UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET TUZLA

VISOKA POSLOVNA KOLA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA: SPECIJALNA RAUNOVODSTVA

TEMA: TROKOVI ROBE I TROKOVI POSLOVANJA

Profesor:
Dr.sc. Selma Novalija Islambegovi

Studenti:
Merdanovi Jasenko II-1414/11
Dindo Jasmin II-1484/11
Ibrievi Aldin IITuzla, april 2014.

SADRAJ

1. UVOD ...................................................................................................... 3

2. TROKOVI ROBE ................................................................................. 4

2.1 Pojam i struktura trokova robe ........................................................................... 4
2.2 Problem izbora cijene za evidenciju robe ............................................................ 5
2.3 Nabavka robe ....................................................................................................... 5
2.4 Zaduenje robe u trgovinskim preduzeima ........................................................ 6
2.5 Zaduenja u maloprodaji pomou konta 130 ...................................................... 8

3. TROKOVI POSLOVANJA ................................................................. 9

3.1 Razlika izmeu istih i proizvodnih trokova poslovanja ................................. 9
3.2 Trokovi robnog prometa ................................................................................ 10
3.3 Trgovinska mara ............................................................................................. 11

ZAKLJUAK ................................................................................................. 13
LITERATURA ............................................................................................... 14

1. UVOD
2

Dvije glavne vrste trokova u trgovinskim preduzeima klasifikovanih prema nainu uticaja
na vrijednost robe i nadoknadi jesu:
- trokovi robe i
- trokovi poslovanja.

U trokove robe (prema teoriji) spadaju: fakturna vrijednost robe, zavisni trokovi nabavke i
proizvodni trokovi poslovanja (koji nastaju u fazi skladitenja i prodaje robe). U praksi,
meutim, u trokove robe spadaju samo fakturna vrijednost robe i zavisni trokovi nabavke.
Ovo stoga to se, uslijed isprepletanosti istih i proizvodnih prometnih funkcija, ne vri
podjela ukupnih trokova poslovanja na iste i proizvodne. Oni su, dakle, u cjelini isti
trokovi poslovanja, koji se nadoknauju iz trgovinske mare. Proizvodni trokovi poslovanja
koji nastaju u fazi lagerovanja i prodaje robe tretiraju se, znai, kao element trgovinske
mare. Posljedica takvog tretmana proizvodnih trokova poslovanja koji nastaju u fazi
lagerovanja i prodaje roba sa gledita teorije, je netanost ukupnih trokova robe, trokova
poslovanja i trgovinske mare. Ukupni trokovi mare su manji za iznos trokova uvanja i
dovoenja robe u podesan oblik za prodaju.

Trokovi poslovanja i trgovinska mara su, s druge strane, uveani za iznos datih trokova. U
trokove poslovanja u teorijskom smislu ne spadaju proizvodni trokovi poslovanja koji
nastaju u fazi lagerovanja i prodaje robe ve, znai, spadaju samo isti trokovi poslovanja
koji nastaju u fazi nabavke, lagerovanja i prodaje robe. Trgovinska mara, sa stanovita
teorije, treba da bude jednaka istim trokovima prometa (poslovanja) i profitu. Za razliku od
trokova robe, trokovi poslovanja (renta i zakupnina, propaganda, plate i dr.) su, sa gledita
bilansa, rashod perioda u kome su nastali.Oni predstavljaju cijenu kotanja trgovinskih usluga
(poslova). Nadoknauju se iz vika vrijednosti ustupljenog trgovini za nadoknadu njenih
trokova i ostvarenja izvijesnog profita, tj. trgovinske mare kao razlike izmeu nabavne i
prodajne cijene robe koja, u stvari, predstavlja prodajnu cijenu trgovinskih usluga (poslova).

