49.

mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 1

49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 2
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 3
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 4
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 5

49. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Nagrada Grada Čakovca

„Josip Štolcer Slavenski”
za najbolje glazbeno djelo
u Republici Hrvatskoj,
autor: Robert Wrana

ORGANIZACIJSKI ODBOR
Ivan Bete, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Matija Posavec, župan Međimurske županije
Ljerka Cividini, gradonačenica grada Čakovca
Romano Bogdan, ravnatelj Centra za kulturu Čakovec

ŽIRI
Trpimir Matasović (predsjednik)
Petra Pavić
Iva Lovrec Štefanović
Mladen Tarbuk
Ladislav Varga
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 6

O JOSIPU ŠTOLCERU SLAVENSKOM

Josip Štolcer Slavenski rođen je 11. svibnja 1896. u Čakovcu,

kao najstarije dijete u obitelji pekara Josipa Štolcera, rođenog
u Zlataru, kamo se njegov pradjed doselio iz Frankfurta na
Majni, a od majke Julije rođene Novak.
Od oca, seoskog citraša i „ishitrioca” naslijedio je izrazit glaz-
benički dar, a od majke „živog muzikalnog arhiva” kako piše J.
Barle, duboku vezu s međimurskim i hrvatskim pučkim melosom.
Građansku školu i ispit za pekarskog kalfu završio je u rodnom
gradu, a prvi glazbeni nauk stječe 1912.-13. u Varaždinu kod A.
Stohra i D. Simona. Nakon neuspjela pokušaja upisa u Muzičku
školu Hrvatskog glazbenog zavoda odlazi na daljnje školovanje
u Budimpeštu (1913.-16.) gdje studira u klasi V. Herzfelda i Z.
Kodaly, koji upravo u to vrijeme zajedno sa B. Bartokom
započinje intenzivna istraživanja glazbenog folklora, što (dakako
posredno) ostavlja traga i na načinu kojim Slavenski počinje
umjetnički oblikovati svoju iskonsku vezanost uz nacionalni
glazbeni idiom. Nakon dvogodišnjeg vojevanja na rumunjskim
i mađarskim frontama (1916.-18.), te nakon prvih skladateljskih
uspjeha (praizvedba NOKTURNA za ork. 10.5.1920. u Zagrebu) J.
Š. Slavenski se 16. studenog iste godine upisuje na konzervatorij
u Pragu, gdje tri godine kasnije stječe diplomu iz kompozicije
kao učenik V. Novaka i J. Suka. Sljedeći značajni uspjeh
doživljava PRVIM GUDAČKIM KVARTETOM na prvim izvedbama
u Pragu i Zagrebu, te na Danima suvremene muzike u Do-
naueschingenu 1924. godine. Godine 1923./24. predaje na
Srednjoj školi Kraljevske muzičke akademije u Zagrebu, a od
10.9.1923. djeluje kao nastavnik na Muzičkoj školi u Beogradu
(današnja škola „Mokranjac”). Od jeseni 1925. do proljeća
iduće godine nalazi se na studijskom boravku u Parizu i
potpisuje ugovor s izdavačkom kućom „B. Shoot's Sohne” u
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 7

49. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Mainzu koja od 1926. do 1932. tiska 12 instrumentalnih opusa i

