EKOLOKI FAKULTET

TRAVNIK







INDUSTRIJSKI ZAGAIVAI VODA
SEMINARSKI RAD




Predmet:





Mentor: Student:






Travnik, 2014.

S A D R A J
1.UVOD.................................................................................................................................. 1.
2.VODA I ZNAAJ VODE................................................................................................. 2.
3.ZAGAIVANJE VODE................................................................................................... 3.

4.IZVORI ZAGAENJA .................................................................................................... 4.

5.POSLJEDICE ZAGAIVANJA..................................................................................... 5.

6.MJERE ZATITE VODE................................................................................................. 6.

7.INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE.............................................................................. 8.

8.POSTUPAK PREIAVANJA OTPADNIH VODA............................................... 12.

9.ZAKLJUAK................................................................................................................... 13.

10. POPIS LITERATURE.................................................................................................. 14.
11. POPIS SLIKA................................................................................................................ 15.














1.UVOD
Ma koliko se to inilo dalekom prolou, voda je izvor i koljevka ivota, naa pramajka.
Svakome od nas je srce poelo da kuca u vodi i tek izbacivi je, udanuli smo prvi put
ovozemaljski ivot. Voda je osnovni preduslov za ivot svih ivih bia na Zemlji. Da bi iva
bia mogla da ive normalno, voda u kojoj ive ili voda koju koriste mora imati prirodan
hemijski sastav i prirodne karakteristike. Kada se usljed ovjekovog djelovanja znaajno
promjeni hemijski sastav vode, kao i odnosi koji u njoj vladaju, kaemo da je voda zagaena.

Znaaj vode za ljude, za sav ivi svijet, za ekosistem, za planetu kao cjelinu, veoma je veliki i
mnogostruk poevi od toga da je voda uslov ivota pa do mnogih drugih funkcija. Prema
tome voda je: osnov ivota i medijum odakle je ivot poteko, neophodna namirnica za
kompletnu biocenozu ukljuujui i oveka, izvor hrane i neophodnih minerala, predmet rada i
sredstvo za rad, sredina za mnoge ive organizme, izvor energetskih resursa, mijesto
rekreacije.

Najvanije od svega je da je uslov ivota a prema podacima. Svjetske zdravstvene
organizacije, danas je ve kritina situacija sa rezervama iste vode i to kako stajaih i
tekuih tako i podzemnih koje se koriste kao voda za pie. ista voda se sve vie smanjuje i
degradira na razne naine, a najvie udjelom oveka sa svijim aktivnostima odnosno
vetakim zagaivanjem.













1

2.VODA I ZNAAJ VODE

Ma koliko se to inilo dalekom prolou, voda je izvor i koljevka ivota, naa pramajka.
Svakome od nas je srce pocelo da kuca u vodi i tek izbacivi je, udanuli smo prvi put
ovozemaljski zivot.

Voda ini oko 65% naeg tijela. 70% nae planete ini voda, koja odrava cjelokupan ivot na
Zemlji biljni i ivotinjski. ovjek moe znatno due da izdri bez hrane nego bez vode.
Zavisno od tjelesne mase, bez hrane bismo izdrali oko 40 dana, bez vode bismo jedva
sastavili jednu nedelju i to u zavisnosti od klimatskih uslova u kojima bismo se nali. Gubitak
vode ili dehidracija moe biti opasna za svako ivo bie a za ovjeka gubitak 20% vode
praktino znai smrt. U uslovima dehridacije krv se zgruava a srce napornije radi, nebili
obezbjedilo dovoljnu koliinu kiseonika. Ako takvo stanje potraje srce prestaje da radi, krv
postane previe gusta. Dnevne potrebe odraslog ovjeka za vodom su 2,5 do 3l. Samim tim
to je toliko vana ona direktno odreuje ne samo razvoj ivih bia, ve je njom odreen
napredak cjelokupne ljudske zajednice.