2. TROKOVI ROBE
3

2.1 POJAM I STRUKTURA TROKOVA ROBE

Preduzea koja se bave trgovinskom djelatnou ne mjenjaju kvalitativna svojstva robe, ve je

u istom stanju realizuju. Cijena robe predstavlja novani oblik vrijednosti robe. U trgovinskim
preduzeima treba razlikovati:

fakturnu cijenu, tj. onu cijenu koja se plaa dobavljau. Fakturna cijena u cjelini
ulazi u nabavnu vrijednost ako je roba isporuena na rok plaanja koji je na tritu
uobiajen. Meutim, ukoliko fakturni iznos dospijeva preko tog roka, valja ga
diskontovati
na
uobiajeni
rok,
a
kamatu
posebno
knjiiti.

nabavna cijena, koju pored fakturne cijene ine:

- carine i druge uvozne dabine
- porez na promet i druge dadbine
- transportni trokovi i
- ostali zavisni trokovi

prodajna cijena je ona cijena koja se formira na tritu. Razlika izmeu prodajne i
nabavne cijene je razlika u cijenu. Ona se obrazuje kao:
- slobodna razlika u cijeni
- rabat i
- mara

Slobodna razlika u cijeni predstavlja razliku u cijeni izmeu prodajne vrijednosti i stvarne
nabavne vrijednosti.
Poseban vid razlike u cijeni je rabat. Rabat se daje na one artikle za koje je cijena unaprijed
utvrena. Takav je sluaj, npr. sa aparatima za domainstvo i knjigama. Pored redovnog
rabata preduzea dobijaju u izvjesnim sluajevima i super rabat. Ova vrsta rabata se daje
krajem godine, ukoliko preduzee izvri ugovorenu nabavku odreene koliine robe (npr. ako
se ugovori i izvri nabavka 500 komada aparata za domainstvo, dobiva se 2% super rabata a,
ako se ugovori i izvri nabavka 1000 komada aparata onda se 3% super rabata).
Mara kao oblik razlike u cijeni zaraunava se na one artikle za iju cijenu je zainteresovana
drutvena zajednica. U ovakve atikle spada, npr. eer, ulje i sl. Mara je najee odreena u
procentu koji se primjenjuje na nabavnu vrijednost, a u izvjesnom sluaju na prodajnu
vrijednost. U tom sluaju upotrebljava se procentni raun nie sto.

2.2 PROBLEM IZBORA CIJENE ZA EVIDENCIJU ROBE

Roba u skladitima trgovinskih preduzea na veliko i malo moe se voditi po nabavnim i po

prodajnim cijenama, ali je preporuljivo da se vodi po nabavnim cijenama kako bi se mogla
pratiti razlika u cijeni po artiklima, naroito ako je uvedena mehanografija.
Roba u prodavnicama se obicno vodi po prodajnim cijenama, jer bi se u slucaju da se
evidentira po nabavnim cijenama javio mjeoviti raun robe koji je zabranjen. Roba u
prodavnici mogue je voditi i po nabavnim cijenama, ukoliko prodavnica izdaje fakture, to
omoguuje da se vodi analitika evidencija te robe (ovo je mogue, npr. u prodavnicama
namjestaja i drugih trajnih potronih dobara i dobara visoke vrijednosti).

2.3 NABAVKA ROBE

Proces nabavke robe vodi se preko konta grupe 130 Obraun troka nabavke robe. Grupa
130 je klasificirana na sljedei nain:
1300 Fakturna vrijednost robe po obraunu dobavljaa,
1301 Zavisni (direktni) trokovi nabavke robe,
1302 Carine i druge nepovratne dadbine,
1303 Akciza (troarina) za uvezenu akciznu robu,
1304 pediterski i drugi posredniki trokovi,
1308 Ostali trokovi nabavke robe,
1309 Obraun nabavke robe.
Grupa 132 Roba u prodaji na veliko klasificirana je na slijedei nain:
1320 Roba u svom skladitu,
1321 Roba u tuem skladitu,
1322 Roba na uvanju,
1329 Nekurentna roba.

Grupa 133 Roba u maloprodajnim objektima klasificirana je na sledei nain:

1330 Roba u maloprodajnim objektima (razrada po porodavnicama, vrsti robe i sl.)

Na kontima grupe 137 evidentira se ukalkulisana razlika u cijeni a na kontima grupe 139
ispravka vrijednosti robe.
2.4 ZADUENJE ROBE U TRGOVINSKOM PREDUU
5