21 zborsku skladbu. Po povratku u Beograd preuzima uz dota-
dašnju još službu učitelja vještina na Drugoj muškoj gimnaziji.
Godine 1930. ozakonjuje prezime „Slavenski”, koje već od
vremena studija u Pragu češće nalazimo u sklopu skladateljeva
potpisa. U novom boravištu šire se i rasponi njegove vezanosti
uz nacionalni glazbeni idiom, a glazba što tako nastaje izne-
nađuje i domovinu i svijet (BALKANOFONIJA, Beograd 1928.,
Berlin 1929., DRUGI GUDAČKI KVARTET Frankfurt 1929., RELIGIO-
FONIJA, Beograd 1934., MUZIKA 36, Baden-Baden 1936.; MUZIKA
38, Venecija 1938.; itd.). Od osnutka Muzičke akademije u Beo-
gradu 1937. Slavenski djeluje prvo kao nastavnik na njezinoj
Srednjoj školi (današnja škola „J. Slavenski”), a potom od 1945.
kao izvanredni, a četiri godine kasnije kao redoviti profesor
kompozicije.
Umro je 30. studenog 1955. u Beogradu.
Stotinu i sedamdesetak što duljih što kraćih skladbi svjedoči
o pomaknutoj poziciji Josipa Štolcera Slavenskog u glazbenom
prostoru u kojem je djelovao i gdje se nastojao ponašati u
skladu sa svjetskim glazbenim vremenom; svjedoči o osobnosti
i osobitosti načina kojima je predviđao novi razvoj glazbe, o
njegovu prijedlogu za budućnost, suviše radikalnom a da bi
bio dovoljno praktičan, te mu daje biljeg vizionara autsajdera.
Povijest hrvatske i jugoslavenske glazbe pamti ga kao „fenomen
Slavenski” i to polazeći prvenstveno od posebnosti njegovih
skladateljskih postupaka, a manje od realnog iskustva o samoj
glazbi, dijelom i zato jer je zbog nesređenosti skladateljeve
ostavštine, nedostataka suvremenih izdanja i zbog iscrpljenosti
postojećih „Schottovih” naklada put do nje do danas bio ne-
dovoljno prohodan.
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 8

ODLUKA OCJENJIVAČKOG SUDA

NAGRADE GRADA ČAKOVCA
„JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI”
ZA GLAZBENO DJELO U REPUBLICI
HRVATSKOJ U 2021. GODINI

Krešimir Seletković laureat Nagrade Grada

Čakovca „Josip Štolcer Slavenski”
za 2021. godinu
Ocjenjivački sud Nagrade Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski”,
u sastavu Trpimir Matasović (predsjednik), Petra Pavić, Iva
Lovrec Štefanović, Mladen Tarbuk i Ladislav Varga, u uži je
izbor za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja praizvedeno
prošle godine uvrstio pet skladbi – Stabat Mater Srećka
Bradića, Alliages II Borisa Jakopovića, San Ante Knešaureka,
Dystopiju Krešimira Seletkovića i Posljednji intermezzo Berislava
Šipuša. Jednoglasnom odlukom članova ocjenjivačkoga suda
odlučeno je da je laureat Nagrade „Josip Štolcer Slavenski” za
prošlu godinu Krešimir Seletković. Nagrađeno djelo praizveo
je Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod dirigentskim
vodstvom Pascala Rophéa na koncertu održanome u Koncertnoj
dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 28. studenog 2021. Na-
grada će laureatu biti uručena u sklopu programa 49 . Majskog
muzičkog memorijala Josip Štolcer Slavenski u Čakovcu 12. i
13. svibnja 2022.
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 9

49. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

OBRAZLOŽENJE
Među brojnim ambiciozno zamišljenim i kompleksno obliko-
vanim djelima hrvatskih skladatelja praizvedenima prošle
godine – uključujući i pet koja su ušla u uži izbor za Nagradu
„Josip Štolcer Slavenski” – Dystopia Krešimira Seletkovića
izdvaja se suverenošću odgovora na samopostavljene izazove,
skladnim mnogoglasjem semantičkih slojeva i suglasjem unu-
targlazbenog i izvanglazbenog sadržaja. Na površinskoj je
razini riječ o koncertu za orkestar, pri čemu skladatelj ne iz-
bjegava pozivanje na istovrsna djela ranijih autora – poglavito,
premda ne i isljučivo, Béle Bartóka i Witolda Lutosławskog.
Izbor gradbenih elemenata, njihova razrada i uklapanje u
završne formalne okvire također ne bježe od raznih tradicija,
u rasponu od renesansne polifonije, preko baroknih i klasici-
stičkih formi do dodekafonijske baštine Druge bečke škole. U
tom smislu, Seletković baštini umjetnički svjetonazor svojega
nekadašnjega profesora kompozicije Davorina Kempfa; Dystopia
je tako (svjestan ili nesvjestan) hommage učitelju, ali istodobno
i prilika za nadogradnju vlastitoga glazbenog izričaja. Seletković
pritom ni na jednoj od navedenih razina nije doslovan – tradi-
cionalni elementi su prisutni i prepoznatljivi, ali i dorađeni
unutar glazbenoga tkiva koje odiše samosvojnošću i koje je –
upravo zbog oslanjanja na prošlost i odmak od nje – i svevre-
meno i suvremeno. Seletkovićeva Dystopia jest i zvučna slika
distopijskoga svijeta, ali se ona našla u slitini (alliage) sa
snom o mogućnosti boljega (utopijskoga?) svijeta. Kao takva,
ova skladba nije – ili barem ne bi trebala biti – tek intermezzo
(pogotovo ne posljednji!) unutar Seletkovićeva opusa i, u
širem kontekstu, korpusa suvremene hrvatske glazbe; ona
nije puki artefakt, pod kojim ćemo stajati plačući nad „boljom
prošlošću”. Jer povijest, riječima sâmoga skladatelja, „omogućuje
neograničenu nadgradnju u beskonačnom i nepromjenjivom
protoku vremena.”
Trpimir Matasović
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 10

