Visoka kola za menadment u turizmu

i informatici u Virovitici
Kolegij: AGROTURIZAM
1
Irena Bosni, mag. oec.
akademska godina: 2012/2013.
4. PREDAVANJE: AGROTURIZAM U RH
AGROTURIZAM U RH
Prema klimatskim, hidrolokim, reljefnim i kulturno povijesnim
uvjetima prostor osigurava specifinu ponudu koja se ogledava
kroz posebnu fizionomiju i prirodne znaajke.
Isto tako, osim prethodno navedenih znaajki utjecaj na
specifinost ponude pojedinog prostora pripada razliitosti
utjecaja ovjeka na oblikovanje prirodnog ambijenta, izgleda i
veliine seljakih kua, veliine i izgleda seljakog dvorita,
razmjetaja gospodarskih zgrada, znaajki okunice, irini seljakih
putova i staza, organizaciji i ureenju sela, mrei poljskih i umskih
putova, obliku i veliini poljoprivrednih parcela, vrsti i obliku trajnih
nasada, vrsti i rasporedu zatitnog i simbolinog drvea te
razmjetaju zajednikih objekata u prostoru kojemu pripadaju
crkve, kole, sajmita, groblja i slino.
2
AGROTURIZAM U RH
Uzimajui u obzir navedene znaajke sela, ruralne arhitekture
i ostale zajednike posebnosti, grupa autora Cetinski, Kuen i
Katica dijele Republiku Hrvatsku na sedam prostornih cjelina,
od kojih su slijedee:
Slavonija, Baranja, Srijem,
Hrvatsko zagorje, Prigorje, Meimurje i Podravina,
Posavina, Pokuplje, Moslavina,
Gorski Kotar i umberak,
Lika i Kordun
Istra i Hrvatsko primorje,
Dalmacija.
3
AGROTURIZAM U RH
Okvir za procjenu ponude hrvatskog agroturizma iroka je lepeza
usluga smjetaja i prehrane te druga kompleksna turistika ponuda
(npr. turistike atrakcije, organizirani sustavi obilaska i sl.)
Smjetajnim kapacitetima smatraju se svi oni smjetajni objekti u
ruralnom prostoru koji zadovoljavaju potrebu gradskih stanovnika za
mirom i uvjete za sportsku rekreaciju na otvorenom, koji osiguravaju
posjete zatienim dijelovima prirode i ostaloj prirodnoj i kulturnoj
batini u ruralnom prostoru, panoramske vonje i uivanje u
ruralnom krajoliku naroito putem osobnih kontakata i sudjelovanja
u aktivnostima, tradiciji i stilu ivota lokalnog stanovnitva (npr.
turistika seljaka gospodarstva, sobe, kampovi, stanovi, kue za
iznajmljivanje, obiteljski hoteli, pansioni, kampovi, lovaki i
planinarski domovi te hoteli i moteli u nasaljima manjim od 10 000
stanvnika koji se nalaza izvan maritimog turistikog podruja i
podruja masovnog turizma i sl. )
4
AGROTURIZAM U RH
Budui ne postoje novi aurirani podaci za 2013. godinu
vezani za stvarni broj registriranih turistiko seljakih obiteljskih
gospodarstava, uravnoteeni pokazatelji biti e oni koji se
odnose na 2007. godinu, isti su obraeni i predstavljeni 2008.
godine.
Navedeni podaci prikupljeni su istraivanjem Hrvatske
gospodarske komore - Sektora za turizam, za naglasiti je kako
su to jedini slubeni podaci koji se odnose na stanje
agroturizma u Hrvatskoj.
5
AGROTURIZAM U RH
6
Slika 1. Kretanje broja registriranih turistikih seljakih obiteljskih
gospodarstava u razdoblju od 1998. do 2007. godine
Izvor: Miin, L. Maer, B. (2008): Aktualno stanje turizma u ruralnom prostoru Hrvatske 2008.
godine. Zagreb: Sektor za turizam HGK, dostupno: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/13081.ppt.
(22.10.2012.)
AGROTURIZAM U RH
7
Slika 2. Registrirana turistika seljaka obiteljska gospodarstva (TSOG) u
Hrvatskoj, po upanijama u 2007. godini
Izvor: Horwath i Horwath Consulting Zagreb (2009):Plan razvoja ekolokog i ruralnog turizma - Podruje
otoka Visa, str. 78, dostupno:
http://www.undp.hr/upload/file/227/113908/FILENAME/Eko_ruralni_turizam_Vis_S_.pdf (29.9.2012.)