U trgovini na malo trgovac najee nabavlja robu od trgovca na veliko ili od proizvoaa i
prodaje krajnjem kupcu. Trokovi nabavke robe ne prate se za svaki artikl posebno,nego se
izraunava kao dio od prodajne vrijednosti robe- postotnim udjelom. Primjena metode
trgovine na malo doputena je MRS-2 pod uslovom da su rezultati priblini troku.
Nabavnu vrijednost robe ini fakturna vrijednost uveana za zavisne trokove.
NV = FV + ZT
Faktura ili raun je poslovni dokument izdat od strane prodavca kupcu. U njemu se navode
nazivi, koliine i cjene dogovorene za proizvode ili usluge koje je prodavac obezbedio kupcu.
Faktura obavezuje kupca da iznos koji je na fakturi naznaen plati prodavacu, u skladu sa
uslovima plaanja. Kupcu je odreen maksimalan broj dana za koji treba da plati ovu robu, a
ponekad je ponuen popust ako se plaa prije roka. Fakturna cijena moe biti :
-

bruto fakturna cijena i

neto fakturna cijena

Zavisni trokovi obuhvataju sve one trokove koji nuno nastaju pri prenosu robe od
prodavca do kupca (trokovi utovara, prevoza, istovara, gubitak u robi osiguranja i dr.). Mogu
biti direktni, ako se prevozi samo jedna vrsta robe, i indirektni, ako se istovremeno prevozi
vie vrsta robe. Zavisni trokovi nabavke mogu biti obraunati prema :
- prema fakturi dobavljaa za obavljenu uslugu,ili
- prema obraunu vlastitih trokova nastalih u vezi sa dovoenjem robe na prodajnu lokaciju.
Vlastiti zavisni trokovi koji se ukljuuju u trokove zaliha robe, kao to je npr. troak
prijevoza vlastitim prijevoznim sredstvom (teretno) , ne smiju biti iskazani u veem iznosu od
uobiajnih trokova te vrste usluge. Cijena vlastite usluge u sebi ne smije sadrati nikakvu
internu dobit. Kod ispostavljanja internog rauna za vlastite trokove transporta, ne iskazuje
se i ne obraunava PDV na taj iznos- ovaj raun se ne smtra raunom u smislu odredbi
Zakona o PDV-u i na takve usluge se ne obraunava i ne plaa porez na dodanu vrijednost.
Raunovodstveno evidentiranje robe u maloprodaji moe se vriti na dva naina :
- preko konta 130- na isti nain kao kad je roba nabavljena za skladite,
- a moe i direktno preko konta 133- roba u maloprodajnim objektima.

Evidentiranje robe u maloprodajnim objektima pomou konta 130- obraun trokova nabavke,
moe se vriti kada robu za maloprodajne objekte nabavljamo direktno od dobavljaa ,a ne iz
6

naeg skladita.A ako je roba predhodno nabavljena u centralno skladite pa se onda vri
zaduenje maloprodajnog objekta ,u tom sluaju nema potrebe za evidentiranjem trokova
nabavke preko konta 130- trokovi nabavke, nego se zaduenje vri direktno preko konta 133Roba u maloprodajnim objektima.
Za evidentiranje robe u maloprodaji na kontu 133- Roba u maloprodaji, obavezna je
sastavljanje kalkulacije sa svim elementima koji su propisani Zakonom,1 bez obzira da li je
roba predhodno evidentirana na kontu 130- ili se direktno knjii na kontu 133.

Kalkulacija je postupak, nain, metod utvrivanja nabavne cijene robe, cijene kotanja robe i
prodajne cijene robe (sa porezom na promet ili bez njega). Osnovni elementi kalkulacije
cijene robe u trgovinskim preduzeima su slijedei:

Fakturna cijena robe

+ Zavisni trokovi nabavke
= Nabavna cijena robe
+ Razlika u cijeni (mara)
= Prodajna cijena robe
+ Porez na promet
= Prodajna cijena robe sa porezom na promet
(maloprodajna cijena robe)

