjerenja: Danijela opo, Ivan Boljat, Giovanni de
Micheli-Vitturi
78

Nain realizacije: odlazak na brod, rad u kolskoj radionici, rad u grupi, individualni rad
Vremenik realizacije: tijekom nastavne godine
Trokovnik: vlastita sredstva
Vrednovanje: izvjee, dnevnik rada, miljenje mentora, ocjena

5.0. STRUNA PRAKSA AGENCIJSKO PEDITERSKOG USMJERENJA

Ciljevi: upoznati uenike s poslovanjem poduzea
Namjena:
- osposobiti uenike za uporabu administrativnog materijala
- osposobiti uenike za popunjavanje obrazaca
- osposobiti uenike za sastavljanje poslovnih dopisa
- osposobiti uenike za komunikaciju s poslovnim partnerima
- razviti kod uenika duh poslovanja
Nositelji: profesori struke, mentori (poduzea)
Nain realizacije: uenici se raspodjeljuju u razliite vrste poduzea, vanjsko-trgovinske, agencije,
pediterske agencije, carinu, luku kapetaniju, luku upravu itd.
Vremenik realizacije: tijekom nastavne godine (1 dan u tjednu)
Trokovnik: vlastita sredstva poduzea
Vrednovanje: miljenje mentora, dnevnik rada, ocjena

79

5.1.STRUNA PRAKSA RIBARSKO - NAUTIKOG SMJERA

Ciljevi: ovladati poslovima za zanimanje ribarsko nautikog tehniara i to na ribarskom

brodu, uzgajalitu ribe ili u tvornici za preradu ribe, te
Namjera:
- osposobiti uenike za rad na siguran nain
- upoznati i osposobiti uenike za radnje pripreme plovila za plovidbu
- osposobiti uenike za pravilnu uporabu i rukovanje alatima i palubno-ribolovnim ureajima
na ribarskom brodu
- upoznati i uvjebati uenike za radnje u svezi s privezom i odvezom plovila
- upoznati uenike s osnovnim radnjama za voenje plovila i plovnoga sustava
- upoznati uenike s radnjama tijekom ribolova
- ovladati manipulacijom ribom nakon ulova;
- upoznati uenike s tehnolokim postupkom preradbe ribe i ostalih morskih organizama
- upoznati uenike s uzgojem morskih organizama.
Nositelji: profesori ribarsko nautikog usmjerenja: Dafne Vlahovi i Anka Miina
Nain realizacije: odlazak na brod, uzgajalite ribe ili tvornicu za preradu ribe
Vremenik realizacije: tijekom nastavne godine 2. i 3. razreda
Trokovnik: vlastita sredstva
Vrednovanje: izvjee, dnevnik rada, miljenje mentora, ocjena
Napomena: Struna praksa sastavni je dio nastavnoga predmeta praktine nastave

80

VII. PROFESIONALNO USAVRAVANJE NASTAVNIKA I OSTALOG

NENASTAVNOG OSOBLJA (ravnatelj, pedagoginja, knjiniara, tajnica,
tajnica, voditeljica raunovodstva)
U koli radi 64 nastavnika. 59 djelatnika ima VSS (ukljuujui ravnatelja,pedagoginju,
knjiniarku i voditeljicu raunovodstva, 3 nastavnika ima VS, a 1 nastavnik SSS, 1
nastavnik u zvanju magistra.
4 nastavnika ima zvanje profesora mentora, 1 djelatnik zvanje struni uitelj mentor, 1
nastavnik ima zvanje vieg savjetnika.
1 nastavnik ima zvanje uitelja itanja i pisanja za kritiko miljenje
12 nastavnika zavrilo je informatiku edukaciju
Nastavnici, kao i ostalo nenastavno osoblje, permanentno se tijekom rada educiraju te na taj
nain usavravaju strune kompetencije, stjeu znanja iz metodike, didaktike, razvojne
psihologije, pedagogije razliitim seminarima
Prema standardima Europske Unije unaprjeenje obrazovanja i strunog usavravanja
obrazovanja nastavnika treba biti interdisciplinarno i multidisciplinarno.
To znai kako nastavnik treba:
a) imati znanje iz predmeta koji pouava, ali i njemu slinih interdisciplinarno znanje
b) imati pedagoko psiholoka znanja- razumijevanje kulture uenika, razvoja ali i
stilove uenja
c) poznavati razliite vjetine pouavanja poznavati metode suvremenog naina
pouavanja
d) biti otvoren prema promjenama obrazovanja i kole
Ciljevi: razviti neke od najvanijih osobina uspjenog nastavnika
Namjena:
- razviti kritiko miljenje
- razviti kritiko razmiljanje
- razviti miljenje usmjereno na budunost
- razviti socijalno i demokratino miljenje u odnosu na drutvo i kolu
Nositelji: svi nastavnici, pedagog, knjiniar
Nain realizacije: edukacije kroz seminare RWCT (itanje i pisanje za kritiko miljenje),
strukovne seminare, projekt Kvalitetne kole
Vremenik realizacije: slijedee 4 kolske godine
Trokovnik: prema MZO, ovisno o mjestu i kotanju seminara i edukacije
Vrednovanje: vanjsko i unutarnje vrednovanje kole
81

VIII. OSTALE AKTIVNOSTI

1.

