Doc.dr.sc.

Nevenka Breslauer

Sport - fizika aktivnost koju ovjek izvodi iz

natjecateljskih ili rekreacijskih razloga.
nekad je oznaavao svaku igru i zabavu
Sport podrazumijeva razliite motorike
aktivnosti varijabilnog i dinamikog karaktera
Kroz sport na specifian nain dolaze do
punog izraaja sportaeve sposobnosti,
osobine i znanja u treningu i natjecanju.

Povijest putovanja zbog sporta duga je tisuama godina

nemejske, istmijske, pitijske igre prije
Grka Olimpijske igre datiraju od 776 g. prije Krista
(na desetke tisua natjecatelja, gledatelja, uvaenih
gostiju)
Rim gladijatorske borbe, termalna kupalita
doba renesanse ples, hrvanje, tenis, streliarstvo, golf,
nogomet (1686.), utrke konja (1732.), tranje, plivanje
poetak razvoja suvremenog sportskog turizma vezan
je uz obnavljanje OI 1896. godine
putovanja zbog sporta i sportskih dogaanja su oduvijek
bila drutveni, ekonomski i kulturni fenomen

Odravala se na Peloponezu osim natjecatelja i

gledatelja privlaile su trgovce, dravnike.
Natjecanje je odravano u slavu boga Zeusa
(sudjelovali su samo mukarci)
Herine igre (samo za neudate mlade djevojke),
Osim natjecanja odravale su se i druge priredbe.
Podignuti su sportski objekti: gimnasiom sa
nadstrenicom za tranja i pentlaton,
palestra s dvoritem i sobama: boks,
hrvanje..pankration ; premazivanje tijela
maslinovim uljem i posipavanje pijeskom;
stadion duine 192,28 metara sa 35-40 000
mjesta za gledatelje (bez sjedenja)
Leonideon (hotel) za uzvanike sa 80 soba

OI su poele kao lokalni festival, a

zahvaljujui svetome miru postale su
svegrki (panhelenski) dogaaj na koje su se
okupljali sportai, suci, treneri, navijai,
trgovci, obrtnici, dravnici i drugi uzvanici.
Odravanjem OI pored sportskog turizma
javlja se i religijski turizam Hodoaem u
Zeusov hram.
OI ukida Teodozije kao dio poganske vjere

Prema definiciji razine, sport moe biti

a) vrhunski odnosno selektivni
b) masovni tj. neselektivni.
S obzirom na sustav natjecanja:
a) profesionalni sport,
b) amaterski sport,
c) rekreacijski sport,
d) kolski sport i
e) sport osoba sa invaliditetom.
Zakonima Republike Hrvatske ureena su pitanja iz
podruja sporta:
Zakon o portu
Zakon o udrugama

Sportom se ovjek bavi: rekreacijski, amaterski i

profesionalno

Sportove dijelimo na dvije grupe: grupne ekipne

i samostalne - individualne.

U grupne (ekipne) sportove spadaju sportovi koji

se izvode grupno, tu spadaju:sportske igre, npr:
nogomet, koarka, hokej na ledu i hokej na travi
odbojka, rukomet itd, ali takoer i sportovi kao to
su veslanje, potezanje konopa itd.

Individualni (pojedinani) sportovi su sportovi gdje

se pojedinac sam angaira za uspjeh.
U individualne sportove spadaju tenis, golf, ah,
karate, judo te ostali borilaki sportovi, atletika,
triatlon, sportska gimnastika, ritmika gimnastika,
plivanje, fitnes, pikado, biljar i mnogi dr...
Neki sportovi mogu se izvoditi pojedinano ili
grupno, te u parovima. Tu spadaju tenis,
badminton, umjetniko klizanje, veslanje, kajak,
kanu, skokovi u vodu i mnogi drugi.
Sport moe biti natjecateljskog ili slobodnog
rekreativnog karaktera.

Natjecateljski karakter je kada sportai nastupaju

na natjecanjima u elji za postizanjem vrhunski
rezultata.

Slobodni (amaterski) karakter je kada se sportai

bave sportom iz razliitih razloga, a najee je
to zdravstveni razlog

Npr. planinarenje je odlino za dini sustav, a

ujedno dobro djeluje na miini i krvoilni sustav
ovjeka

Postoje brojne podjele sporta: olimpijski sportovi,

tj. oni koji su u programu zimskih ili ljetnih
Olimpijskih igara te o ostali, neolimpijski sportovi.
Sportovi kao to je moderni petoboj (maevanje,
streljatvo jahanje, plivanje i tranje) ili triatlon
(plivanje, biciklizam i tranje) su spoj nekoliko
razliitih sportova, te spadaju u zasebnu kategoriju
sporta.