2.5 ZADUENJE U MALOPRODAJI POMOU KONTA 130

Evidentiranje robe pomou konta 130- ima efekta samo ako to evidentiranje obezbjeuje
potrebne podatke o strukturi cijene troka nabavke za svaku vrstu robe, ili za one robe koje
imaju znaajniji uee u ukupnoj vrijednosti svih roba pravnog lica tokom odreenog
raunovodstvenog perioda. Nabavljena roba evidentira se u robnom knjigovodstvu ( na
osnovu ulaza robe u skladite i dostavnice-otpremnice ili fakture dobavljaa).
Raunovodstvenim politikama potrebno je definisati hoe li se nabavka svih ili pojedinih roba
knjiiti preko konta Obraun trokova nabavke robe ili direktno na kontu Roba na
skladitu, prema podacima iz kalkulacije. Treba napomenuti da se u praksi vie ovaj metod ne
koristi jer svi raunovostveni programi sadre modul-robno knjigovodstvo u kome se za
svaku primku sastavlja ulazna kalkulacija sa svim zavisnim trokovima koji se rasporeuju po
definisanim kljuevima. U financijsko raunovodstvo se prenose podaci kao kad se radi o
direktnoj nabavci preko knta 133- roba u prodavnici.
Primjena metode trgovine na malo doputena je MRS-om 2 pod uslovom da su rezultati
priblini troku. Prema tome, iako se temelji na procjeni nabavne vrijednosti prodane robe,
ipak se metoda trgovine na malo priznaje u slubenim financijskim izvjetajima. Nabavna
vrijednost robe u maloprodaji sastoji se od trokova nabavke i drugih trokova koji su nastali
u dovoenju zaliha na sadanju lokaciju i sadanje stanje. Svaka nova nabavka robe knjii se
na isti nain.Prema tome, roba nabavljena tokom perioda zaduuje se u prodavnici po
maloprodajnoj vrijednosti, dok se nabavna vrijednost pojedinanih roba gubi, pa se naknadno
mora izraunavati iz podataka o mari i PDV-u sadranog u prodajnoj vrijednosti. Takoe,
treba imati na umu da u zavisnosti od vlastite politike formiranja cijena u maloprodaji
mogua su dva osnovna pristupa:
- prvo, da se cijena formira metodom tzv.zidane kalkulacije- u kojoj se na nabavnu cijenu
dodaje procenat mare, pa zatim ostali trokovi nabavke i na kraju obraunava PDV-e, gdje se
cijena dobija kao zbir svih pojedinanih stavki;
- i drugo, u uslovima slobodnog formiranja cijena, trgovac polazi od krajnje prodajne cijene
sa uraunatih 17% PDV-ea, iz koje se preraunatom stopom poreza od 14,5299% izraunava
iznos PDV-ea, a zatime se kao razlika utvruje mara izmeu ostatka i nabavne cijene.

3. TROKOVI POSLOVANJA

U trokove poslovanja u teorijskom smislu ne spadaju proizvodni trokovi poslovanja koji

nastaju u fazi lagerovanja i prodaje robe ve, znai, spadaju samo isti trokovi poslovanja
koji nastaju u fazi nabavke, lagerovanja i prodaje robe. Trgovinska mara, sa stanovita
teorije, treba da bude jednaka istim trokovima prometa (poslovanja) i profitu.
Za razliku od trokova robe, trokovi poslovanja (renta i zakupnina, propaganda, plate i dr.)
su, sa gledita bilansa, rashod perioda u kome su nastali.Oni predstavljaju cijenu kotanja
trgovinskih usluga (poslova). Nadoknauju se iz vika vrijednosti ustupljenog trgovini za
nadoknadu njenih trokova i ostvarenja izvijesnog profita, tj. trgovinske mare kao razlike
izmeu nabavne i prodajne cijene robe koja, u stvari, predstavlja prodajnu cijenu trgovinskih
usluga (poslova).