Potrebe za vodom se poveavaju srazmjerno uveanju broja stanovnika na zemlji a njena se
koliina uprkos rastuim promjenama ne mijenja. Statistiki podaci su zastraujui. Oni nam
govore da e do 2025 godine 2/3 stanovnitva osjetiti ozbiljan nedostatak vode, ve sada
prema podacima strunjaka 2,5 milijarde ljudi nema obezbeenje osnovne higijenske uslove
zbog nedostatka vode, a ak vie od 5 miliona ljudi godinje umire usljed zagaenja vode.
Ova istina je zastraujua jer smo sve blie vremenu kada e potreba za vodom premaiti
njene zalihe.

Eksperti naglaavaju da je glavni dio problema zagaenje podzemnih voda, to je direktno
povezano sa drugim zagaivaima, bilo da je rije o otpadu sa deponija ili pesticida i drugim
materijama kojima se zagauje zemljite. Smatra se da je bombardovanje 1999 god.
zahvaljujui korienjem municije sa osiromaenim uranijumom, znatno zagadilo mnoge
krake izvore i vrela po jugoistonoj Srbiji. Sve to zagauje zemljite kad tad dospijeva do
podzemnih voda i zagadjuje ih. Stepen zagaenja se ne smanjuje kao ni broj stanovnika i
njihova potreba za vodom, naprotiv ti parametri su u porastu.

Nije samo u pitanju profit, prinos sa polja, skladitenje deponija ve kada je o naim
prostorima rije nemar prije svega. U Bosni i Hercegovini gotovo da nema standardno
ureenih deponija. Neodgovornost s jedne i zbrkani prioriteti gdje se ta problematika stavlja u
drugi plan dovode do toga da se zalihe pitke vode trajno unitavaju jer se podzemne vode
mogu zatititi od povrinskih zagaivaa izgradnjom deponija sa kontrolisanim odvodom
vode, to je mnogo vie od estetike i mnogo blie razumiju. Nekontrolisana sijea uma je
takoer jedan od bitnih inilaca ovog problema, pogotovo kada je rije o izvoriima koji je
sve manje i sve su manje ista.

2

Strunjaci predlau plansko poumnjavanje, formiranje povrinskih akumulacija i zatitu
izvorita reka. Sve je vea opasnost od posljedica koje su ini se neizbijene. Strunjaci
cijelog svijeta jedinstveni su u poruci da postoji neto to moemo uiniti kao pojedinci. A to
je da vodu titimo i tedimo, svakodnevno u svakoj prilici u kojoj se naemo. To treba da
bude sastavni dio vaspitanja djece, jer e oni biti ti koji e osjetiti posljedice zapostavljanja
tog velikog, globalnog problema.


3.ZAGAIVANJE VODE

Voda je osnovni preduslov za ivot svih ivih bia na Zemlji. Da bi iva bia mogla da ive
normalno, voda u kojoj ive ili voda koju koriste mora imati prirodan hemijski sastav i
prirodne karakteristike. Kada se usljed ovjekovog djelovanja znaajno promjeni hemijski
sastav vode, kao i odnosi koji u njoj vladaju, kaemo da je voda zagaena.

Prema porijeklu vode mogu da se podijele na :
povrinske,
podzemne i
atmosferske.

Povrinske vode su rijeke, jezera, mora, potoci, bare, okeani. To je voda prirodnim putem
stvarana i odravana. Povrinske vode se obnavljaju padvinama ili iz izvora podzemnih voda.
Podzemne vode su izvorita koja se nalaze ispod povrine zemlje i koje se povremeno
dopunjavaju atmosferskim padinama i povrinskim vodama koje prodiru u vodonosne slojeve.
Ove su vode prorodno iste i koriste se kao voda za pie.

Atmosferske vode su u obliku padavina: rose, snijega, grada i kao takve dospijevaju na zemlji.
Najveu ulogu u zagavanju vode ima ovijek sa svoji aktivnostima to spada u vjetako
zagaivanje. Iako voda prekriva zemljene povrine, problem vode postaje sve vei i opti-
meunarodni.

Vjetake zagaivae moemo podjeliti u dvije osnovne grupe:
a) koncentrisane zagaivae (izvori zagaenja),
b) rasute izvore zagaivanja.

1
Koncentrisani zagaivai vode su obino razni objekti u kojima se obavlja neka djelatnost i
ljudska naselja.Ona su obino locirana na obalama rijeka jezera ili mora. Njih je lako uoiti i
evidentirati.