AGROTURIZAM U RH
8
Slika 1. zorno prikazuje kako se u proteklom desetljeu
agroturizam razvija u novi turistiki proizvod ruralnog prostora
Hrvatske, u rasponu od 1998. do 2007. biljei se kontinuirani porast
registriranih TSOG. U 2007. godini ukupno je registriranih 352 TSOG
na cjelokupnom podruju Hrvatske.
Iako je neosporna brzina njegovog kvantitativnog i kvalitetnog
razvoja kojemu svjedoimo zadnjih godina, bitno je konstantno
ukazivati na injenicu kako razne analize pokazuje njegov
neravnomjeran razvoj u svim podrujima Hrvatske.
Navedenu tezu temeljimo na slici 2. koja prikazuje kako u
pojedinim upanijama ima veliki broj razvijenih TSOG, ali temeljni
nedostatak Hrvatske kao turistike zemlje lei u injenici kako ak
u est upanija jo uvijek nema ni jedno registrirano TSOG.
9
upanija
Broj registriranih TSOG
u RH
Broj kreveta u
TSOG
Usluge prehrane
Kuaonice
vina/rakije
Bjelovarsko - bilogorska
2 16 2 2
Brodsko - posavska
0 0 0 0
Dubrovako - neretvanska
70 23 70 70
Istarska
64 253 47 35
Karlovaka
0 0 0 0
Koprivniko - krievaka
6 22 5 3
Krapinsko zagorska
7 20 6 6
Liko - senjska
0 0 0 0
Meimurska
8 10 8 8
Osjeko - baranjska
56 192 47 3
Poeko - slavonska
0 0 0 0
Primorsko - goranska
0 0 0 0
Sisako - moslavaka
13 63 12 8
Splitsko - dalmatinska
31 12 31 16
ibensko - kninska
43 27 42 40
Varadinska
6 6 3 5
Virovitiko - podravska
0 0 0 0
Vukovarsko - srijemska
2 0 2 2
Zadarska
41 248 11 10
Zagrebaka
30 41 28 23
Sveukupno
379 933 314 231
Tablica 1. Broj registriranih turistikih seljakih obiteljskih gospodarstava (TSOG), broj kreveta,
usluge prehrane i kuaonice TSOG, po upanijama u 2007. godini
10
Slika 3. Broj registriranih TSOG, po upanijama, u 2007.godini
Izvor: Miin, L. Maer, B. (2008): Aktualno stanje turizma u ruralnom prostoru Hrvatske 2008.
godine. Zagreb: Sektor za turizam HGK, dostupno: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/13081.ppt.
(22.10.2012.)
AGROTURIZAM U RH
11
Sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga na seljakim
domainstvima (NN 05/ 08., NN 48/ 08. - ispravak, NN 44/ 11. i NN
118/11.), iz tablice 1. moemo iitati kako trenutno ima 379
registriranih turistiko seljakih obiteljskih gospodarstava, od ega
61 domainstvo ima organiziran i smjetaj, dok ostali nude
iskljuivo usluge prehrane (izletita) i kuanja tradicijskih proizvoda
(kuaonice).
Ali, glavni nedostatak za cjelokupni razvoj ruralnog turizma
ituje se u injenici kako ak 6 upanija nema niti jednog
registriranog TSOG (Brodsko-posavska, Karlovaka, Liko-senjska,
Poeko-slavonska, Primorsko-goranska i Virovitiko-podravska
upanija).
AGROTURIZAM U RH
12
Prema prethodnoj slici 3. namee se zakljuak kako najvie
registriranih TSOG (agroturizama) ima u Dubrovako-
neretvanskoj, Istarskoj i Osjeko-baranjskoj upaniji, meutim i u
ostalim se upanijama zadnjih godina biljei porast broja tih
gospodarstava.
Sagledamo li iri kontekst seoskog turizma, te ubrojimo i
gospodarstva koja su registrirana kao privatni iznajmljivai (oni
koji su uredili tradicijske seoske kue za smjetaj), tada broj
objekata u kojima se u Hrvatskoj odvija neka vrsta seoskog
turizma raste na gotovo 800.