Atletika
a) bacake discipline (disk, koplje, kugla,
kladivo)
b) trkake discipline (sprint, srednje pruge,
duge pruge, visoke i niske prepone, tafete)
c) skokovi (vis, dalj, troskok, motka)
d) vieboj
Ekipni sportovi s loptom
a) sportovi u kojima se loptica udara reketom
b) sportovi u kojima se loptica udara palicom

Biciklizam
Gimnastika
Sportovi snage
Sportovi preciznost
Vodeni sportovi
Sportovi na snijegu i ledu
Sportovi s vie Sportskih disciplina
a) biatlon
b) moderni petoboj
c) triatlon

Borilaki sportovi i vjetine

Loptaki sportovi
a) picigin
b) zoga falu
Moto sportovi
Konjiki sportovi
Ekstremni sportovi
Misaone igre
a) brid
b) ah


a)
b)
c)
d)
e)

Tradicionalni portovi
potezanje konopa
Sinjska alka
trka na prstenac
kamena s ramena
potezanje klipa

Turizam je skup odnosa i pojava koje

proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja
nekog mjesta, ako se tim boravkom ne
zasniva stalno prebivalite i ako s takvim
boravkom nije povezana nikakva njihova
gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf,
1942).
Obuhvaa rekreaciju, putovanje i odmor.

glavni motivi: odmor i rekreacija izvan uobiajene

sredine i elja za novim doivljajima

najei motivi: zdravlje, kulturu, sport, zabavu i

ekoloke motive

kako homo turisticus ima raznovrsne, brojne i

uvijek nove potrebe i motivi se neprestano
mijenjaju

ST ili putovanje radi uea u sportu i

putovanje radi gledanja sporta. Sportski
turizam je privremeno putovanje ljudi iz
njihovih domova i radnih mjesta, koje ukljuuje
doivljaje koje nisu u njihovim svakodnevnom
ivotu.
Sportski turizam je doivljaj fizike aktivnosti
povezan sa doivljajem na samom mjestu
(Voli, I. 2009).
Sportski turizam je privremeno putovanje i
boravak pojedinca izvan uobiajenog mjesta
boravka zbog: uea u fizikoj aktivnosti,
gledanja fizike aktivnosti ili posjete
atrakcijama koje su vezane za sport, (Kesar,
O. 2011).

Sportski turizam predstavljaju svi oblici aktivnog

ili pasivnog ukljuivanja u sportsku aktivnost, na
individualnoj ili organiziranoj osnovi u
komercijalne ili nekomercijalne svrhe, koji
omoguuju putovanje izvan uobiajenog mjesta
boravka, oblik turistikih kretanja u kojima je
sport glavni motiv, (Kesar, O. 2011).

Sportski turizam svrstavamo u tzv. specifine oblike

turizma koji se zasnivaju na motivaciji za putovanjem,
odnosno ono to je vano za njihovo razlikovanje jeste
"motivacija za putovanjem i sadraj boravka u odreenoj
turistikoj destinaciji." (Bartoluci, M. 1985).
Sportski turizam definiramo kao "turizam u kojem je
sport glavni motiv putovanja i boravka turista u
turistikom odreditu." (Bartoluci, M. 2003).

Sportski se turizam pojavljuje u razliitim

oblicima i to:
A) Natjecateljski sportski turizam,
B) Zimski sportsko-rekreativni turizam i
C) Ljetni sportsko-rekreativni turizam.

natjecateljski sportski turizam podrazumijeva

"sva putovanja radi uestvovanja u odreenim
sportskim natjecanjima (nadmetanjima), od
domaih do meunarodnih" (Bartoluci, 2003).
Osnovni motiv putovanja je neki sportski dogaaj
ili manifestacija
Sportska rekreacija po pravilu nema
natjecateljski niti gledateljski karakter. To je
sportska aktivnost turista izabrana po vlastitom
izboru sa svrhom zadovoljavanja potreba za
kretanjem, igrom, aktivnim odmorom i
razonodom." (Relac i Bartoluci, 1987).

