VODI KROZ

HRVATSKI
NACIONALNI
OBRAZOVNI
STANDARD
ZA OSNOVNU KOLU















2
VODI KROZ
HRVATSKI
NACIONALNI
OBRAZOVNI
STANDARD
ZA OSNOVNU KOLU








































Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
3
Vodi kroz Hrvatski Nacionalni Obrazovni Standard za osnovnu kolu

Nakladnik:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Za nakladnika:
doc. dr. sc. Dragan Primorac, ministar

Tekst:
Koordinacija Odbora za izradu HNOS-a

Lektor:
Tomislav Ladan, prof.

Korektura:
Ivan Milanovi Litre, dipl. teol., mr. sc. Kreimir Raan

Koncept i grafiko oblikovanje:
Boris Ljubii / STUDIO INTERNATIONAL

Ilustracije:
Boris Ljubii, Igor Ljubii

Fotografije:
Petar Dabac, Damir Fabijani, Boris Ljubii, Ivo Pervan, eljko Stojanovi

Priprema i realizacija:
STUDIO INTERNATIONAL d.o.o.


Zagreb, lipanj 2005.



Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i porta
Trg hrvatskih velikana 6
HR - 10000 Zagreb, Hrvatska
tel.: +385 (0) 1 4569 072
fax: +385 (0) 1 4610 490
e-mail: ured@mzos.hr
www.mzos.hr










4

VODI KROZ
HRVATSKI
NACIONALNI
OBRAZOVNI
STANDARD
ZA OSNOVNU KOLU





























Zagreb, 2005.


5
Potovane uiteljice i uitelji, dragi roditelji, uenice i uenici!

Ovim vodiem predstavljamo Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) za osnovnu
kolu. Desetljeima se raspravljalo o preoptereenosti uenika neprimjerenim nastavnim
sadrajima i metodama, nedovoljno jasnim ciljevima osnovnokolskog odgoja i
obrazovanja, nedostatnim i nepouzdanim praenjem i vrjednovanjem kakvoe odgoja i
obrazovanja te nezadovoljstvu roditelja i uenika samom kolom.
Odluili smo djelovati i krenuti u planiranje i realizaciju konkretnih unapreenja odgojno-
obrazovnog procesa.HNOS je rezultat svesrdnog angamana ire znanstvene i strukovne
javnosti koja je prepoznala potrebu promjena radi poboljanja kakvoe obrazovanja kao
temelja gospodarstva i drutva zasnovanih na znanju i primjeni znanja.
HNOS, koji je dobio snanu podrku Svjetske banke, sastavni je dio plana razvoja
obrazovanja u Republici Hrvatskoj od 2005. do 2010. godine.
Zahvaljujem prvenstveno stotinama uiteljica i uitelja iz cijele Hrvatske koji su pokazali
veliko zanimanje, potporu i predanost u razvijanju HNOS-a. Ugradbom svojih najboljih
praktinih iskustava pokazali su se kao promicatelji i nositelji modernizacije obrazovanja.
Zahvaljujem vrsnim sveuilinim profesorima i znanstvenicima koji su znanstvenim
promiljanjima i vizijom pridonijeli razvoju i kakvoi HNOS-a.
Zahvaljujem i onim ustanovama koje su sudjelovale u izradbi HNOS-a, posebice, Hrvatskoj
akademiji znanosti i umjetnosti, nastavnikim fakultetima, uiteljskim akademijama i
visokim uiteljskim kolama, Zavodu za kolstvo Republike Hrvatske, Institutu 'Ruer
Bokovi', Hrvatskom institutu za povijest, Institutu drutvenih znanosti 'Ivo Pilar', Institutu
za drutvena istraivanja, Nacionalnom vijeu za konkurentnost, Gospodarsko-socijalnom
vijeu i mnogim drugima.
Zahvaljujem i hrvatskoj javnosti koja je s pozornou i kritiki, miljenjima i prijedlozima
poticala rad na HNOS-u.
Zahvaljujem svima onima koji e i nadalje svojim kritikim promiljanjima pomoi u daljnjoj
izgradnji HNOS-a koji je po svojoj prirodi otvoren i dinamian dokument podloan stalnim
promjenama i poboljanjima.


Doc. dr. sc. Dragan Primorac



Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta








6
Predgovor
I. Uvod
Komu je namijenjen Vodi kroz HNOS?
Uitelj - nositelj kakvoe odgoja i obrazovanja
Na koja temeljna pitanja HNOS nudi odgovore?
Duga tradicija hrvatskoga kolstva
II. Prema kvalitetnijoj hrvatskoj koli
Primjeri preoptereenosti uenika udbenikim sadrajima
Pragmatian pristup rastereivanju uenika
III. Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS)
to je HNOS?
Prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS-u)
Ciljevi Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda
- Podruja Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda
- to sadri Hrvatski nacionalni obrazovni standard?
- to jo sadri HNOS?
Standardi opremljenosti kola sukladno HNOS-u
HNOS i kolske knjinice
Blok-sati u osnovnoj koli
Terenska nastava sukladno HNOS-u
Razvoj novog sustava za rad s darovitim uenicima u sklopu HNOS-a
Razvoj novog sustava za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama
HNOS kao osnova za nove udbenike
Zakonski okvir HNOS-a
Nastavni plan za osnovnu kolu
IV. Kako je nastao HNOS?
Organizacijska struktura izradbe HNOS-a
Polazita za izradbu HNOS-a
HNOS i Katalog znanja, sposobnosti i umijea
Javna rasprava i osposobljivanje za uvoenje HNOS-a
Internetska javna rasprava
Struna javna rasprava radne inaice HNOS-a na upanijskim strunim vijeima
Suradnja roditelja i kole glede HNOS-a
V. Kako primijeniti HNOS?
Struno osposobljavanje i usavravanje uiteljstva za primjenu HNOS-a
Organizacijski oblici strunog usavravanja uiteljstva
Osposobljivanje uitelja-poduavatelja za primjenu HNOS-a
Dopusnice za uiteljstvo
Osposobljivanje strunih suradnika
Osposobljivanje ravnatelja
Osposobljivanje drutvenih partnera
Eksperimentalno uvoenja HNOS-a u kole
Usvajanje HNOS-a za osnovnu kolu
VI. HNOS i nastavne teme
Nastavne teme u HNOS-u
Sadraj nastavne teme
- Naziv teme
- Kljuni pojmovi
- Potrebno predznanje
- Prijedlozi za metodiku obradbu
- Dodatna ilustracija
- Primjeri meuodnosa s drugim predmetima
- Sadraji koje treba ispustiti ili ispraviti
- Novo struno nazivlje koji se uvodi u temi
- Brojani podatci koje uenik treba upamtiti
- Obrazovna postignua
- Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni
- Izborni sadraji za darovite uenike
- Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
- Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji
7
- Primjeri odgojnih ciljeva
HNOS podupire razvoj kolskog pluralizma
HNOS podupire djelotvorne mogunosti uenja za sve uenike
Ilustrativni primjeri u nastavi
Teite nastave u niim razredima osnovne kole
VII. Nacionalni nastavni uputnik (kurikulum) i HNOS
Uloga HNOS-a pri izradbi Nacionalnog uputnika
Izvoenje Nacionalnog uputnika iz HNOS-a
Usporedba HNOS-a sa slovenskim uputnikom
Plan rada na uputniku
Rasprave na upanijskim strunim vijeima o uputniku
VIII. Praenje i vrjednovanje kakvoe obrazovanja - nuan uvjet za ostvarivanje ciljeva HNOS-a
Praenje i vrjednovanje - jasni pokazatelji kakvoe obrazovanja
kolsko i nacionalno vrjednovanje u razvijenim zemljama
Pokazatelji kakvoe - indikatori
Vanjsko vrjednovanje
Samovrjednovanje
IX. Zajedniki okvir za procjenu napredovanja u uenju stranih jezika i za samoprocjenu
uenika
X. Razvoj i provedba HNOS-a
Uvoenje HNOS-a i uputnika u kolskoj godini 2006./2007.
Pragmatini pristup Nacionalnom uputniku omoguava brzo i uinkovito rjeenje
XI. Imamo okvir za sustavno poboljanje obrazovanja
Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja
Sudjelovali u izradbi HNOS-a
Sudjelovali u skupini za prosudbu HNOS-a
Tijekom izradbe Vodia kroz HNOS sudjelovali su
Izradba letka i animiranih filmova za HNOS
Nagraeni ueniki slogani za HNOS


8
I. UVOD

Temeljno polazite predloenog razvoja odgoja i obrazovanja je u prepoznavanju obrazovanja kao
snanog pokretaa kako unapreenja kakvoe ivota pojedinca tako i unapreenja gospodarstva i
drutva temeljenih na znanju, kao osnovnim preduvjetima uspjenosti u 21. stoljeu. Takav pristup ve
je razmatran u razvojnom dokumentu pod nazivom Deklaracija o znanju i primjeni znanja Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti (2003.). Razvijanje Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda
(HNOS-a) usmjereno je na postupno i prilagodljivo podizanje kakvoe pouavanja, znanja i
sposobnosti uenja.
Posljednjih desetljea najnaprednije zemlje sadrajno i ustrojstveno razvijaju i mijenjaju svoje odgojno-
obrazovne sustave pa je sad i u Hrvatskoj u tijeku intenzivan rad na unapreenju kakvoe
obrazovanja prema slinim naelima. Pritom se u svakoj zemlji polazi od uvaavanja vlastitih
posebnosti, vrijednosti i tradicije. Odgojno-obrazovni sustav odraava vrijednosnu usmjerenost drutva
i osjetljiv je na drutvene promjene.


Komu je namijenjen Vodi kroz HNOS?

Vodi je ponajprije namijenjen uiteljima osnovnih kola koji e u praksi provoditi HNOS. Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta eli na jednostavan, jasan i kratak nain iznijeti sr HNOS-a te pruiti
vane obavijesti vezane uz provedbu toga temeljnoga dokumenta. Vodi slui i kao izvor obavijesti
uenicima i roditeljima koji ele uvid u planirane promjene odgojno-obrazovnoga sustava. Vodi
takoer moe posluiti i drugim ustanovama i pojedincima u ijemu podruju interesa je obrazovanje i
odgoj, a i najirem krugu graana. Dokument HNOS-a koji je u zavrnoj fazi izrade, s uvodnim
tekstovima i s nastavnim temama za sve predmete, dostupan je na web adresi Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta www.mzos.hr


Uitelj - nositelj kakvoe odgoja i obrazovanja

Uitelj je klju svakog uspjeha u obrazovanju. Uitelj je oblikovatelj odgojno-obrazovnog procesa,
glavni poticatelj i suradnik uenicima u razvoju njihovih znanja i sposobnosti. Uitelj ima vanu ulogu u
postavljanju jasnih i ostvarivih obrazovnih ciljeva u konkretnim uvjetima. Na temelju obrazovnih ciljeva
uitelj moe odrediti konkretne obrazovne standarde. Ne smije se zaboraviti da samo kreativan i
zvanju predan uitelj moe razvijati kreativnost kod uenika. Stoga nije jednostavno mijenjati
stereotipe u nastavi, pa uspjeh promjena ovisi o kakvoi izobrazbe i trajnom strunom usavravanju
uitelja. Poetno obrazovanje, pripravnitvo i trajno struno usavravanje uitelja postaju prioriteti u
procesu unapreenja odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj.


Na koja temeljna pitanja HNOS nudi odgovore?

U dravama lanicama Europske unije prihvaen je okvir odgojno-obrazovnih ciljeva, koji se odnosi na
stjecanje temeljnih znanja i umijea iz jezine i matematike pismenosti, prirodnih znanosti,
informativno-komunikacijskih tehnologija, stranih jezika, ope kulture, poduzetnitva i drutvenih
umijea. Ta se znanja i vjetine prilagodljivo ire i razvijaju tijekom cijelog ivota. Tei se tomu da
pojedinani nacionalni obrazovni sustavi postanu kompatibilni, posebice u odnosu na kakvou i
zajednike ciljeve te da se slijedom toga olaka zapoljavanje graana Europe.
Kruti koncept centraliziranog nastavnog uputnika (kurikuluma) u svijetu se sve vie zamjenjuje
prilagodljivim sustavima uputnika i standarda. Novi koncept omoguava da se unapreivanje kolskog
sustava obavlja stalno, sustavno i prilagoeno zahtjevima drutva.

Nacionalni obrazovni standard je cjeloviti pristup obrazovnomu procesu i ukljuuje ciljeve odgoja i
obrazovanja, odgojno-obrazovne sadraje, prijedloge metoda pouavanja, oekivane ishode uenja i
pouavanja te nastavno okruje.

Tijekom vremena pojedini se dijelovi standarda mogu prilagoivati i usavravati. HNOS predstavlja
otvoreni pristup koji omoguava stalno unapreivanje kolstva sukladno zahtjevima i potrebama
gospodarstva i drutva. Za poboljanje kakvoe obrazovanja, kao bitnog imbenika gospodarskog i
9
drutvenog razvoja u 21. stoljeu, vano je uenike rasteretiti enciklopedijskih sadraja i usmjeriti ih na
stvaranje temeljnoga sustava trajnih osnovnih znanja, na stvaralatvo, sposobnost rjeavanja
problema i cjeloivotno uenje. Tako se odreeni ciljevi obrazovanja u Hrvatskoj podudaraju s
ciljevima obrazovanja u razvijenim zemljama Europske unije, Sjedinjenih Amerikih Drava i Japana.
Naime, usmjereni su prema izgraivanju drutva znanja u kojemu je kolstvo preteito namijenjeno
pripremi za visoko i specijalistiko obrazovanje i za cjeloivotno uenje.
U globalistikom svijetu 21. stoljea, u okruju brzih i nepredvidljivih promjena koje namee
znanstveno-tehnoloka revolucija, cilj obrazovanja je priprema mladih narataja za snalaenje u
nepredvidljivim okolnostima koje se stalno mijenjaju. Znanje postaje glavni imbenik uspjenosti i
konkurentnosti. Usmjeravanje obrazovanja na krute ciljeve, to je bila znaajka razvoja u prolome
stoljeu, sada se naputa. Zapravo se naputa poblie odreivanje dugoronih ciljeva obrazovanja
usmjerenih na pojedinane gospodarstvene grane, jer je znanstveno-tehnoloki razvoj suvie brz i
nepredvidiv. Cilj je osposobljavanje za rad i djelovanje u sadanjim uvjetima, ali i za djelovanje u
nepredvidljivim buduim okolnostima koje e, za gospodarstvo i drutvo temeljene na znanju,
zahtijevati sve vie znanja i primjene znanja.
U tom smislu HNOS je sukladan stratekom dokumentu Nacionalnog vijea za konkurentnost - 55
preporuka za poveanje konkurentnosti Hrvatske.
Studije u razvijenim europskim zemljama upozoravaju na to da je uvoenje nacionalnog obrazovnog
standarda u profesionalnom i osobnom interesu uitelja te istodobno u interesu uenika i njihovih
roditelja.


Duga tradicija hrvatskog kolstva

Prvu kolu u Hrvatskoj osnovali su benediktinci u Riinicama pokraj Solina, u devetom stoljeu, za
vladavine kneza Trpimira. Zna se da je poetkom etrnaestog stoljea radila kola u Dubrovniku, a
neto kasnije i u Zagrebu.
Sredinom prolog stoljea u Hrvatskoj je uvedeno osmogodinje osnovno kolovanje, koje se danas
podudara s pojmom obvezatne kole za svu djecu. Izjednaeno je trajanje osnovne kole i
obvezatnog kolovanja.
Posljednji podatci pokazuju da osnovnu kolu pohaa 98% djece kolske dobi, a uspjeno je zavrava
96,5%. Srednjokolsko obrazovanje nastavlja 94,% djece, a zavrava ga 79,2% upisanih.


II. PREMA KVALITETNIJOJ HRVATSKOJ KOLI

Postojei hrvatski kolski sustav preteito je usmjeren na enciklopedijska, a ne na funkcionalna
znanja. Nastavni sadraji su preoptereeni mnotvom podataka i enciklopedijskih sadraja, a nastava
se najee izvodi putem predavanja. Takav oblik nastave podupirali su dosadanji nastavni programi
i udbenici usmjereni na uenje injenica. Nedostaju dobro definirani nacionalni standardi znanja,
sposobnosti i umijea uenika za pojedine nastavne predmete i orijentacija na stvaralaku i
istraivaku nastavu. Nema organiziranoga naina praenja i vrjednovanja rezultata obrazovnog
procesa. Pri ostvarivanju trajnog unapreivanja kakvoe obrazovanja potrebno je donijeti niz stratekih
odluka usmjerenih prema poboljanju kakvoe, radije nego provesti opu reformu odgojno-
obrazovnog sustava. Razvoj je obrazovanja usmjeren prema procesima uenja kojima je cilj stjecanje
temeljnih znanja, sposobnost rjeavanja problema, pripremanje za izazove budunosti i razvijanje svih
sposobnosti uenika, a u duhu istinskih moralnih vrijednosti. Razvoj obrazovanja treba biti usmjeren i
prema razvijanju sposobnosti promatranja, kritikog razmiljanja, prosuivanja i logikog zakljuivanja.
Takoer je vano razvijanje sposobnosti aktivnog sudjelovanja u demokratskome drutvu. Vanjskim
vrjednovanjem pratit e se funkcioniranje odgojno-obrazovnog sustava i unaprjeivat e se kakvoa
uenja i pouavanja. Ono e takoer potaknuti uenike na sustavno i aktivno uenje, uiteljstvo na
primjenu suvremenih nastavnih metoda, a kole e dobivati jasnu sliku o vlastitoj uspjenosti.
Posebice je vano naglasiti da e se vanjskim vrjednovanjem postizati ujednaenost obrazovnih
postignua na razini cijele drave te usporedivost naeg obrazovnog sustava s onima u inozemstvu.
Budui da je uitelj pokreta, tvorac i usmjeravatelj odgojno-obrazovnog procesa te glavni poticatelj i
partner uenicima u stjecanju i razvoju njihova znanja, sposobnosti i umijea, jasno je da je on
preduvjet uspjeha u obrazovanju. Stoga je obrazovanje za uiteljsko zvanje i sustavno struno
usavravanje prioritet u procesu unaprjeivanja odgojno-obrazovnog sustava u Hrvatskoj. Iako
rasprave o reformama kolstva u Hrvatskoj traju ve vie desetljea, nastavni su programi i dalje
pretrpani mnotvom neprimjerenih sadraja kojima se stalno dodaju novi.
10
Navodimo primjer procjene stanja u obrazovanju koja je objavljena u javnim medijima: Uenici su pod
stresom zbog neprimjerenih, pretrpanih programa koji ih potiu preteito na puko pamenje, nizanje
podataka koji zahtijevaju uenje bez logike, reproduktivno znanje kojem ne vide ni svrhu ni cilj.
No pretrpani programi nisu jedini problem naega kolstva. Treba istaknuti i druge probleme kao to
su osposobljenost i motiviranost uitelja, nejasni ciljevi odgojno obrazovnog sustava, problemi
metodikog monizma i siromatva i slino.