Ipak, ponuda u ovom segmentu hrvatskog turistikog proivoda je
beznaajna te neprimjerena atrakcijskoj resursnoj osnovi i
potencijalnoj turistikoj potranji
AGROTURIZAM U RH
13
Nedostaci agroturistike ponude u RH:
ponuda u ovom segmentu hrvatskog turistikog proizvoda je
beznaajna te neprimjerena atrakcijskoj resursnoj osnovi i
potencijalnoj turistikoj potranji
neorganiziranst plasiranja postojeih kapaciteta za pruanje usluga
umanjuje konkurentnost agroturistike ponude u RH
neiskoriteni potrencijal velikog broja kua za odmor (vikendica),
osobito onih hibridnog karaktera
nedostatak turistikog organizacijskog potencijala koji bi osmislio
kvalitetnu ponudu agroturistikog proizvoda i organizirao vlasnike
gospodarsta
nedostatak reciptivnih agencija
KONKURENTSKA POZICIJ A HRVATSKE
14
Usprkos raspolaganja nizom vanih preduvjeta, kao to su
atraktivan i ouvan okoli, bogata tradicijska i posebice eno-
gastronomska batina, hrvatska se ponuda seoskog turizma
sporije razvija, suoena s nerazvijenom domaom potranjom,
nepoticajnim okruenjem, u odreenoj mjeri i zaputenim selima,
te s izrazito razvijenom konkurencijom u Sloveniji, Maarskoj i
Austriji.
Danas je u Hrvatskoj registrirano 360 poljoprivrednih
gospodarstava s ponudom turistikih usluga.
Ona, meutim, u najveoj mjeri nude domau, tradicijsku hranu
izletnikoj potranji, dok su ponuda smjetajnih kapaciteta i
aktivnosti kojima je mogue ispuniti viednevni boravak bitno
manje prisutni.
KONKURENTSKA POZICIJ A HRVATSKE
15
Kao iznimke izdvajaju se naroito Istra, a potom i Osjeko-
baranjska upanija koje se sadrajnim ruralnim destinacijama te
ponudom smjetaja kako na seljakim gospodarstvima, ali i u
ruralnim kuama za odmor i u seoskim domainstvima (npr. sobe,
apartmani) uspijevaju pozicionirati i kao destinacije seoskog
turizma.
Postojea ponuda openito se smatra kvalitetnom te je
primjenom novo-razraenih dodatnih standarda kvalitete Q
realno za oekivati i daljnje pozitivne pomake.
KONKURENTSKA POZICIJ A HRVATSKE
16
AGROTURIZAM U ISTRI
17
Istra je turistiki najrazvijenija regija u Hrvatskoj koja turistikim
proizvodima posebno u ruralnom djelu predvodi ponudom na
nacionalnom nivou.
Razvoj ruralnog turizma zapoinje jo 1996. godine s ciljem
aktiviranja seoskih sredina i stvaranja prepoznatljivog turistikog
proizvoda.
Intenzivnim razvojem ruralnog turizma tijekom preko deset
godina dolo je do diversifikacije ponude usluga i razvoja
tipologije domainstava.
Kao rezultat donesena su pravila interne, marketinke
standardizacije i klasifikacije seoskih domainstava. Standarde
je izradio konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre - Ruralis uz
podrku Turistike zajednice Istarske upanije.
AGROTURIZAM U ISTRI
18
Karakteristike ponude i potranje, te financijski prihodi ruralnog i
agroturizma u Istri u 2007. godini prikazani su u nastavku.
1. U Istri su registrirana 263 objekta koji su ukupno nudili 2.221
leaj.
2. Najvie je registrirano ruralnih kua za odmor (199) - 75% od
ukupnog broja.
3. Uglavnom posluju kroz cijelu godinu.
4. Seoski turizam Istre ostvaruje 14.000 dolazaka i 100.000
noenja.
5. Procjena prihoda smjetaja u unutranjosti i agroturizmima
iznosi 18 milijuna, a usluga hrane i pia na seoskim
domainstvima 11.5 milijuna kuna.
AGROTURIZAM U ISTRI
19
Proizvodi:
1. vino i gastronomija
2. smjetaj
1. Vino i gastronomija
Gastronomija i vino ("wine and dine") je danas najrazvijeniji i
najistaknutiji proizvod. U gastronomiji Istre nalazimo elemente
puke kuhinje (osnova u prirodi - samoniklo bilje, aromatini
zaini, sezonsko povre, plodovi mora), utjecaje franake i
njemake feudalne vlasti, romanskih jela, kuhinje slavenskog
stanovnitva te Venecije ija je uprava trajala gotovo pet
stoljea.
AGROTURIZAM U ISTRI
20
1. Vino i gastronomija
Promjenom sa masovnog pristupa gostu na individualiziran Istra
razvija ovaj proizvod kroz sljedee elemente:
Dane posveene raznolikim plodovima Istre: tartufima, gljivama, siru i
medu, kobasicama i ombolu, puevima, sardelama, parogama,
marunima itd.
