Sibenski List, 31. Srpnja 2014

u p a n i j s k i t j e d n i k
ETVRTAK 31. SRPNJA 2014. BROJ 2640 GODINA LII CIJENA 8 KN / 1,10 www.sibenski-list.hr
Petar Stoi
Volim Thompsona,
ali mu zamjeram
to avoglavama
kontrira proslavi
Oluje u Kninu
SVIM ITATELJIMA ESTITAMO 5. KOLOVOZA - DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI
OD IBENIKA DO ISTANBULA
I NAZAD - SVE NA BICIKLU
S
T
R
.

4
DAMIR VUENOVI
STR. 6
ibenski list
PRESUDA MINISTARSTVA Ponitena odluka o izboru
SDP-ovke Jelene Lovri za ravnateljicu Doma u Oklaju
SKUPO SMEE Za
nove kante trebat e
nam 2,5 milijuna kn
STR. 2
U 69 dana
preao sam
4 200 km i 7
drava. I sve
to za samo -
tisuu eura!
STR. 46
2 aktualno
ETVRTAK, 31. SRPNJA2014.
ibenskilist
BRANIMIRPERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
IBENIK
-Nije sluajno to su u pogledu
primarne selekcije otpada najvie
odmakle manje sredine, s nekoliko
tisua stanovnika koji ive najvie
u obiteljskim kuama, pa je lako
imati toan uvid u koliine otpada.
Gradovi poput ibenika suoavaju
se sa itavim nizom problema, pa
tako ni resorno ministarstvo nema
odgovora na pitanje kako nadzirati
koliine otpada u stambenim vie-
katnicama napominje Luci
Pored postojeih 5-6 tisua kan-
ta i kontejnera rasporeenih po
kuanstvima i ispred stambenih
zgrada na administrativnom
podruju Grada ibeni-
ka, za uvoenje zakon-
ske obveze primarnog
razvrstavanja otpada
trebat e ih nabaviti
jo toliko, utvrdila je
ibenska 'istoa' na-
kon snimanja stanja
i potreba na terenu.
Da se ovo znalo pri-
je tri mjeseca Grad
ibenik vjerojatno
se ne bi naao na
listi lokalnih samo-
uprava koje su 23.
srpnja nespremne
doekale stupanje
na snagu Zakona o
odrivom gospoda-
renju otpadom, izglasanog
lani u srpnju, no jednako je i u
svim veim gradovima u zemlji.
-'istoa' je kasnila s utvriva-
njem potreba na terenu jer se u
meuvremenu razdvojila na dva
trgovaka drutva 'istou' i
Centar za gospodarenje otpadom
Bikarac, a to je objektivno, najvie
usporilo pripreme, govori Miroslav
PRIMARNO SELEKCIONIRANJE OTPADA Sustav bi mogao zaivjeti najkasnije za dva mjeseca, tvrdi Miroslav Luci, proelnik za komunalnu djelatnost
Za kupnju nekoliko tisua kontejnera i opremanje
reciklanog dvorita trebat e nam 2,5 milijuna kuna!
Luci, proelnik gradskog Uprav-
nog odjela za komunalne djelat-
nosti. K tome jo, ni drava se ne
moe oprati od odgovornosti, jer
je dobrano kasnila i jo uvijek kasni
s donoenjem provedbenih propi-
sa prema kojima je trebalo raditi i
naposljetku, graanima naplaivati
odvoz otpada. Kako procjenjuje Lu-
ci, kupnja novih kontejnera razli-
ite zapremnine, prema ponudama
proizvoaa kotat e dva milijuna
kuna, a budui da se iz sredstava
Fonda za zatitu okolia i resornog
ministarstva moe povui 40 posto
iznosa, graani e iz prorauna u
to investirati vie od milijun kuna.
Gradonaelnik: 'Moglo se
zapoeti na vrijeme!'