Primjeri preoptereenosti uenika udbenikim sadrajima

Prvi primjer:
Iz udbenika Prirode i drutva za 3. razred djeca u dobi od devet godina ue:
... Slojnice su zakrivljene crte koje povezuju mjesta jednake visine. Za prikaz visine koristimo se i
tonovima smee boje. to je dio uzvisine vii, to je tamniji. Osnovni oblik uzvisine spoznajemo iz
temeljnog tlocrta. Visinu uzvisine spoznajemo s pomou tonova smee boje i slojnica, odnosno broja
slojeva. Nagib padine oditavamo s pomou gustoe slojnica. Padina je strmija ondje gdje su slojnice
blie jedna drugoj.
Drugi primjer:
U dobi od jedanaest godina dijete se suoava sa sljedeim tekstom u udbeniku:
Mezopotamski bogovi: Enil-bog vjetrova, Enki/Ea-bog vode, Ninhursag-Eina supruga, An/Anu-
boanstvo neba, Inana/Itar-boica ljubavi, Dumuzi/Tamuz-bog vegetacije, Itarin ljubavnik,
Utu/ama-bog Sunca, Nannar/Nana-bog Mjeseca, Nergal-bog poasti, Erekigal-Nannarova
supruga, Marduk-kralj bogova, Nabu-Mardukov sin, bog pismenosti i mudrosti.
Trei primjer:
Iz udbenika zemljopisa za 5. razred djeca ue nerazumljiv tekst, koji je ujedno i pogrjean:
Atmosferski tlak je teina zranog omotaa oko Zemlje. Jedinica za tlak je hektopaskal.
Dijete pita: Zato teinu i u svakodnevnom ivotu ne izraavamo u hektopaskalima?; Kad u ruci
drim knjigu, zato ne osjeam da je teina zranog omotaa gura prema dolje?
Nasuprot tomu, uenik u sedmom razredu u fizici ui da je jedinica za teinu njutn, a ne hektopaskal, a
da je tlak neto drugo nego to se uilo u zemljopisu 5. razreda. Nije jednak teini, pa se zato i ne
izraava jedinicom teine. Na tijelo djeluje sa svih strana, ne samo odozgo prema dolje, nego i odozdo
prema gore.
Kako se osjea uenik suoen s dvije suprotne informacije i kako to utjee na njegov intelektualni
razvoj?
to djetetu znae ovi enciklopedijski tekstovi?
Kako se dijete osjea bubajui takve kontradiktorne sadraje?
Koliko to utjee na razvoj kreativnosti?
Koliko to pridonosi tomu da dijete zamrzi kolu?


Pragmatian pristup rastereivanju uenika

Rastereivanje uenika ne znai smanjivanje znanja i osposobljenosti koje uenici stjeu u osnovnoj
koli, nego naprotiv njihovo poboljavanje. Uenike rastereujemo odbacivanjem suvinih,
meusobno nepovezanih i netonih nastavnih sadraja i metoda neprilagoenih dobi uenika, ime se
mijenja uloga uenika kao pukog promatraa u nastavnom procesu. Za donoenje odluke o
rastereivanju uenika nisu potrebna dodatna istraivanja i studije, nego se ona moe temeljiti na
kompetencijama naih znanstvenika i strunjaka, a osobito na iskustvima vrsnih praktiara - uitelja.


11
III. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD (HNOS)


to je HNOS?

U skladu s opim znaajkama Nacionalnog obrazovnog standarda (Development of National
Educational Standards, Bundesministerium fr Bildung und Forschung, Berlin, 2004), njegova je svrha
uputiti i voditi kole prema ostvarenju obveznih obrazovnih ciljeva te prema poeljnim ishodima
uenja.
Nacionalni obrazovni standard je putokaz (engl. "road map) za uiteljstvo, uenike, a i roditelje pri
ostvarivanju i stalnom poboljavanju odgoja i obrazovanja. HNOS je temelj i za stvaranje nacionalnog
uputnika kao dinamikog razvojnog dokumenta.


Prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS-u)

Izradba HNOS-a zapoela je rastereenjem nastavnog gradiva od nepotrebnih sadraja. Polo se od
sadanjeg stvarnog stanja. Dosad su uenici bili optereeni nastavnim sadrajima enciklopedijskog
znaaja, ali djelomino i neprimjerenim nastavnim metodama, a i gradivom neprimjerenim dobi
uenika.
Povjerenstva za izradbu HNOS-a za osnovnu kolu, osnovana pri nadlenom Ministarstvu, izradila su
tijekom 2004. godine prvu radnu inaicu nastavnih tema u okviru HNOS-a. Veina lanova
povjerenstava su uitelji praktiari, a sudjeluju i akademici, sveuilini profesori, pedagozi, lijenici,
psiholozi, defektolozi i drugi strunjaci. (Pod nazivom uitelj podrazumijevaju se svi djelatnici koji
odravaju nastavu u osnovnoj koli.)
Od kraja 2004. godine pa do poetka travnja 2005. godine u Hrvatskoj se velikim brojem javnih
sastanaka, a posebice upanijskih vijea te putem interneta provodila javna rasprava o radnoj inaici
HNOS-a. Istodobno su se odravali brojni struni skupovi. U rasprave su ukljueni uitelji, uenici i
roditelji, obrazovne i znanstvene institucije, kao i zainteresirana javnost. Predmetna su povjerenstva
pratila javne rasprave i razmatrala prispjele primjedbe i prijedloge te na temelju njih nastavila rad na
poboljavanju radne inaice HNOS-a. Objavljivanjem radne inaice HNOS-a na mrenim (web)
stranicama Ministarstva i pokretanjem javne rasprave, otvoren je proces dinamikog razvoja HNOS-a
s opredjeljenjem prema kontinuiranom poboljavanju. To je iznimno vano u okolnostima eksplozivnog
rasta znanja i njegove primjene te brzih promjena u svijetu rada, to nalae potrebu da se stalno
kritiki preispituju i usavravaju obrazovni sadraji i metode pouavanja. U okviru HNOS-a uz
obrazovne uvedeni su odgojni ciljevi i sadraji, tako to su integrirani u teme svakog nastavnog
predmeta. To je trend koji je danas prisutan u zemljama Europske unije.
Vano je istaknuti da se ovo rastereivanje i poboljavanje kakvoe provodi u okviru dosadanjeg
nastavnog plana, tj. dosadanje satnice. Nije predvieno smanjivanje ili poveavanje satnice iz bilo
kojeg nastavnog predmeta. U postojeoj satnici bit e, uz rastereenje gradiva, vie vremena za
uenikov samostalan i stvaralaki rad, za ponavljanje i vjebanje, povezivanje i uvrivanje gradiva te
primjerenije vrjednovanje postignua.
tovie, vezano uz dugorone ciljeve i prijelaz na cjelodnevni odgojno obrazovni rad u koli, slino
kao u zemljama Europske unije, postupno e se uvoditi vie dodatne, izborne i fakultativne nastave.
Nakon odluke o usvajanju HNOS-a, ministar znanosti, obrazovanja i porta imenovati e Nacionalno
vijee za nastavni uputnik koje e donijeti konaan prijedlog nacionalnog uputnika. Struktura i ciljevi
Nacionalnog obrazovnog standarda i novih tenji u obrazovanju mogu se usporediti s pristupima koje
nalazimo u obrazovnim dokumentima: Development of National Educational Standards,
Bundesministerium fr Bildung und Forschung, Berlin (2004); H. Goldstein and A. Heath (eds.),
Educational Standards, Proc. Brit. Acad. 102, Oxford University Press, Oxford, (2000); National
Research Council, National Science Education Standards, National Academy Press, Washington, DC
(1996); European Report on the Quality of School Education, Sixteen Quality Indicators, European
Commission (2000); The National Curriculum, Handbook for primary teachers in England, Key stages
1 and 2, Key stages 3 and 4, Qualifications and Curriculum authority, London (1999); A Report to the
Nation from the National Commission on Mathematics and Science Teaching for the 21st Century,
U.S. Department of Education, Washington, D.C. (2000). Primjena standarda ovisna je o konkretnim
uvjetima, stanju i tradiciji u svakoj pojedinoj dravi.


12
Ciljevi Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda:

rastereenje uenika smanjivanjem udjela enciklopedijskih sadraja usmjerenih prema
zapamivanju i reproduciranju;
nastava utemeljena na procesu pouavanja umjesto iskljuivo na predavanju / izlaganju;
pouavanje usmjereno prema ueniku, uvaavajui uenikove sposobnosti i naravne sklonosti;
uvoenje uenika u istraivaki usmjerenu nastavu;
stjecanje trajnih i uporabljivih znanja;
stjecanje sposobnosti i umijea;
razvijanje sposobnosti za rjeavanje problema i donoenje odluka;
razvijanje poduzetnikog duha;
osposobljivanje za cjeloivotno uenje;
jaanje odgojne uloge kole;
jaanje suradnje kole i lokalne zajednice
stjecanje socijalnih i moralnih navika i sposobnosti.


Podruja Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda

Hrvatski nacionalni obrazovni standard se odnosi na sljedea podruja:
jezino;
matematiko;
prirodoznanstveno;
tehniko;
drutveno-povijesno i nacionalno;
komunikacijsko-informacijsko;
ekoloko;
umjetniko i estetsko;
etiko;
odgojno.


to sadri Hrvatski nacionalni obrazovni standard?

Hrvatski nacionalni obrazovni standard je skup normi koje sadre:
standarde odgojno-obrazovnih sadraja;
standarde obrazovnih postignua (znanja, umijea i sposobnosti);
standarde pouavanja;
standarde praenja i vrjednovanja uenikih postignua;
standarde strunog osposobljavanja i usavravanja uiteljstva.


to jo sadri HNOS?

HNOS jo sadri:
standarde za udbenike, prirunike, radne biljenice, nastavna sredstva i pomagala;
standarde za opremanje informatikom opremom;
standarde za opremanje radionica tehnike kulture;
standarde za opremanje kolskih kabineta;
standarde opremanja kolskih knjinica, i sl.


Standardi opremljenosti kola sukladno HNOS-u

Koristei rezultate javne rasprave izradit e se standardi za opremanje kola, sukladno zahtjevima
HNOS-a. Odredit e se broj potrebnih kabineta i standardi njihove opremljenosti za svaki nastavni
predmet. Pri odreivanju standarda opremljenosti uzet e se u obzir suvremeni oblici, metode i naini
uenja i pouavanja. upanijska struna vijea i uredi dravne uprave mogu podnositi svoje prijedloge
za standarde opremljenosti.
13
HNOS i kolske knjinice

Dobro opremljena i struno voena kolska knjinica vana je za osuvremenjivanje odgojno-
obrazovnog procesa. U njoj se prikupljaju, obrauju i stavljaju u funkciju razliiti izvori znanja, od knjiga
i asopisa do interneta. Uz pomo suvremene tehnologije knjinica postaje obavijesno, poticajno,
obrazovno, kulturno i stvaralako sredite. Prostornom, materijalnom i odgojno-obrazovnom
koncepcijom rada - koju ostvaruje kolski knjiniar u suradnji s uiteljima i uenicima - knjinica
postaje sudionik eljenih promjena u obrazovanju.
kolske knjinice su vane i za razvijanje informatike pismenosti kao temelja za cjeloivotno uenje i
osposobljavanje uenika za promicanje ljudskih prava i djelatno ukljuivanje u demokratsko drutvo.


Blok-sati u osnovnoj koli

Pri ostvarivanju nastavnih tema sukladno HNOS-u preporuuje se prilagodljiva organizacija nastave,
to omoguava i uvoenje blok-satova (dva uzastopna kolska sata s uobiajenim odmorom izmeu
njih) u nastavu nekih predmeta.
Iskustva iz prakse i rasprave sa upanijskih strunih vijea pokazuju da su blok-satovi vrlo prikladni,
primjerice, za predmete iz podruja prirodoslovlja (fizika, kemija, biologija, priroda), tehnike kulture i
likovne kulture, a takoer i za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama kod provoenja
diferencirane nastave.
Za nastavu u kojoj se izvode pokusi ili terenska nastava, blok-sati omoguuju veu uinkovitost (na
prvom satu se obavlja praktini rad, a na drugom satu provodi se ralamba i obradba rezultata, vodi
rasprava i tumae dobiveni uinci). U niim razredima osnovne kole mogu se primjenjivati razliiti
oblici organizacije nastave pa i blok-sati. Time se omoguava smanjenje opsega domaih zadaa i
olakava kolska torba, jer uenik toga dana koristi manji broj udbenika.


Terenska nastava sukladno HNOS-u

HNOS omoguava znatno uinkovitiju izvanuioniku nastavu, a osobito vei udio terenske nastave.
Terenska nastava e se specificirati na temelju prijedloga predmetnih povjerenstava za HNOS. Osim
terenske nastave u okviru pojedinanih predmeta, suradnjom izmeu dvaju ili vie predmetnih
povjerenstava predvia se interdisciplinarna terenska nastava. Na taj e se nain cjelodnevnom
usklaenom terenskom nastavom, uz zajedniko sudjelovanje uitelja, obuhvatiti vie predmeta,
primjerice, biologija, fizika, geografija i kemija.


Razvoj novog sustava za rad s darovitim uenicima u sklopu HNOS-a

Izborni sadraji u okviru obveznih tema i izborne teme u HNOS-u namijenjeni su ponajprije darovitim i
posebno zainteresiranim uenicima. Zato treba razviti sustav vrjednovanja i nagraivanja darovitih
uenika.


Razvoj novog sustava za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

HNOS unaprjeuje hrvatsko kolstvo na naelima kole za sve, uvaavajui posebne odgojno-
obrazovne potrebe i posebne potrebe skupina i pojedinca.
Od uitelja se oekuje da omogui svakom ueniku da bude uspjean. Uz sadrajne i organizacijske
prilagodbe s diferenciranom nastavom predviaju se i potrebne arhitektonske prilagodbe. Za uenike
ija postignua znaajno zaostaju za oekivanom razinom, predviaju se individualni pristupi i
prilagoeni sadraji. To se posebno odnosi na zavrne razrede i na one sadraje koji se veim dijelom
temelje na apstraktnome miljenju. U suradnji s uenicima i obiteljima, predviaju se djelatnosti koje
e ih uvesti u svijet rada, u skladu s buduim zanimanjem, potrebama i mogunostima mjesne
samouprave radi lakeg zapoljavanja. Predvia se partnerska suradnja s ustanovama i institucijama
koje su pod ovlau i drugih ministarstva.


14
HNOS kao osnova za nove udbenike

Konani sadraji HNOS-a po nastavnim predmetima bit e polazite autorima za pisanje novih
udbenika te nakladnicima pri ureivanju i izdavanju udbenika.
Uz obvezne sadraje, udbenik moe sadravati i one izborne. Oni ine najvie treinu udbenika,
ukljuujui izborne sadraje unutar obveznih tema i cjelovite izborne teme. Grafikom obradbom u
udbeniku izborni se dio treba razlikovati od obveznog. U okviru HNOS-a autorima se prua znatna
sloboda u oblikovanju predloenih metoda, a posebice izbornih sadraja. Pri pisanju udbenika uzima
se u obzir da je svaka tema sadrajna i logina cjelina. Uitelji samostalno i odgovorno odluuju o
redoslijedu obradbe nastavnih tema, o broju nastavnih sati potrebnih za obradbu, vjebanje,
ponavljanje i provjeru usvojenosti znanja, odnosno stupnja postignutosti odgojno-obrazovnih ciljeva.
Sukladno HNOS-u, nastavna tema se ne mora poklapati s nastavnom jedinicom, nego se jedna tema
moe obraivati u jednoj, dvije ili ak tri nastavne jedinice, ovisno o uvjetima opremljenosti kole,
mjesnim i drutvenim znaajkama te sklonosti i interesu uitelja i uenika. Vie srodnih nastavnih
tema u udbeniku mogu se spojiti u vee tematske cjeline. U udbeniku treba istaknuti kljune
pojmove, nove strune nazivke, brojane podatke koje uenik treba zapamtiti, ilustrativne i
interdisciplinarne sadraje uz meuodnos s drugim predmetima, vodei pritom rauna o rastereenju
gradiva i o prilagoenosti dobi uenika. Udbenik takoer sadri izborne sadraje za nadarene
uenike i za uenike s veim zanimanjem za predmet. Izborni sadraji u HNOS-u su sadrani u
posebnoj odrednici u okviru obveznih tema i kao posebne izborne teme. U udbeniku treba
napomenuti da su izborni sadraji prikladni za samostalni projektni i istraivaki rad uenika, ali da
nisu predvieni za ocjenjivanje. Osim izbornih tema predloenih u HNOS-u, autor udbenika moe
ukljuiti jo neku dodatnu izbornu temu. Izborni sadraji ulaze u udbenik, ali se ne provjeravaju i ne
ocjenjuju. U udbeniko gradivo nisu ukljueni prijedlozi za rad s uenicima s posebnim obrazovnim
potrebama. Upute za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama i podrobnija razradba
odgojnih sadraja uiteljstvu e biti dostupne na webu, a mogu biti i dijelom prirunika za uitelje.
Ministarstvo izrauje Zakon o udbenicima kojim e se urediti za sada nesreena problematika oko
udbenika.


Zakonski okvir za HNOS

Prije nego to HNOS ue u redovitu kolsku odgojno-obrazovnu primjenu, predvia se izmjena
propisa u skladu s potrebama odgojno-obrazovnog sustava.


Nastavni plan za osnovnu kolu

HNOS je izraen za postojei nastavni plan (nastavne predmete i pripadajuu satnicu).
Na dulji rok moe se razmotriti mogunost usklaivanja s nastavnim planovima u srednjoeuropskim
zemljama. Meutim, u tim je zemljama znatno razvijenija izborna i fakultativna nastava nego kod nas.
U budunosti se i u Hrvatskoj predvia jednosmjenska nastava s cjelodnevnim odgojno-obrazovnim
radom te uz znatno pojaanu ponudu izborne i fakultativne nastave.