a)
b)
c)
d)
e)

Turisti se pojavljuju kao aktivni uesnici u raznim

sportsko-rekreativnim aktivnostima budui da je
uloga sportskih strunjaka ovdje izuzetno vana.
Menaderi su ti koji kreiraju, organiziraju, ali i
provode brojne sportsko-rekreativne programe koji
se pruaju u okviru sportsko-rekreativnog turizma.
Sportsko-rekreativni programi koji se obavljaju
kao sastavni dio turistike ponude su:
Iznajmljivanje razliitih sportskih objekata,
Koritenje sportskih objekata i opreme,
kole uenja raznih sportskih vjetina,
Sportske igre, turniri i razna takmienja,
Sportsko-zabavne atrakcije (Bartoluci, 2003).

Turistika putovanja esto

znae pokuaj da se anuliraju
otueni oblici postojanja, koji
su nametnuti svakodnevnim
ivotom.
U teoriji i literaturi turizam se
najee gleda kao ljudska
potreba nastala iz suvremenog
naina ivota. U tom smislu,
sport predstavlja osvjeavajuu
oazu za tzv. suvremeno
putujue ovjeanstvo.

U turizmu i sportu, karakteristina je specifina

potreba da se bude aktivan, da se kree, da se
bude drugaiji.
Sport a naroito veliki sportski dogaaji jo od
antikih vremena u velikoj meri utiu pozitivno,
motivirajui ljude na putovanje, pruajui im
aktivno ili pasivno uestvovanje u sportskim
dogaajima.
Sportske manifestacije koje pruaju zanimljiv
sadraj ali i mogunost aktivnog odmora svojim
posjetiocima, predstavljaju jednu od glavnih
komponenti sportskog turizma, a moda i
najznaajniju u pogledu broja turista i privrednog
utjecaja.

to je sportski turizam?
Danas je sve jasnije izraen zajedniki interesutjecaj sporta i turizma kao industrije uslijed ega
je kao posljedica nastao sportski turizam koji je
koncipiran razmatranjem sporta kao turistike
atrakcije, odnosno isticanjem i definiranjem
kvaliteta sporta koji zajedno predstavljaju
jedinstven doprinos turizmu

Sportski turizam predstavlja veoma zanimljivi

rastuu segment koji ima jedinstvenu sposobnost
da privue veliki broj posjetilaca, pruajui
uesnicima (putnicima) koji tragaju (trae) sportski
doivljaj da doive sport i koji po svom obimu,
sloenosti i potencijalu prijeti da izraste u potpuno
novu industrijsku oblast.
U korist ovim tvrdnjama ide i izvjetaj Svjetske
turistike organizacije (WTO) iz 2000. godine,
prema kojem je segment sportskog turizma u
1998. godini generirao 453 milijarde dolara.

veina suvremenih turistikih kretanja

ukljuuje neku sportsku aktivnost (sportska
rekreacija)
meuzavisnost suvremenog turizma i sporta
temelji se na:
1. faktorima koji dovode do razvitka turizma i
sporta
2. funkcijama koje turizam i sport generiraju
3. ekonomskim uincima koji proizlaze od
razvoja turizma i sporta

turizam i sport, srodne i meusobno usko

povezane drutvene pojave
Protagonisti pojava su isti subjekti turisti
i sportai

Turizam iskustveno orijentirana

aktivnost
Sport izvedbeno orijentirana
aktivnost

Sport pokree na putovanje (turizam),

Sport postaje sadraj putovanja
= SPORTSKI TURIZAM
Turisti postaju aktivni sudionici sportskih
aktivnosti
ljudi putuju ili se ukljuuju u sportske
aktivnosti zbog zadovoljavanja zdravstvenih,
rekreacijskih i kulturnih potreba (neekonomski
motivi)

Motiv turistikih putovanja: Sport i

rekreacija
Turisti: sportai, suci, menederi, publika,
rekreativci
Razlozi:

(2 osnovna razloga)*
= sportski turizam

1.razlog:
sudjelovanje ili promatranje raznih
sportskih dogaaja,
Kraa putovanja, s izuzetkom velikih
sportskih priredbi (olimpijske igre, svjetska
i europska prvenstva i dr.)
2. razlog:

zadovoljavanje rekreacijskih potreba

- tranje, plivanje, sportovi na vodi, tenis,
golf, jahanje, skijanje, biciklizam i dr.