DINO SURAĆ
U POTRAZI ZA IZVOROM

Glazba nas veže i spaja,

progovara univerzalnim
jezikom čiji je vokabular
duboko usađen u
(pod)svijest svakog poje-
dinca – kao i kod liko-
vnosti ili bilo kojeg drugog
vida stvaralaštva, to je je-
zik koji ne moramo naučiti
da bismo ga pojmili. „Či-
tanjem” međusobnih od-
nosa građevnih elemenata
bilo kojeg umjetničkog
djela, neovisno o mediju,
tražimo red, simetriju i
sklad konstruirajući smi-
sao koji u nama potiče senzibilitet ili pak stvara otpor ako ga
ne pronađemo. Suštim promatranjem svega što nas okružuje,
svijeta naizgled disonantnog i pretrpanog znakovljem, ugušenog
zvucima i prividno nepovezanim događajima, primorani smo
tražiti ravnotežu unutar kaosa.

Gdje se, dakle, nalazi izvorište harmonije i sklada – izvorište

bilo koje kreacije ili stvaralačkog impulsa koji ima moć kroz
gotovo alkemijski proces tu metafizičku ideju o skladu opred-
metiti? Potraga za dodirnom točkom fizičkog i metafizičkog
svijeta okupira čovječanstvo još od vremena grčkih filozofa, a
za kozmičkom harmonijom tragali su mnogi umjetnici poput
Josipa Štolcera Slavenskog koji kroz „astroakustiku” teži
otkrivanju „pratona” tj. vibracije kozmosa čija se harmonija
preslikava na harmoniju svijeta i glazbe u njemu. Iako Štolcerova
potraga nije polučila željeni rezultat, nadahnula je i potaknula
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 11

49. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Čakovec
Centar za kulturu – Galerija
Četvrtak, 12. svibnja u 19 sati
Izložba slika

stvaralaštvo mnogih. Iz-

ložba akademskog slikara
Dine Suraća koja nosi sim-
boličan naziv „U potrazi
za izvorom” nadovezuje
se upravo na Štolcerova
promišljanja.

Suraćeva platna na kojima analizira, fragmentira i sintetizira

glazbala u nove krajobraze spoj su likovne harmonije s onom
glazbenom na čijoj podlozi nastaju. Transcendentalni pejzaži
u maniri metafizičkog slikarstva, uz glazbala, prikazuju nedefi-
nirane prostore tek naznačene pokojim zidom, cestom ili pu-
teljkom koji promatrača odvode u nepoznato i potiču znatiželju.
Poput glazbe koja ima moć probijanja fizičkih, ali i spiritualnih
barijera, Suraćevi motivi izlaze iz kadra i šire se u beskonačnost
potencijalno ispunjavajući nesagledive prostore van dosega
promatračeva oka. Elementi svojstveni muzikalnosti - boja,
ton, ritam, motiv i kompozicija, replicirani kroz slikarska platna,
potvrđuju srodnost stvaralačkog ishodišta obaju medija i su-
geriraju mogućnost zajedničkog izvorišta za kojim, iako je
onkraj našeg dosega, ne smijemo prestati tragati.
Tanja Karas, mag. hist. art.

Dino Surać rođen je 1990. u Zadru. Završio je Školu za primije-

njenu umjetnost i dizajn, smjer grafički dizajn. Godine 2014.
diplomirao je slikarstvo na ALU u Širokom Brijegu u klasi prof.
Antuna Borisa Švaljeka. Dobitnik je Rektorove nagrade 2010.
godine Sveučilište u Mostaru i Javno priznanje 2012. za najboljeg
studenta u Općini Poličnik.