1
Koncentrisani zagaivai su urbane sredine, industrijski, rudarski kompleksi, energetska postrojenja,
poljoprivreni objekti.
3

Najee su to:
1. urbana naselja,
2. industrijski objekti: hemijski bazne i preraivake, metalne i metalopreraivake, za
preradu ruda, prehrambene industrije, celuloze i papira, tekstilne industrije,
proizvodnje graevinskg materijala, proizvodnja deterdenta,
3. energetski objekti: termoelektrane, toplane, nuklaerne elektrane, prerada nafte, prerada
uglja, hidroenergetski objekti,
4. poljoprivredni objekti za tov stoke i
5. deponije smetljita.

U rasute izvore zagaivanja spadaju: hemizacija tla (pesticidi i azotna ubriva), deponije
industrijskog otpada, deponije komunalnog smea, transport i transportna sredstva, lokacije za
eksplataciju ljunka i pijeska.Otpadne vode su najee bezvrijedne materije koje su u obliku
tenih, suspendovanih i koloidnih rastvora odstranjenih iz naselja i industrijskih objekata.
Moemo ih podjelitii u tri osnovne grupe:
1. otpadne vode iz ljudskih naselja koje potiu od ljudi i ivotinja,
2. industrijske otpadne vode,
3. atmosferske vode-dobijene spranjem zemljita.


4.IZVORI ZAGAENJA

Vijekovima su ljudi u vodu bacali svoj otpad. Danas vodu zagauje i vodeni saobraaj,
ubriva i pesticidi sa obradivih povrina, rastvarai i deterdenti iz domainstava i fabrika,
metali iz industrijskih procesa (npr. olovo i iva). Svi ovi zagaivai nalaze svoj put do rijeka
i preko njih dolaze do mora. Zagaujue materije dospijevaju do vode direktnim i indirektnim
putevima. Direktni oblici zagaivanja podrazumevaju formiranje posebnih otpadnih voda u
koje ovjek ubacuje tetne materije i koje, po pravilu, direktno izliva u rijene tokove.

Kada tetne materije dolaze iz industrijskih postrojenja, govorimo o industrijskim otpadnim
vodama, a kada dolaze iz domainstva i urbanih sredina, govorimo o komunalnim otpadnim
vodama. I jedne i druge u sebi nose ogromne koliine zagaujuih materija, koje na kraju
zavravaju u rijekama. Voda se indirektno zagauje u procesu spiranja tetnih hemijskih
materija u zemljitu. Na tom putu one lagano prelaze u podzemne vode, odakle procesima
prirodnog kruenja vode sigurno dolaze do rijeka, jezera, mora. Zagaenje vode ponekad je i
posljedica nesrea. Na primjer, brodovi koji transportuju naftu ponekad se otete usljed oluje
ili sudara. Kada nafta iscuri sa broda, ona se razlije po povrini otvorenog mora ili rijeke, a
vodenim strujama dolazi i do obale. Tada na hiljade bespomonih ptica i ivotinja strada, a
ekoloke posljedice postaju nemjerljive.

4

5.POSLJEDICE ZAGAIVANJA

Trovanje i masovno uginue riba i drugih vodenih organizama najtee su posljedice
zagaivanja vode toksinim materijama i patogenim organizmima. Masovno uginue
odreene grupe organizama u vodi remeti prirodne odnose u biocenozi i izaziva velike
promjene u itavom vodenom ekosistemu. Ponekad je za vraanje na prirodno (prethodno)
stanje potrebno mnogo godina. Zagaivanje vode otrovnim materijama i patogenim
organizmima ima i indirektne posljedice na ovjeka. Jako zagaena voda ne moe se koristiti
niti za pie, niti za navodnjavanje poljoprivrednih povrina. Da bi se mogla koristiti,
neophodno je potroiti mnogo novca i energije za njeno preiavanje, kako bi se dovela u
upotrebljivo stanje.

Osim toga, otpad koji ubacujemo u vodu esto zavrava u tijelima vodenih ivotinja, pa nam
se mogu vratiti kao hrana. U Japanu je 1950.godine nekoliko stotina ljudi oboljelo od ivine
bolesti sa trajnim posljedicama.