Luci je uvjeren da se s raz-
vrstavanjem otpada moe
poeti u listopadu, a ovo e
se izvjee u etvrtak 31.
srpnja nai pred iben-
skim gradonaelnikom
dr. eljkom Buriem,
koji je sazvao urni
sastanak nakon
to grad kojem je
na elu u zakonskom
roku nije ispunio uv-
jete prema kojima sve
jedinice lokalne samo-
uprave graanima tre-
baju omoguiti razvrsta-
vanje 'minimalno papira,
metala, stakla, plastike,
tekstila, problematinog
i glomaznog otpada na
nain kako je propisan
u Zakonu, lanak 35.'
-Smatram da se
moglo poeti na vri-
jeme kratko je izja-
vio dr. Buri ovih dana
ne obrazlaui svoj stav
podrobnije. Vie od toga sva-
kako moemo oekivati i nakon
dananjeg sastanka i openito, u
narednim mjesecima, kada e su-
stav sigurno zaivjeti u praksi. Do-
due, to to ibenik kasni u ovom
segmentu komunalne organizira-
nosti ne iznenauje, jer je Miroslav
Luci, u intervjuu za ibenski list
objavljenom prije mjesec i po izja-
vio da e gradska uprava od resor-
nog ministra Mihaela Zmajlovia
zatraiti estomjeseno produe-
nje roka za uvoenje primarne
selekcije otpada. No, to nije bilo
potrebno, napominje Luci, jer je
Inspekcija zatite okolia ovih dana
bila u svim gradovima i opinama,
tako i u ibeniku, te su razlozi koji
oteavaju provoenje zakona nave-
deni u slubenom zapisniku. Na te-
melju inspekcijskih nalaza resorno
e ministarstvo sastaviti posebno
izvjee za sve sredine koje su u
zakanjenju: neslubeno, dosta je
izvjesno da se odustaje od sankci-
oniranja plaanjem penala, a to se
dalo zakljuiti i iz jednog od istupa
ministra Zmajlovia.
-Nije sluajno, napominje Luci,
to su u pogledu primarne selekci-
je otpada najvie odmakle manje
sredine, s nekoliko tisua stanov-
nika koji ive najvie u obiteljskim
kuama, pa je kante za razliiti
otpad mogue smjestiti u dvorita
graana i jednostavno znati koliko
otpada proizvodi jedno domain-
stvo. To je i temelj obrauna cijene
odvoza, tzv. 'smearine', za razli-
ku od kriterija koji se ravna prema
broju lanova domainstva i ne
uklapa se u sustav primarne selek-
cije otpada. Dobar primjer sustava
koji je zaivio i razvija se kod nas
su Vodice i Tisno, no u gradovima
poput ibenika, Splita, Zadra pa
i Zagreba koji takoer 23. srpnja
nije ispunio zakonske uvjete - na-
NIKOLINA VUKOVI
MIROSLAV LUCI, proelnik
za komunalnu djelatnost
ibenskilist aktualno 3
PRIMARNO SELEKCIONIRANJE OTPADA Sustav bi mogao zaivjeti najkasnije za dva mjeseca, tvrdi Miroslav Luci, proelnik za komunalnu djelatnost
Za kupnju nekoliko tisua kontejnera i opremanje
reciklanog dvorita trebat e nam 2,5 milijuna kuna!
Kada se uskoro pokrene sustav, u jednu kantu ili kontejner smee boje,
graani e odlagati korisni otpad: staklo, plastiku, papir i metal, koji e
se kasnije odvajati u sortirnici istoe. Onome to zovemo smeem,
dakleotpaci odhranei namirnica, i daljejemjestouzelenoj kanti, govori
Luci. Odvojeno prikupljanje papira ve je zaivjelo: po domainstvima
je ve rasporeeno 1950 kanta od 120 litara za papir, a za istu namjenu
slui i 430kontejneraod1100litara. Tekstil seveprikupljau11 posebnih
kontejnera, a u prostoru istoe na Vidicima postoje spremnici za opa-
sni otpad, poputpotroenihbaterijai slino. 1. sijenja2015. nastupajo
jedan zakonski rok, do kada gradovi i opine pored primarnog, moraju
osigurati odvojeno sakupljanje posebnih kategorija otpada: elektro-
nikog i elektrinog otpada, baterija i akumulatora, vozila za otpad,
autoguma, otpadnih ulja i medicinskog otpada, sve kako bi Hrvatska
do kraja 2018. uspostavila cjeloviti sustav gospodarenja s otpadom
u skladu sa zakonom i na temelju pregovora s EU no, o tom-potom,
kratko komentira Miroslav Luci.