Po povratku u Zadar, bavi se pedagoškim radom kao učitelj li-

kovne kulture u OŠ Starigrad, OŠ Petar Zoranić, Nin i KOŠ Ivo
Mašina, Zadar. Sudjelovao na više skupnih i samostalnih
izložbi, bijenala, likovnih kolonija i javnih radova. Od 2014.
član HDLU-a Zadar.
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 12

KOMORNI STUDIO
ZAGREBAČKE FILHARMONIJE
Umjetnički voditelj - Martin Draušnik

PROGRAM

J. Š. Slavenski: Suita za gudački orkestar

Svatovska
Slepačka
Šaljivka
Jesenske noći
Dilberka
Rugalica

J. Š. Slavenski: Balkanska suita

Srpska igra
Albanska igra
Makedonska igra
Moja pjesma
Bugarska igra

P. I. Čajkovski: Serenada za gudače

Pezzo in forma di sonatina:
Andante non troppo — Allegro moderato
Valse: Moderato — Tempo di valse
Élégie: Larghetto elegiaco
Finale (Tema russo): Andante — Allegro con
spirito
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 13

49. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Čakovec
Centar za kulturu
Četvrtak, 12. svibnja u 20 sati
Koncert

Komorni studio Zagrebačke filharmonije osnovan je 1971. go-

dine. Djelujući pod okriljem Zagrebačke filharmonije, bila je to
prilika mladim članovima orkestra da muziciraju u komornom
sastavu te da se afirmiraju kao solisti. Prvi koncert Komorni
studio Zagrebačke filharmonije održao je 22. travnja 1971. u X.
gimnaziji u Zagrebu, potvrdivši tako svoj koncept rada na po-
pularizaciji komorne glazbe među mlađom publikom. Priređi-
vani su i nastupi za stalnu koncertnu publiku, a ovisno o
repertoaru, koncerti su održavani u koncertnim dvoranama te
crkvama u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima. Umjetnički
voditelj ansambla bio je ugledni hrvatski violinist Tonko Ninić.
Pod vodstvom koncertnog majstora Zagrebačke filharmonije
Martina Draušnika, nakon višegodišnje stanke Komorni studio
dobio je novi glazbeni zamah.
Među uspješnim nastupima Komornog studija su i oni na 49.
Glazbenoj tribini u Opatiji, Festivalu Mostarsko proljeće u Mo-
staru, glazbeno-scenska izvedba „Priče o vojniku” Igora Stra-
vinskog, kao i nastup na Međunarodnom glazbenom festivalu
„Dubrovnik u pozno ljeto” u sklopu kojeg su nastupili s jednim
od najboljih svjetskih pijanista Ivom Pogorelićem. Komorni stu-
dio Zagrebačke filharmonije redovito nastupa na Festivalu sv.
Marka.
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 14

VEČER LAUREATA NAGRADE GRADA ČAKOVCA

ZA NAJBOLJE GLAZBENO OSTVARENJE U
REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2021. GODINU
KREŠIMIR SELETKOVIĆ

PROGRAM

Krešimir Seletković: PET STADIJA ŽALOVANJA

Poricanje
Ljutnja
Pregovaranje
Depresija
Prihvaćanje

Boris Papandopulo: HRVATSKA MISA

Svet
Blagoslovljen
Solisti: Monika Cerovčec, sopran
Nikolina Virgej Pintar, mezzosopran
Josip Čajko, tenor
Andro Bojanić, tenor
Tomislav Meštrić, bariton

J. Š. Slavenski VODA ZVIRA

Zbor Hrvatske radio televizije

Tomislav Fačini, dirigent
Branimir Pustički, violončelo
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 15

49. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

Čakovec
Centar za kulturu
Petak, 13. svibnja u 20 sati
Koncert

Krešimir Seletković (1974.) di-

plomirao je kompoziciju na
Muzičkoj akademiji u Zagrebu
u razredu Davorina Kempfa.
Polazio je ljetne tečajeve u
Austriji, Poljskoj, Njemačkoj,
Mađarskoj i Hrvatskoj. Bio je
urednik edicije Ars Croatica
Hrvatskog društva skladatelja
2003. – 2012. te umjetnički ra-
vnatelj Muzičkog biennala Za-
greb 2012. – 2018. godine. Do-
bitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, nagrade
Boris Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja, nagrade za
najbolju glazbu za dječju predstavu na 19. Susretu lutkara i lut-
karskih kazališta u Osijeku, nagrada Stjepan Šulek i Josip
Štolcer Slavenski. Balet Air, praizveden na 26. Muzičkom biennalu
Zagreb, za koji je skladao glazbu, proglašen je najboljom
baletnom predstavom u cjelini za 2011. godinu (Nagrada hrvat-
skoga glumišta). Višestruki je dobitnik nagrade Porin. Godine
2019. odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom
Marka Marulića, a od 2020. je član suradnik Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti. Autor je šezdesetak orkestralnih, komornih,
vokalnih i elektroničkih skladbi izvođenih diljem svijeta (Austrija,
Italija, Rusija, Litva, Slovačka, Kanada, Kina i dr.).
Nagrađivani skladatelj, profesor na Muzičkoj akademiji u Za-
grebu, aktivan na raznim područjima suvremene hrvatske
glazbe, Krešimir Seletković, rezidencijalni je skladatelj HRT-a
u ovoj sezoni. U tom je svojstvu već napisao djelo Dystopia
koje je praizveo Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem
maestra Pascala Rophéa u Majstorskom ciklusu 2. prosinca
2021. Prema jednoglasnoj odluci stručnog žirija, djelo je
zaslužilo Nagradu Grada Čakovca Josip Štolcer Slavenski koja
se dodjeljuje za najbolje djelo hrvatskog skladatelja praizvedeno
u protekloj godini.
U istom svojstvu rezidencijalnog skladatelja, Seletković je
napisao i novo djelo za Zbor HRT-a, uz violončelo, praizvedeno
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 16

sredinom travnja ove godine na pretposljednjem koncertu iz

ovosezonskog ciklusa Sfumato u Laubi. Djelo nosi naslov Pet
stadija žalovanja prema modelu koji je sastavila psihijatrica
Elisabeth Kübler-Ross s ciljem olakšavanja razumijevanja
ljudskih reakcija na gubitak i nošenje s posljedicama. Stadiji
žalovanja – Poricanje, Ljutnja, Pregovaranje, Depresija i Prih-
vaćanje – ujedno su stavci djela.

Zbor Hrvatske radiotelevizije osnovan je 1941. godine za

potrebe tadašnjega radijskog programa. Djelujući najprije kao
komorni ansambl, s vremenom je prerastao u prvi veliki pro-
fesionalni zbor u Hrvatskoj. Od samih početaka, Zbor HRT-a,
koji taj naziv nosi od 1991. godine, nastupa i samostalno i uz
Simfonijski orkestar. Prvi je put javno nastupio 8. rujna 1942. u
zagrebačkoj katedrali uz tadašnji Orkestar krugovalne postaje.
Prvi samostalni javni koncert Zbor je održao u Hrvatskome
glazbenom zavodu, 30. siječnja 1943. U prvim godinama djelo-
vanja, repertoar Zbora oblikovali su dirigenti Mladen Pozajić,
Dragan Gürtl i Boris Papandopulo. Njihov put su nastavili
šefovi dirigenti Sergije Rainis, Slavko Zlatić, Vladimir Kranjčević
i Igor Kuljerić, čije su stvaralaštvo i dugogodišnje vodstvo
ostavili snažan trag i čije su skladbe danas trajni dio repertoara
Zbora, te Tonči Bilić. Upravo na poticaj Tončija Bilića, 1998.
godine pokrenut je samostalni pretplatnički ciklus Sfumato, u
sklopu kojega su premijerno predstavljene mnoge skladbe
hrvatskih autora i antologijski zborski opusi svjetske baštine.
Također na inicijativu maestra Bilića, Zbor HRT-a primljen je
2016. u udruženje najuglednijih europskih komornih zborova
Tenso.
Izvodeći širok repertoar, od renesansne do suvremene glazbe,
a cappella i uz instrumentalnu pratnju, iskazuje iznimnu sve-
stranost, koja mu je donijela gostovanja diljem Europe (Rim,
Moskva, Salzburg, Milano, Pariz, Venecija, Berlin, Beč, München)
te suradnje s mnogim istaknutim dirigentima, među kojima su
Lovro pl. Matačić, Milan Horvat, Pavle Dešpalj, Nikša Bareza,
Vladimir Kranjčević, Claudio Abbado, Lorin Maazel, Igor Markevič,
Valerij Poljanski, Niels Schweckendiek, Martina Batič, Marc Ko-
rovitch, te s mnogim uglednim svjetskim solistima.
Zbor HRT-a dobitnik je Diplome Milka Trnina Hrvatskog društva
glazbenih umjetnika za iznimna umjetnička dostignuća u 2004.
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 17

49. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI

godini, za izvedbu Hrvatske mise Borisa Papandopula, te

mnogih diskografskih nagrada Porin. Diskografska ostvarenja
čine hvaljena izdanja među kojima su Boris Papandopulo: Hr-
vatska misa u d-molu (Cantus, HDS, HRT, 2004.), Kako jelen
vrilo traži (Orfej, HRT, 2006.), Hrvatska božićna priča (Cantus,
2011.), Hrvatska glazba na Riva dei Schiavoni (Cantus, HDS, HRT,
2012.), trostruki DVD Osorska trilogija (Cantus, HDS, HRT, 2012.),
Donizetti Heroines (Sony Classical, 2013.). U izdanju HRT-a ob-
javljeni su albumi: Ivan Zajc: Noćni čar (2014.), Boris Papandopulo:
Muka Gospodina našega Isukrsta (po Ivanu) (2015.), Vinko Jelić:
Audivi vocem (2016.), Vatroslav Lisinski: Ljubav i zloba (2017.),
Mir, zlato, tamjan (2018.), Ivan pl. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski
(2018.), Vatroslav Lisinski: Zborovi i popijevke (2019.), Nebo i
zemlja Tomasa Cecchinija (2020.) te Vatroslav Lisinski: Porin
(2020.). Uz soliste i Orkestar Minhenskog radija, pod ravnanjem
Ivana Repušića, Zbor je sudjelovao u izvedbi opere Ero s onoga
svijeta Jakova Gotovca u Münchenu; snimka je objavljena 2020.
u izdanju cpo i BR-Klassik. Od sezone 2017./2018. šef dirigent
Zbora HRT-a je maestro Tomislav Fačini.

Tomislav Fačini (Zagreb, 1975.) studij dirigiranja završio je na

Muzičkoj akademiji u Zagrebu cum laude. Iste godine osvojio
je drugu i posebnu nagradu na Međunarodnom natjecanju di-
rigenata Antonio Pedrotti u Trentu. Usavršavao se na Akademiji
Hans Swarowsky u Milanu te na Visokoj glazbenoj školi u Karl-
sruheu. Redoviti je profesor na Odsjeku za dirigiranje, harfu i
udaraljke Muzičke akademije u Zagrebu. Od 1994. do 2008.
godine vodio je Oratorijski zbor crkve sv. Marka, od 2003. do
2009. godine bio je šef dirigent Orkestra Hrvatske vojske, od
2006. do 2009. umjetnički ravnatelj Glazbenih večeri u sv.
Donatu u Zadru, a od 2014. do 2017. glavni dirigent Dubrovačkoga
simfonijskog orkestra. Od sezone 2017./2018. preuzima umjetničko
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 18

vodstvo Zbora HRT-a, uz cikluse Sfumato i Kanconijer. Pomoćnik

je intendantice Dubrovačkih ljetnih igara za glazbeni program.
Umjetnički je voditelj ansambla Antiphonus. Dirigentsku dje-
latnost razvija podjednako na koncertnim i opernim pozorni-
cama. Gostovao je na mnogim festivalima u susjednim zemljama
te na gotovo svim hrvatskim festivalima. Ostvario je više prvih
suvremenih izvedbi hrvatskih starih majstora i praizveo mnoga
nova djela promičući u svakoj prigodi hrvatsku glazbu. Nastupa
s mnogim hrvatskim ansamblima, a sa simfonijskim orkestrima
HRT-a i RTV Slovenije ostvario je snimke za nosače zvuka, film
i fonoarhive. Redovito dirigira Međunarodnim orkestrom mladih
iz Neumarkta. Uz dirigiranje, bavi se skladanjem i aranžiranjem.
Dobitnik je nagrade Jurica Murai za najbolju umjetničku inter-
pretaciju na 51. Varaždinskim baroknim večerima za koncert
na čijem su programu bile Missa Papae Marcelli G. P. da
Palestrine i instrumentalne diminucije talijanskih skladatelja,
a na kojemu su nastupili i Zbor HRT-a te violinistica Ana Vasić.