Organizacijska struktura izradbe HNOS-a

O Odbor za HNOS
K1 Koordinacija za prirodoslovno-matematiko-tehniko podruje
K1P
1
Predmetno povjerenstvo za matematiku
K1P
2
Predmetno povjerenstvo za fiziku
K1P
3
Predmetno povjerenstvo za kemiju
K1P
4
Predmetno povjerenstvo za biologiju
K1P
5
Predmetno povjerenstvo za prirodu
K1P
6
Predmetno povjerenstvo za geografiju
K1P
7
Predmetno povjerenstvo za tehniku kulturu
K1P
8
Predmetno povjerenstvo za informatiku
K2 Koordinacija za drutveno-humanistiko podruje
15
K2P
1
Predmetno povjerenstvo za hrvatski jezik
K2P
2
Predmetno povjerenstvo za strane i klasine jezike (engleski, njemaki,
francuski, talijanski, latinski, grki)
K2P
3
Predmetno povjerenstvo za povijest
K2P
4
Predmetno povjerenstvo za prirodu i drutvo
K3 Koordinacija za umjetniko podruje
K3P
1
Predmetno povjerenstvo za glazbenu kulturu
K3P
2
Predmetno povjerenstvo za likovnu kulturu
KP1 Predmetno povjerenstvo za tjelesnu kulturu
RSD Radna skupina za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
RSOS Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje


IV. KAKO JE NASTAJAO HNOS?

Organizacijska struktura izradbe HNOS-a

Na elu timova za izradbu HNOS-a je Odbor koji neposredno usklauje rad triju koordinacija. To su:
Koordinacija za prirodoslovno-matematiko-tehniko podruje,
Koordinacija za drutveno-humanistiko i
Koordinacija za umjetniko podruje.
Posebno su ustrojeni:
Povjerenstvo za tjelesnu kulturu,
Radna skupina za rad s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i
Radna skupina za odgojne i socijalizirajue ciljeve i sadraje.
Svaka koordinacija ujedinjuje i usklauje rad predmetnih povjerenstava iz svojega djelokruga rada. Na
taj je nain uspostavljeno struno ustrojstvo po vertikali kroz cijelu osnovnu kolu. Za osnovnu kolu
utemeljeno je ukupno petnaest povjerenstava, za svaki predmet po jedno. Istodobno, horizontalna
koordinacija uspostavljena je na razini interdisciplinarne suradnje meu povjerenstvima.
Na taj nain uspostavljena je matrica koja osigurava vertikalno usklaivanje sadraja (predmetna
vertikala) i horizontalno (interdisciplinarna horizontala).
Horizontalno povezivanje posebno dolazi do izraaja u razrednoj nastavi.
HNOS za vjeronauk, kao izborni nastavni predmet u osnovnoj koli, bit e posebno razmatran od
strane mjerodavnih crkvenih i dravnih ustanova.


Polazita za izradbu HNOS-a

Polazite za izradbu HNOS-a bili su postojei nastavni planovi i programi, udbenici i nastavne
metode dosad primjenjivani u praksi. Pritom su zadrani oni dijelovi dosadanje prakse koji su bili
sukladni ciljevima HNOS-a.
Kako svaka promjena izaziva poremeaj u osjetljivom tkivu kolstva, pri izradbi HNOS-a nastojalo se
promjene unositi samo ondje gdje je to bilo potrebno. Oprez u opsegu promjena potreban je i zato jer
one zahtijevaju dodatne napore, poticajnost i djelatnost uitelja, kao i pojaano struno-metodiko
usavravanje uiteljstva i pripreme za primjenu u praksi.


HNOS i Katalog znanja, sposobnosti i umijea

U poetku rada na HNOS-u, tijekom 2004. godine, za skup nastavnih tema po predmetima rabljen je
naziv Katalog znanja, sposobnosti i umijea.
No od poetka predmetna povjerenstva su radila u znatno irem okviru nego to je samo izradba
kataloga. Naziv katalog se rabio u skladu s nekim ranijim razvojnim dokumentima, primjerice,
dokumentima Zavoda za kolstvo, Deklaracijom o znanju i primjeni znanja Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (2003.) te zakonskim normama, primjerice, Zakonom o udbenicima (2001.).
Prvotni cilj bio je usmjeren na rastereenje gradiva i na metodike postupke za iskustveno i
istraivako uenje i pouavanje, to je u daljnjem radu omoguilo stvaranje HNOS-a, novoga pojma
16
u hrvatskoj pedagokoj teoriji i praksi, koji nadilazi okvire tradicionalnog uputnika.
Rad povjerenstava koja su osnovana pri nadlenom Ministarstvu i u ijem je radu sudjelovalo 268
suradnika bio je uspjean, uinkovit i kvalitetan. Zahvaljujui tomu, realizirani su ambiciozni zahtjevi
sukladni onima sadranim u zamisli Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda.
Istodobno, i priprema novoga Zakona o osnovnom kolstvu otvorila je zakonski okvir za uvoenje
HNOS-a. Tako je poetna zamisao kataloga zbog osmiljenog proirenja prerasla u HNOS. Pritom je
usvojen uobiajeni meunarodni naziv Nacionalni obrazovni standard (prema engl. National
Educational Standard).

Primjer horizontalnih suodnosa

Horizontalni suodnosi ostvaruju se usklaivanjem rada pojedinog predmetnog povjerenstva (na
primjeru matematike, K1P
1
) s drugim predmetnim povjerenstvima unutar istog podruja i s radnim
skupinama. Prema potrebi, uspostavlja se suradnja i s predmetnim povjerenstvima iz drugih
koordinacija, primjerice, izmeu predmetnog povjerenstva za povijest (iz koordinacije K2) i
predmetnog povjerenstva za geografiju (iz koordinacije K1), izmeu predmetnog povjerenstva za
prirodu i drutvo (iz koordinacija K2) i predmetnog povjerenstva za geografiju (iz koordinacija K1) i
slino.


Javna rasprava i osposobljivanje za uvoenje HNOS-a

Pripreme za izradu HNOS-a traju od poetka 2004. godine, a izrada je HNOS-a zapoela 19. travnja
iste godine. Objavljivanje nastavnih tema HNOS-a iz predmeta fizike, kemije, biologije i prirode
zapoelo je 17. rujna 2004. godine. Od poetka prosinca 2004. godine do kraja travnja 2005. godine
javnosti je bila na raspolaganju radna inaica svih predmeta HNOS-a na web adresi Ministarstva
www.mzos.hr, uz poziv na javnu raspravu i dostavu primjedbi i prijedloga.
U raspravi su u najveoj mjeri sudjelovali uitelji, ne samo na upanijskim strunim vijeima,
ve i pojedinano. U raspravu su se ukljuivali i roditelji posredstvom roditeljskih vijea u kolama, a
ukljuivali su se i uenici.


Internetska javna rasprava

Tijekom internetske javne rasprave na e-adresu Ministarstva primljeno je vie od tisuu primjedbi i
prijedloga voditelja upanijskih strunih vijea, kolskih vijea, roditeljskih vijea, udruga ravnatelja,
strunih udruga, pojedinanih uitelja, ravnatelja, roditelja, uenika i drugih strunjaka te graana. Sve
primljene primjedbe dostavljene su odgovarajuim predmetnim povjerenstvima koja su ih paljivo
razmotrila i njima se sluila pri izradbi konane inaice teksta. Povjerenstva su posebno suraivala s
autorima osobito korisnih prijedloga.


Struna javna rasprava radne inaice HNOS-a na upanijskim strunim vijeima

Glavni suradnici Ministarstva u javnoj raspravi o HNOS-u, a i u procesu kvalitetnog poboljavanja i
provedbi HNOS-a, su upanijska struna vijea, ustrojena po predmetima, u kojima su ukljueni svi
uitelji u upaniji. upanijska struna vijea odrala su niz rasprava i radionica o temama iz HNOS-a.
U raspravama na upanijskim strunim vijeima posebice se raspravljalo o prilagodbi HNOS-a dobi i
mogunostima uenika. Nakon obavljenih rasprava na upanijskim strunim vijeima, na ijoj su
zavrnoj raspravi o radnoj inaici HNOS-a sudjelovali i predstavnici odgovarajuih povjerenstava,
voditelj svakog upanijskog strunog vijea podnio je izvjee Ministarstvu, odnosno odgovarajuem
predmetnom povjerenstvu za HNOS. lanovi povjerenstava, koordinacije i odbora sudjelovali su u
raspravi s voditeljima upanijskih vijea, koji su iznosili primjedbe, upozoravali na probleme i
nedoumice te predlagali njihova rjeenja. S voditeljima upanijskih strunih vijea dogovarat e se i
susljedne djelatnosti vezane uz HNOS, a predvieno je da e upanijska struna vijea imati kljunu
ulogu u daljnjem radu na provedbi HNOS-a u kolsku praksu.



17
Suradnja roditelja i kole glede HNOS-a

Sukladno ciljevima odgoja i obrazovanja u praksi razvijenih europskih drava, kole i prosvjetne vlasti
pruaju roditeljima mogunost sudjelovanja u planiranju obrazovnog procesa. To zahtijeva djelatnu
inicijativu i suradnju kole i roditelja, s jasnijim odreivanjem uloge roditelja, uitelja i uenika u okviru
te suradnje.
Zajedniki cilj roditelja je sudjelovanje u stvaranju kvalitetnog okruja i primjerenih uvjeta za uenje i
razvoj svih uenika. Roditelji djeluju u suradnji s obrazovnim, drutvenim i zdravstvenim ustanovama
na dravnoj i na mjesnoj razini.
U suglasju s europskim tenjama u Hrvatskoj se u raspravama glede HNOS-a i uputnika izvedenog iz
njega predvia sustavnije i uinkovitije ukljuivanje vijea roditelja na razini kola i upanija.



V. KAKO PRIMIJENITI HNOS?

Struno osposobljivanje i usavravanje uiteljstva za primjenu HNOS-a

Sustavno struno osposobljivanje, stalno obrazovanje i usavravanje uiteljstva je temeljna sastavnica
za poboljanje kakvoe nastave i uspjenu provedbu HNOS-a i uputnika izvedenog iz njega. Pritom je
teite na produbljivanju strunih znanja i na novim sadrajima, metodama i tehnologiji nastave.
U pripremi i organiziranju strunog osposobljivanja i usavravanja uiteljstva trebaju sudjelovati
Ministarstvo, Zavod za kolstvo, uitelji praktiari, nastavniki fakulteti, akademije i visoke kole,
znanstvene i kulturne ustanove i pojedinani istaknuti znanstvenici
i strunjaci, zbog toga to je napredak koji se oekuje u koli u prvom redu metodiko i struno pitanje.
Sustavno struno osposobljivanje i usavravanje uitelja sadri dvije bitne znaajke:
1. Poznavanje i razumijevanje znanstvenih i strunih osnova i praktine primjene u nastavnom
predmetu. Ukoliko uitelj ne poznaje dobro konceptualne znanstvene osnove predmeta, nema
uspjene nastave. Nedovoljno poznavanje struke ne moe se nadoknaditi intenzivnijim
metodikim i pedagoko-psiholokim znanjima. Primjerice, dobar uitelj matematike mora dobro
svladati i razumjeti znanstvenu i strunu osnovu matematike i njezinu praktinu primjenu.
2. Osposobljenost za praktinu primjenu metodikih, pedagokih i psiholokih znanja. Uitelji se
trebaju dobro upoznati sa sloenim ciljevima i zadatcima odgoja i obrazovanja te s praktinim
sposobnostima, radi uspjene primjene u nastavi. Sustavnim strunim usavravanjem uiteljstva
stalno se poveavaju njihove sposobnosti. Naglasak je na organizaciji metodikih radionica s
primjerima dobre prakse u svim dijelovima odgojno-obrazovne djelatnosti (kako primijeniti
suvremene naine rada, nastavne metode, nove sadraje i njihovu povezanost s drugim
sadrajima i nastavnim predmetima, informacijske i komunikacijske tehnologije u nastavi...).
Pojaano struno usavravanje vezano za poznavanje znanstvene i strune osnove predmeta, a i
potrebnih metodikih, pedagokih i psiholokih znanja, odvijat e se u kombinaciji s pripremama
za provedbu HNOS-a. Predvia se da e se do kraja 2007. godine strunim usavravanjem
obuhvatiti cjelokupno uiteljstvo.


Organizacijski oblici strunog usavravanja uiteljstva

Nositelji strunoga usavravanja uiteljstva radi provedbe HNOS-a su Ministarstvo i Zavod za
kolstvo. Primijenit e se kaskadni model strunoga usavravanja i osposobljivanja za primjenu
HNOS-a koji se sastoji od tri koraka.
Prvi je korak utvrivanje djelatnog plana i programa te ustrojstvo i priprema strunjaka koji e provoditi
struno usavravanje uitelja-poduavatelja na - jedinstvenim programskim osnovama. Strune
skupine za dodatno usavravanje uitelja-poduavatelja utemeljit e Ministarstvo i Zavod za kolstvo,
a init e ih istaknuti uitelji, profesori i znanstvenici sa sveuilita (nastavnikih fakulteta, uiteljskih
akademija i visokih kola) i instituta, savjetnici Zavoda za kolstvo te djelatnici u upanijskim i
gradskim uredima za prosvjetu. lanovi strunih skupina bit e prije svega lanovi povjerenstava za
izradbu HNOS-a, istaknuti uitelji
i strunjaci iz pojedinih nastavnih predmeta i podruja te savjetnici Zavoda za kolstvo koji e brinuti
za ustrojstvo strunih skupova u pojedinom nastavnom predmetu. Osim strunih skupina za pojedine
nastavne predmete i podruja, utemeljit e se struna skupina za osposobljivanje ravnatelja, strunih
suradnika te lanova kolskih odbora i roditeljskih vijea. Strune skupine e u drugom koraku
18
provoditi struno osposobljivanje oko 500 uitelja-poduavatelja iz redova voditelja upanijskih
strunih vijea, uitelja mentora i savjetnika te istaknutih uitelja. Uitelji-poduavatelji izabiru se na
temelju strunih sposobnosti s ovlatenjima za djelovanje na odreenom broju kola, tako da zajedno
pokrivaju sve osnovne kole u Republici Hrvatskoj. Tijekom treega koraka osposobljeni uitelji-
poduavatelji provodit e jedinstveni djelatni plan i program provedbe HNOS-a kroz razliite oblike
strunog usavravanja uitelja na terenu. Zadaa je strunjaka, prije svega savjetnika Zavoda za
kolstvo, pratiti i vrjednovati rad uitelja-poduavatelja na temelju obuhvaenosti svih osnovnih kola i
utvrenih pokazatelja kakvoe osposobljivanja uitelja. Oblici rada na pripremi i strunom
usavravanju uitelja za primjenu HNOS-a predviaju:
stalnu struno-pedagoku pomo u nastavi koju e pruati uitelji-poduavatelji,
vie jednodnevnih skupova za uitelje po upanijama, s radionicama i seminarima,
viednevne skupove s radionicama i seminarima na razini drave, za vei broj uitelja.
Teme tih skupova e biti vezane uz pojedinana struna pitanja. U organizaciji strunih skupova
sudjelovat e strune udruge, Zavod za kolstvo i druge ustanove.
Predvien je rad u plenarnim odjelima i u usporednim odjelima, poglavito u obliku radionica.
Glavne teme strunih skupova bit e vezane uz nastavnu praksu.


Osposobljivanje uitelja-poduavatelja za primjenu HNOS-a

Uitelji-poduavatelji imat e vanu ulogu u uvoenju HNOS-a u kole. Bit e to iskusni uitelji,
ponajprije voditelji upanijskih strunih vijea, uitelji mentori i uitelji savjetnici, kao i istaknuti mlai
uitelji. Oko 500 voditelja upanijskih strunih vijea i lanova predmetnih povjerenstava za HNOS
postupno e se osposobljivati kao uitelji-poduavatelji
te ukljuivati u kolsku praksu. Tijekom 2005. godine zapoinje struno osposobljivanje prvih skupina
uitelja-poduavatelja. Ostali uitelji-poduavatelji proi e struno osposobljivanje tijekom 2006. i
2007. godine. Uitelji-poduavatelji vei e dio radnog vremena raditi u koli,
a dio radnog vremena e pruati struno-pedagoku pomo uiteljima u kolama svoje upanije.
Njihovo djelovanje odvijat e se u suradnji s Ministarstvom i Zavodom za kolstvo.
Treba istaknuti da se prijenos ovlasti struno-pedagoke pomoi u nekim europskim zemljama s
razine sredinje ustanove na mjesnu razinu pokazao vrlo uspjenim. Tamo je broj zaposlenih
u sredinjim ustanovama za kolstvo viestruko smanjen, a niz posebnih prava i obveza prebaen s
dravne na lokalnu razinu. To bi kod nas odgovaralo, primjerice, prenoenju nekih poslova na razinu
upanijskih strunih vijea.


Dopusnice za uiteljstvo

Razmatra se zamisao da se na dulji rok uvede dopusnica za uiteljski poziv. Kao kriterije za davanje
dopusnice, u obzir bi se mogli uzeti razliiti pokazatelji, primjerice, uspjenost postignua uenika pri
vanjskom vrjednovanju, struno usavravanje, strune publikacije, rezultati rada s nadarenim
uenicima, rezultati rada s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, sudjelovanje i
izlaganja na strunim skupovima, voditeljstvo upanijskih strunih vijea, izbor za uitelja-
poduavatelja, izradba strunih recenzija udbenika, sudjelovanje u radu povjerenstva pri nadlenom
Ministarstvu, djelatnosti u strunim drutvima, dobivena priznanja i nagrade i drugo. Dakako, o tom
pitanju, kad se ono postavi, potrebna je ira javna rasprava.


Osposobljivanje strunih suradnika

Dobro osposobljeni struni suradnici mogu pruati uiteljima znatnu podrku u radu na koli.
Tijekom 2005. do 2008. godine planira se organizirati osposobljivanje strunih suradnika u koli.


Osposobljivanje ravnatelja

Ravnatelji imaju vrlo vanu ulogu u praktinom uvoenju HNOS-a u kole.
Tijekom 2005. godine zapoet e prva faza osposobljivanja ravnatelja koja e obuhvatiti
5% svih ravnatelja osnovnih kola u RH.
19
To e ponajprije biti ravnatelji kola u kojima e se provesti eksperimentalno uvoenje HNOS-a.
Tijekom 2006. i 2007. godine planira se intenzivno osposobljivanje koje e obuhvatiti sve ravnatelje
osnovnih kola.