3.1 RAZLIKA IZMEU ISTIH I PROIZVODNIH TROKOVA POSLOVANJA

Pri analizi trokova poslovanja u trgovini posebno se istie podjela na iste i dopunske
(proizvodne) trokove za sagledavanje udjela trgovine u stvaranju nacionalnog dohotka.
U iste (prave) trokove spadaju trokovi kupovine i prodaje roba i drugih prateih funkcija
kao to su: knjigovodstvo, finansiranje, kontrola i sl. Oni ne poveavaju vrijednost robe i
nadoknauju se iz vika vrijedonosti stvorenog u materijalnoj proizvodnji ustupljenoj trgovini
za obezbjeenje uslova za njeno normalno funkcionisanje.
U proizvodne trokove spadaju trokovi uvanja i transporta roba. Za razliku od istih
trokova, oni poveavaju vrijednost robe i nadoknauju se iz njene realizovane vrijednosti a
ne iz vika vrijednosti, poznatog u trgovakoj praksi kao mara. U praksi se, kao to je
poznato, ne vri podjela trokova poslovanja na iste i dopunske, prije svega uslijed
isprepletanosti istih i proizvodnih funkcija. Oni se mogu samo priblino tano utvrditi
neknjigovodstvenim putem, tj. posebnim obraunom. U novije vrijeme na poveanje istih
trokova u trgovini u znatnoj mjeri su, pored ostalog, uticale preduzete mjere u cilju
poveanja kulture trgovine (reklama, pruanje dopunskih usluga kupcima itd.). I pored
toga, u ukupnim trokovima poslovanja u trgovini njihovo uee je manje u odnosu na
trokove proizvodnog karaktera. Prema istraivanjima poznatog ruskog ekonomiste M.I.
Bakanova, proizvodni trokovi uestvuju u ukupnim trokovima kod trgovine na malo sa 50%
do 60%, a kod trgovine na veliko sa 85% do 90%.

3.2 TROKOVI ROBNOG PROMETA

Trokovi prometa su jedan od znaajnih pokazatelja efektivnosti poslovanja trgovinskih
preduzea. Njihovim snienjem poveava se profit s obzirom na to da se pri istom iznosu
bruto mare od nje oduzima manji iznos trokova prometa (poslovanja). to je vei profit kao
krajnji cilj poslovanja trgovinskih preduzea uz maksimalno zadovoljenje potreba potroaa
bez koga nema ni njega vee su mogunosi za dalji razvoj i osavremenjavanje materijalnotehnike osnove njihovog rada kao preduslov za poveanje kvaliteta opsluivanja potroaa.
iroke su mogunosti snienja trokova prometa u trgovini uz istovremeno kraivanje
vremena za kupovinu roba, tj. poveanja brzine opsluivanja potroaa. Na njihovo snienje
utiu: pridravanje reima ekonomije, poveanje produktivnosti rada, uvoenje progresivnih
oblika nagraivanja, industrijalizacija trgovine i racionalizacija procesa kretanja roba.
Snienje trokova prometa doprinosi poveanju efikasnosti korienja finansijskog kapitala u
trgovini, a time i u privredi kao cjelini. Potrebe za finansijskim kapitalom pri snienju
trokova prometa se smanjuju, to se moe efikasno iskoristiti u druge produktivnije svrhe.
Osnovni pokazatelji efikasnosti trokova prometa u trgovini je procenat trokova prometa.
Smatra se da je najcjelishodniji pokazatelj za ocjenu efikasnosti trokova prometa u trgovini
odnos izmeu profita i trokova prometa, zbog toga to su odnosne veliine komponente
jednog isotg elementa maloprodajne cijene trgovinske mare. Izmeu njih postoji
funkcionalna zavisnost: to su nii trokovi prometa (poslovanja) vei je pri istom iznosu
trgovinske mare profit i obrnuto.
U trgovini se posebno panja posveuje snienju materijalnih trokova prometa kao to su:
materijal za pakovanje, transport, ambalaa, komunikacione mree, komunalne usluge i dr.
Veliki uticaj na snienje trokova prometa proces industrijalizacije trgovine i kao posljedica
toga prasti prdouktivnosti rada. On je u posljednje vrijeme u naoj trgovini kao u trgovini
drugih zemalja razvijenije trine privrede sa prelaskom na trie uslove privreivanja sve
izraeniji. U budunosti e snienje trokova prometa u trgovini uz pruanje to kvalitetnijih
usluga potroaima (maksimalno zadovoljenje njihovih potreba) kao preduslova za ostvarenje
to veeg profita znatno uticati na jaanje njenog finansijskog poloaja i ekonomskog
potencijala uopte. U tom smislu treba svaku preduzetu strategijsku akciju ocjenjivati s
aspekta trokovne efikasnosti. Preduzimanje adekvatnih strategijskih akcija moe se bez
promjene strukture (dodatnih) trokova ostvariti eljeni cilj datog trgovinskog preduzea u
cilju maksimiziranja profita.
U cilju svoenja trokova u trgovinskim preduzeima neophodno je poznavati pored podijela
na iste i dopunske, i druge klasifikacije trokova. Oni se mogu u zavisnosti od svrhe
klasificirati na razliite naine: prema nainu uticaja na vrijednost robe i naknade, prema
prirodi i porijeklu utroka osnovnih faktora procesa rada, prema nainu alokacije na profitne
centre i nosioce uspijeha, prema nainu ponaanja u odnosu na promjene obima zaposlenosti.
Osnovna svrha klasifikacije trokova u trgovinskim preduzeima (kao i u proizvodnim) je da
se omogui detaljna analiza trokova u posmatranom vremenskom periodu, utvrdi trend svake
klasifikacije (vrste) trokova i obezbjedi odgovarajua proizvodna osnova za kompariranje sa
slinim trgovinskim preduzeima u maloprodajnim objektima,kako bi se otkrili prekomjerni
trokovi i poduzele odgovarajue mjere za njihovo svoenje na odgovarajuu veliinu.