1. natjecateljski sportski turizam

2. zimski sportsko-rekreacijski
turizam
3. ljetni sportsko-rekreacijski
turizam

sva putovanja radi sudjelovanja ili

nazonosti u odreenim sportskim
natjecanjima bez obzira medijsku nazonost
i prijenos dogaaja
poseban osjeaj biti prisutan
putovanje obuhvaa ukljuivanje u sve
vidove turistike potronje

Odvija se uglavnom u planinskim zimskim

centrima
Skijanje, skijako tranje, klizanje, sportske
igre na ledu i drugo
Receptivne turistike zemlje Austrija i
vicarska ostvaruju velik dio zimskog
turistikog prometa

Odvija se na moru, planinama, jezerima,

rijekama i drugim prirodnim ambijentima
Sportsko rekreacijske aktivnosti. etnja,
tranje, plivanje, planinarenje, sportovi na
vodi, sportske igre, tenis, golf, jahanje i
drugo

Oblici turizma koji osim sportskih motiva

imaju i druga obiljeja:
nautiki turizam,
lovni,
ribolovni,
zdravstveno preventivni turizam

Svaka aktivnost u sportu treba sebi svojstven

menadment:
1.
2.
3.

4.

Menedment sportskog dogaaja

Menedment sportskih objekata
Menedment upravljanja ljudskim
aktivnostima
Financijski menedment u sportu

SPORTSKI MENADMENT proces

organiziranja i upravljanja sportom ili
sportskom organizacijom radi ostvarivanja
sportskih ili drugih ciljeva uz racionalno
koritenje ogranienih resursa
MENADER U SPORTU organizator,
upravlja nekom sportsko poslovnom
organizacijom kojoj je cilj ostvarenje
odreenih sportskih i poslovnih rezultata.

a) u turistikim poduzeima i sportsko-

turistikim centrima koja uz hotelski

menedment pruaju sportskorekreacijske usluge i organiziraju razliite
turnire i natjecanja vodeu ulogu imaju
sportski menaderi i uitelji odreenih
vrsta sportova i sportskih aktivnosti

b) u toplicama, ljeilitima prevladavaju

menederi medicinskog profila za
organizaciju razliitih usluga rehabilitacije,
terapije, masae, programiranog aktivnog
odmora, fitnesa i dr

KVALITETAN SPORT MOGU

VODITI SAMO KOLOVANI I STRUNI
MENEDERI.

Globalizacija openito
Globalizacija = mnogoznaan, slojevit fenomen
bez jasne definicije
Globalizacija = opa povezanost izmeu
razliitih segmenata ili razliitih odredita
= ekonomska meuovisnost i sve
vea mobilnost proizvodnih faktora, povezana s
razmjenom roba, usluga i inovacija meu
narodima i zemljama

Globalizacija je sinonim za koncentraciju

kapitala u multinacionalnim poduzeima
ija mo prelazi okvire nacionalnih drava
(mo drave slabija od moi meunarodne
kompanije)

multiji-(meunarodna poduzea) postaju pravi nositelji globalizacije,

cilj: ostvarivanje sve veeg profita,
nadilaze mo pojedinih zemalja

posljedica: naruavanje temeljnih

postavki socijalne trine privrede,
porast nezaposlenosti, a male drave
gube svoj kulturni identitet

- fenomen globalizacije reflektira se na

razvoj drutva
GLOBALIZACIJA = sve ubrzanija
konkurencija gospodarskih
subjekata u svjetskom gospodarstvu

Moderna sredstva
komunikacije i informatika
tehnologija svode globus na
globalno selo

SPORT = globalni fenomen koji ima uinke

u gospodarstvu i politikom ivotu zemlje
u razvijenim zemljama s rastuim ivotnim
standardom, izbor adekvatnog sporta,
odreen je mnogobrojnim ekonomskim,
sociolokim i psiholokim faktorima koji
utjeu na preferencije potroaa kod
koritenja slobodnog vremena

u uvjetima globalizacije posebno mjesto

ima profesionalni sport, orijentiran na
vrhunske rezultate
poiva na zakonitostima ekonomije
razmjera tj. maximalni financijski uvjeti
ostvaruju se uz optimalnu sportsku
infrastrukturu npr. koarka u SAD-u,
nogomet u Njemakoj, tenis u V. Britaniji
itd.

