Domain projekta:

Eli Ibrahim-paina medresa u Travniku

Dobro doli u Bosnu i
Hercegovinu!
Projekat:
Shvatanje nae budunosti u svjetlu civilizacija
Kao i svaka evropska drava i Bosna i Hercegovina ima
problem socijalne iskljuenosti i nesvjesnosti graana. U BiH
je konstatovano da se siromatvo negativno odraava na
porodice i na djecu koja unutar njih odrastaju i utie na
njihov normalan razvoj. Najvei broj ugroenih kategorija
su iz kategorije porodica, odnosno djece iz porodica gdje
jedan ili ak oba roditelja ne rade, zatim iz kategorije
djece pripadnika nacionalnih manjina, to su zasebne
kategorije u kojima je opet osnovni uzrok siromatva visok
procenat nezaposlenosti roditelja. Ugroena su i djeca iz
povratnikih porodica, a ovim grupama treba pridruiti i
neobrazovana lica, starije osobe ili lica sa invaliditetom.
Njihovi problemi su najevidentniji u oblasti obrazovanja, te
ostvarivanju socijalne i zdravstvene zatite.
Istaknuto je da stanje socijalne iskljuenosti u BiH poprima trajni
karakter i struktuira se kao model odnosa u drutvu na koji se svi
akteri pomalo navikavaju. O stanju dugorone socijalne
iskljuenosti koja je nastupila usljed nedostatka kapaciteta za
promjenu svog nepovoljnog stanja, te o potpunoj blokadi
potencijala za razvoj individualne egzistencije. Dugorona
rjeenja treba traiti u sistematskim rjeenjima i konkretnim
koracima (npr. kroz projekte edukacije i zapoljavanja
siromanih) te u harmonizaciji zakona i standardizaciji (definiranju
socijalnog minimuma i sl.). Dakle, od kljunog znaaja je
djelovati na zakonodavni okvir i promijeniti zakone! Problem je
to se zakoni ne provode, a ne postoje mehanizmi praenja
njihove provedbe i monitoringa sprovoenja zakonske
regulative.
Potrebno je preispitati koliko su vlasti
adekvatan odraz stvarnog stanja. Ko
bira predstavnike vlasti? Koliko smo svi
odgovorni za izbor vlasti, pa samim tim i
za situaciju koju imamo? Koliko mi uope
znamo o kandidatima koje biramo i
kojima dajemo ovlasti?
Kao to smo ve naveli Bosna i
Hercegovina ima problem ne samo sa
socijalnom ve i sa religijskom
iskljuenosti. Sve vie meu mladima
vlada diskriminacija zbog razliitih
vjeroispovjesti a na neki nain i zbog
neinformiranja mladih.
Vjerska identifikacija s odreenom
vjerskom orijentacijom je jedno od
najjaih obiljeja identiteta kod naroda u
BiH, to je vidljivo u izjavama tipa a to
smo muslimani?, zato to elim da
moja djeca znaju ko su i zato to jesam
ono to jesam, koje su roditelji navodili
kao glavne razloge za podravanje
konfesionalnog religijskog obrazovanja u
dravnim kolama.
S obzirom na civilizacije i kulture koje su
prole teritorijem BiH kao i na raznolikost
naroda to je utjecalo na kulturu i jezik
Bosanaca. Sve u svemu mi priamo istim
jezikom jer se perfektno razumijemo i ak
tavie ne postoje rijei koje kao tri
naroda drugaije govorimo. Vie se ne
razumiju Bonjaci izmeu sebe koji potiu
iz razliitih dijelova BiH. Sve ostalo je
pitanje ponosa, tvrdoglavosti i prkosa.
Bonjaci nisu jedini koji smatraju da
priaju bosanskim jezikom. Ako bi ga i
ostali narodi BiH prihvatili kao rjeenje, jer
je to dravniki do 1907. inio i Benjamin
Kalaj, sigurno ne bi bilo lingvistike
diskriminacije.
Poput veine manjih evropskih zemalja i
Bosna ima problem nacionalne
iskljuenosti. Jedan od problema
predstavlja problem nacionalnih manjina. S
obzirom na teku situaciju Roma u Bosni,
trebamo preduzeti neke dalje korake kako
bismo obezbijedili dovoljno finansijskih
resursa za romsku populaciju, koja se i dalje
suoava sa veoma tekim ivotnim uslovima
i diskriminacijom.
Nacionalne manjine se dijele na dvije grupe,
jedna su Romi koji se bore za osnovna ljudska
prava, a na drugoj strani su ostali koji se bore
za ljudski identitet. Ukupno gledano, u BiH u
posljednje dvije godine je postignut izvjestan
napredak na podruju prava nacionalnih
manjina, jo je potrebno raditi na sprovoenju
Zakona o nacionalnim manjinama, posebno u
smislu boljeg pristupa obrazovanju,
zapoljavanju i ueu u politikom ivotu.
Prema izvjetaju Evropske komisije o napretku u
BiH u 2008. i 2009. god. je evidentirano 17
zvanino priznatih nacionalnih manjina.
Jedan od problema je to
Savjet nacionalnih manjina na
nivou BIH nije profunkcionirao,
zatim to je zakon predvidio da
na svakih 1.000 predstavnika
nacionalnih manjina bude po
jedan delegat. Ako se uzme u
obzir da prema procjenama u
BiH ivi oko 70.000 Roma, onda
se dovodi u pitanje samo
funkcioniranje Savjeta u kojem
bi bilo preko 70 ljudi.
Najei oblici iskljuenosti mladih u BiH
su :
-droga
-prostitucija
-samoubistva
-narkomanija
-bjeanje od kole
-ovisnost koja uzrokuje iskljuenost