Osposobljivanje drutvenih partnera

Tijekom 2006. godine predvieno je osposobljivanje do 50% drutvenih partnera (lanova kolskih
odbora, vijea roditelja, uenikih vijea te slubenika upanijskih ureda dravne uprave) radi
poticanja djelatnog partnerskog odnosa svih ukljuenih u procese unaprjeivanja vrsnoe odgoja i
obrazovanja. Ovo osposobljivanje e se provoditi na kraim seminarima i radionicama, s ciljem
upoznavanja primjene HNOS-a i Nacionalnog uputnika izvedenog iz njega. Ta vrst osposobljivanja
kontinuirano e se provoditi do konane primjene novog uputnika.


Eksperimentalno uvoenje HNOS-a u kole

Eksperimentalna primjena HNOS-a (pilot-projekt) zapoinje u kolskoj godini 2005./2006. na uzorku
od 5% osnovnih kola iz svih upanija u Republici Hrvatskoj. Na temelju javnog poziva putem
interneta i odziva kola nadleno Ministarstvo e odabrati 5% osnovnih kola, koje e sudjelovati u
eksperimentalnom uvoenju HNOS-a.
Pri izboru izmeu prijavljenih kola vodit e se rauna o tome da budu zastupljene kole iz razliitih
sredina, manjih i veih gradova i sela, otone kole te kole iz podruja od posebne dravne skrbi.
Nastojati e se ukljuiti kole u kojima rade uitelji koji su suraivali u povjerenstvima za izradbu
HNOS-a ili kole na kojima rade voditelji upanijskih strunih vijea pa su ve dobro upoznati s
metodologijom HNOS-a.
Rezultati pokusnog uvoenja HNOS-a e se vrjednovati, a dobiveni rezultati koristiti pri konanom
uvoenju HNOS-a.


Usvajanje HNOS-a za osnovnu kolu

Prijedlog konanog sadraja HNOS-a za pojedini predmet donosi pripadno predmetno povjerenstvo i
dostavlja ga nadreenoj koordinaciji.
Koordinacija svaki predmetni HNOS, nakon razmatranja i usvajanja, dostavlja Odboru za HNOS.
Konanu odluku o usvajanju HNOS-a donosi resorni ministar to e biti objavljeno na mrenoj adresi
Ministarstva www.mzos.hr, kao i u posebnim publikacijama.


VI. HNOS I NASTAVNE TEME

Nastavne teme u HNOS-u

HNOS pojedinog nastavnog predmeta sadri razraene nastavne teme za svaki razred. Svaka tema je
sadrajna i logika cjelina. Broj tema za pojedini predmet i razred ovisi o broju nastavnih sati i o
posebnostima predmeta.
Tako, primjerice, svaki nastavni predmet iz prirodoslovnog podruja koji u nastavnom planu ima 70
sati na godinu ustrojen je u oko 20 obveznih i oko 5 izbornih tema. Za obradbu jedne teme uitelj
moe upotrijebiti jedan, dva ili tri kolska sata, ovisno o sloenosti teme, predznanju uenika,
regionalnim osobitostima podruja u kojemu kola djeluje te o razini razradbe pojedine teme koja je u
ovlasti uitelja.
Broj tema u predmetima drutveno-humanistikog podruja, primjerice, u hrvatskom jeziku je manji,
budui da pojedina tema obuhvaa opseniju sadrajnu cjelinu kao specifinost predmeta.
Vie srodnih tema moe se udruiti u iru nastavnu cjelinu.


20
Sadraj nastavne teme

Naziv teme odraava sadraj teme.
U prirodoslovno-matematiko-tehnikom podruju tema je ustrojena po sljedeim odrednicama.

1. Kljuni pojmovi
Navodi se od dva do pet kljunih pojmova za svaku temu s ciljem da ih uenik primjereno i s
razumijevanjem usvoji tako da mu postanu i ostanu trajno i uporabljivo znanje.

2. Potrebno predznanje
Navodi se predznanje, dakle, pojmovi i injenice koje je uenik ve prije uio, a to je potrebno za
uspjeno svladavanje teme. Sama injenica da je uenik neke sadraje uio ranije, u istom ili nekom
drugom predmetu, nije jamstvo te da ih je i zapamtio. Ako uitelj u razgovoru s uenicima uoi da im
nedostaje potrebno predznanje, ukratko e ga ponoviti, prije nego to pone s obradbom nove teme.
Time je istaknuta jaa orijentacija prema sveobuhvatnosti (kumulativnosti) znanja.
Rastereenje ostvareno u HNOS-u i sloboda koju uitelj ima u odreivanju dinamike obradbe pojedine
teme ostavljaju dostatno vremena za ponavljanje prije obraenog gradiva i za prijenos teita na
sveukupnost i uporabljivost znanja.

3. Prijedlozi za metodiku obradbu
Moderna nastava zahtijeva primjenu raznovrsnih metoda, naina i oblika rada. Pri tome osobitu
vanost imaju:
metoda praktinih radova koja odgovara naelu zornosti, to od uenika zahtijeva aktivnost,
razvija samostalnost, a uenici stjeu mnoge vjetine kao i novu kakvou znanja,
metoda demonstracije, audio-vizualna metoda koja podrazumijeva pokazivanje svega onoga to
uenici mogu doivjeti svojim osjetilima (razni modeli, slike, filmovi, praktini radovi, pokusi). Ova
se metoda moe primijeniti u razliitim prostorima (uionici i kolskom prostoru, kolskom
dvoritu, kolskom vrtu, muzeju, za kolskih ekskurzija i drugdje).
U ovoj su odrednici navedeni jedan ili vie metodikih postupaka ili sredstava koji upuuju na
iskustveno i istraivako uenje i pouavanje uz pomo zornih nastavnih sredstava. Navodi se jedna ili
vie preporuka, no one ne obvezuju uitelja. Uitelj ima slobodu izbora i primjene metodikih modela
rada koji su uinkoviti i primjereni razvojnim mogunostima uenika, njegovim interesima i potrebama,
ali i sklonostima, metodikom znanju i kreativnosti uitelja. Navedene preporuke, osim to mogu
posluiti kao orijentacija u nastavi, imaju cilj podsjeati uiteljstvo da nije poeljna predavaka nastava
koja se temelji uglavnom na pisanoj ili izgovorenoj rijei.
Ovakav pristup pridonosi tomu da uenici naue:
kako djelotvorno uiti i kritiki misliti,
kako doi do informacije te je kritiki razmotriti, procijeniti i upotrijebiti,
kako samostalno razmiljati i postupati u skladu sa svojim razmiljanjem.
Ta i sljedee dvije odrednice su prijedlozi uiteljstvu u obradbi nastavne teme, a uitelj sam bira
odreenu strategiju pouavanja.
Konkretna ilustracija koja se koristi u ovoj odrednici je osnovna ilustracija nastavne teme. Ona ima
ulogu odreenoga ilustrativnog primjera na kojemu se ui novo gradivo.

4. Dodatna ilustracija
Osim osnovnom ilustracijom, temeljni sadraj nastavne teme moe se potkrijepiti jo nekom
konkretnom ilustracijom kojom e uenikovo razumijevanje dobiti na kakvoi, uz poveanje
sposobnosti za trajnu uporabu znanja.
U ovoj se odrednici daju neki prijedlozi za dodatnu ilustraciju, ali uitelj ima slobodu izbora izmeu
predloenog ili nekog drugog slinog ilustrativnoga primjera, prema vlastitom izboru.

5. Primjeri suodnosa s drugim predmetima
Neke nastavne teme omoguuju povezivanje nastavnih sadraja koji se obrauju u vie predmeta. To
valja iskoristiti kako bi uenik dobio bolji uvid u cjelinu sadraja, umjesto da se upoznaje iskljuivo s
istrgnutim dijelovima unutar pojedinih nastavnih predmeta. Takve ilustracije, koje slue za
povezivanje sadraja i nastavnih predmeta, mogu se obraivati i na pojednostavnjenoj informativnoj
razini. Takvi primjeri mogu ueniku biti posebno zanimljivi, poticati ga na daljnja razmiljanja, a vani
su i kao doprinos razvoju naela interdisciplinarnosti, koje e postajati sve vanije obiljeje razvoja u
21. stoljeu. Osim ovih horizontalnih suodnosa (povezivanje izmeu razliitih nastavnih predmeta u
21
svakom razredu), treba uvoditi i vertikalne suodnose (povezivanje izmeu sadraja istog predmeta u
razliitim razredima).

6. Sadraji koje treba ispustiti ili ispraviti
Sadanji je nastavni program preoptereen enciklopedijskim sadrajima pa uiteljstvo treba upozoriti
na ono to se od dosadanjeg gradiva moe ispustiti. Takoer, u nekim udbenicima
i nastavnoj praksi ima gradiva koje je pogrjeno.
Takve pogrjeke takoer treba navesti uz nastavnu temu, s naznakom da se trebaju ispustiti ili
ispraviti. U dosadanjem gradivu ima dijelova koji po sadraju ili po nainu obradbe nisu primjereni
dobi djece, pa se i to navodi u ovoj odrednici.
Glede opravdanosti ove odrednice treba rei da je ona potrebna samo u prijelaznom razdoblju,
tako dugo dok se u nastavnoj praksi ne primijeni nova generacija udbenika pisanih prema HNOS-u.
U njima se vie ne bi smjeli nai netoni, neprimjereni i optereujui podatci.

7. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu
U ovoj odrednici navode se novi struni nazivci
s kojima se uenik susree prvi put pri obradbi ove nastavne teme. Novih strunih nazivaka moe biti
do osam po jednoj temi.
Neki novi struni nazivi i kljuni pojmovi mogu se preklapati. Naime, neki novi struni nazivci mogu se
izvesti iz kljunog pojma, a neki ga proiruju ili dopunjuju. Kako bi se osiguralo potrebno rastereenje
uenika, uitelji u obveznim temama ne bi trebali proirivati nove strune nazivke izvan preporuenog
popisa.

8. Brojani podatci koje uenik treba upamtiti
I ova odrednica vodi rauna o rastereenju uenika. U dosadanjoj praksi uenik je esto bio
optereen pamenjem brojanih podataka enciklopedijskog znaaja. Zato se uz svaku temu HNOS-a,
kao jedna od mjera za rastereivanje uenika, izriito navodi treba li i koje brojane podatke uenik
upamtiti.
U nekim temama ne treba pamtiti ni jedan brojani podatak. U samoj obradbi teme mogu se kao
ilustracije rabiti i neki dodatni brojani podatci, ali ih ne treba pamtiti.

9. Obrazovna postignua
Ovo je iznimno znaajna odrednica jer su u njoj navedeni ciljevi povezani s temom. Navedena su
osnovna znanja, umijea i sposobnosti koje uenik treba stei i koja e se vrjednovati u okviru
odgojno-obrazovnih postignua, vezano za teme. Treba istaknuti da rastereenju uenika, izmeu
ostalog, pridonosi i takva organizacija nastave koja ima
na umu potrebe i sklonosti uenika, njegovu djelatnu ulogu i mogunost utjecaja na sadraj, nain i
tempo uenja, iz ega proizlazi i odgovornost uenika za svoje obrazovanje. Ova odrednica odreuje
najmanju potrebnu osposobljenost uenika. Njome se odreuje obrazovni standard na temelju kojeg
se vrjednuju postignua uenika,
rad uitelja i kola. Time ova odrednica usmjerava nastavu prema ostvarivanju oekivanih ishoda
obrazovanja.

10. Pridodani sadraji koji dosad nisu bili ukljueni
Ova se odrednica odnosi na vane sadraje koji dosad nisu bili ukljueni u nastavu, a postali su
posebno aktualni u svezi s potrebama odgoja i obrazovanja mladih te suvremenim znanstvenim i
tehnolokim razvojem.

11. Izborni sadraji za darovite uenike
U okviru obvezne teme mogu se predloiti izborni sadraji namijenjeni darovitim uenicima i uenicima
s veim zanimanjem za nastavne sadraje u okviru odreenoga nastavnog predmeta. U udbeniku
takvi se sadraji navode kao za znatieljne ili za one koji ele znati vie. Ti su sadraji prikladni
za radionice, samostalni rad uenika, uenike projekte, radionice koje uenici pojedinano ili u
manjim skupinama sami pripremaju te izlau na kolskome satu. Uenici mogu i sami predlagati
pojedine nastavne sadraje koji su njima zanimljivi. Ovi sadraji navedeni su u HNOS-u kao savjeti
uitelju, a vodilja su i za pisanje udbenika. Mogu se obraivati po volji uitelja i uenika, ali se ne
ocjenjuju. No njihovo usvajanje i primjena posebno se prate. Uenike koji se istaknu na izbornim
sadrajima treba poticati, pohvaliti i nagraditi.


22
12. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
Uz svaku temu predloeni su savjeti za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama,
odnosno s tekoama u razvoju.
Ti uenici, ukljueni s ostalim uenicima u redovitu nastavu, predstavljaju aroliku skupinu: od djece s
motorikim i osjetilnim oteenjima, do djece snienih spoznajnih sposobnosti i onih s tekoama u
ponaanju.
Pritom se primjenjuju iskustva nekih razvijenih europskih zemalja, primjerice, Engleske, gdje su djeca
s posebnim obrazovnim potrebama ukljuena s drugom djecom u razredu, ali u izvedbi nekih dijelova
nastave posebno osposobljeni uitelji rade s njima pojedinano i prilagoeno njihovim mogunostima.
Razmatra se i uvoenje diferencirane nastave za uenike kojima sniene spoznajne sposobnosti
onemoguavaju uspjeno svladavanje dijelova gradiva, posebno onoga s apstraktnijim sadrajima.
Ovu odrednicu za sve predmete izrauju defektolozi, u suradnji s odgovarajuim predmetnim
povjerenstvima, i nju treba shvatiti kao primjer, putokaz i olakanje uitelju u stvaranju svakodnevnog
pedagokog rada s uenicima koji imaju posebne obrazovne potrebe.

13. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji
Zadaa kole nije samo stjecanje i razvijanje znanja, sposobnosti i umijea, nego i usvajanje
vrijednosti, nazora i navika koji omoguavaju cjeloviti razvoj osobnosti. U koli se osim uenja i
pouavanja ostvaruju odgojni ciljevi.
Odgojni ciljevi kole odnose se na:
promicanje opih vrijednosti;
razvijanje osobne odgovornosti za zdravlje;
razvijanje samopotovanja i potovanja drugih;
potovanje ivota;
promicanje snoljivosti i potovanje razliitosti;
promicanje jednakovrijednosti spolova;
promicanje vrijednosti rada;
razvijanje poduzetnikog duha;
razvijanje sposobnosti za timski rad;
promicanje potovanja obitelji;
promicanje ljubavi i ponosa prema zaviaju i domovini;
uvanje i promicanje kulturne batine kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta;
potovanje duhovnih vrijednosti razliitih kultura i civilizacija;
poznavanje vlastite religije kao i drugih religija i njihovih razliitosti unutar duhovne batine
suvremenog svijeta,
razvijanje ekoloke svijesti;
razvijanje sposobnosti prosuivanja, razmiljanja, promatranja i samostalnog djelovanja;
razvijanje svijesti o vrijednosti vlastitog miljenja i o potrebi da se s potovanjem sluaju tua
miljenja;
promicanje osjeaja za lijepo i za duhovnu dimenziju postojanja;
razvijanje osjeaja osobne i drutvene odgovornosti;
razvijanje solidarnosti sa slabijima i potrebitijima;
razvijanje sposobnosti i dara svake osobe sukladno njezinoj naravi;
razvijanje sposobnosti za drutveni angaman, za neposredno i odgovorno sudjelovanje u
demokratskom drutvu.
Polazi se sa stajalita da u nastavne teme HNOS-a u svim nastavnim predmetima treba ugraivati
odgovarajue odgojne i socijalizirajue sadraje. Nije nuno da se ovi sadraji navode ba uz svaku
temu, nego samo ondje gdje za to ima stvarnoga opravdanja i smisla. Prijedloge odgojnih sadraja
izradila je posebna radna skupina u dogovoru s predmetnim povjerenstvima. Prijedlozi vezani uz
odgojne i socijalizirajue sadraje ukljueni su u predmete svih podruja: drutveno-humanistiko,
prirodoslovno-matematiko-tehniko, umjetniko te u tjelesno-zdravstvenu kulturu. Treba spomenuti
da je ba ova pragmatina odrednica izazivala nesporazume. Primjerice, u jednom kritikom osvrtu na
takav pristup stoji: nema legitimiteta propisivanja da kola djeluje odgojno, a osobito ne na kojim
vrijednostima .... Dalje se navodi:
Na pitanju odgojnog djelovanja kole najbolje se moe uoiti sloenost kurikulumskog konstrukta koji
tono definira meuodnos, razdoblje i vrijeme, postupke, suradnju odnosa, roditelje i brojna druga
pitanja kada se artikulira odgojno djelovanje kole.
U svojem odgovoru na tu kritiku jedna iskusna uiteljica u svojstvu lanice povjerenstva za HNOS
pie: Desetljeima uitelji, u iekivanju kurikulumskog konstrukta, iz dana u dan sa sranom
predanou, ljubavlju, savjeu, moralnou, znanjem i kreativnou odgajaju hrvatsku mlade.
23
Primjer odgojnih ciljeva

Uz temu Vode u zaviaju (Priroda i drutvo, 2. razred):
razvijati ekoloku osvijetenost;
promicati divljenje prema prirodi i njezinim ljepotama;
stjecati naviku uvanja i zatite voda, primjerice, tednja vode i zatita vode od oneienja;
razvijati umjetnike sklonosti nadahnute vodom, primjerice, sluanje vode (uborenje izvora, um
valova, rumorenje kie), likovno izraavanje doivljaja vode, fotografiranje vode (potok, rijeka,
more, kia).
Prigodna aktivnost uz obiljeavanje Svjetskog dana voda, 22. oujka.


HNOS podupire razvoj kolskog pluralizma

U Hrvatskoj je zajamen i postoji pluralizam u kolstvu, i to s obzirom na osnivaa kole,
na nastavne sadraje i nastavne metode.
Svaka kola moe biti pluralna u smislu da na autonoman nain moe razvijati razliite metode kojima
e na najbolji nain postizati odgojno-obrazovne ciljeve i time omoguavati svakom ueniku razvoj u
skladu s njegovim mogunostima i interesima. Sukladno tenjama razvoja u svijetu, izbor nastavnih
metoda se sve vie preputa uitelju, pa je i to doprinos razvijanju kolskog pluralizma. Drava treba
odrediti minimalne standarde u obrazovanju, jer kola i njezin osniva moraju uenicima jamiti
odreenu kakvou.
Alternativne kole mogu raditi po vlastitom odobrenom nastavnom planu i programu sluei se
alternativnim metodama pouavanja.


