Professional Documents
Culture Documents
Bearaci
oko njega
pria u dvostihu
Program:
I. DIO
1. VEERAS E NETO NOVO BITI - svatovci, drumarci i deseterci s pripjevima
iz St. Jankovaca, SI. Kobaa, G. Bogievaca i D. Bebrine, Slavonija
Zapis: Mihael Feri, Slavko Jankovi
Priredila: Zrinka Posavec
Izvodi: VA Zwizde" i MVS "Sinovi atara", Zagreb
2. DRAGANIU, MILl ZAVIAJU - alne pjesme, drme i posami iz Dragania
Priredili: Mojmir Golemac, Draenka Jagati, Tomislav Staniak
Glazbena obrada: Josip Vuir
Izvodi: KUD "Sv. Jura]", Dragani
3. GOSPE RAMSKA, MOLlT U SE TEBI - napjevi i kola iz Rame, Bosna i
Hercegovina (izbor iz koreografije)
Autor koreografije: Miroslav ili
Izvodi: FA "Zagreb Markovac", Zagreb
4. VINOGRADU, MOJ DEBELI LADU - pjesme i plesovi Poeske kotline,
Slavonija
Priredili: Snjeana Zupani Masla, Gordan Masla
Izvodi: KUD "Horvati", Zagreb
5. GOSPE SINJSKA, SA TVRAVE GRADA - sinjska rera
Priredio: Stipe Jelini
Izvodi: ZPS KUD-a "Glavice", Glavice, Sinj
EVO MOGA I ZLATA I SREBRA - napjevi iz Sinjske krajine
Priredio: Hrvoje Vlaec
Izvodi: VS Ane", Odranski Obre
6. NA VODICE SVIRAJU GAJDICE - pisme sa oska, kola i bearac bakih
Hrvata, Baki Monotor, Baki Breg, Srbija
Priredili: Branimir Milas i Tomislav Habulin
Izvodi: FA Sesvetska Sela", Zagreb
7. DOI DRAGI TI I TVOJ KOLEGA - moslavaki pripijevci uz tamburu samicu
Priredile: Slavica i Lana Moslavac
Izvodi: Vokalna skupina Rusalke", Kutina
8. CURO MOJA, KAD ZAZVONE ZVONA - napjevi i bearci iz Semeljaca,
akovtina, Slavonija
Priredili: Mirko Mihaljevi i Marija evarac
Izvodi: KUD Lipa", Semeljci
9. OJ MEDVJEDE, GORSKA IVOTINJO - ojkan iz Like
Priredio: Tomo Jagodi
Izvodi: MPS KUU "Gacka", Liko Lee
O FOLKLORU
Folklor je naziv za razliite aspekte tradicije kulture, najee uobiajen u znaenju
zajednikog imena za tradicijske oblike knjievnosti, glazbe, plesova, dramskog i
likovnog stvaranja.
Izraz folklor prvi je put upotrijebio William Thoms 1846. godine u engleskom
asopisu The Athenaeum, mislei na narodno znanje. U popularnoj upotrebi folklor
oznaava aspekte koji se u primijenjenim oblicima pojavljuju u gradskoj kulturi, tj.
izvedbi scenski adaptiranih pjesama i plesova, izraenih rukotvorina itd. Znanost koja
prouava pojam folklora naziva se folkloristika, a datira iz predromantizma i
romantizma.
Umjetnost bilo kojeg vremena ne moe se zamisliti bez folklornih elemenata, premda
je njegov udio ponekad jedva zamjetljiv. Vrhunska ostvarenja na podruju glazbene
umjetnosti zasnivaju se manje ili vie na elementima folklora, to danas posebice
dokazuju sve ei etno festivali. Sve specifine osobine nekog naroda i kraja kao to
su ljudska psiha, podneblje, prirodni fenomeni, govor, ritam, pjesme i plesovi
skupljeni su u folklor koji samo eka na umjetnikovu imaginaciju da ga on kroz svoju
linost doivi i pretvori u umjetniko djelo. Narodna melodija koja se uje negdje u
pejzau nosi sa svojom melodijom i dio atmosfere krajolika s kojim neposredno ivi i
od kojeg je autentino izreen. Dakle, ako se eli emocionalno doivjeti i glazbeno
realizirati jedan kraj te zbivanja u njemu, treba duboko prouiti atmosferu i
psihologiju dotinog kraja, njegovih ljudi i prirode s kojom su oni tako neposredno
stopljeni. Folklor ne namee nikakve dogme i propise, on omoguava potpunu
slobodu umjetniku u njegovom stvaranju i interpretiranju.
FA ZAGREB - MARKOVAC
FA Zagreb-Markovac osnovan 1945. godine, svoju snagu i kvalitetu crpi iz velike
ljubavi prema folkloru, prema plesu, pjesmi i pravoj umjetnosti.
Ansambl danas na repertoaru ima preko 40 koreografija iz gotovo svih dijelova
Hrvatske: Slavonije, Baranje, Meimurja, Podravine, Posavine, Bilogore, Banije,
umberka, Prigorja, Karlovakog pokuplja, Zagorja, Istre, Donjeg Jelenja, Like,
otoka Paga, Trogira, Primotena, Dubrovnika Takoer, jedan je od malobrojnih
ansambala u Hrvatskoj koji na svom repertoaru ima i raznovrsne koreografije Hrvata
izvan Hrvatske (iz Vojvodine-Bunjevaki plesovi, Bosanske posavine, Rame,
Lavanske doline, Hercegovine, Gradia). U prosjeku godinje postavlja jednu do
dvije nove koreografije. Pored toga, uz velik broj koreografija, ansambl izvodi i veliki
broj vokalno-instrumentalnih djela, od kojih je i veliki broj hrvatskih tradicijskih
boinih pjesama.
Posebnu panju ansambl poklanja izboru odgovarajue narodne nonje te se stoga
danas moe pohvaliti sa velikim brojem istih (to otkupljenih originala-starinskih
narodnih nonji velike muzejske vrijednosti, to vrlo vjerno izraenih replika). Na
slian se nain panja poklanja i izboru narodnih instrumenata, specifinih za pojedini
kraj Hrvatske. Tako se pored tambure koriste i gajde, ljerica, bubanj, klarinet, samice,
dangubice, diple, argije, mijeh, dvojnice i dr.
U svom radu ansambl surauje sa brojnim, istaknutim etnolozima, koreolozima,