- profesionalni SPORT KAO GLOBALNI

FENOMEN primjer:
Svjetsko prvenstvo u nogometu 2002. godine
(Japan i Juna Koreja), 250 milijardi $ izravnih
i neizravnih transakcija za prodaju ulaznica,
reklamu, transportnih i turistikih organizacija,
prihodi hotela i restorana, prodaja suvenira..

sportska rekreacija KAO GLOBALNI

FENOMEN primjer:
- sportska rekreacija u funkciji unapreenja
turistike ponude (670 mil. putovanja u
2000.g.)
- sport za sve dostupan svim graanima
moe se tretirati kao javno dobro ija se
proizvodnja potie utvrenim izvorima
prihoda

JAVNA DOBRA = dobra ili usluge ije

prednosti nisu iscrpive za korisnike i ne
iskljuuju bilo koga iz njihovog koritenja

a) javna dobra u interesu zajednice (pravni

poredak,nacionalna obrana, policija)
b) javna dobra za sve ako ih koriste
(obrazovanje, zdravstvena zatita,
znanstvena istraivanja, kultura, sport,
rekreacija)

Treba li graditi vie sportskih objekata ili

zdravstvenih ustanova, kola ili neeg
treeg?
Kad drava sazna to njeni graani ele,
mora formulirati sustav poreza kojim se
financira proizvodnja javnih dobara.

OSNOVNO obiljeje drutvene djelatnosti je

zadovoljavanje odreenih potreba
Promjenjiva kategorija u sprezi s
materijalnim i financijskim mogunostima
drutva

SPORT tjelesni i zdravstveni odgoj djece i

omladine u obrazovnim ustanovama i
izvannastavnim aktivnostima, sportskorekreacijske aktivnosti, psiho-fizika
rehabilitacija, razvoj vrhunskog sporta

SPORT jedinstvena djelatnost koja zadovoljava

potrebe dviju interesnih razina:
individualne (izvannastavna aktivnost i rekreacija)
drutvene (nastavna aktivnost i potrebe radnog
procesa)
Obiljeje sporta istovremeno i masovnost i
elitizam, utjee na nain financiranja .
javna sredstva (dravni proraun i proraun
lokalnih zajednica, dotacije i sponzorstva, prihodi
od naknada za TV prijenose, reklame)
vlastita sredstva (najam sportskih objekata,
izdavanje publikacija, lanarine, ulaznice)

ekonomskim odnosima u sportu bavi se

Ekonomika sporta
Ekonomski studij sporta bavi se
razmatranjem odnosa izmeu ulaganja u
sport i efekata te djelatnosti;
zdravlje,
smanjenje kriminaliteta,
poveanje proizvodnosti
neposredni utjecaj sporta na razvoj turizma
humanistika vrijednost =sociokulturni i
politikih efekti

SPORT je specifino javno dobro koje

ostvaruje znatne izravne i neizravne uinke
na formiranje ljudskog i socijalnog kapitala
Ciljevi i funkcije sporta imaju irok
drutveni znaaj; ekonomski, zdravstveni,
socijalni.
SPORT postaje znaajna gospodarska grana
koja otvara radna mjesta i poveava
zaposlenost

sportsko-rekreacijski programi koji se

pojavljuju kao sastavni dio turistike
ponude su:
iznajmljivanje razliitih sportskih objekata,
koritenje sportskih objekata i opreme,
kole uenja raznih sportskih vjetina,
sportske igre, turniri i razna natjecanja,
sportsko-zabavne atrakcije).

Sportsko-rekreativni sadraji u turizmu

predstavljaju snaan faktor turistike ponude i
potranje
Turizam je idealno mjesto za provoenje u
prirodnom atraktivnom okruenju kinezioloke
aktivnosti (sve ciklike aktivnosti: hodanje,
tranje, tracking, planinarenje, vonja bicikla,
veslanje, plivanje i sl.) ime se podiu brojni
povoljni utjecaji na organizam, posebno
kardiovaskularni sistem

 Dio

sportsko-rekreativnih programa odnosi se na

sistem vjebi za relaksaciju i oputanje ija je
osnovna svrha otklanjanje i umanjivanje stresa.
Drugi dio sportsko-rekreativnih aktivnosti vezan je
uz socijalizaciju kroz grupne sportove i sportske
igre (tenis, koarka, odbojka i dr.),
Trei dio se odnosi na avanturistike oblike
aktivnosti, na primjer: rafting, ronjenje, slobodno
penjanje, speleologija i sl.
Drutveno zabavne igre i aktivnosti upotpunjuju
sportsko-rekreativne programe zbliavajui ljude
kroz prizmu zabave i ugode).