HNOS podupire djelotvorne mogunosti uenja za sve uenike

U okviru HNOS-a vodi se rauna o zadovoljavanju potreba pojedinog uenika ili skupine uenika ija
postignua znaajnije zaostaju za oekivanom razinom ili ju nadmauju. Planirani sadraji i pristupi
uenju i pouavanju su takvi da svi uenici mogu izravno sudjelovati u nastavi. Uitelji e se susresti
sa irokim spektrom posebnih obrazovnih potreba uenika, posebno onih s tekoama u uenju, pa su
potrebni pristupi koji e pridonositi njihovu uspjenom ukljuenju i sudjelovanju u nastavi.
Vano je postaviti stvarne i dostine ciljeve uz stvaranje okruja u kojemu se svi uenici osjeaju
sigurni, potivani, vani i korisni.


Ilustrativni primjeri u nastavi

Kako bi se poboljao nastavni proces, u temama HNOS-a se primjenjuju tzv. ilustrativni primjeri,
kojima se ueniku zorno pribliava i predouje sadraj nastavne teme. Ilustrativni primjeri vani su za
bolje razumijevanje gradiva i znatno pridonose da pamenje bude trajno umjesto kratkotrajnoga.
Izbor odgovarajueg ilustrativnog primjera i njegov razvoj moe ovisiti o konkretnim uvjetima, kao to
su, primjerice, prijanje znanje uenika, zapaanja uenika tijekom izvoenja nastave, znaajke
mjesnog okruenja, i raspoloive mogunosti.
Opi okvir i fokus ilustrativnih primjera ukljuivat e sljedee aspekte:
istraivaki aspekt, u kojemu se uenik usmjerava na pitanja o naravi stvari, ukljuujui ira
istraivanja, kao i fokusirana istraivanja;
aspekt sposobnosti rjeavanja problema, pri emu uenici trae odgovore na praktine probleme,
to zahtijeva primjenu znanja u novim situacijama;
aspekt sposobnosti za donoenje odluka.
Svaki od njih daje moguu polaznu toku za ulaenje u podruje istraivalakog uenja.
S pomou ilustrativnih primjera mogu se uspjeno modelirati specifini naini poticanja uenika na
istraivanje, razvijanje i primjenu ideja.


Teite nastave u niim razredima osnovne kole

U prva etiri razreda osnovne kole teite nastave treba biti na:
temeljnoj jezinoj pismenosti (itanje s razumijevanjem, pismeno i usmeno izraavanje),
24
temeljnim matematikim znanjima (osnovne matematike operacije) i
odgoju.
Takva orijentacija jasno je istaknuta u zemljama Europske unije. Primjerice, u Engleskoj je teite na:
pismenosti (eng. literacy) i na osnovnim matematikim operacijama (eng. numeracy).
Za djecu u toj dobi ta su dva podruja temelj za vanjsko vrjednovanje znanja djece.


VII. NACIONALNI NASTAVNI UPUTNIK (KURIKULUM) I HNOS

Sama rije uputnik (latinski: curriculum, slovenski: uni nart) upuuje sve subjekte odgojno-
obrazovnog procesa na to:
to se ui i zato;
kako se ui;
kada se ui;
gdje se ui.
U uputnik se takoer ukljuuju odgojno-obrazovne potrebe kole i zajednice te vrjednovanje
obrazovnih rezultata, tj. ishoda uenja i pouavanja.
Novija istraivanja u svijetu pokazala su da su i strunjaci za uputnik i uitelji u kolama sustavno
precjenjivali mogunosti uenika, i pred njih postavljali nerealno visoke zahtjeve. Ba ti nerealno visoki
zahtjevi mogu obeshrabriti uenike te ugroziti postavljene obrazovne ciljeve.
Openito uzevi, Nacionalni obrazovni standard i Nacionalni uputnik djelomino se preklapaju a
djelomino su meusobno komplementarni (Development of National Educational Standards,
Bundesministerium fr Bildung und Forschung, Berlin, 2004).
Treba istaknuti da zamisao s velikim prijeklopom nacionalnog obrazovnog standarda i uputnika nije
redukcionistika pretpostavka, to bi se na prvi pogled moglo pomisliti sa stajalita tradicionalnog
uputnika. Zapravo, sukladno toj vezi, HNOS slui kao podloga za izradbu Nacionalnog uputnika i s
njim ima veliki prijeklop, od ak 70-80%, tako da e se iz HNOS-a izvesti Nacionalni uputnik.


Uloga HNOS-a pri izradbi Nacionalnog uputnika

Sukladno studijama u zemljama Europske unije, Nacionalni obrazovni standard moe bitno pomoi pri
izradbi kvalitetnoga Nacionalnog uputnika.
Tako, primjerice, HNOS:
istie posebnosti predmeta. Odnosi se na specifian nastavni sadraj i njegov opseg i jasno
opisuje osnovna naela predmeta;
usredotouje na bitne aspekte (nastavnu jezgru) svake teme. Time se izbjegava sveobuhvatnost
dosadanjih tradicionalnih uputnika (kako kod nas tako i u svijetu), zbog kojih je optereenje
uenika bilo nedostatno jasno odreeno. U tom smislu HNOS je vodi i smjernica uiteljstvu;
odreuje minimalne zahtjeve i time daje uitelju slobodu oblikovanja i nadopunjavanja nastavne
jezgre bez otvaranja neodreene i proizvoljne mogunosti prekomjernog optereivanja uenika
manje bitnim informacijama;
istie sveobuhvatnost (kumulativnost) znanja, tj. odnosi se na sustavno integrirano uenje koje u
cjelinu povezuje znanje koje uenik o nekom sadraju ui tijekom godina kolovanja. Temeljni
interes nije gradivo koje je naueno za ocjenu i nakon toga zaboravljeno, nego razvoj opih
sposobnosti u temeljnom podruju koje se moe koristiti i provjeravati tijekom duljega razdoblja.
To znai da je HNOS usmjeren na sveobuhvatno uenje. U takvom se uenju sadraj i postupci
nadograuju jedan na drugi, sustavno se isprepleu i proimaju, te opetovano koriste tako da ih
uenik trajno pamti i zna primjenjivati. Polazi se od spoznaje da je rascjepkanost procesa uenja
na pojedinane segmente s malo meusobne povezanosti jedan od veih problema dosadanje
nastave;
odreuje minimalne zahtjeve koji se postavljaju za sve uenike. Istodobno HNOS moe ustanoviti
i dodatne, vie razine, kao ciljeve dodatnog uenja namijenjenog nadarenim i zainteresiranim
uenicima;
sadri elemente diferencijacije time to moe razlikovati razine kompetencije na vie razina
zahtjevnosti, iznad i ispod minimalnog standarda, olakavajui daljnju specifikaciju razina. Za
razvoj kakvoe nastave u cjelini vano je da se pred darovite uenike mogu postavljati zahtjevi
iznad razine minimalnih kriterija;
25
istie potrebu razumljivosti. Nacionalni obrazovni standard se formulira na jasan, koncizan i
razumljiv nain. Da bi HNOS znaio poboljanje u odnosu na tradicionalni uputnik, mora biti od
njega jasniji i razumljiviji;
naglaava problem izvodljivosti. Uenici trebaju biti sposobni uz umjereni trud zadovoljiti
minimalne zahtjeve HNOS-a. HNOS postavlja realistine ciljeve koji se mogu ostvariti u
materijalnim i kadrovskim uvjetima kakvi prevladavaju u kolama.


Izvoenje Nacionalnog uputnika iz HNOS-a

Nakon usvajanja HNOS-a ministar imenuje Nacionalno vijee za uputnik iz sastava koordinacije i
povjerenstava za HNOS, uz ukljuivanje i drugih strunjaka. Isto tako ministar imenuje Meunarodni
savjetodavni odbor s ukljuivanjem uglednih inozemnih strunjaka.
Predmetna povjerenstva i koordinacije za HNOS nastavljaju s radom kao predmetna povjerenstva za
Nacionalni uputnik. Nacionalno vijee usklauje rad predmetnih povjerenstava. Predmetna
povjerenstva rade na izvoenju Nacionalnog uputnika iz HNOS-a.
Najvei dio sadraja uputnika ve je obraen u nastavnim temama HNOS-a. Predmetna povjerenstva
se u svom radu takoer slue nacionalnim uputnicima iz zemalja Europske unije (posebice iz
Slovenije, Engleske, Finske, Njemake, vedske, koji su dijelom prevedeni i na hrvatski jezik) i iz njih
se mogu preuzeti neka iskustva koja su primjenjiva u naim uvjetima.
Nastavne teme HNOS-a su razraene tako da svojim dijelovima ve predstavljaju sastavnice uputnika
kao to su:
odgojno-obrazovni sadraji;
kljuni pojmovi;
voenje rauna o rastereenju gradiva i o prilagoenosti dobi uenika;
novi struni pojmovi;
brojani podatci koje uenik treba upamtiti;
potrebno predznanje;
prijedlozi za metode pouavanja;
interdisciplinarni sadraji u raznim predmetima;
oekivani ishod uenja i pouavanja;
minimalni zahtjevi koje trebaju zadovoljiti svi uenici (minimalni standard znanja, sposobnosti i
umijea);
izborni sadraji za darovite uenike i za uenike s veim zanimanjem;
prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama;
odgojni ciljevi vezani uz temu.


Usporedba HNOS-a sa slovenskim nacionalnim uputnikom

U usporedbi sa slovenskim nacionalnim uputnikom, koji se koristio kao referentni dokument, treba jo
preciznije razraditi:
operativne ciljeve i zadatke;
prijedloge metode pouavanja;
preporuku za uporabu raunala u nastavi;
preporuke za vrjednovanje obrazovnih postignua, tako da iza visokih ocjena stoji kvalitetno
znanje.
Za razliku od slovenskog nacionalnog uputnika, HNOS ostavlja veu slobodu uitelju pri odreivanju
broja sati za pojedinu temu i u odabiru ilustrativnih primjera i izbornih sadraja. Zapravo usmjeren je
prema lokanom i pojedinanom uputniku.
Sadraj dodatnih odrednica HNOS-a omoguuje iri okvir nego to to daje Slovenski nacionalni
uputnik. Primjerice, to su:
sveobuhvatnost znanja (cjelovitost prije steenih i novih znanja);
vea ponuda usporednih ilustrativnih primjera to prua iri prostor kreativnosti uitelja;
prijedlog izbornih sadraja za rad s nadarenima u okviru obveznih i izbornih tema;
orijentacija za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama;
prijedlog odgojnih ciljeva u pojedinim temama svih predmeta.



26
Plan rada na nacionalnom uputniku

U odnosu na opu okvirnu strategiju tradicionalnog uputnika, razvoj Hrvatskog nacionalnog uputnika
bit e znatno laki i bri jer mu ve prethodi detaljno razvijeni Hrvatski nacionalni obrazovni standard.
Postupak javne rasprave i vrjednovanja Nacionalnog uputnika provodit e se slino kao u sluaju
HNOS-a. Pritom e vanu ulogu imati i upanijska struna vijea i uitelji-poduavatelji. Radi izradbe
uputnika, kontinuiranog praenja, vrjednovanja i poboljanja osigurat e se potrebni izvori i suraivati s
razliitim sudionicima i partnerima u obrazovnom procesu. Na taj e nain nacionalni uputnik biti
dinamika struktura koja se razvija i daje odgovore na promjenjive razvojne izazove i zahtjeve
gospodarstva i drutva.
Na temelju HNOS-a planira se do kraja kolske godine 2005./2006. izraditi Nacionalni uputnik za
osnovnu kolu.


Rasprave na upanijskim strunim vijeima o nastavnom uputniku

Rasprave o HNOS-u koje su dosad odrane na upanijskim strunim vijeima senzibilizirale su uitelje
te upozorile na osnovne osobine nastavnog uputnika izvedenog iz HNOS-a. Tako je ve zapoelo
razmatranje predmetnih uputnika.
Predvieno je da se u prvoj polovici 2006. godine na upanijskim strunim vijeima vode rasprave i
odravaju radionice o izradbi i uvoenju predmetnih uputnika, kao nastavak prijanjih rasprava i
radionica u vezi s HNOS-om. Tijekom rasprava predviena je i koordinacija na razini kola, upanija i
regija, posebno u svezi s lokalnim nastavnim uputnikom i predmetima u koje se u znatnijoj mjeri mogu
ugraditi regionalne osobitosti, primjerice, biologija, zemljopis, povijest i slino.



VIII. PRAENJE I VRJEDNOVANJE KAKVOE OBRAZOVANJA NUAN UVJET ZA
OSTVARIVANJE CILJEVA HNOS-A

Praenje i vrjednovanje - jasni pokazatelji kakvoe obrazovanja

Svi sudionici u odgojno-obrazovnom procesu nastoje uiniti kolu kvalitetnom i uspjenom.
Za to je prijeko potrebno dobro osposobljeno uiteljsko osoblje, primjenjiv i ostvariv uputnik, nastavni
proces usmjeren prema ueniku te objektivno vrjednovanje postignua uenika. Informacije o tome u
kojoj se mjeri to postie mogue je dobiti jedino jasnim sustavom vrjednovanja u odgojno-obrazovnom
sustavu. Sadanje je unutarnje ili kolsko vrjednovanje subjektivno, uglavnom zbog nedostatka
nacionalnih standarda vrjednovanja uenja i postignua. Propisima se odreuju pravila ocjenjivanja
(Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli, NN 92./95.) i ljestvica
ocjena od 1 do 5. Naini vrjednovanja uenika su usmeni i pisani, a vrjednuju se znanja i umijea.
Instrumentarij pripremaju i izrauju sami uitelji ili se nalaze u prirunicima razliitih autora. Vanjsko
vrjednovanje postignua uenika radi praenja i vrjednovanja kakvoe kolskog sustava ne postoji, a
ni vanjsko ispitivanje uenika na kraju odreene razine obrazovanja. Ispiti se nakon pojedinog stupnja
obrazovanja odravaju samo na kraju srednje kole (gimnazija, strukovne i umjetnike kole). Provjere
znanja obavljaju se interno, u organizaciji kole, pa se instrumentarij razlikuje od kole do kole, a
oblikuju ga isti uitelji koji izvode nastavu i provode unutarnje vrjednovanje tijekom nastavne godine.
Rezultati takvih ispita ne omoguuju usporeivanje kakvoe obrazovanja izmeu kola, odnosno na
nacionalnoj razini.
Stoga je vano izgraditi novi nacionalni sustav unutarnjeg i vanjskog vrjednovanja, a usporedno s
njegovim oblikovanjem zapoeti osposobljivanje uitelja za novi pristup kolskom vrjednovanju
postignua uenika. To je nuno radi poboljanja uenja i utvrivanja nacionalnih obrazovnih
standarda, ali i za praenje i vrjednovanje kakvoe kolskoga sustava i pojedinih njegovih dijelova.


kolsko i nacionalno vrjednovanje u razvijenim zemljama

U razvijenim zemljama se kolsko vrjednovanje postignua uenika podupire i nadzire nacionalnim
vrjednovanjem postignua uenika koje se obavlja periodino (svake 2-3 godine) na nacionalnoj
27
razini, radi praenja ostvarivanja nacionalnih obrazovnih standarda. Na taj nain Ministarstvo dobiva
uvid
u uenika postignua, odnosno u djelotvornost kolskog vrjednovanja. Nacionalno se vrjednovanje
provodi na pojedinim razinama obrazovanja (to bi kod nas odgovaralo, primjerice, vrjednovanju
nakon 4. i 8. razreda osnovne kole i 2. razreda srednje kole). Ono se organizira na malom i
reprezentativnom uzorku uenika radi vrjednovanja odreenog i ogranienog opsega dostignutih
umijea i sposobnosti (u podruju hrvatskog jezika, stranog jezika, matematike i prirodoslovlja),
radi analize utjecaja pojedinih varijabli na uspjeh uenika. Nacionalno ispitivanje kao to je dravna
matura, odnosno vanjsko vrjednovanje uenika, provodi se u standardiziranim uvjetima, tako da svi
uenici rjeavaju iste testove u isto vrijeme
u cijeloj zemlji. Takvo ispitivanje ima za posljedicu:
odabiranje uenika radi upisa na viu razinu obrazovanja;
certifikacija kojom se u postupku vrjednovanja ostvaruje svjedodba o zavretku vane razine
obrazovanja.


Pokazatelji kakvoe - indikatori

Praenje i vrjednovanje kakvoe kolskoga sustava sloen je proces koji ukljuuje redovito
prikupljanje podataka o promjenama u odgoju i obrazovanju, procjenjivanje radi usporedbe tih
podataka s dostupnim obrazovnim pokazateljima (indikatorima i standardima), utvrivanje stanja i
poduzimanje daljnjih mjera na osnovi toga radi sustavnog poboljanja kolstva. Na osnovi Europskog
izvjea o kakvoi kolskoga obrazovanja koriste se etiri skupine indikatora s ukupno 16 indikatora
za vrjednovanje kolskoga sustava.

Indikatori postignua uenika
1. Matematika
2. Materinji jezik
3. Prirodoslovlje
4. Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)
5. Strani jezici
6. Uiti kako uiti
7. Graanski odgoj

Indikatori uspjenosti i prijelaza
8. Pokazatelji o prolaznosti u vii razred
9. Pokazatelji o zavravanju srednje kole
10. Sudjelovanje u tercijarnom obrazovanju

Indikatori praenja obrazovanja
11. Upravljanje kolskim obrazovanjem
12. Sudjelovanje roditelja

Indikatori izvora i struktura
13. Obrazovanje i usavrivanje uitelja
14. Obuhvat djece u vrtiima
15. Broj uenika u odnosu na broj raunala
16. Troak obrazovanja po ueniku

Sastavnice sustava vrjednovanja (kolsko vrjednovanje, nacionalno vrjednovanje, nacionalno
ispitivanje) su svrhovite ukoliko djeluju cjelovito i meusobno se nadopunjuju. Uspostava cjelovitog
sustava vrjednovanja u odgoju i obrazovanju znai:
utemeljenje kolskog vrjednovanja na jedinstvenom pristupu i metodologiji (standardi, struni
materijali),
uvoenje nacionalnog vrjednovanja i nacionalnog ispitivanja te
praenje i evaluaciju kakvoe kolskoga sustava na temelju indikatora (europski indikatori).
Cilj HNOS-a je podizanje kakvoe odgoja i obrazovanja hrvatskog osnovnog kolstva i zato je vano
da se, tijekom uvoenja HNOS-a, razvija i u kolsku praksu uvodi primjereni sustav praenja i
ocjenjivanja uenikovih postignua. Naime, HNOS je temelj za razvoj cjelovitog sustava vrjednovanja.

