Antika je prva temeljna epoha evropske knjievnosti. Traje od poetaka grke kulture, tj.

hiljadu godina prije Krista pa do podjele Rimskog Carstva, otprilike do polovine petog
stoljea. Obuhvata dvije velike i razvijene knjievnosti, grku i rimsku knjievnost.
rka knjievnost poinje !omerovim epovima za koje se smatra da su nastali "## godina
prije Krista.
$odloga grkog pjesni%tva i umjetnosti je mitologija. & helenskoj mitologiji karakteristine su
dvije kategorije likova' besmrtni bogovi sa ljudskim vrlinama i manama, te smrtni ljudi (
heroji.
)enomen heroja se u grkom duhu gradio skoro jedan milenijum, na nain mije%anja i
ukr%tanja raznih uenja, religija, te kulturnih strujanja.
!eroji su bili %tieni*i bogova, naje%e polubogovi, tj. ro+eni su iz seksualnog kontakta boga
i ene, ili boginje i ovjeka. !eroj se nije mogao zamisliti bez te slike porijekla i tada, u
mitskim predstavama, ni u kasnijoj knjievnoj obradi.
!eroje je krasila ljepota i imali su mnoga odlija. ,aje%i epiteti koji se uz njih vezuju su
bogolik ili nalian bogu- zatim stihiji nalik- krasi ih natprosjena .izika snaga, ratnika
vje%tina, govorni%tvo- brzonogi su i kada stoje u mjestu- nezaustavljivi su i surovi onda kada
su bijesni- emotivni su preko svake grani*e, a samilosni onda kada se to od njih najmanje
oekuje- kada plau rade to onako kako nikad ne moemo zapaziti kod prosjenih ljudi, ma
koliko patili.
$onekad su heroji bili slavni vladari, koji su esto ostavljali svoje kraljevstvo, kako bi odnijeli
pobjedu u nekom pohodu sa uzvi%enim *iljem, kao %to je bio Odisej, a nekad su to bili snani
hrabri mladii, angaovani u borbi za odbranu dobrog, kao !eraklo.
/ivot heroja veoma je buran. 0oe se rei da ih je sudbina predodredila i posvetila borbi za
sveop%te dobro. 1ahvaljujui svojim poduhvatima postaju slavni i poznati, dok neki od njih
zaslue i besmrtnost.
& su%tini, smatra se da je heroj prvi poku%aj da se odgovori na pitanje' %ta je ovjek2 budui
da grka rana knjievnost nije mogla nai nigdje drugo odgovor nego u herojskim mitovima.
Tek novovjekovna nauka podrazumijeva jasno de.iniranu hipotezu zasnovanu na prethodnim
saznanjima. Rani mislio*i su poinjali od onoga %to izvorno znai 3empeiria4 5posmatranje
samih stvari, njihovih osobina i promjena6 te su na osnovu toga izvodili zakljuke. To isto
vrijedi i za !omera koji je znao pjevati samo opisujui, a opisujui ovjeka pjevao je prije
svega o heroju, dakle, nad7ovjeku.
1a stare rke heroj je prije svega u zoni znaenja pojma 3pros daimon4 %to znai prekoraiti
ljudski prostor ili ii protiv boije volje. 8 jedno i drugo znaenje vezano je za naru%avanje
tajnog kosmikog zakona. $ri tome, ii protiv boije volje znai ii protiv 3theosa4 kao
nositelja i provoditelja tog zakona. 9amo na taj nain je mogue provjeriti grani*e ljudskog
djelovanja' .iziku snagu ovjeka 5!eraklo6, ratniku mo i vje%tinu 5:hilej, :jant6,
prosvjetiteljsku mo uma 5Odisej6, snagu strpljive mudrosti 5$enelopa6. 9amo u priama o
herojima bilo je mogue saznati dokle ovjek moe ii u erotskoj strasti, u osvetnikoj
odbrani majinstva, u boli zbog izgubljene dje*e, u ljepoti koja je izvor divljenja ali i patnje, u
poku%aju da se nadigra skriveni zakon sudbine i td.
!eroj kao granini prostor
1bir svih pria o herojima govorio je starim r*ima koliko je velik prostor ljudske moi u
svim dimenzijama. &pravo preko prie o herojima najvi%i ideali se poinju vezati za ovjeka.
& antikom teatru su dakle prisutni i bog i ovjek, ali protagonisti su oni koji predstavljaju
granini prostor me+u njima, heroji.
Kod !omera i u starim tragedijama heroj je, dakle, samo grani*a koju zasniva razlika izme+u
boga i ovjeka, tj. besmrtnost naspram smrtnosti, neogranienost naspram nepodno%ljivog
reda vremena.
!eroj stoji na sredini izme+u bogova i ljudi. On uspostavlja vezu izme+u boga i ovjeka, te
ima zadatak da bogovima priblii ono %to dolazi od ljudi i ljudima ono %to dolazi od bogova.