Ovi ljudi su se razboljeli zato to su jeli ribe u ijim tijelima se nakupila iva koja je isputena
u more iz fabrika. Otrovne supstance nisu jedini krivci za unitavanje ivota u vodenim
ekosistemima. Otpadne vode, ubrivo i deterdenti su bogati nitratima i fosfatima,
supstancama koje biljke koriste za svoj rast. Kada velika koliina nitrata i fosfata dospije u
vodu, uobiajen rezultat je populaciona eksplozija planktonskih algi. Ova pojava se naziva
cvjetanje vode. Prenamnoene alge su u stanju da potroe gotovo sav kiseonik iz vode,
izazivajui uginua riba i drugih ivotinja.

Koralni grebeni i druge zajednice morskog dna takoer mogu biti ugroeni usljed poveanog
dotoka hranljivih materija u vodu. Poveane koliine hranljivih materija iz otpadnih voda
mogu prouzrokovati pretjeran rast krupnih algi, tzv. vodenog korova, koje mogu potpuno
prekriti koralni greben i uguiti itavu zajednicu dna. Viestruki uticaj na promjene sastava
ivog svijeta vodenih ekosistema takoer imaju toplotna zagaenja vode. Na mjestima
izlivanja tople vode koja hladi postrojenja elektrana, temperatura moe prei 80
0
S. Zbog tako
visokih temperatura, kao i zbog znaajnog smanjenja koliine kiseonika na takvim mjestima,
prirodnu biocenozu zamenjuje siromana zajednica organizama otpornih prema ekstremnim
uslovima ivota.





5

6.MJERE ZATITE VODE

Dovoljno iste vode sa ouvanim ivotnim zajednicama vodenih organizama osnova je
ovjekovog opstanka na Zemlji. Zbog toga je stalno praenje kvaliteta vode jedan od
preduslova za pokretanje adekvatnih akcija zatite. Sve mjere zatite vode mogu se podjeliti u
tri grupe. Prva podrazumjeva eliminaciju uzroka zagaivanja, druga smanjenje koliine
tetnih materija, a trea posebne mjere ienja vode. Smanjenje koliine zagaujuih
materija koje dospjevaju do vodenih tokova veoma je znaajan vid borbe protiv zagaenja.
Ono podrazumjeva postavljanje odgovarajuih filtera i posebnih sistema talonika na
mjestima gdje se izlivaju otpadne vode. Ovdje se podrazumjeva i obavezno hlaenje toplih
voda prije izlivanja u rijeku. Veoma znaajan vid sprijeavanja zagaivanja vodenih tokova je
i specijalana zatita izvorita, planiranje i postavljanje ubrita i deponija dalje od
vodotokova, smanjenje upotrebe ubriva i pesticida u poljoprivredi, kao i masovno
poumljavanje i uvanje zemljita od erozije.

Vea zagaenja voda moe se preistiti hemijskim i biolokim sredstvima. Hemijska sredstva
su razliite hemikalije koje se ubacuju u vodu i neutraliu opasne materije. Bioloke mjere su
najefikasnije, jer su bazirane na prirodnim zakonitostima i aktivnostima ivih bia.
Zahvaljujui aktivnostima lanova
2
biocenoze, a naroito radu biljaka i mikroorganizama,
vodeni ekosistemi imaju snanu mo prirodnog samoproiavanja. Ta mo se ogleda u tome
to biljke i drugi organizmi relativno brzo eliminiu zagaujue materije i vraaju hemijske
odnose u vodi na prirodan nivo. Naravno, vodeni organizmi nisu svemoni, pa se posljedice
velikog zagaivanja, naroito tekim metalima koji se taloe na dnu, mogu osjeati i
decenijama. tednja i racionalno korienje predstavljaju jedan od veoma efikasnih naina
uvanja vode od zagaenja.

