Metafiziki dinamizam ljudske osobe (Believa interpretacija)

o Metafizika ontologija (nasuprot Heideggerovoj fenomenolokoj ontologiji)

o Kreu od istih polazita, a dolaze do razliitih zakljuaka
o Prirodnim razumom se sigurno moe doi do !oga kao stvoritelja
o "ve je stvoreno radi slave !ogu
o #jelovanje je usmjereno svrsi $ svrha je razlog djelovanja $ postizanje vlastite savrenosti
o "vrha je u konani%i tenja za prvotnim analogatom $ tenja za savrenou kao
takvom
o &'()*K
o "lo+odno +ie $ odluuje to hoe slo+odnim inom
o "lo+oda (slo+odan in),
o Mo razuma za djelovati ili ne djelovati $ slo+oda iz+ora
o -uno ima posljedi%u $ poto je in $ autodeterminirajui in $ ovjek kao
su+jekt o se+i odluuje kakav e +iti
o &ovjek je vie slo+odan ako ini do+ro, a manje ako ini zlo
o (olja i slo+oda nisu apsolutni ini $ ovjek moe +iti neto samo
unutar vlastite naravi $ tenja za sreom proizlazi iz naravi
o (olutas ut naturam je okvir naravi $ narav prethodi slo+odi
o (olutas ut ratio se odnosi na slo+odnu narav
o Prava slo+oda je ona koja vodi srei
o &ovjek uvijek djeluje pod vidikom do+ra, to ne tre+a odgovarati njegovoj naravi
(kra.a je u neku ruku do+ro za lopova, ali ona sama po se+i nije do+ra)
o Mora postojati %ilj kojeg elimo radi njega samog $ to je temeljni pokretaki motor
o "/*01 $ svjesno posjedovanje do+ra
o &ovjek tei za puninom sree, istine, do+rote $ +itka
o Par%ijalno do+ro ne daje +laenstvo $ +laenstvo daje samo !og $ ovjek
zadovoljava svoju tenju samo posjedovanjem !oga svjesno u me.uso+noj lju+avi
2 !eli, Miljenko, Metafizika antropologija, 345, 6agre+, 789:79;
Martin Heideggerovo poimanje metafizike
o *gzisten%ijalist
o 3enomenoloka metoda
o 1ntropoloko polazite
o #u+ina egzisten%ije se ne moe o+jektivizirati $ mogu je opisati pjesnitvo,
filozofska vjera $ znanost ne moe
o 3enomenoloka metoda
o Husser $ filozofija nema odnos sa stvarnou
o -e spoznajemo ono to jest, nego ono to nam se manifestira $ fenomen
o -egativna metoda $ epo%he $ otklanjanje svega to ometa opaanje fenomena
o "poznaja ostaje na fenomenu $ ne ide iza o+jekta $ ne ide do poela
o -e postoji o+jekt neovisan o meni
o H5#*<<*/ $ fenomenolokom metodom ne tre+amo gledati +it (kako +i rekao Husser),
nego +itak $ fenomenoloka ontologija
o !itak tre+a istraivati iz ovjekova +ia $ 4=:!541K $ sve drugo puko postoji, a ovjek
egzistira $ svjestan je svog +itka
o *po%he $ izuzeti sve druge vlastitosti $ da nam se +olje manifestira postojanje koje je
dinamino (prolazno, a ne nepromjenjivo) $ !541K )* (/5)*M*
o !ie je ono to se manifestira, a +itak ono to +iu daje da se manifestira $ +itak daje
vi.enje +iu $ on je horizont +ia
o > temeljne karakteristike ljudske egzisten%ije
o !iti u svijetu $ postojanje ne moe +iti izvan svijeta $ pasivno
o *gzisten%ija $ ovjek otvoren da postane neto novo $ ljudska narav je egzisten%ija
o (remenitost $ ovjek nije smiren u +itku $ on je prisutan, ali je i u +udunosti
o "mrt karakterizira ovjeka $ tad zahvaa puninu ivota $ ovjek je ro.en za smrt $ samo
smrt ostvaruje ovjeka
o =tje%aj ideje o univonosti +itka
o 6akljuivanje vodi zakljuku da je +itak nita
o Moemo govoriti samo to +itak nije $ on nije nita od +ia $ ne:+ie
o "amo pjesni%i pri+liavaju komunika%iju s +itkom $ samo ga oni mogu na neki
nain izrei
2 Heidegger, Martin, Kraj filozofije i zadaa miljenja, -aprijed, 6agre+, 799?, @>:7AB