On popunjava jaz me+u njima, te je tako kosmos uvezan u *jelinu. :li svaka herojeva gre%ka
izaziva kosmiki potres, te dolazi do patnje i smrti. To moemo vidjeti na primjeru
uvrije+enog i razoaranog :hileja, koji, nakon %to mu je oduzeta robinja ;riseida, se povlai u
svoj %ator i ne eli vi%e sudjelovati u bitkama, pa r*i trpe poraz. <olazi mu i poslanstvo da
ga uvjere da se vrati u bitku, ali on ne odustaje od svojih prin*ipa, sve dok !ektor ne ubije
njegovog najboljeg prijatelja, $atrokla.
9okrat se naprimjer u svojoj odbrani pred sudom poziva na :janta i :hileja kao na vlastite
uzore. On samosvijest i dosljednost heroja koristi za odbranu vlastitiog stava i poput njih
radije bira smrt nego promjenu svojih naela. :li ve :ristotel u svojoj $oliti*i temeljne
karakteristike heroja vidi ovako' 3=ovjek koji je nesposoban da sara+uje sa zajedni*om, ili
koji u svojoj samodostatnosti ne treba drugih, nije lan zajedni*e kao ni divlja zvijer ili bog.4
8 9okrat i :ristotel govore istinu o herojskom biu jer ono u sebi nosi elju za neovisno%u o
vremenu i promjenama, poput bogova, a u estokom nastojanju da se dri svog dostojanstva
esto se pona%a poput divlje zvijeri.
1deslav <ukat o :hileju kae' 3:hilej ne samo da jest potpuno sam u nerazumijevanju na
koje nailazi kod ljudi oko sebe on to i hoe biti jer uvi+a da niko ne moe razumijeti njegovu
logiku. 9vaki heroj je nuno sam4
& 38lijadi4, strahopo%tovanje %to smrtni*i osjeaju prema herojima nije u vezi sa moralnim
uvjerenjima, nego predstavlja odnos prema sili i ratnikoj vje%tini. !eroj, ako hoe ostati
vjeran svojoj prirodi, po unutra%njem diktatu vlastitog bia ne moe postupati drugaije- ako
eli ii u susret zahtjevima zajedni*e onda mora uiniti ustupke i kompromise, a to znai ne
biti svoj. 9vjestan da ga nadprosjeno djelo i nadljudska patnja izdiu iznad ostalih ne
dozvoljava da bilo ko utjee na njega. 9usret sa drugaijim ni za dlaku ne omek%ava njegove
temeljne tvrde slojeve u njegovom identitetu, te on dosljedno brani nepovredivost vlastitog
prostora slobode.
,ajvei i naje%e pominjani heroj u starogrkoj knjievnosti je !eraklo. On je bio najsilniji i
najbrutalniji. $ostao je bog ali je ipak morao da umre. ;io je voljeni sin 1eusa, ali ga to nije
spasilo od jezive, neherojske smrti. & !esiodovoj Theogoniji moemo proitati kako je
3istio zemlju od nemani4, zatim moemo vidjeti kako !esiod u jednom dijelu naziva
3sretnikom4 jer je izvr%io svoje djelo i sada ivi me+u besmrtnim bozima, niko ga ne
uznemirava niti on sam stari4, ali na drugom mjestu ga naziva 3mueubi*om4
& Odiseji vidimo !erakla u >rebu zajedno sa svim ostalim du%ama, me+u obinim
smrtni*ima i herojima, ubi*ama i rtvama, boanskim ljubavni*ama i obinim preljubni*ima.
Odisej ga u svojoj prii ipak izdavaja nazivajui ga 3kraljem u *arstvu sjenki4. 0orao je biti
na neki nain istaknut, ali ve ga vidimo u nekoj vrsti razdvojenosti.
3Tako+er vidjeh snanog !erakla, utvaru samo,
?er sam obilno on se med bozima besmrtnim asti,
!ebu gleanja krasnih imade tamo za enu,
1eusa velikog ker i !ere obute zlatom.
Okolo njega mrtva*i i za%ute kakono pti*e,
,a sve se strane razlete- a noi nalian *rnoj
@uk go dri on, na tetivi strijela mu stoji,
9 groznim pogledom sad izba*it je ini se da e4
!eraklo je jedini heroj koji je postao besmrtan ali, oigledno, u !omerovo vrijeme njegova
dei.ika*ija jo% nije bila dovr%ena. On je istovremeno na boanskom vrhu i na samom dnu
svijeta- na Olimpu i u >rebu. 8stovremno je i bog i sjenka u :idovom mranom svijetu. &
Odisejevoj prii !eraklov ovozemaljski ivot zavr%en je porazom. !eraklo vodi svoj ivot
prije svega kao muku i nevolju, kao rad i te%kou.
3On me pozna odmah, im ugleda oima mene,
9tane ga jauk, i ove progovori krilate rijei'
31eusovo edo, domi%ljat Odiseju, sine laertov,
?adnie, valjda i ti sudbinu prehudu tegli%,
Kako sam trpio i ja, kad bijah pod sun*em arkim.