28
Vanjsko vrjednovanje

Vanjsko vrjednovanje rezultata rada, na osnovi ispitnih instrumenata za vanjsku evaluaciju odgojno-
obrazovnih postignua u svakom razredu i za svaki nastavni predmet, pripremat e i provoditi
Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje. Instrumentarij za vanjsko vrjednovanje nee se temeljiti na
jednostavnoj reprodukciji nastavnih sadraja pa e uitelji moi provjeriti vlastite odgojno-obrazovne
uinke i procijeniti svoje mjesto na ljestvici izvrsnosti.
Rezultati vanjskog vrjednovanja predstavljaju temelj za:
obavjeivanje svih sudionika u odgoju i obrazovanju, primjerice, o neujednaenoj uspjenosti
razliitih kola;
praenje HNOS-a u pojedinom nastavnom podruju i periodino informiranje o uenikim
postignuima;
identifikaciju utjecaja pojedinih imbenika u nastavnom procesu na postignua uenika radi
poboljanja obrazovnog sustava;
promicanje odgovornosti vezano uz efikasnosti troenja financijskih sredstava u kolstvu;
poboljanje javnog informiranja i svijesti o vanosti obrazovanja te
poticanje javnosti na kritiko sudjelovanje i inicijative u promjenama kolstva.


Samovrjednovanje

Svaka kola provodit e i samovrjednovanje rezultata rada. kole e koristiti rezultate vanjskog
vrjednovanja u postupku samovrjednovanja.
Vanjsko vrjednovanje i samovrjednovanje rezultata obrazovanja bitno e utjecati na objektivnost
ocjenjivanja. Time e smanjiti pritisak roditelja i uenika na uitelje a poticati uenike na aktivnije
uenje. Rezultati vanjskog vrjednovanja e takoer pokazati izvrsnost uitelja i kola, to moe
posluiti kao temelj za uvoenje sustava za nagraivanje izvrsnosti. kolsko vrjednovanje postignua
uenika treba biti sastavni dio samoga nastavnog procesa,
a ne da se pojavljuje samo na kraju tog procesa.
Tijekom vrjednovanja uitelj i uenik dobivaju informaciju o uenikovom napredovanju i mogu odmah
poduzeti mjere za poboljanje uenja.
Vrjednovanje postignua uenika treba se temeljiti na nacionalnim standardima vrjednovanja uenja
vezanim za HNOS utvrenom na razini kolskih ciklusa, razreda i predmeta. Stoga je osim HNOS-a
potrebno izraditi nacionalne standarde vrjednovanja u koli, koji trebaju sadravati:
to uenik treba znati i uiniti kako bi pokazao da je ostvario odreeno postignue (znanje,
umijee, sposobnost);
koje metode i instrumentarij treba uporabiti za vrjednovanje pojedinih postignua;
kad se vrjednovanje provodi i
koji se sadraji preporuuju za vrjednovanje.
Standardi kolskog vrjednovanja trebaju biti integrirani u sva nastavna podruja.


29
IX. ZAJEDNIKI OKVIR ZA PROSUDBU NAPREDOVANJA U UENJU STRANIH JEZIKA I ZA
SAMOPROCJENU UENIKA

Mogu razumjeti glavne misli
jasnog standardnog
razgovora na poznate teme s
kojima se redovito susreem
na poslu, u skoli, u slobodno
vrijeme itd. Mogu razumjeti
glavne poruke mnogih
radijskih i televizijskih
programa o tekuim
dogaajima ili na teme od
osobnog i profesionalnog
interesa ako su iskazane
relativno polako i razumljivo.
R
A
Z
U
M
I
J
E
V
A
N
J
E
A1 A2 B1 B2 C1 C2
Slusanje
itanje
Mogu razumjeti poznate
rijei i osnovne fraze koje se
odnose na mene, moju
obitelj i neposrednu
konkretnu okolinu ukoliko
sugovornik govori polako i
razgovijetno.
Mogu razumjeti fraze i
najese koristene rijei iz
podruja od neposrednog
osobnog interesa
(primjerice, jednostavne
podatke o sebi i obitelji,
informacije vezane uz
kupovanje, neposrednu
okolinu, posao). Mogu
shvatiti osnovno znaenje
kratkih, jasnih i jednostavnih
poruka i javnih obavijesti.
Mogu razumjeti du?e govore
i predavanja te pratiti ak i
slo?enu argumentaciju
ukoliko mi je tema barem
donekle poznata. Mogu
razumjeti vei dio TV vijesti i
programa koji se bave
tekuim dogaanjima. Mogu
razumjeti veinu filmova na
standardnom jeziku.
Mogu razumjeti dugaak
govor ak i kad nije jasno
strukturiran i kad sveze
meu reenicama nisu jasno
iskazane, ve se samo
podrazumijevaju. Mogu bez
prevelika napora razumjeti
televizijske programe i
filmove.
Nemam poteskoa u
razumijevanju bilo koje
varijante govornog jezika
bilo u izravnoj komunikac
bilo preko medija, ak ni
se govori brzinom izvorn
govornika, uz uvjet da im
vremena prilagoditi se
odreenom naglasku.
Mogu prepoznati poznata
imena, rijei i vrlo
jednostavne reenice,
primjerice, na oglasima
postavljenim na javnim
mjestima, plakatima ili u
katalozima.
Mogu itati vrlo kratke,
jednostavne tekstove. Mogu
pronai odreenu,
predvidivu informaciju u
jednostavnim,
svakodnevnim pisanim
materijalima kao sto su
oglasi, prospekti, jelovnici i
vozni redovi te mogu
razumjeti kratka,
jednostavna osobna pisma.
Mogu razumjeti tekstove koji
su uglavnom pisani obinim
jezikom ili jezikom moje
struke. Mogu razumjeti opis
dogaaja, osjeaja i ?elja u
osobnim pismima.
Mogu itati lanke i
izvjestaje koji obrauju
suvremene probleme i u
kojima pisac zauzima
odreene stavove ili izra?ava
odreena stajalista. Mogu
razumjeti suvremenu
knji?evnu prozu.
Mogu razumjeti dugake i
kompleksne injenine
knji?evne tekstove te
uva?avati stilske razliitosti.
Mogu razumjeti
specijalizirane lanke i du?e
tehnike upute, ak i kad se
ne odnose na moje
podruje.
Mogu bez poteskoa it
sve vrste tekstova, uklju
apstraktne, strukturno il
lingvistiki slo?ene tekst
poput prirunika,
specijaliziranih lanaka i
knji?evnih djela.


G
O
V
O
R
A1 A2 B1 B2 C1 C2
Govorna
interakcija
Govorna
produkcija
Mogu voditi jednostavni
razgovor pod uvjetom da je
sugovornik spreman sporije
ponoviti ili preformulirati
svoje reenice te da mi je
spreman pomoi da izrazim
ono sto ?elim rei. Mogu
postavljati i odgovarati na
jednostavna pitanja o dobro
poznatim temama ili da bih
zadovoljio svoje neposredne
potrebe.
Mogu komunicirati u
jednostavnim i uobiajenim
situacijama koje zahtijevaju
jednostavnu i neposrednu
razmjenu informacija o
poznatim temama i
aktivnostima. Mogu
sudjelovati u vrlo kratkim
drustvenim razmjenama
premda obino ne
razumijem dovoljno da bih
sam dovoljno podr?avao
razgovor.
Mogu se snalaziti u veini
situacija koje se mogu
pojaviti tijekom putovanja
kroz podruje na kojem se
taj jezik govori. Mogu se bez
pripreme ukljuiti u razgovor
na teme koje su mi poznate,
koje su od osobnog interesa
ili se odnose na svakodnevni
?ivot (primjerice, obitelj,
hobi, posao, putovanja i
tekue dogaaje).
Mogu komunicirati dovoljno
teno i neusiljeno, sto
omoguava normalnu
interakciju s izvornim
govornikom. Mogu aktivno
sudjelovati u raspravama u
okviru poznatih situacija
obrazla?ui i branei svoje
stavove.
Mogu se teno i neusiljeno
izra?avati bez naglaseno
oitog tra?enja
odgovarajuih rijei. Mogu
fleksibilno i uinkovito
koristiti jezik u drustvenim i
poslovnim situacijama.
Mogu precizno izraziti svoje
ideje i misljenja, te se sa
svojim doprinosom spretno
ukljuiti u raspravu drugih
govornika.
Mogu bez napora sudjelo
u bilo kakvom razgovoru
raspravi uz dobro
prepoznavanje i koristen
idiomatskih izraza i
kolokvijalizama. Mogu se
teno izra?avati i precizn
prenositi i finije nijanse
znaenja. Ako ipak naie
na problem, mogu se pov
i preformuliranjem izriaj
zaobii zapreku toliko
spretno da to sugovornic
jedva primijete.
Mogu koristiti jednostavne
fraze i reenice da bih
opisao gdje ?ivim i osobe
koje poznajem.
Mogu koristiti niz fraza i
reenica da bih
jednostavnim jezikom
opisao svoju obitelj i druge
ljude, uvjete svog ?ivota,
svoje obrazovanje te svoje
sadasnje ili prethodno radno
mjesto.
Mogu jednostavno
povezivati reenice kako bih
opisao do?ivljaje i dogaaje,
svoje snove, nade i te?nje.
Mogu ukratko obrazlo?iti i
objasniti svoja stajalista i
planove. Mogu ispriati priu
ili prepriati sadr?aj knjige ili
filma te opisati svoje
reakcije.
Mogu jasno i podrobno
govoriti o mnogim temama
vezanim uz podruje
vlastitog interesa. Mogu
objasniti svoja stajalista o
nekoj aktualnoj temi
navodei prednosti i
nedostatke raznih pristupa.
Mogu iznijeti jasan,
podroban opis slo?enih
injenica, povezujui
tematske cjeline, razvijajui
odreene misli i zaokru?ivsi
izlaganje odgovarajuim
zakljukom.
Mogu jasno i teno iznos
injenice ili argumente
stilom koji odgovara
kontekstu. Mogu uinkov
logino strukturirati svoj
prikaz na nain koji
slusatelju poma?e da uo
zapamti glavne toke.

P
I
S
A
N
J
E
A1 A2 B1 B2 C1 C2
Pisanje
Mogu napisati kratku,
jednostavnu razglednicu,
primjerice, poslati pozdrave
s ljetovanja. Mogu ispuniti
obrasce osobnim podacima,
primjerice, unijeti svoje ime,
dr?avljanstvo i adresu u
hotelski prijavni obrazac.
Mogu pisati kratke,
jednostavne biljeske i
poruke. Mogu napisati vrlo
jednostavno osobno pismo,
primjerice, pismo zahvale.
Mogu napisati jednostavan
vezani tekst na poznatu
temu ili temu od osobnog
interesa. Mogu napisati
osobno pismo opisujui
svoje do?ivljaje i dojmove.
Mogu napisati jasan,
podroban tekst o velikom
broju tema iz podruja svog
interesa. Mogu napisati
sastavak ili izvjestaj
prenosei informaciju ili
navodei razloge za ili protiv
odreenog stajalista. Mogu
napisati pismo u kojem
jasno izra?avam znaenje
koje osobno pridajem
odreenim dogaajima i
iskustvima.
Mogu se izraziti jasnim,
dobro strukturiranim
tekstom te razvijati svoja
stajalista. Mogu pisati o
slo?enim temama u pismu,
sastavku ili izvjestaju
naglasavajui ono sto
smatram va?nim. Mogu
odabrati stil koji odgovara
itatelju kojemu je to
namijenjeno.
Mogu napisati jasan,
smislen tekst adekvatnim
stilom. Mogu pisati slo?e
pisma, izvjestaje ili lank
kojima je odreena tema
jasno i logino iznesena
kako bi primatelj mogao
uoiti i zapamtiti bitne to
Mogu pisati sa?etke i pri
strunih ili knji?evnih djela



X. RAZVOJ I PROVEDBA HNOS-A

Uvoenje HNOS-a u osnovnu kolu u kolskoj godini 2006./2007.

Nakon eksperimentalnog uvoenja HNOS-a u 5% osnovnih kola u kolskoj godini 2005./2006. te
nakon uvoenja zakonskih pretpostavki, planirano je uvoenje HNOS-a u sve osnovne kole u
kolskoj godini 2006./2007.


Pragmatiki pristup nacionalnom uputniku omoguava brzo i uinkovito rjeenje

Na poetku realizacije ovog projekta pojavilo se miljenje nekih strunjaka o potrebi viegodinjih
teorijskih studija prije izradbe nacionalnog uputnika. Prema tom stajalitu, iduih etiri-pet godina ne bi
se moglo poeti s uvoenjem praktikih mjera za poboljavanje kakvoe obrazovanja u koli, ve bi se
samo radile teorijske studije za buduu izradbu nacionalnog uputnika.
Nasuprot tomu, pragmatiki pristup s izradbom HNOS-a, sa snanim osloncem na praktina iskustva
uitelja iz nastave, dao je okvir koji uz konzultaciju postojeih standarda i uputnika u zemljama
Europske unije (primjerice, iz Slovenije, Engleske i vedske) omoguava brzi i uspjean put do
nacionalnog uputnika.
Ovaj pristup polazi od stajalita da ne treba jo godinama razvijati teorijske konstrukte i dalje odlagati
uvoenje praktinih poboljanja u koli, nego pragmatiki, bez odlaganja, treba postupno uvoditi
promjene sluei se domaim i inozemnim iskustvima. Izradba HNOS-a kljuni je korak u tom smjeru.


XI. IMAMO OKVIR ZA SUSTAVNO POBOLJANJE OBRAZOVANJA

Na posljetku treba istaknuti kako su jo i sad ponegdje prisutna miljenja da bi jo koju godinu trebalo
raditi na razvoju opih smjernica odgoja
i obrazovanja, a uvoenje konkretnih mjera u koli odgoditi za neka kasnija vremena.
Zato je vano jo jednom istaknuti, kao to je obrazloeno u ovom Vodiu, da su jasni i decidirani
argumenti protiv odlaganja konkretnih poboljanja kakvoe u osnovnoj koli:
Znamo kakvu kolu elimo!
Imamo jasne ciljeve obrazovanja!
Imamo HNOS!
Preko HNOS-a rastereujemo uenika i omoguavamo kreativnije obrazovanje i veu sposobnost
za rjeavanje problema i za poduzetnost!
Radi uvanja nacionalnog identiteta vano je izraditi Hrvatski nacionalni obrazovni standard
prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju!
Uvoenje promjena u odgoj i obrazovanje
neprestan je dinamiki proces.
Takvo polazite daje mogunost stalnih konstruktivnih promjena i poboljavanja,
ali bez korjenitih i stresnih zahvata,
uz stavljanje uenika u sredite pozornosti.
HNOS otvara proces kojim se eli unaprijediti kakvoa obrazovanja, bez pretenzija na uobiajenu
sveobuhvatnu reformu odozgo, a uz irenje prostora inicijativi i kreativnosti uitelja iz kolske prakse
i irega kruga znanstvenika i strunjaka
iz podruja pojedinih predmeta, kao i njihovom utjecaju na razvoj odgojno-obrazovnog sustava.
31
Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja

U prezentaciji je naglaeno da je predstavljeni dokument razvojni i otvoren za trajan proces
unapreivanja sustava kroz stalni dijalog svih ukljuenih i zainteresiranih. Plan ne predstavlja reformu
odgojno-obrazovnog sustava nego poboljanje postojeeg. U raspravi je naglaeno da lanovi Vijea
podravaju rad Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta na uvoenju promjena u obrazovni sustav
Hrvatske na svim razinama, koje su u skladu s 55 preporuka za poveanje konkurentnosti Hrvatske.
Istaknuto je da cilj plana treba biti poboljanje (kvantitativno i kvalitativno) obrazovne strukture
stanovnitva RH koja e voditi poveanju konkurentnosti pojedinca na tritu rada, a samim time i
poveanju konkurentnosti hrvatskog drutva u cjelini. Ove promjene u procesu obrazovanja trebaju biti
praene i poveanim financijskim sredstvima, a prilagodba treba rezultirati iz kvalitetnog i aktivnog
dijaloga svih kljunih sudionika, to je rasprava na ovoj sjednici i pokazala.
lanovi Vijea posebno su istakli da je zbog brzine kojom se razvija globalizacija i trenutane pozicije
Hrvatske na listi globalne konkurentnosti, potreban kvalitetan pomak u obrazovanju u Hrvatskoj, to
znai da treba planirane promjene to je bre mogue pretoiti u realnost.

izvadak iz Zapisnika sjednice Nacionalnog vijea
za konkurentnost 25. travnja 2005. godine o
predstavljanju Plana razvoja sustava odgoja i
obrazovanja 2005.-2010. Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta

32
SUDJELOVALI U IZRADBI HNOS-A


Koordinacija Odbora za izradbu HNOS-a:
1. Primorac Dragan, doc. dr. sc., ministar, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Zagreb
2. Paar Vladimir, akademik, HAZU, Zagreb
3. Setic Nevio, dr. sc., drzavni tajnik, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Zagreb
4. Markovic Nenad, prof., pomocnik ministra, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH,
Zagreb
5. Milicic Tina, dipl. ing., administrativna tajnica Odbora za izradbu HNOS-a, Zagreb