Otvaraju se brojne konobe koje pripremaju jela na tradicionalan
nain: na ognjitu i pod pekom.
Niu profinjeniji restorani sa specijaliziranom ponudom.
Od 1996. redovito izlazi Gastronomski vodi Istre: popis najboljih
restorana i konoba Istre, po ocjeni neovisne komisije.
Zatita i promocija autohtonih proizvoda: pruta, bijelog tartufa (Tuber
Magnatum Pico), kvarnerskog kampa, sira, meda i maslinovog ulja.
Ukupna povrina vinograda Istre je 6.151 hektar.
Organiziraju se ceste vina, maslinovog ulja.
AGROTURIZAM U ISTRI
21
1. Vino i gastronomija
Istra je regija u Hrvatskoj koja je proizvodnju vina razvila
kvalitativno i kvantitativno.
Visoka kvaliteta vina u Istri poela je sa razvojem manjih
obiteljskih podruma koji su orijentirani na kvalitetu, a ne
kvantitetu.
Prepoznavanjem Istre kao regije dobrog vina danas postoji
devedesetak proizvoa vina, te se nadzire kvaliteta vina
istarske malvazije koje je najcjenjenije.
Prihod od usluga hrane i pia na seoskim domainstvima za
2007. godinu procjenjuje se na 11.5 milijuna kuna.
AGROTURIZAM U ISTRI
22
2. Smjetaj
Turistiki smjetaj u unutranjosti u obliku ruralnog i agroturistikog
smjetaja je trenutno uz gastronomiju i vino najrazvijeniji proizvod
Istre.
S obzirom na koliinu ponuenih objekata u Istri je izraena
klasifikacija domainstava sa tipologijom raznih oblika kao i
oznaavanje kvalitete domainstava s obzirom na smjetajne, ali i
druge usluge.
AGROTURIZAM U ISTRI
23
2. Smjetaj
Specifinosti i organizacijske razliitosti domainstava uvjetovane
resursnim osnovama, povremenim ili stalnim boravkom vlasnika
domainstva u ambijentu pruanja usluga, strukturi usluga,
organizacijskim modelima i poljoprivrednoj proizvodnji profilirali su
se sljedei tipovi seoskih domainstava:
Agroturizam- osnovna djelatnost poljoprivreda sa dodatnom aktivnosti
smjetaja i prehrane gostiju;
Ruralna kua za odmor - iznajmljuje se cjelokupna kua, vlasnik u pravilu ne ivi
u toj kui;
Ruralni B&B (noenje s dorukom) - nudi se smjetaj sa dorkom, nije nuno
vezano za poljoprivredno gospodarstvo;
Ruralni obiteljski hotel - nudi se vei broj kreveta, sadrava recepciju, restoran i
dodatne usluge (wellness, bazen, itd.);
Odmor (smjetaj) na vinskoj cesti - osnovna djelatnost je proizvodnja vina uz
koju se nudi smjetaj i prehrana;
Stancija - obnovljeno veliko poljoprivredno gospodarstvo sa malim brojem
jedinica i maksimalnim komforom, oivljavanje poljoprivredne proizvodnje
AGROTURIZAM U ISTRI
24
2. Smjetaj
Ruralis je isto tako izradio oznaavanje kvalitete domainstava sa
simbolom paroge.
Tako su domainstva svrstana u tri kategorije sa jednom, tri ili pet
paroga. Proceduru i uvjete certifikacije kontrolira Ruralis u suradnji
sa specijalnom komisijom.
Od ostalih proizvoda koji su u fokusu definitivno treba spomenuti
kulturu i obiaje koji se danas proima kroz tipine elemente
arhitekture u unutranjosti, poloaja gradia, raznih lokalnih
obiaja koji se promoviraju kroz manifestacije.