Voda koju pijemo proiava se u odgovarajuim fabrikama. Za njihov rad troi se energija i
oslobaaju tetni gasovi koji zagauju atmosferu. Dakle, to je manja potronja vode, manja
je i potronja energije za njenu proizvodnju, pa samim tim i smanjeno zagaivanje vazduha.
Voda koju potroimo odlazi u kanalizaciju, pa se samim tim poveava koliina zagaene vode
koja se uliva u prirodne vodotokove. iste, pitke vode danas ima toliko malo i ima je sve
manje, tako da e ona u budunosti biti sve skuplja. Zbog toga tednja i racionalno korienje
vode odlau i njeno neminovno poskupljenje. Onaj ko na svojoj teritoriji bude sauvao iste
vode, imae u budunosti veliku ansu da kvalitetno i napredno ivi. Pored aktivnih vidova
zatite, vodeni tokovi se tite i odgovarajuim zakonskim sredstvima. Nacionalni i
meunarodni zakoni danas ograniavaju izbacivanje otpada u more i kopnene vode. Meutim,
oni teko mogu da primoraju ljude da to ne ine. Zbog toga je podizanje nivoa opte svjesti o
znaaju vode za opstanak ovjeka od prvorazrednog znaaja. Iako je voda jedan od osnovnih
uslova za ivot, ovjek o njoj ne brine dovoljno. U novije vrijeme zbog porasta broja
stanovnika i brzog razvoja industrije i poljoprivrede, u mnogim dijelovima svijeta slatke vode

2
Biocenoza je zajednica organizama razliitih vrsti biljaka, ivotinja, gljiva i mikroorganizama u jednom
ogranienom ivotnom prostoru.
6

nema dovoljno. iste vode koja se moe upotrijebiti za pie u prirodi je sve manje, a i
koliina koja postoji stalno se zagauje. U rijeke, jezera i mora isputaju se vode iz
kanalizacije, otpadne vode iz fabrika, izlivaju nafta i drugi teni otpaci. Na taj nain voda na
Zemlji se zagauje i troi u industriji i poljoprivredi vie nego to na Zemlju padne u obliku
taloga. Zbog toga se rezerve vode stalno smanjuju, a ovjeanstvu prijeti nestaica vode.
Preiavanje vode vri se na dva naina: taloenjem i filtriranjem(ceenjem).

Ako se zamuena voda ostavi da odstoji izvijesno vrijeme, estice koje se u njoj nalaze
padae lagano na dno. Krupnije i tee estice bre e padati od sitnijih. To je taloenje.
Filtriranje se vri na taj nain to se voda sipa kroz filter-hartiju na kojoj se zadravaju estice
neistoe, dok ista voda prolazi. U prirodi voda prolazi kroz slojeve pijeska i ljunka koji
predstavljaju prirodne filtere. U njima zaostaju sve prljave estice, zbog ega je izvorska
voda bistra. U gradovima se voda uzima najee iz rijeka, pa se prije upotrebe mora
proistiti. To se radi u vodovodima gdje se najprije izvri taloenje, zatim filtriranje, a potom
vodi dodaje hlor da bi se unitile zarazne klice. Tako proiena voda moe se koristiti za
pie. Voda koja sadri neke rastvorene materije, proiava se destilacijom (morska voda -
so).

Destilovanje vode podrazumjeva njeno zagrijavanje do kljuanja, sakupljanje vodene pare i
hlaenje. Kondenzacijom vodene pare nastaje destilovana voda. U situacijama kada nismo
sigurni da je voda koju koristimo za pie zadovoljavajueg kvaliteta ili kada postoji
mogunost da je neim zagaena, najprikladnija metoda za preiavanje je kuvanje.
Kljuanjem od nekoliko minuta unitavaju se patogeni organizmi, tako da se nakon hlaenja
takva voda moe koristiti za pie. Bakterioloko proiavanje vode moe se izvriti na taj
nain to emo posudu sa vodom ostaviti da odstoji neko vrijeme na Suncu, tako da e
ultraljubiasti zraci unititi bioloke zagaivae. iste, pitke vode danas ima toliko malo i ima
je sve manje, tako da e ona u budunosti biti sve skuplja. Zbog toga tednja i racionalno
korienje vode odlau i njeno neminovno poskupljenje.