Predmetne koordinacije i povjerenstva:
6. Agicic Damir, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
7. Ambrus Kis Ruzica, prof., Zavod za skolstvo RH, Zagreb
8. Andraka Marija, prof., Uciteljska akademija, Zagreb
9. Arambasic Branka, dipl. uc., OS Sokolovac, Sokolovac
10. Arefijev Josip, prof., OS S. Kolara, Hercegovac
11. Babic Magdalena, dipl. ing., OS Vrbani, Zagreb
12. Babic Stjepan, akademik, HAZU, Zagreb
13. Bakran Lesar Tanja, prof., OS Tina Ujevica, Zagreb
14. Balicevic Marija, prof., OS Franje Krezme, Osijek
15. Barovic Zdenka, dipl. uc., OS Marjan, Split
16. Barticevic Jadranka, prof., Centar 'Juraj Bonaci', Split
17. Bartolic Gordan, prof., II. OS Cakovec, Cakovec
18. Bastic Marijana, prof., OS Rudes, Zagreb
19. Beg Nikola, prof., SS Ban J. Jelacic, Zapresic
20. Bilic Andela, prof., OS Ludbreg, Ludbreg
21. Bilic Stefan Milica, prof., I. OS Dugave, Zagreb,
22. Bilic-Prcic Branka, dipl. uc., OS A. B. Simica, Zagreb
23. Blaznik Vesna, prof., OS J. J. Strossmayer, Zagreb
24. Blazinovic-Kljajo Ankica, prof., OS Brestje, Sesvete
25. Bobas Milka, dipl. uc., OS I. Merza, Zagreb
26. Bobinski Vesna, dipl. uc., OS S. S. Kranjcevica, Zagreb
27. Bosnjak Vladimira, prof., OS Stenjevec, Zagreb
28. Brana Josip, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, Osijek
29. Bratanic Marija, prof. dr. sc., Uciteljska akademija, Zagreb
30. Bratic Slavko, prof., OS Ivana Perkovca, Senkovec
31. Brezec Sandra, dipl. uc., OS Bistra, Bistranska Poljanica
32. Bucar Matija, prof., Uciteljska akademija, Petrinja
33. Budin Leo, akademik, HAZU, Zagreb
34. Bukovac Itana, prof., Pucko otvoreno uciliste, Samobor
35. Bule Ruza, prof., OS Malesnica, Zagreb
36. Bulic-Jakus Floriana, prof. dr. sc., Medicinski fakultet, Zagreb
37. Buljan Flander Gordana, dr. sc., Poliklinika za zastitu djece Grada Zagreba
38. Bunjacki Ladislava, dipl. uc., OS S. S. Kranjcevic, Zagreb
39. Burjan Josip, prof., Hrvatska udruga glazbenih i plesnih pedagoga, Zagreb
40. Butorac Zeljka, prof., OS M. Drzica, Zagreb
41. Cambi Nenad, akademik, HAZU, Zagreb
42. Caput-Jogunica Romana, doc. dr. sc., Agronomski fakultet, Zagreb
43. Ceglec Mirko, prof., OS Plokite, Split
44. Crkvencic Ankica, prof., Uciteljska akademija, Zagreb
45. Cvitas Tomislav, prof. dr. sc., Kemijski odsjek PMF-a, Zagreb
46. Catic Igor, prof. dr. sc., Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
47. Colovic-Rodik Zeljka, prof., II. OS Varazdin, Varazdin
48. Covic Damir, prof., OS Turnic, Rijeka
49. Crpic Gordan, mr. sc., Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, Zagreb
50. Cudina Obradovic Mira, prof. dr. sc., Uciteljska akademija, Zagreb
51. Cukelj Zdenka, prof., I. OS Luka, Sesvete
52. Cavar Jozo, mr. sc., OS Mladost, Zagreb
33
53. Damjanovic Stjepan, akademik, HAZU, Zagreb
54. Devernay Ivana, prof., OS Matije Gupca, Zagreb
55. Dominik Zdravko, prof., OS Ante Starcevic, Zagreb
56. Dragic Anto, prof., Ekonomska i trgovacka skola, Cakovec
57. Drobina Ivan, dipl. uc., OS J. J. Strossmayer, urdenovac
58. Dukat Andelka, prof., Klasicna gimnazija, Zagreb
59. Dukic Ivan, prof., OS J. J. Strossmayer, Zagreb
60. Dzapo Jasminka, prof., OS Vladimira Nazora, Zagreb
61. Dzelalija Mile, prof. dr. sc., Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja,
Split
62. Uric Ivan, prof., OS Gradiste, Gradiste
63. Erdelja Kresimir, prof., OS Rudes, Zagreb
64. Fabijanic Suzana, dr. med., ZZJZ Sisacko-moslavacke zupanije, Sisak
65. Findak Vladimir, prof. dr. sc., Kinezioloski fakultet, Zagreb
66. Franic Davorka, prof., XVI. gimnazija, Zagreb
67. Frey Skrinjar Jasmina, prof. dr. sc., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
68. Fulgosi Hrvoje, doc. dr. sc., Institut 'Ruder Boskovic', Zagreb
69. Fumic Anica, prof., OS F. K. Frankopana, Osijek
70. Furlan Zdravko, prof., OS Otok, Zagreb
71. Gamulin Stjepan, akademik, HAZU, Zagreb
72. Glavan Fredi, prof., OS R. K. Jeretov, Opatija
73. Gospodaric Danica, prof., OS Samobor, Samobor
74. Grabovac S. Berislava, prof., Zenska opca gimnazija Druzbe sestara milosrdnica, Zagreb
75. Grgevcic Josip, prof., Visoka uciteljska skola, Cakovec
76. Grgic Branka, prof., OS Rapska, Zagreb
77. Gruden Vladimir, prof. dr. sc., Medicinski fakultet i KBC Zagreb, Rebro, Zagreb
78. Gusic Ivica, doc. dr. sc., Matematicki odsjek PMF-a, Zagreb
79. Gusic Jelena, prof., XV. gimnazija, Zagreb
80. Gusic Ivan, akademik, HAZU, Zagreb
81. Hirsl Lajla, prof., OS Jabukovac, Zagreb
82. Horvat Tomislav, prof., OS Josipa Racica, Zagreb
83. Horvat Vatroslav, mr. sc., Uciteljska akademija, Zagreb
84. Horvatic Snjezana, prof., OS Bogumil Toni, Samobor
85. Hudolin Tamara, prof., OS S. S. Kranjcevic, Zagreb
86. Husanovic Pejnovic Dragica, mr. sc., Visoka uciteljska skola, Gospic
87. Ivancic urdica, mr. sc., CZOO Gornje Prekrizje, Zagreb
88. Jakopovic Zeljko, prof., Zavod za skolstvo RH, Zagreb
89. Jakovina Tvrtko, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
90. Jalusic Andelka, prof., OS Rudes, Zagreb
91. Jambor Ljiljana, prof., OS Augusta Cesarca, Zagreb
92. Janes Martina, dipl. uc., OS Stjepana Basariceka, Ivanic Grad
93. Jardas Jasminka, dipl. uc., OS Pehlin, Rijeka
94. Jecic Stjepan, akademik, HAZU, Zagreb
95. Jelacic Agnes, prof., OS Gripe, Split
96. Jelakovic Bozica, prof., XV. gimnazija, Zagreb
97. Jelaska Zrinka, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
98. Jelic Slavica, prof., CZOO Slava Raskaj, Zagreb
99. Jerbic Zorc Gorjana, dr. sc., Fizicki odsjek PMF-a, Zagreb
100. Jezic Mislav, akademik, HAZU, Zagreb
101. Judas Nenad, dr. sc., Kemijski odsjek PMF-a, Zagreb
102. Jurko Nela, prof., Filozofski fakultet, Zagreb,
103. Kamenar Boris, akademik, HAZU, Zagreb
104. Katusic Sonja, prof., Klasicna gimnazija, Zagreb
105. Klaic Mladen, prof., OS Brestje, Sesvete
106. Klinger Ljiljana, prof., OS Ante Starcevica, Zagreb
107. Kljaic Ljiljana, prof., OS Grigora Viteza, Zagreb
108. Kniewald Ines, prof., OS A. Harambasica, Zagreb
109. Kocijan urda, prof., OS Petra Zrinskoga, Zagreb
110. Kolic-Vehovec Svjetlana, dr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
111. Konjevoda Silvana, prof., OS Centar, Rijeka
34
112. Koren Snjeana, prof., Filozofski fakultet, Zagreb
113. Kova Dugandi Koraljka, prof., O estine, Zagreb
114. Kovai Mara, mr. sc., Centar za odgoj i obrazovanje Goljak, Zagreb
115. Koari Ivan, akademik, HAZU, Zagreb
116. Krsnik Rasol Marijana, prof. dr. sc., Bioloki odsjek PMF-a, Zagreb
117. Krsti Luka Maja, prof., kola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb
118. Krznar Vedrana, dipl. u., O Markuevac, Zagreb
119. Kuhar Vlatka, prof., VII. gimnazija, Zagreb
120. Kuli Marijana, prof., O Nikole Hribara, Velika Gorica
121. Kului ura, prof., Zavod za kolstvo RH, Zagreb
122. Kunti Melita, prof., O S.S. Kranjevia, Zagreb
123. Kurnik Zdravko, prof. dr. sc., Matematiki odsjek PMF-a, Zagreb
124. Kvasina Oliver, prof., O Fran Frankovi, Rijeka
125. Lapaine Miljenko, prof. dr. sc., Geodetski fakultet, Zagreb
126. Latini Dubravka, prof., O Dugo Selo, Dugo Selo
127. Lenac Zdravko, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
128. Leniek Stanislav, prof., XV. gimnazija, Zagreb
129. Lepej Dubravko, prof., O Matka Laginje, Zagreb
130. Lovri Ana, prof., XI. gimnazija, Zagreb
131. Lovri Slaena, prof., O F. K. Frankopana, Zagreb
132. Ljubii Ante, prof. dr. sc., Institut 'Ruer Bokovi', Zagreb
133. Ljubi Zoran, prof., O Spinut, Split
134. Maduni Margita, prof., O itnjak, Zagreb
135. Majeti Luka, mr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
136. Maksi Zvonimir, prof. dr. sc., Institut 'Ruer Bokovi', Zagreb
137. Male Dubravka, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
138. Marec Franjo, prof., I. O Varadin, Varadin
139. Mardei Sibe, akademik, HAZU, Zagreb
140. Mari Marelo, prof., O Petra Studenca, Kanfanar
141. Markoti Ante, prof. dr. sc., Metalurki fakultet, Sisak
142. Markovi Adalbert, prof., Muzika akademija, Zagreb
143. Markovi Marinkovi Mirjana, prof., O A. G. Mato, Zagreb
144. Marovi eljko, doc. dr. sc., Umjetnika akademija Sveuilita u Splitu, Split
145. Martini-Jeri Zdravka, prof., Nadbiskupska klasina gimnazija, Zagreb
146. Martinis Olgica, mr. sc., IV. gimnazija, Zagreb
147. Mataja eljko, dipl. prof. fis., posebni savjetnik Predsjednika RH za port, Zagreb
148. Matanovi Julijana, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
149. Matijevi Vrsaljko Ljubica, dipl. iur., dravna pravobraniteljica za djecu, Zagreb
150. Matkovi Dubravka, prof., O S. S. Kranjevi, Zagreb
151. Matok Dragica, prof., CZOO Vinko Bek, Zagreb
152. Matolek Veseli Gordana, prof., O Luka, Sesvete
153. Medveek Milena, prof., O Trnsko, Zagreb
154. Mijan Jelena, prof., O R. Katalini-Jeretov, Opatija
155. Mili Mirjana, prof., O Bijai, Katel Novi
156. Miloti Branka, mr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
157. Miljkovi Dubravka, dr. sc., Hrvatski studiji, Zagreb
158. Miroevi Ivo, prof., Zagreb
159. Mladini Petar, prof., V. gimnazija, Zagreb
160. Mogu Jela, prof., O A. Mihanovia, Osijek
161. Mogu Milan, akademik, HAZU, Zagreb
162. Musa Ivica, DI., mr. sc., Filozofski fakultet Drube Isusove, Zagreb
163. Nagy Biserka, prof. dr. sc., Bioloki odsjek PMF-a, Zagreb
164. Neljak Boris, doc. dr. sc., Kinezioloki fakultet, Zagreb
165. Neuhold Gordana, prof., O Vladimira Nazora, Zagreb
166. Nevala Boidar, prof., O Ante Kovaia, Zagreb
167. Nikpalj Jurai Nataa, mr. sc., Zavod za kolstvo RH, Zagreb
168. Nimac Elvira, prof., O Ante Starevia, Zagreb
169. Nit Marina, prof., Zavod za kolstvo RH, Osijek
170. Novai Zlatko, prof., O Kustoija, Zagreb
171. Novak Dubravka, prof., O A. G. Matoa, Zagreb,
35
172. Novoselac Ana, prof., O A. G. Matoa, Zagreb
173. Opai Renata, dipl. u., O S.S. Kranjevia, Zagreb
174. P. Goss Vladimir, prof. dr. sc., Sveuilite u Rijeci, Rijeka
175. Pastuovi Nikola, prof. dr. sc., Uiteljska akademija, Zagreb
176. Paun Milan, prof., O Susedgrad, Zagreb
177. Pavlievi-Frani Dunja, prof. dr. sc., Uiteljska akademija, Zagreb
178. Pain Pero, prof., Centar za odgoj i obrazovanje 'Vinko Bek', Zagreb
179. Peari Josip, akademik, HAZU, Zagreb
180. Perii-Fialla Alis, dipl. u., O Stanovi, Zadar
181. Perii Mirjana, prof., O D. Kulana, Zagreb
182. Perii Stipe, prof., portska gimnazija, Zagreb
183. Petravi Ana, doc. dr. sc., Uiteljska akademija, Zagreb
184. Petrovi Nada, prof., IV. gimnazija, Zagreb
185. Plea Kreimir, mr. sc., Zavod za kolstvo RH, Zagreb
186. Popovi Stanko, akademik, HAZU, Zagreb
187. Prelovek Pero Sonja, prof., O V. Nazora, Pazin
188. Previi Vlatko, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
189. Primc Mirko, prof. dr. sc., Matematiki odsjek PMF-a, Zagreb
190. Protulipac Snjeana, prof., O vara, Karlovac
191. Puljak Lucija, mr. sc., O Puie, Bra
192. Purgari Milivoj, dipl. u., IV. O Varadin, Varadin
193. Pusi Eugen, akademik, HAZU, Zagreb
194. Rac Marini Kragi Ela, prof., V. gimnazija, Zagreb
195. Radanovi Ines, doc. dr. sc., Bioloki odsjek PMF-a, Zagreb
196. Radini Vesna, prof., Glazbena kola Ferdo Livadi, Samobor
197. Radovanevi Jadranka, prof., O A. Mihanovia, Osijek
198. Ragu Nevenka, prof., O uti Brijeg, Zagreb
199. Raki Vini, mr. sc., koordinator plana razvoja sa Svjetskom bankom, Zagreb
200. Rani-Kufrin Melita, prof., O Izidor Krnjavi, Zagreb
201. Rasol Ronald, prof., Strojarska tehnika kola Fausta Vrania, Zagreb
202. Raukar Tomislav, akademik, HAZU, Zagreb
203. Razum Ruica, doc. dr. sc., Katoliki bogoslovni fakultet, Zagreb
204. Rijavec Majda, prof. dr. sc., Uiteljska akademija, Zagreb
205. Rojko Pavel, prof. dr. sc., Muzika akademija, Zagreb
206. Rosandi Pila Marija, prof. dr. sc., KBC Zagreb, Rebro i Medicinski fakultet, Zagreb
207. Rubi Antun, prof. dr. sc., Fiziki odsjek PMF-a, Zagreb
208. Rumora Ksenija, prof., O Franje Kreme, Osijek
209. Rui Edita, mr. sc., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH, Zagreb
210. Sabolovi Marina, prof., I. O Luka, Sesvete
211. Salaj-Kraovec Dijana, prof., O Izidora Krnjavoga, Zagreb
212. Salopek Jadranka, prof., O J. J. Strossmayera, Zagreb
213. Sarapa Nikola, prof. dr. sc., Matematiki odsjek PMF-a, Zagreb
214. Selem Petar, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
215. Sikirica Milan, prof. dr. sc., Kemijski odsjek PMF-a, Zagreb
216. Sinoi Danica, prof., O F. Frankovi, Rijeka
217. Sironi Bonefai Nives, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
218. Skenderovi-Kele Dubravka, prof., O Bukovac, Zagreb
219. Stani Nika, akademik, HAZU, Zagreb
220. Stanec Zdenkica, prof., Centar za obrazovanje i odgoj Goljak, Zagreb
221. Stankov Slavomir, prof. dr. sc., Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih
podruja, Split
222. Stepinac Alice, prof., O Mladost, Zagreb
223. Stipovi Branka, prof., O Grgura Karlovanina, urevac
224. Strabi Jadranka, prof., O Rude, Zagreb
225. Stri Petar, akademik, HAZU, Zagreb
226. Strelec-Jugec Blaenka, prof., O Augusta enoe, Zagreb
227. Suevi Mirjana, dipl. u., O Josipa Raia, Zagreb
228. anjek Franjo, akademik, HAZU, Zagreb
229. ukanec Karmen, prof., O Dr. Vinka ganca, Zagreb
230. kori Pepa, prof., O Malenica, Zagreb
36
231. ore Sandra, dipl. u., O Luac, Split
232. temberger Anton, prof., Centar za socijalni rad, Rijeka
233. timac Daniel, prof., O Malenica, Zagreb
234. tranjgar Snjeana, prof., Gimnazija Karlovac, Karlovac
235. ubi Dubravka, prof., Zavod za kolstvo RH, Zagreb
236. ulji ime, prof., Gimnazija i strukovna kola, Pazin
237. utej Miroslav, akademik, HAZU, Zagreb
238. Tanay Emil - Robert, prof., Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb
239. Terseglav Zlatica, prof., O Jurja Habdelia, Velika Gorica
240. Teak Dubravka, prof. dr. sc., Uiteljska akademija, Zagreb
241. Tolja Ivana, prof., O Brae Radi, Zagreb
242. Tomi Vicko, dipl. u., O J. Raia, Zagreb
243. Tomljanovi Antica, prof., O Brestje, Sesvete
244. Toneti Jasna, prof., O Augusta enoe, Zagreb
245. Topi Jasenka, prof. dr. sc., Bioloki odsjek PMF-a, Zagreb
246. Trstenjak-Planini Jasna, prof., O Petra Zrinskoga, Zagreb
247. Turkovi Vera, prof. dr. sc., Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb
248. Turner Juraj, prof., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH, Zagreb
249. Udovii Boo, akademik, HAZU, Zagreb
250. Utkovi Milan, prof., O Bartola Kaia, Zadar
251. Vajdi Dubravka, prof., O Nad lipom, Zagreb
252. Valjak Marija, prof., Poliklinika za rehabilitaciju sluha i govora, Zagreb
253. Vampula Boris, mr. sc., O M. Gupca, Zagreb
254. Vanik Hrvoj, prof. dr. sc., Kemijski odsjek PMF-a, Zagreb
255. Varoanec Sanja, prof. dr. sc., Matematiki odsjek PMF-a, Zagreb
256. Vican Dijana, doc. dr. sc., Sveuilite u Zadru, Zadar
257. Visinko Karol, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
258. Vladi Stanko, prof., O Brae Seljan, Karlovac
259. Vlaho ura, prof., Gimnazija A. G. Matoa, Samobor
260. Vodvarka Ana, prof., O J. A. Komenskoga, Daruvar
261. Vorkapi Boena, prof., XVI. gimnazija, Zagreb
262. Vrbanec Tomislav, prof., O Orehovica, Orehovica
263. Vrhovec Yvonne, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
264. Vrkljan Petar, prof., XVIII. gimnazija, Zagreb
265. Vujnovi Vladis, prof. dr. sc., Geofiziki odsjek PMF-a, Zagreb
266. Vukasovi Domagoj, prof., O Marina Dria, Zagreb
267. Vukasovi imo, prof., O Huga Badalia, Slavonski Brod
268. Vukeli Alan, prof., Srednja kola Petrinja, Petrinja
269. Zadrail Lela, prof., O Ivana Gundulia, Zagreb
270. Zajec Vlasta, prof., O M. Dria, Zagreb
271. ic Fuchs Milena, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
272. ulj Renata, prof., O J. J. Strossmayera, Zagreb