staje itav niz problema.
-Na naem podruju, zbog kon-
figuracije terena neemo biti u
stanju provesti primarnu selekciju
otpada tako da se kante za odvoje-
no prikupljanje podijele iskljuivo
domainstvima. U staroj gradskoj
jezgri to je nemogue, te emo
morati formirati nove zelene oto-
ke s kontejnerima od 1100 litara,
zajednike i za nekoliko zgrada
naglaava Luci. A da stvari nisu
toliko jednostavne, zakljuuje se i
iz jo uvijek otvorenog pitanja kako
e se odvoz smea naplaivati u vi-
ekatnicama? Jer, ukoliko je kriterij
koliina otpada iz jednog stana ili
domainstva, tko e to kontroli-
rati? Kako govori, ni u resornom
ministarstvu jo nemaju odgovor
na to: angairanje povjerenika
stambenih zgrada kao svojevrsnih
kontrolora nemogue je provesti
iz niza razloga ta, smee graa-
ni odlau 24 sata na dan! - te e
se rjeenja nai moda u ipira-
nim vreama koje e 'prepoznava-
ti' otpad svakog graanina, to je
dugogodinja praksa u akovcu
ili moda tako da e svaki stanar,
pored brojnih postojeih imati i
klju od kontejnera!
'Ipak smo radili - inspekcija
je to uzela u obzir!'
-Sigurno, trebat e vremena da
sustav zaivi u svim segmentima,
no vano je poeti, a mi emo sma-
tram, uspjeti do mjeseca listopada
uvjeren je Luci najavljujui u
narednom razdoblju ubrzane ko-
rake ka stvaranju temeljnih uvjeta
za primarnu selekciju otpada. No,
s kupnjom potrebnih kanta prora-
unski trokovi se ne iscrpljuju, jer
treba opremiti i dvorita za recikla-
u. Prema broju stanovnika, iben-
sko podruje trebalo imati tri ta-
kva dvorita, a opremanje svakog
kota milijun kuna. Zasad, u izradi
je projekt za jedno, na zemljitu
'istoe' na Vidicima, a pokrenut
je i postupak dopune prostornih
planova na jo nekim lokacijama
kako bi se u narednom razdoblju
mogla urediti i preostala dva.
-Ipak smo radili i poduzeli neke
konkretne korake, to je i Inspek-
cija zatite okolia uzela u obzir
zakljuuje Luci.
-Nije sluajno to su
u pogledu primarne
selekcije otpada najvie
odmakle manje sredine,
s nekoliko tisua sta-
novnika koji ive najvie
u obiteljskim kuama,
pa je lako imati toan
uvid u koliine otpada.
Gradovi poput ibenika
suoavaju se sa itavim
nizom problema, pa
tako ni resorno mini-
starstvo nema odgovo-
ra na pitanje kako nad-
zirati koliine otpada u
stambenim viekatni-
cama napominje Luci
Korisni otpad - u jednu kantu!
4 aktualno
ibenskilist
Izaslanici naroda u Hrvatskom
saboru, Hrvatska vlada i zastupni-
ci imali su posljednje sjednice i
odlaze na (ne)zaslueni godinji
odmor. Ove godine su se dobrano
'naradili' (68 radnih dana), a i za
to vrijeme je sabornica u velikom
broju sluajeva bila poluprazna.