Prioriteti u izradi

.
Ciljevi: uspostaviti prioritete u izradi kolskog kurikuluma kako bi se u to kraem roku
utvrdili najvaniji ciljevi i zadae potreba kole
Namjena:
- utvrditi kadrovske mogunosti ostvarivanja aktivnosti
- utvrditi materijalne mogunosti ostvarivanja aktivnosti i projekata
- utvrditi anketom prioritete uenikih potreba
Nositelji: kurikularni tim, ravnatelj
Nain realizacije: ispitivanjem i istraivanjem svih zainteresiranih subjekata kolskog ivota
Vremenik realizacije: rujan i listopad 2011.
Trokovnik: prema MZO, sponzori, natjeaji
Vrednovanje: anketni listovi, analize, izvjea,
2.

Izrada trokovnika

Ciljevi: izgraditi tablicu trokovnika zbog sagledavanja realnih mogunosti u ostvarivanju

ciljeva i zadaa kolskog kurikuluma
Namjena:
- utvrditi materijalne trokove svih aktivnosti
- utvrditi trokove svih aktera izrade
- utvrditi putne trokove
- utvrditi trokove promidbenih materijala
- utvrditi trokove komunikacija
Nositelji: kurikularni tim, ravnatelj
Nain realizacije: tonim utvrivanjem troka svakog koraka odreene aktivnosti, analizom
Vremenik realizacije: studeni, prosinac 2011.
Trokovnik: prema MZO, sponzori, natjeaji, vlastita sredstva
Vrednovanje: izvjea
82

3.

Izvjeivanje i praenje izrade kolskog kurikuluma

Ciljevi: redovitim biljeenje o primjeni plana ostvarenja kolskog kurikuluma doprinijeti

uspjenosti same realizacije
Namjena:
- raditi tekstualna izvjea
- raditi financijska izvjea
- raditi dnevna izvjea
- raditi tjedna izvjea
- raditi mjesena izvjea
- raditi periodina izvjea
- raditi izvjea na kraju projekta
Nositelji: svi uesnici ivota kole,; vrsta- ovisno o ulozi u ostvarivanje aktivnosti
Nain realizacije: biljeenjem svega to je potrebno u smislu praenja
Vremenik realizacije: tijek trajanja ostvarivanja kolskog kurikuluma, tijek trajanja
odreenog segmenta kolskog kurikuluma.
Trokovnik: vlastita sredstva, MZO, osniva
Vrednovanje: izvjea

4.

Natjeaji

Ciljevi: Ostvarivanje novane potpore nadlenih ministarstava i osnivaa za

sufinanciranje/financiranje nastavne opreme i pomagala, projekata, sudjelovanje na natjeajima
EU
Namjena:
- poboljanje nastavnog procesa nabavkom opreme, uila i pomagala.
- poboljanje okolinih uvjeta rada sanacijom i ureenjem objekata
- podizanje ugleda kole putem organiziranih akcija i manifestacija i kroz meunarodnu
suradnju kola
Nositelji: ravnatelj, zadueni djelatnici za pripremu dokumentacije za natjeaj, i svi ostali
uenici kolskog ivota ukoliko to natjeaj zahtjeva
Nain realizacije: praenje natjeaja; prijava na natjeaje dostavom zahtijevane
dokumentacije (podaci o podnositelju, opis djelatnosti, opis financijskog plana, cilj ulaganja i
oekivani rezultati provedbe programa i ostala zahtijevana dokumentacija iz natjeaja);
praenje faza izrade natjeajne dokumentacije, te realizacije ostvarenog natjeaja i ugovora
83

kole i nadlenog tijela koje je oglasilo natjeaj; izrada izvjee o iskoritenim potporama, uz
prilaganje dokaza o istome; biljeenjem svega to je potrebno u smislu praenja
Vremenik realizacije: sukladno odredbama natjeaja.
Trokovnik: naknada za rad djelatnika zaduenih za realizaciju natjeaja u iznosu od 10% u
odnosu na vrijednost ostvarenog natjeaja (ukoliko nije natjeajem drukije utvreno);
materijalni trokovi (putni trokovi, trokovi mobitela i uredskog materijala nunih za
realizaciju natjeaja i implementaciju natjeaja)
Vrednovanje: ravnatelj i nadleno tijelo s kojim je sklopljen ugovor o sufinanciranju/
financiranju (ukoliko natjeajem nije drukije odreeno)

84

LITERATURA
1. Baranovi, B.: Nacionalni kurikulum za obvezno obrazovanje u Hrvatskoj: razliite
perspektive, Institut za drutvena istraivanja u Zagrebu, Zagreb,2006.
2. Bolstad, R.: School-based corriculum development: principles, processes and practices,
Ministry of education, New Zealand, 2005.
3. Blaslov, Z.: Veza izmu kolskog kurikuluma i kritikog miljenja, Zbornik kola bez
slabih ucenika, Pula, 2004.
4. Blaslov, Z.: Prirunik za kreiranje kolskog kurikuluma, Nastavni vjesnik, Zagreb,
2005.
5. Coalahan,J.: The information network on education in Europe, 2002.
6. Glasser, W.: Kvalitetna kola, Eduka Zagreb, 1994.
7. Juric, V.: Kurikulum suvremene kole, Pedagogijska istraivanja, 2005.
8. Marsh, J. Colin: Curriculum Alternative Approaches and Ongoing Issuees, The
Falmer, London-1994.
9. Previi, V. Pedagogija i metodologija kurikuluma, U: Previic, V. (ur.): Kurikulum.
kolska knjiga. Zagreb, 2007
10. www.idi.hr (Evaluacija nastavnih programa i razvoj modela kurikuluma za obvezno
obrazovanje u Hrvatskoj)
11. www.idi.hr/vrednovanje
12. www. mozs.hr (Nacionalno okvirni kurikulum)

85