Sudjelovali u skupini za prosudbu HNOS-a

273. Androi Darko, doc. dr. sc., Fiziki odsjek PMF-a, Zagreb
274. Arambai Branka, dipl. u., O Sokolovac, Sokolovac
275. Areina Jakica, prof., O Jure Katelana, Zagreb
276. Atanasov Piljek Diana, prof., Uiteljska akademija, Zagreb
277. Attias-Melman Gordana, prof., O J. J. Strossmayera, Zagreb
278. Babi-Oberman Mira, prof. dr. sc., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
279. Babin Josip, doc. dr. sc., Visoka uiteljska kola, Split
280. Bacalja Robert, prof. dr. sc., Sveuilite u Zadru, Zadar
281. Bai Marcel, prof., Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb
282. Balentovi Slavica, prof., Visoka uiteljska kola, Gospi
283. Basar Ivan, mr. sc., Karlovac
284. Basleti Mario, dr. sc., Fiziki odsjek PMF-a, Zagreb
285. Beni Darko, prof., O Jabukovac, Zagreb
286. Beni Tea, doc. dr. sc., Visoka uiteljska kola, Petrinja
37
287. Been Ante, prof. dr. sc., Uiteljska akademija, Zagreb
288. Binijevac-Matii Jelena, prof., O Otok, Zagreb
289. Blaeka uro, dr. sc., Visoka uiteljska kola, akovec
290. Blaevi Nevenka, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
291. Blai Draenka, doc. dr. sc., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
292. Bogavi Ivan, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
293. Bogdani Spomenka, prof., Hrvatski studiji, Zagreb
294. Borani urica, dipl. u., O Julija Klovia, Zagreb
295. Boras Damir, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
296. Bokovi Ivan, prof., Visoka uiteljska kola, Split
297. Brala Marija, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
298. Brant Slobodan, prof. dr. sc., Fiziki odsjek PMF-a, Zagreb
299. Brckler Franka Mirjam, dr. sc., Matematiki odsjek PMF-a, Zagreb
300. Budak Neven, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
301. Budinski Vesna, dipl. u., O I. G. Kovaia, Zagreb
302. Bukvi Vinja, mr. sc., O Don Mihovila Pavlinia, Metkovi
303. Bunjevac Matii Jelena, O Otok, Zagreb
304. Busatto Jadranka, prof., O Luac, Split
305. Cirimoti Josip, prof., O Marija Juri Zagorka, Zagreb
306. Crni-Brajkovi Marija, prof., Visoka uiteljska kola, Pula
307. ike Marino, prof., O Bakar, Bakar
308. ovi Damir, prof., O Turni, Rijeka
309. Dami-Boha Darija, mr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
310. Divizi Kate, prof., O Lapad, Dubrovnik
311. Dobrota Snjeana, prof., Visoka uiteljska kola, Split
312. Domovi Vlatka, dr. sc., Uiteljska akademija, Zagreb
313. Duki Davor, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
314. Duran Mirjana, prof., Visoka uiteljska kola, Osijek
315. o Ivan, prof., O Donja Dubrava, Donja Dubrava
316. Filipi Anita, doc. dr. sc., Odsjek za geografiju PMF-a, Zagreb
317. Franjkovi Petra, prof., O Linigra, Zagreb
318. Frst-Bjeli Borna, prof. dr. sc., Odsjek za geografiju PMF-a, Zagreb
319. Glamuzina Martin, prof. dr. sc., Odsjek za geografiju PMF-a, Zagreb
320. Glasnovi Antun, prof. dr. sc., Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Zagreb
321. Goldstein Ivo, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
322. Habdija Ivan, prof. dr. sc., Bioloki odsjek PMF-a, Zagreb
323. Hadiomerovi Marina, prof., O Medvedgrad, Zagreb
324. Husler Maja, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
325. Holenda Karmen, prof., VI. O Varadin, Varadin
326. Horvat Olga, prof., O Otokar Kerovani, Zagreb
327. Horvati Sanja, prof., O Augusta enoe, Zagreb
328. Hranjec Stjepan, prof. dr. sc., Visoka uiteljska kola, akovec
329. Hraste Mladen, mr. sc., Visoka uiteljska kola, Split
330. Huzjak Miroslav, prof., Uiteljska akademija, Zagreb
331. Igri Ljiljana, prof. dr. sc., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
332. Ili Ljiljana, mr. sc., Visoka uiteljska kola, Gospi
333. Jakopec Vjekoslav, O Bogumil Toni, Samobor
334. Jakovi-Turalija Ines, doc. dr. sc., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
335. Jakupila Daniel, prof., O Cvjetno naselje, Zagreb
336. Jai Draen, doc. dr. sc., Visoka uiteljska kola, Split
337. Jugo Superina Danijela, prof., O Frana Franjkovia, Rijeka
338. Juki Igor, doc. dr. sc., Kinezioloki fakultet, Zagreb
339. Juki Jerko, dipl. ing., Zajednica tehnike kulture, Osijek
340. Jurevi Ivan, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, Osijek
341. Jurevi Josip, dr. sc., Hrvatski studiji, Zagreb
342. Juri Vladimir, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
343. Kallay Nikola, prof. dr. sc., Kemijski odsjek PMF-a, Zagreb
344. Kamber Tina, prof., O Izidora Krnjavoga, Zagreb
345. Koleni Ljiljana, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Osijek
346. Korica Petar, mr. sc., Sveuilite u Zadru, Zadar
38
347. Kos Paliska Vera, prof., Visoka uiteljska kola, Pula
348. Kostovi-Vranje Vesna, dr. sc., Visoka uiteljska kola, Split
349. Kovaevi Darko, prof., O I. G. Kovaia, Zagreb
350. Krekovi Mile, mr. sc., Visoka kola Gospi, Gospi
351. Kresnik Damir, mr. sc., O eminac, eminac
352. Krek-ibenik Andriana, prof., O Sesvetski Kraljevec, Sesvetski Kraljevec
353. Kuevi Dubravka, mr. sc., Visoka uiteljska kola, Split
354. Laba Drago, dipl. ing., Zajednica tehnike kulture, Varadin
355. Lagumdija Nada, mr. sc., Visoka uiteljska kola, Osijek
356. Lasi-Lazi Jadranka, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
357. Leaja Vlasta, prof., O Pantovak, Zagreb
358. Ljubii Maja, prof., O A. Harambaia, Zagreb
359. Ljubkovi Joko, prof., Sveuilite u Zadru, Zadar
360. Maga Damir, prof. dr. sc., Odsjek za geografiju PMF-a, Zagreb
361. Majstorovi Draenka, prof., O Vrbani, Zagreb
362. Malenica-Stazi Gordana, prof., O J. J. Strossmayera, Zagreb
363. Mali Zvonimir, prof., O Donja Dubrava, Donja Dubrava
364. Malinar Boris Josip, Zagreb
365. Malinar Smiljka, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
366. Manger Robert, prof. dr. sc., Matematiki odsjek PMF-a, Zagreb
367. Markovac Josip, prof. dr. sc., Uiteljska akademija, Zagreb
368. Markui Damir, prof. dr. sc., Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
369. Marui Patricija, prof., O Jordanovac, Zagreb
370. Matas Mate, prof. dr. sc., Visoka uiteljska kola, Petrinja
371. Mateljan Vladimir, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
372. Mati Ida, prof., O estine, Zagreb
373. Mati Tomislav, dr. sc., Fakultet prirodoslovno-matematikih
374. znanosti i odgojnih podruja, Split
375. Matijevi Davorka, prof., O Malenica, Zagreb
376. Matulec Ljiljana, mr. sc., O Vladimira Nazora, Virovitica
377. Metelko Marina, prof., O Matije Gupca, Zagreb
378. Mihaljevi Djigunovi Jelena, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
379. Miurac Zorica Irena, prof., Visoka uiteljska kola, Split
380. Mornar Vedran, prof. dr. sc., Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
381. Mrkli eljko, dr. sc., Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i odgojnih podruja, Split
382. Mrkonji Ivan, mr. sc., Uiteljska akademija, Zagreb
383. Muradbegovi Aida, mr. sc., Visoka uiteljska kola, Pula
384. Nemet Jaji Jadranka, mr. sc., Visoka uiteljska kola, Split
385. Nikevi Milkovi Anela, prof., Visoka uiteljska kola, Gospi
386. Nii Ivo, prof., Sveuilite u Zadru, Zadar
387. Novakovi Darko, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
388. Novosel Ivanka, prof., Visoka uiteljska kola, Petrinja
389. Obad Marija, mr. sc., Sveuilite u Zadru, Zadar
390. Orli Nada, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
391. Ostoji Jasenka, doc. dr. sc., Muzika akademija, Zagreb
392. Ovar Stjepan, dr. sc., Visoka uiteljska kola, akovec
393. Pai Ratko, mr. sc., Visoka uiteljska kola, Split
394. Pandi Vlado, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
395. Paveli Kreimir, prof. dr. sc., Institut 'Ruer Bokovi', Zagreb
396. Pavii Vicko, prof. dr. sc., Zagreb
397. Pavin Nenad, doc. dr. sc., Fiziki odsjek PMF-a, Zagreb
398. Pavlekovi Margita, doc. dr. sc., Visoka uiteljska kola, Osijek
399. Pavlica Mirjana, prof. dr. sc., Bioloki odsjek PMF-a, Zagreb
400. Pavli Kornelija, prof., Klasina gimnazija, Zagreb
401. Peri Irene, prof., Visoka uiteljska kola, Pula
402. Perun-Rekovac Jasna, prof., O Otok, Zagreb
403. Petljak-Jakuni Biljana, dipl. u., O I. G. Kovaia, Zagreb
404. Petrui-Hlucky Irena, prof., O A. G. Mato, Zagreb
405. Planini Mirko, doc. dr. sc., Fiziki odsjek PMF-a, Zagreb
406. Pribani Ljubica, doc. dr. sc., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
39
407. Prodanovic - Trlin Sanja, prof., OS Pehlin, Rijeka
408. Prskalo Ivan, doc. dr. sc., Visoka uciteljska skola, Petrinja
409. Razlog-Grlica Jasna, mr. sc., OS Ivane Brlic Mazuranic, Virovitica
410. Riman Marija, doc. dr. sc., Visoka uciteljska skola, Rijeka
411. Roknic Andreja, prof., Filozofski fakultet, Rijeka
412. Roksandic Drago, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
413. Rosic Marko, doc. dr. sc., Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja,
Split
414. Rukavina Sanja, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
415. Rupcic Stjepan, prof., Visoka uciteljska skola, Petrinja
416. Sekusak-Galasev Snjezana, mr. sc., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb
417. Seletkovic Kreso, doc. dr. sc., Muzicka akademija, Zagreb
418. Sertic Hrvoje, dr. sc., Kinezioloski fakultet, Zagreb
419. Sluganovic Ivanka, dipl. ing., I. tehnicka skola 'Nikola Tesla', Zagreb
420. Stanic Ivica, prof., OS Marjan, Split
421. Stanin Tatjana, mr. sc., Visoka uciteljska skola, Gospic
422. Stepinac Ariana, prof., Klasicna gimnazija, Zagreb
423. Svedrec Renata, prof., OS Otok, Zagreb
424. Sikic Zvonimir, prof. dr. sc., Fakultet elektrotehnike i racunarstva, Zagreb
425. Sobat Ana, prof., OS Petra Zrinskog, Zagreb
426. Tafra Branka, dr. sc., Hrvatski studiji, Zagreb
427. Tisma Igor, prof., OS Jabukovac, Zagreb
428. Tomac Nikola, doc. dr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
429. Tomasevic Dancevic Mirjana, prof., DV Potocnica, Zagreb
430. Tomic-Feric Ivanka, prof., Visoka uciteljska skola, Split
431. Tomic-Pisarovic Srdanka, prof. dr. sc., Kemijski odsjek PMF-a, Zagreb
432. Tonejc Antun, prof. dr. sc., Fizicki odsjek PMF-a, Zagreb
433. Uglesic Nikica, prof. dr. sc., Fakultet prirodoslovno-matematickih znanosti i odgojnih podrucja,
Split
434. Ungar Sime, prof. dr. sc., Matematicki odsjek PMF-a, Zagreb
435. Urek Sanja, dipl. uc., OS I. G. Kovacica, Zagreb
436. Varga Marijan, prof., OS Retkovec, Zagreb
437. Vigato Ivica, mr. sc., Sveuciliste u Zadru, Zadar
438. Vikic Topic Drzen, prof. dr. sc., Institut 'Ruder Boskovic', Zagreb
439. Vodopija Irena, doc. dr. sc., Visoka uciteljska skola, Osijek
440. Vranar Lidija, prof., OS Antuna Nemcica Gostovinskog, Koprivnica
441. Vrbnjak Mihaela, prof., VI. OS Varazdin, Varazdin
442. Vucak Slavko, prof. dr. sc., Visoka uciteljska skola, Petrinja
443. Vukovic Ivica, dipl. ing., Visoka uciteljska skola, Petrinja
444. Weygand-urasevic Ivana, prof. dr. sc., Kemijski odsjek PMF-a, Zagreb
445. Zelic Ivan, prof., Sveuciliste u Zadru, Zadar
446. Zima Dinko, prof., Visoka uciteljska skola, Pozega
447. Zarnic Berislav, doc. dr. sc., Visoka uciteljska skola u Splitu, Split
448. Zinic Mladen, prof. dr. sc., Institut 'Ruder Boskovic', Zagreb
449. Zugec Vesna, dipl. uc., OS I. G. Kovacica, Zagreb

TIJEKOM IZRADBE VODIA KROZ HNOS SUDJELOVALI SU

450. Barovic Zdenka, dipl. uc., OS Marjan, Split
451. Bezinovic Petar, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
452. Bozicevic Juraj, prof. dr. sc., drzavni tajnik, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH,
Zagreb
453. Budin Leo, akademik, HAZU, Zagreb
454. Cudina Obradovic Mira, prof. dr. sc., Uciteljska akademija, Zagreb
455. Cukelj Zdenka, prof., OS Luka, Sesvete
456. Damjanovic Stjepan, akademik, HAZU, Zagreb
457. Flego Gvozden, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
458. Galinovic Lautaro, prof., nacelnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta
459. Gamulin Stjepan, akademik, HAZU, Zagreb
460. Gruden Vladimir, prof. dr. sc., Medicinski fakultet, Zagreb
40
461. Ivankovi Marija, prof., naelnica, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH, Zagreb
462. Jakopec Vjekoslav, prof, O Bogumil Toni, Samobor
463. Jakopovi eljko, prof., Zavod za kolstvo RH, Zagreb
464. Jerolimov Vjekoslav, prof. dr. sc., prorektor, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb
465. Jurela Jarak Ingrid, prof., Zavod za kolstvo RH, Zagreb
466. Juri Vladimir, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
467. Ljubi Zoran, prof., O Spinut, Split
468. Klai Miroslav, prof., Zavod za kolstvo RH, Osijek
469. Maksi Zvonimir, prof. dr. sc., Institut 'Ruer Bokovi', Zagreb
470. Marui Matko, prof. dr. sc., Medicinski fakultet, Zagreb
471. Marui Mirko, prof., I. gimnazija, Split
472. Miloti Branka, mr. sc., Filozofski fakultet, Rijeka
473. Pavii Vicko, prof. dr. sc., Zagreb
474. Paveli Kreimir, prof. dr. sc., Institut 'Ruer Bokovi', Zagreb
475. Previi Vlatko, prof. dr. sc., Filozofski fakultet, Zagreb
476. Puljak Lucija, mr. sc., O Puia, Bra
477. Razum Ruica, prof. dr. sc., Katoliki bogoslovni fakultet, Zagreb
478. Rojko Pavel, prof. dr. sc., Muzika akademija, Zagreb
479. Sinoi Danica, prof., O F. Frankovi, Rijeka
480. Raki Vini, mr. sc., koordinator plana razvoja sa Svjetskom bankom, Zagreb
481. Raukar Tomislav, akademik, HAZU, Zagreb
482. Rosandi Pila Marija, dr. sc., KBC Zagreb, Rebro i Medicinski fakultet, Zagreb
483. icel Miroslav, akademik, HAZU, Zagreb
484. Ujevi Josip, prof., savjetnik ministra, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH, Zagreb
485. Vican Dijana, doc. dr. sc., Sveuilite u Zadru, Zadar

Navedeni strunjaci dali su primjedbe na radni tekst Vodia polazei s razliitih strunih stajalita. Tom
su raznolikou znaajno pridonijeli poboljanju kakvoe Vodia. Pri konanoj redakciji Vodia
uvaavana su kritika miljenja recenzenata.


IZRADBA LETKA I ANIMIRANIH FILMOVA ZA HNOS

Marui Joko, prof. dipl. arh., Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb


NAGRAENI UENIKI SLOGANI ZA HNOS

Kreativnost uitelja danas, uspjeh uenika sutra! (1. nagrada)
Bruno Mikolaj, 5. d razred,
I. O akovec, akovec

Nova hrvatska kola - kola po mjeri uenika! (2. nagrada)
Antonija Bonjak, 7. b razred,
O Mate Lovraka, upanja

Smanjimo trebanje, dajmo prednost uenju, odmor uz port, znanje kroz igru! (3. nagrada)
Helena Cetin, Matea Kolec, 6. razred,
Marta Antolic, Andrea Miholinec, 8. razred,
O Brae Radia, Martinska Ves