Onaj ko na svojoj teritoriji bude sauvao iste vode, imae u budunosti veliku ansu da
kvalitetno i napredno ivi. Pored aktivnih vidova zatite, vodeni tokovi se tite i
odgovarajuim zakonskim sredstvima. Nacionalni i meunarodni zakoni danas ograniavaju
izbacivanje otpada u more i kopnene vode. Meutim, oni teko mogu da primoraju ljude da to
ine. Zbog toga je podizanje nivoa opte svijesti o znaaju vode za opstanak ovjeka od
prvorazrednog znaaja. Treba znati i ovo:
iz otvorene slavine svakog minuta iscuri 11-12 litara vode,
ako pustimo da voda otie iz slavine dok peremo zube, nepotrebno izgubimo oko 40
60 litara vode,
ako voda otie dok se ovek brije, iz slavine istekne oko 40 80 litara vode,
ako automobil peremo polivajui ga vodom iz gumenog creva potroimo oko 600
litara vode!

7

Vode se u industrijskim preduzeima koristi, kako neposredno u tehnolokim procesima i
operacijama, tako i u pomonim operacijama (hlaenje industrijskih ureaja, transport
sirovina, uklanjanje proizvodnih otpadaka i slino).


7.INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE

Industrijske otpadne vode mnogih industrijskih grana sadre specifine primjese, od kojih
mnoge imaju stepen toksinosti. Kao zagaivai u ovoj vrsti otpadnih voda mogu se nalaziti i
mnogi korisni i vrijedni materijali. Njihovim izvlaenjem iz otpadne vode postie se odreeno
smanjenje stepena njene zagaenosti, a istovremeno ostvaruje i odreeni ekonomski efekat.
Zavisno od zahtjeva u pogledu kvaliteta vode koja se koristi u tehnolokom procesu, moe se
primjenjivati viestepeno, ponovo iskoritavanje otpadnih voda za jednu istu operaciju
(recirkulacija), ili njihovo koritenje za druge operacije, za koje je zadovoljavajui i nii
kvalitet vode (ponovna upotreba). U oba sluaja se otpadna voda prije vraanja podvrgava
odgovarajuoj obradi.
Osnovni ciljevi ispitivanja jednog industrijskog preduzea, u cilju rjeavanja problema
prerade njegovih otpadnih voda su:
utvrivanje koliina i sastava svih znaajnih, pojedinanih otpadnih voda i zbirne
otpadne vode,
identifikacija najveih pojedinanih izvora zagaenja u tehnolokom proizvodnom
procesu,
ispitivanje i eventualno utvrivanje mogunosti za eliminaciju ili ponovnu upotrebu,
ili ak recirkulaciju preienih otpadnih voda,
ispitivanje ,ogunosti rekuperacije pojedinih sporednih ili ak izvesnih koliina
glavnih proizvoda i smanjenja koliine i stepena zagaenosti pojedinih otpadnih voda,
postavljanje vodnog bilansa za itavo preduzee, kao i materijalnog bilansa svih
glavnih zagaivaa.

Zagaivanjem voda ugroava se opskrbljivanje stanovnitva higijenski ispravnom vodom za
pie i higijenske potrebe, zatim poljoprivredna proizvodnja i itav ivi svijet, kao i
ekonomske i estetske vrijednosti prirode, to u konanici moe da postane ograniavajui
faktor daljeg razvoja nae civilizacije.Zatita voda od zagaivanja, stoga, ima izuzetnu
vanost za ouvanje i razvoj nae civilizacije.Najvei zagaivai voda su: otpadne vode
naselja, industrijske otpadne vode, otpadne vode, poljoprivrede, ugostiteljskih i zdravstvenih
objekata i otpadne vode drugih subjekata koji isputaju neistoe koje utiu na poveanu
potronju kiseonika, materije koje biljke koriste kao hranu, organske kiseline, mineralne i
neorganske soli i kiseline, tvrdi otpad, radioaktivne materije i termalno zagaenje.