FAKTORI POTRANJE SPORTSKO REKREACIJSKIH USLUGA

Urbanizacija i industrijalizacija
Dohodak stanovnitva
Slobodno vrijeme
Subjektivni imbenici (moda, oponaanje, navika , presti
POSREDNIKI FAKTORI
Turistiko sportske organizacije
Sportske organizacije

FAKTORI SPORTSKO REKREACIJSKE PONUDE

Prirodni resursi
Sportsko rekreacijski objekti i sadraji
Sportsko rekreacijski programi

FUNKCIJE SPORTA I REKREACIJE

1. DRUTVENE
-ZDRAVSTVENA
-ODGOJNO OBRAZOVNA
-POLITIKA
2. EKONOMSKE FUNKCIJE
-MEUNARODNA RAZMJENA
-ZAPOLJAVANJE
-MULTIPLIKATIVNA

Istraivanjem potreba turista, dolo se do

spoznaja vezanih za oblikovanje sportskorekreativne ponude u turizmu.
Istraivanja upuuju na naglaenu potrebu turista
za aktivnim uestvovanjem u razliitim sportskorekreativnim aktivnostima.
Prosjena dob turista u naoj zemlji je iznad 40
godina starosti, a oni iskazuju znatno vei interes
prema organiziranim oblicima sportskorekreativnih aktivnosti od mlaih turista.

Planiranje sportsko-rekreativnih sadraja u

turizmu mogu iskljuivo strune i
kompetentne osobe.
Kada govorimo o natjecateljskom sportskom
turizmu, njegov razvoj prije svega ovisi o
ukupnom razvoju natjecateljskog sporta,
naroito najkvalitetnijih sportova u kojima
nai sportai uestvuju u meunarodnim
natjecanjima (skijako natjecanje na
sljemenu).
Oblici sportskog turizma najee se
ostvaruju u veim gradovima ali i u manjim
gradovima na moru i u unutranjosti.

Neki oblici turizma uspjeno se mogu

razvijati u planinama, toplicama i moru.
U planinskim dijelovima postoje prirodni i
drugi uvjeti (potrebna infrastruktura i objekti)
za planinarstvo, skijanje i neke druge zimske
sportove (sanjkanje, skijako tranje i sl.)
smjetajne kapacitete trebalo bi poboljati,
kvalitetnije saobraajnice te sportskorekreativne objekte i sadraje (urediti skijake
staze i skijake liftove te uvesti i druge
sportske sadraje
Pored domaih turista, mogue je razliitim
sportskim manifestacijama privui i inozemne
goste u zimske sportske centre. (Sljeme,
Papuk; Platak- blizu mora, Bjelolasica

 Najvee

mogunosti za
razvoj sportskog turizma
prua tzv. ljetni sportsko
rekreativni turizam i to
na moru, rijekama,
jezerima i u planinama.
Potrebno je istraiti koje
i kakve sportove turisti
ele, osobito kada se
radi o skupim
sportovima tipa golfa,
jahanja, sportova na
vodi i sl.

struni kadrovi u okviru

provedbe sportskorekreativnih programa u
turizmu su: sportski animatori
iz razliitim sportova,
instruktori ili voditelji
sportskih aktivnosti (tenis,
golf, jahanje, skijanje,
jedrenje, veslanje, ronjenje i
sl.), treneri u raznim
sportovima (npr. u
nogometu, koarci i sl.),
organizatori i voditelji
sportskih aktivnosti, profesori
kinezioloke kulture i dr.

Veliki nautiki turizam plovidba na velikim

plovilima kruzerima na otvorenim i
zatvorenim morima; oceanima, dui izleti
Mali nautiki turizam ili zabavna navigacija
(jahte, jedrilice, sportski amci, gliseri i druga
plovila za zabavu i razonodu)

Kupalini, (koritenjem raznih plovila)

Podvodni, (ronilaki)
Izletniki
Boravini, (turistike like, kampovi)
Plovidba radi sporta i razonode
Krstarenje i jedrenje
Nautiki turizam na otvorenim morimaotocima, (robinzonski)
Turistiki prijevoz
Kombinirani