1eusa bio sam sin Kroniona, al imadoh jade
Trpjeti nebrojene, jer mnogo sam gorem junaku
$redan u slubu, a on zadavo nam poslove te%ke.
?edno me poslao on, odavde da psa dovedem,
,e znaju, koji bi bio za mene posao tei...4
Od svih herojskih djela govori o izvlaenju Kerbera iz zagrobnog svijeta kao najteem djelu.
9ada su i jedan i drugi progonitelj i uvar. dje god se pominje u !omerovim djelima
!eraklo je otjelovljenje bezuslovnog i nasilnikog djelovanja. $rekorauje sve mogue
grani*e ovog svijeta, ali !omera iskljuivo zanima u trenu*ima patnje i poraza. & A888
pjevanju 8lijade :tena, govorei o goropadnosti o*a 1eusa, sjea se i patnji svog brata !erakla
kojeg je 3poslovima muio >uristej stra%no4 dok je ovaj uzaludno 3plaui gledo k
nebesima4. u BA pjevanju govori se kako je !eraklo za 1eusa uzrok 3bola neprestanog4.
!omerov svijet .unk*ionalno7djelatnih bogova na Olimpu uvijek pati od izvjesne
poremeenosti planova. Tako 1eusov sin ljubima* umjesto da vlada obavlja gnusne zadatke
%to mu ih dade >uristej. 1a !omera je !eraklo istovremeno i preslab i prejak. 0raan je i
nasilan. <ok obavlja prljave poslove i%enja svijeta, uni%tava sve oko sebe. Konano, zbog
vlastite snage biva sam uni%ten. 1a !omera iz 38lijade4 on je bio tragian lik i preobraza* svih
heroja. & 3Odiseji4 njegova traginost proizilazi iz prie koja mitski svijet ra*ionalno
organizira, koja razdvaja mrtve i ive, tamu i svjetlo, >reb i Olimp- & takvoj prii !eraklovo
prokletstvo lei u tome %to je istovremeno i na dnu i na vrhu kosmikog lan*a. &pravo mitovi
o !eraklu dali su pojmu heroja znaenje theosa, dakle kvalitet besmrtnika, ali i znaenje
ponosa ( rada i muke, kao vjenih pratila*a obinih smrtnika.
!eraklo s Olimpa i !eraklo iz >reba jo% su jasno razgranieni i takvi e ostati u svim
najznaajnijim obradama klasinog razdoblja, kod 9o.okla, >uripida.. u klasinim epohama
jo% intenzivnije e razdvajati ova dva !eraklova li*a.
$osmrtno razlaganje !eraklovog identiteta iz 3Odiseje4 nije promaklo ni karakteristinom
satirinom @ukijanovom podsmijehu. & 3Razgovorima mrtva*a4 <iogen se kao i Odisej
najprije udi kad u donjem svijetu vidi !erakla. !eraklom ( bogom se zaklinje da uistinu vidi
sjenku !erakla mrtva*a.
3<iogen' ,ije li ovo !eraklo2 Tako mi !erakla, niko drugi nego onC Aidim njegov luk,
njegov buzdovan, lavlju kou na njemu, njegov lik, pravi !eraklo. :li kako je mogao da umre
on, 1eusov sin2 ( re*i mi pobjednie, jesi li mrtav2 ?a sam ti na zemlji prinosio rtve kao
bogu.4 ,a %ta mu ovaj, izme+u ostalog odgovara da je pravi !eraklo na Olimpu, a da je on
samo njegova utvara.
9vi veliki heroji ( ratni*i iz 38lijade4 nose u sebi mnogo toga od !eraklovog bia. :hilej,
:gamemnon, <iomed, !ektor, $atroklo, a naroito :jant.
:jant kao struktura starog herojskog doba ne moe pristati na novi poredak vrijednosti koji
dolazi sa Odisejevom misijom. 8z njegovog ugla, prosvjetiteljski um je neherojski, nemoralan
i nepravedan. :jant iz 38lijade4 spreman je u svakom trenutku da se sukobi sa drugim herojem
ili ak bogom, ili, poput :hileja, ak i sa vatrom ili vodom. :li taj isti :jant nije spreman da
se nosi sa Odisejem.
$oput !erakla iz @ukijanove satire on postaje trostruk' :jant koji pripada starim herojima
ratnike slave, :jant kao bijednik osramoen vi%e od bilo kog obinog vojnika na silu
dovuenog u zagu%ljive i vlane movare maloazijske obale i :jant ogromni le% nad kojim e
de.initivno trijum.irati jedan novi, neherojski i *inian svijet.
!eroji u tradi*iji starih rka su, kako navodi 1deslav <ukat, bili najveim dijelom juna*i u
doslovnom smislu, znameniti likovi iz grke sage i naroito epske poezije.