8

Otpadne vode naselja imaju, pored ostalog i visok stepen bakterioloke zagaenosti, to moe
biti uzronik zaraznih bolesti. U komunalne otpadne vode spadaju otpadne vode koje nastaju
u gradovima, a sastoje se od kunih otpadnih voda, oborinskih voda i otpadnih voda iz raznih
javnih ustanova, objekata za prehranu, bolnica, sportskih objekata i drugih gradskih objekata
koji stvaraju otpadne vode ove vrste.
Kune otpadne vode najveim dijelom sadre fekalije, ostatke hrane, ostatke sredstava za
higijenu, papir i slino. Glavni problem kunih otpadnih voda je visok sadraj infektivnih
bakterija raznih vrsta, koje mogu biti uzronici infektivnih bolesti. Industrijske otpadne vode
spadaju u najzagaenije otpadne vode, a najvee koliine ovih voda dolaze iz slijedeih
industrija: hemijska, metalopreraivaka, prehrambena, tekstilna, papirna, koarska, te iz
energetskih i termoenergetskih postrojenja.
Otpadne vode iz poljoprivrede, koje su veliki zagaivai i podzemnih voda, navie dolaze iz
stoarskih farmi, mljekara i ratarske proizvodnje. Zagaivanje vodotoka, a posebno veih
rijeka, koje protiu kroz vie zemalja, na odreeni nain, predstavlja i globalni i meunarodni
problem.
Proiavanje otpadnih voda danas ima sve veu ulogu u zatiti ivotne sredine jer se na
planeti smanjuje koliina raspoloive pitke vode, za koju se do nedavno smatralo da je
neiscrpna. Rezerve pitke vode se nalaze u povrinskim i u podzemnim tokovima, pa e
njihovo zagaenje svakako dovesti do smanjenja raspoloivih zaliha vode.
Industrijske otpadne vode nastaju u fabrikama i industrijskim pogonima nakon upotrebe vode
u procesu proizvodnje, kao i prilikom pranja aparata i ureaja. Danas postoji veliki broj po
karakteru razliitih industrijski otpadnih voda, koje zavise od tehnologije proizvodnje.
injenica je da se najvei dio otpadnih voda u naoj zemlji uopte ne proiava.


Slika 1. Industrija


9

Veliki baki kanal predstavlja glavnu arteriju itavog hidrosistema u Bakoj. Izgraen prije
vie od dva vijeka, zahvaljujui kapacitetu za odvodnjavanje, omoguio je da Baka i
Vojvodina postanu drugo po veliini plodonosno podruje na evropskom kontinentu. Danas,
Veliki baki kanal predstavlja crnu ekoloku taku Evrope.

Godinama unazad, u industrijskoj zoni Bake, ovaj kanal je zadravao sav otpad privrednog
sektora. Danas, na pojedinim dionicama, dubina vode u kanalu je samo tridesetak centimetara
to je posljedica nagomilavanja otpadnog sedimenta. Ipak, centralno postrojenje se ne gradi
zbog industrije. Industrija mora da ima svoja postrojenja za preradu otpadnih voda, to znai
da su zagaivai u obavezi da vre tretman svojih otpadnih voda.

Osim toga, industrija mora da plaa nadoknadu za isputanje otpadnih voda po naelu
zagaiva plaa gdje se podrazumjeva da zagaiva plaa za zagaivanje ivotne sredine.
Klju rijeenja je u izgradnji centralnog postrojenja za preradu otpadnih voda na koji e biti
prikljueni i veliki industrijski institucija.


Slika 2. Industrija i otpadne vode

Kada se izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda zavri 2012., poee i ienje mulja
nataloenog u kanalu. Ova trea faza revitalizacije Velikog bakog kanala zahtjeva ulaganje
od 20 do 30 mil. eura. Problem mulja e biti rijeen posebnim projektom. Poznato je da se u
mulju iz kanala nalaze opasne materije, zbog ega e on morati da se zbrine na adekvatan
nain.
O proiavanju otpadnih voda se malo zna, iako su ve u bliskoj budunosti neophodna
velika ulaganja u rijeavanje problema otpadnih voda, ne samo zbog usklaivanja
zakonodavstva sa evropskim standardima, ve i zbog evidentne ugroenosti vodnih resursa.
Jedno je i tu sasvim sigurno: najskuplji resurs u budunosti sigurno bie voda.