Branimir Pustički (Zagreb,

1981.) diplomirao je iz klase
Valtera Dešpalja na Muzičkoj
Akademiji u Zagrebu te se
usavršavao kod Reinharda
Latzka u Beču i Jakoba Kull-
berga u Stavangeru. Laureat
je mnogih domaćih i inozem-
nih natjecanja i nagrada
(Brahms, Lutoslawski, Papan-
dopulo) te solistički nastupa
uz mnoge orkestre i ansamble.
Za glazbeni arhiv HRT-a snimio
je uz Simfonijski orkestar HRT-a djela za violončelo i orkestar
hrvatskih skladatelja J. Tkalčića, M. Ruždjaka, M. Kelemena, K.
Seletkovića, G. Tudora i R. Matza. Uz dugogodišnju komornu
suradnju sa pijanisticom Petrom Gilming i Triom 1887, često
nastupa sa istaknutim umjetnicima na koncertima u Hrvatskoj
i inozemstvu. Solo je violončelist Simfonijskog orkestra HRT-a
i Zadarskog komornog orkestra, docent violončela na Muzičkoj
akademiji u Zagrebu i Umjetničkoj akademiji u Splitu te
predaje na majstorskim tečajevima u Hrvatskoj i inozemstvu.
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 19
49. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI
DOSADAŠNJI DOBITNICI NAGRADE
JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI
1970. Boris Papandopulo,
Stanko Horvat,
Vladimir Krpan
1971. Stanko Horvat,
Pavica Gvozdić
1972. Branko Sakač,
Zagrebački kvartet
1973. Igor Kuljerić, Mladen Bašić
1974. Natko Devčić, Josip Klima
1975. Milko Kelemen,
Franjo Paulik
1976. Milo Cipra, Nikša Bareza,
Miljenko Prohaska
1977. Marko Ruždjak,
Noni Žunec
1978. Ruben Radica,
Vladimir Kranjčević,
Arsen Dedić
1979. Frano Parać, Milan Horvat,
Gaby Novak, Boško Petrović
1980. Slavko Zlatić,
Zagrebački solisti,
Ozren Depolo
1981. Stjepan Šulek,
Vladimir Ruždjak, Ivo Robić
1982. Željko Brkanović,
Branka Beretovac,
Stjepan Mihaljinec
1983. Ivan Brkanović,
Lovro Matačić, Drago Diklić
1984. Anđelko Klobučar,
Kazalište „Komedija”,
Zvonko Špišić
1985. Davorin Kempf,
Baletni ansambl
HNK Zagreb, Alfi Kabiljo
1986. Bruno Bjelinski,
Tonko Ninić, Drago Mlinarec
1987. Igor Kuljerić,
ansambl Opere HNK Zagreb,
Pero Gotovac
1988. Krešimir Fribec,
Ruža Pospiš-Baldani,
Mario Kinel
1989. Ivo Maček, Pavle Dešpalj
1990. Stanko Horvat,
Udaraljkaški ansambl
„SUPERCUSSION”
1991. Ruben Radica,
Gudački kvartet „KLIMA”
1992. Zoran Juranić,
Opera HNK OSIJEK
1993. Milko Kelemen,
Miro Belamarić,
Dunja Vejzović
1994. Petar Bergamo,
Maja Dešpalj-Begović
1995. Berislav Šipuš,
Zagrebački gitarski trio
1996. Igor Kuljerić
1997. Ivo Maček
1998. Tomislav Uhlik
1999. Zoran Juranić
2000. Frano Parać
2001. Mladen Tarbuk
2002. Miroslav Miletić
2003. Dubravko Detoni
2004. Frano Đurović
2005. Olja Jelaska
2006. Josip Magdić
2007. Anđelko Igrec
2008. Krešimir Seletković
2009. Mladen Tarbuk
2010. Dalibor Bukvić
2011. Srđan Dedić
2012. Mladen Tarbuk
2013. Mirela Ivičević
2014. Mladen Tarbuk
2015. Tomislav Oliver
2016. Frano Đurović
2017. Margareta Ferek-Petrić
2018. Mirela Ivičević
2019. Mladen Tarbuk
2020. Šimun Matišić
2021. Krešimir Seletković
49. mmm 2022 knjizica_Layout 1 04/05/2022 11:16 Page 20