10

3.3 TRGOVINSKA MARA

Trgovinska mara se obino iskazuje u procentima od maloprodajne cijene robe (bez poreza
na promet) ili nabavne cijene robe. Mnoga trgovinska preduzea (maloprodavci) utvruju
cijenu pojedinih artikala na bazi stope mare od nabavne cijene dodavanjem fiksnog procenta
mare na nabavnu cijenu. Mnogi maloprodavci su ovaj metod utvrivanja cijene robe poznat
kao trokovi plus prihvatili iz praktinih razloga. Mnoge prodavnice metalne robe,
bakalnice i apoteke utvruju cijenu pojedinih artikala dodavanjem standardnog procenta
mare na njihove nabavne cijene. Tu se, meutim, javlja problem u utvrivanju adekvatne
mare zbog toga to razliite kategorije roba zahtjevaju i razliite nivoe mare, tako da isti
procenat mare rjetko odgovara svim artiklima.
Metodom trokovi plus odreuju se, s obzirom na to, samo poetne cijene. Maloprodajni
menaderi prilagoavaju konane cijene u zavisnosti od kretanja tranje, specifinosti prodaje
i konkurentskog okruenja. eina maloprodavaca, zbog uporedivosti, tei da iskae maru
prije u procentima od maloprodajne cijene robe nego od nabavne cijene. Oni, uz to, iskazuju i
finansijske elemente (neto profit, maru, prinos od prodaje itd.) preteno kao procenat od neto
prodaje. Otuda se i stopa mare iskazuje na isti nain, kao procenat od neto prodaje, dakle pri
utvrivanju maloprodajne cijene robe kljuni elemenat jeste mara. Profitabilnost konkretne
prodavnice zavisi od veliine ostvarene mare sa datim asortimanom robe i trokovima
poslovanja. Stopa inicijalne i efektivne mare su veoma znaajne pri formiranju cijene robe.
Ona pokazuje koja se mara mora ostvariti da bi se zadovoljili globalni finansijski ciljevi i
slue kao vodi pri formiranju cijene pojedinih roba. Naravno, ove stope mare
maloprodavci ne treba automatski da primjenjuju pri formiranju cijena pojedinih artikala.
Mara pojedinih artikala e zavisiti od tranje, konkurentskih uslova, osjetljivosti potroaa
na cijene i trinih okolnosti. U svemu tome je bitno, kao to je vie puta zbog znaaja
istaknuto, da je agragatna (ukupna) mara u skladu sa globalnim profitnim ciljem konkretnog
trgovinskog preduzea, odnosno maloprodajnog objekta. Trgovinska preduzea
(maloprodavci) mogu poveati profit, kao osnovni cilj poslovanja uz maksimalno
zadovoljenje potreba potroaa, adekvatnom kontrolom trokova, i to kako trokova robe
tako i trokova poslovanja. Efikasna kontrola ovih trokova im omoguava formiranje niih
cijena u odnosu na konkurentne i ostvaranje odreenog profita. U kreiranju marketing
stratagije konkretne prodavnice akcenat moe biti na mari ili na obrtu zaliha. Prodavnice
svoju marketing strategiju mogu bazirati na visokoj mari i na niem obrtu zaliha. Prodavnice
sa lokalnim monopolom ostvaruju visoku maru i visok obrt zaliha (na primjer, pristupane
prodavnice), dok su one sa niskom marom i niim obrtom zaliha unaprijed, po pravilu,
osuene na propast.Sve to je naprijed reeno u vezi sa marketing strategijom prodavnice u
potpunosti se odnosi i na marketing strategiju trgovinskog preduzea u cjelini.