10


Slika 3. Isputanje otpadnih voda iz industrije

Iz Ministarstva ivotne sredine i prostornog planiranja najavljuju da e uskoro biti donijeta
uredba koja e definisati maksimalnu emisiju tetnih zagaujuih materija u vodama koje
izlaze iz fabrikih preiivaa. Neophodnost je oigledna, jer je na terenu situacija ozbiljna.
Poznato je da vodotoci imaju sposobnost samoproiavanja ili autopurifikacije.
Od kada postoji ivi svijet na Zemlji voda se koristila i pomalo zagaivala biljnim,
ivotinjskim i ljudskim otpacima tzv. organsko zagaenje. U poetku je to malo utjecalo na
zagaivanje voda, jer se organski otpad razgraivao pomou zraka, uglavnom na korisne
materije. Dakle, priroda je tada bila sposobna sama proistitii te koliine vode.
Meutim, razvojem ljudske zajednice, porastom broja stanovnika i njihovom koncentracijom
u velikim gradovima, koliina organskih otpadnih voda se znatno poveala. Njihovim
koncentriranim isputanjem u rijeke, onemoguavan je proces samoproiavanja i prirodnog
biolokog proiavanja. Osim toga, razvojem industrije krajem 19. i poetkom 20. vijeka,
ovjek sve vie koristi vodu, a kao rezultat industrijske proizvodnje, nastaje ne samo
organsko, ve i hemijsko zagaenje vode. Dvije milijarde ljudi u svijetu uskraeno je za
osnovne sanitarne jedinice, a problem zagaenja pitke vode ne pogaa samo zemlje u razvoju.





11

8.POSTUPAK PREIAVANJA OTPADNIH VODA

Dijeli se na:
1. primarno,
2. sekundarno i
3. tercijalno preiavanje.

Primarne faze podrazumevaju korienje odreenih mehanikih sredstava (reetke,
sedimentacija, flotacija) pri emu se odstranjuje veina suspendovanih vrstih estica iz vode.

Sekundarne faze obuhvataju uklanjanje vrstih estica iz neorganske soli.

U tercijalnoj fazi se uklanjaju rastvorena neorganska jedinjenja (nitrati, fosfati) i bioloki
nerazgradiva jedinjenja.

















12

9.ZAKLJUAK

Na cijeloj zemlji danas ima 1,5 milijarda kubnih kilometara vode. Od toga je 97,3 % slano.
Ostalo je svijea voda, a od nje je 77% pod ledom na polovima i planinskim gleerima.
Podzemna voda predstavlja 22,4%, a povrinska 0,36% slatke vode. Tako za korienje ostaje
samo 1%, a od toga je pola zagaeno. Svakog dana u svijetu umre oko 25 000 ljudi zbog
nedostatka vode za pie ili bolesti izazvanim konzumiranjem zagaene vode. Higijenski
ispravnu vodu ima samo 22% od cijelog ovjeanstva.

Broj stanovnika na naoj planeti ubrzano se poveava kao i potreba za vodom, a njena
koliina se ne mijenja. Do 2025. godine dvije treine ovjeanstva osjetiti e ozbiljan
nedostatak vode. Rijeavanju ovog problema se mora prii to prije, jer je podzemna voda
koja je osnovni izvor vodo snadbijevanja naselja, zagaenja do alarmantnih granica. Prvi
vodonosni slojevi su ve nepotrebljivi, a tetne materije prodiru prema drugom sloju koji se
trenutno smatra uslovno pogodnim za zahvatanje vode za pie.

Voda kao resurs jeste obnovljiva, ali se mora sprijeiti dalje nekontrolisano zagaivanje, da bi
se sauvale postojee rezerve pitke vode i stvorili uslovi za obnavljanje i popunjavanje istih.
Tako na sve ovo moramo odgovoriti rigoroznijim sprovoenjem zakona o zatiti ivotne
sredine, meutim nije lako kontrolisati sve zagaivae pogotovo rasute (divlje deponije koje
ovek sam stvara svojim nemarom) pa tako se sve vie mora raditi na edukaciji ljudi i
podizanje svijesti kod ovjeka za ouvanjem ivotne sredine.












13

10. POPIS LITERATURE
1. Prof. dr. Mara ukanovic - Ekoloki izazov elit 1991

2. Prof. dr. Slobodan Nekovi Ekoloki menadment

- Internet izvori:
www.Wikipedia.org/Kategorija:Ekologija_voda

http://www.topvita.info/voda



















14

11. POPIS SLIKA
Slika 1. Industrija.................................................................................................................... 9.

Slika 2. Industrija i otpadne vode.......................................................................................... 10.

Slika 3. Isputanje otpadnih voda iz industrije...................................................................... 11.



































15