Mladi u veini sluajeva izmeu 14 i 15
godina poseu za drogom samo iz elje
za dokazivanjem u drutvu. Najee
koriste marihuanu, a s njom u doticaj
dolaze ve sa 14 godina. Takozvano
napuavanje se u veini sluajeva
dogaa svaki dan - to u grupicama,
to individualno. Zastupljenost puenja
marihuane podjednaka je i kod
djevojica i djeaka.
Zbog loe ekonomske situacije mladi,
prije veinom djevojice, a sada sve
ee i djeaci, poseu za prostitucijom.
To su veinom djeca iz ekonomski slabih
porodica te djeca koja nemaju
adekvatan smjetaj. Oni veinom ne
razmiljaju o posljedicama koje se mogu
negativno odraziti na zdravlje te izazvati
neke smrtonosne bolesti (AIDS). A neki to
ak rade i iz zabave...
Sve vie se u naoj zemlji suoavamo sa
ovim problemom. Mladi ne razmiljajui,
pod uticajem narkotika te alkoholnih
pia padaju u depresiju, ne vide druge
izlaze iz tih problema. Rjeenje vide samo
u okonavanju svog ivota. Najei
oblici oduzimanja ivota kod mladih su:
rezanje vena, saobraajne nesree pod
dejstvom alkohola te raznih droga, i
predoziranje opojnim sredstvima.
Mladi ljudi zbog besperspektivnosti se
odluuju i na bijeg od kole.
U naoj zemlji je zabiljeena pojava mita i
korupcije pri upisu u neke srednje kole i
fakultete. Zbog toga veina mladih na
neki nain gubi volju za kolovanjem i
obrazovanjem, pa tu nastaje problem
bjeanja od kole.
Ovlasti imaju sudovi, policija, kolske ustanove,
ustanove za preodgoj i dr. U kolama djeci
treba zabraniti mobitele, nedolino oblaenje,
nedolino ponaanje, cigarete i ostalo. Ko se
ne eli ponaati prema normama, nije mu ni
mjesto u obrazovnoj ustanovi. Treba sprovoditi
onaj zakon o pratnji staratelja u nonim satima,
jer vikendom bi marice mogle biti pune
razmaene balavurdije. Takoer, drakonski
treba kanjavati roditelje neodgovornih
maloljetnika, jer se djeca ne mogu proganjati
na sudu. Poeljno je ograniavanje rada
kafia...