11

Trgovinska preduzea (maloprodavci) prilikom kalkulisanja esto rtvuju profit pojedinih

artikala (tzv. lidera artikla) formirajui nie cijene od moguih prema uslovima tranje i
trokovima u cilju poveanja ukupnog prometa. Ovo je poznato kao vodstvo cijena (cijena
ispod trokova). Ove se cijene praktikuju uprkos rtvovanju profita gubitka ako su ispod
trokova, jer se vjeruje da su nie cijene atraktivne i za potroae koji, pored robe sa
redukovanom cijenom, kupuju i drugu robu. Ova strategija je sraunata na poveanju prodaje
ostalih roba, koje je znatno vee od potrebne kompenzacije za niu maru artikla sa snienom
cijenom. Maloprodavci praktikuju vodstvo cijena i u cilju kreiranja globalne predstave o
niim cijenama u datoj prodavnici a u odnosu na konkurentske prodavnice, kao i formiranje
lojalnosti potriaa. Ovo tim prije ako se ima u vidu da predstavu o cijenama date prodavnice
potroai formiraju na bazi cijena nekoliko izabranih artikala.
Praksa je pokazala da su efekti vodstva cijena kratkoroni, jer potroai na osnovu cijena
procijenjuju kvalitet artikla: nie cijene shvataju kao znak loeg kvaliteta, a visoke cijene kao
znak dobrog kvaliteta. Vodstvo cijena je karakteristino za male prodavnice koje ne mogu na
drugi nain da konkuriu velikim prodavnicama sa bogatim asortimanom roba i drugim
pogodnostima za potroaa. Inae, u mnogim zemljama je zabranjeno formiranje cijena robe
ispod trokova (nabavna vrijednost robe plus trokovi poslovanja).Trgovinska preduzea sa
niim trokovima u odnosu na konkurente mogu koristiti strategiju niih cijena roba.
Diskontne prodavnice, na primjer, mogu utvrditi nie cijene nego mnogi njeni konkurenti
usljed ekonomije obima i niih trokova poslovanja. One mogu startovati sa niim cijenama
da bi ostvarile takav obim prodaje koji e, povratno, doprinijeti ostvarenju ekonomije obima
(ekonomije trokova) u budunosti.

12

ZAKLJUAK

Na osnovu ovog seminarkog rada zakljuili smo da je potrebno posvetiti posebnu panju kod
odreivanja trokova robe i trokova posovanja. Fakturna vrijednost i zavisni trokovi ine
glavne komponente trokova robe i oni su u cjelini isti trokovi poslovanja koji se
nadoknauju iz trgovinske mare.

Potrebo je i napraviti i distinkciju izmeu istih i proizvodnih trokova poslovanja. U iste

trokove spadaju trokovi kupovine i prodaje roba i drugih prateih funkcija kao to su:
knjigovodstvo, finansiranje, kontrola i sl. U proizvodne trokove prometa spadaju trokovi
uvanja i transportovanja robe.

U trokove poslovanja spadaju samo isti trokovi poslovanja koji nastaju u fazi nabavke,
lagerovanja i prodaje robe. Za razliku od trokova robe, trokovi poslovanja (renta i
zakupnina, propaganda, plate i dr.) su, sa gledita bilansa, rashod perioda u kome su
nastali.Oni predstavljaju cijenu kotanja trgovinskih usluga (poslova). Nadoknauju se iz
vika vrijednosti ustupljenog trgovini za nadoknadu njenih trokova i ostvarenja izvijesnog
profita.

LITERATURA
13

FINANSIJSKO RAUNOVODSTVO Prof.dr Murat Sinanagi, Prof.dr Muhamed

Pamuki, Tuzla 1996.
RAUNOVODSTVO I Dr.Murat Sinanagi, Dr. Milenko Rakoevi, Ekonomski fakultet,
Brko, 1990.
ANALITIKI KONTNI PLAN Revicon, 2011.
http://sh.wikipedia.org/wiki/Faktura_(raun)

14