AGROTURIZAM U ISTRI
25
Tablica 2: Struktura kuanstva prema broju lanova (N=43)
Izvor: Br, K., Frani, R., Rui, D.: Why Agrotourism owner's opinion,
J ournal of Central European Agriculture, Vol 11/1, 2010., str. 36
AGROTURIZAM U ISTRI
26
Izvor: Br, K., Frani, R., Rui, D.: Why Agrotourism owner's opinion,
J ournal of Central European Agriculture, Vol 11/1, 2010., str. 36
Tablica 3: Struna sprema lanova kuanstva (n=204)
AGROTURIZAM U ISTRI
27
Tablica 4: Osobni i obiteljski razlozi za otvaranje agroturistikog
gospodarstva, prema rangu (n=43)
Izvor: Br, K., Frani, R., Rui, D.: Why Agrotourism owner's opinion,
J ournal of Central European Agriculture, Vol 11/1, 2010., str. 37
AGROTURIZAM U ISTRI
28
Tablica 5: Ograniavajui elementi u razvoju agroturistike aktivnosti
prema miljenju vlasnika(n=43)
Izvor: Br, K., Frani, R., Rui, D.: Why Agrotourism owner's opinion,
J ournal of Central European Agriculture, Vol 11/1, 2010., str. 38
AGROTURIZAM U ISTRI
29
Izvor: Br, K., Frani, R., Rui, D.: Why Agrotourism owner's opinion,
J ournal of Central European Agriculture, Vol 11/1, 2010., str. 39
Tablica 6: utroak potencijalnih kreditnih sredstava (n=43)
AGROTURIZAM U ISTRI
30
Izvor: Br, K., Frani, R., Rui, D.: Why Agrotourism owner's opinion,
J ournal of Central European Agriculture, Vol 11/1, 2010., str. 39
Tablica 7: Suradnja agroturistikih gospodarstava i lokalne vlasti (n=43)
AGROTURIZAM U ISTRI
31
Izvor: Br, K., Frani, R., Rui, D.: Why Agrotourism owner's opinion,
J ournal of Central European Agriculture, Vol 11/1, 2010., str. 39
Tablica 8: Elementi potrebni za uspjeh (n=43)
AGROTURIZAM U ISTRI
32
Izvor: Br, K., Frani, R., Rui, D.: Why Agrotourism owner's opinion,
J ournal of Central European Agriculture, Vol 11/1, 2010., str. 40
Tablica 9: Planovi vlasnika u budunosti (n=43)
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
33
Podruje Slavonije i Baranje, obuhvaa pet upanija
od kojih samo dvije upanije imaju registrirana
turistika seoska obiteljska gospodarstva (TSOG):
Osjeko-baranjska s 56 registriranih te
Vukovarsko-srijemska sa 2 registrirana TSOG.
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
34
Slika 4: Udio registracija agroturistike djelatnosti prema odreenom
tipu (%)
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
35
Slika 5: Zastupljenost pojedinih usluga koje se nude na
agroturistikim gospodarstvima
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
36
Slika 6: Dodatne usluge koje se nude na seoskim gospodarstvima
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
37
Slika 7: Karakteristike objekata za pruanje usluga turistima na
agroturistikim gospodarstvima
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
38
Slika 8: Radno vrijeme agroturistikih gospodarstava
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
39
Slika 9: Radna snaga na agroturistikim gospodarstvima
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
40
Slika 10: Razina obrazovanja radnika na agroturistikim
gospodarstvima
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
41
Slika 11: Zastupljenost jezika na agroturistikim gospodarstvima
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
42
Slika 12: Tehnike promocije agroturistikih gospodarstava
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
43
Slika 13: Kanali promocije agroturistikih gospodarstava
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
44
Slika 14:lanstvo u udrugama (%)
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
45
Tablica 10: Edukacija lanova agroturistikih gospodarstava
Ukupno
anketiranih
agroturistikih
gospodarstava
Seminari
Hrvatskog
farmera, Hrvatske
gospodarske
komore
Seminari MMTPR,
Ministarstvo
turizma RH
Seminari
Turistike
zajednice
Baranje, Zavoda
za zapoljavanje
Agroturistika
gospodarstva
39 24 15 4
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
46
Slika 15: Udjeli suradnje s turistikom zajednicom (%)
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
47
Slika 16: Udjeli suradnje s jedinicama lokalne samouprave (%)
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
48
Slika 17: Udjeli suradnje s gospodarstvima iz okolice (%)
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
49
Slika 18: Udio posjetitelja prema odreenim pokazateljima (%)
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
50
Slika19: Klasifikacija aranmana prema posjeenost agroturistikih
gospodarstava
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
51
Tablica 11: Cijene usluge prehrane i smjetaja u agroturistikim
gospodarstvima (u kunama)
Minimum Prosjek Maksimum
Usluge prehrane 25 83,46 150
Usluge smjetaja 75 152,69 300
Izvor: istraivanje autora
AGROTURIZAM U SLAVONIJ I I BARANJ I
52
Tablica 12: Nain distribucije proizvoda u agroturistikim
gospodarstvima, prema miljenju vlasnika
Minimum Prosjek Maksimum
Putem interneta 0 25,12 100
Usmena predaja 0 62,62 100
Putem posrednika 0 10,25 100
Izvor: istraivanje autora