Pitanje Vladinog godinjeg odmo-
ra posebno je osjetljivo, kada se
zna da drava iz dana u dan tone
sve dublje, a dno se ne nazire. Da
sve bude gore, turistika sezona
nije ni priblino ostvarila oekiva-
nja, pa e, ionako tanak proraun,
trebati krpati na alternativne na-
ine. No, ima i onih koji komen-
tiraju Vladin odlazak na godinji
odmor podrugljivo: 'Za neke mi-
nistre je i bolje da se odmore, bar
e napraviti manje tete!'.
Razlikuju li se politiari na-
e upanije od Hrvatske vlade.
Koriste li oni godinji i na koji
nain?
I proelnici bez godinjeg
Gradonaelnik ibenika dr.
eljko Buri kae da ne stigne ni
pomisliti na odmor.
-Mi smo trenutno zauzeti s toli-
ko aktivnosti i projekata da bi bi-
lo suludo otii na godinji odmor.
Naa gradska uprava funkcioni-
ra na ovaj nain: dio proelnika
moe uzeti godinji odmor, no
taj godinji odmor izgleda tako
da oni dou sat ili dva kasnije,
i odu s posla ranije, nego inae.
Dakle, slubeno su na godinjem,
ali i dalje rade. Npr. trenutno je
kod mene u uredu tajnica Dijana
Dulibi, koja je formalno na godi-
njem, ali radi, dolazi na sastanke.
Situacija je takva - moramo raditi,
ukoliko elimo prosperitet grada,
IBENSKI SE POLITIARI NE ODMARAJU, KAO HRVATSKA VLADA I MINISTRI
Buri, Pener, Jakeli i Petrina i ne
pomiljaju na godinji, Mileta e otii
ako ga prime u 'Game of thrones'!
-Za nas u mjestima, koja
ive od turizma, godinji
odmor je ravan suicidu. Ako
ga i koristimo, to se dogaa
zimi, na svega tjedan dana.
Za vrijeme ljeta ga osobno
izbjegavam, a i kad odem
na odmor, ne miem se iz
Rogoznice. Ovdje imam
sve to mi je potrebno.
Miljenja sam da je svakom
potreban godinji, ali ovo
to Vlada radi nije dobro.
Izabrali su potpuno krivi
trenutak, posebno ako se
uzmu u obzir loiji turistiki
rezultati, kakvi su naalost
ovogodinji - istie
Sandra Jakeli, naelnica
Rogoznice
a i drave - jasan je ibenski gra-
donaelnik.
Ni njegov zamjenik Nikica Pen-
er nije drugaijeg miljenja. On
smatra da je potpuno nepotrebno
uzimati godinji odmor.
-Nisam dosad iao na godinji,
niti ga planiram uzeti. U ovakvoj,
kriznoj situaciji kakva je, moramo
se svi skupa zalagati i uprijeti sve
snage da se to prije dignemo na
noge, a ne gledati kako emo otii
na odmor, i pobjei od problema,
koji nas mue - kratak i nedvosmi-
slen bio je Pener.
Danijel Mileta je, pak, razlii-
tog stava. Zanimljivo, njemu odla-
zak na godinji odmor ovisi o - TV
serijalu 'Game of thrones'! - Ne-
mam u planu godinji, ali ukoliko
me izaberu za ulogu statista u se-
riji 'Game of thrones', za koju sam
se prijavio, tada u ga iskoristiti.
Inae sam miljenja da su godinji
odmori potrebni i ne smatram da
su luksuz, bez obzira na to tko ih
koristi - radnici u nekoj trgovini
ili politiari. Ljudski organizam je
takav da jednostavno trai pauzu,
odmor. A politiari su ti koji ima-
ju veliku odgovornost na svojim
leima, pa im je i stres daleko
vei, a organizam se automatski
vie troi. Stara izreka kae da 'i
drvosjea treba imati vremena da
naotri pilu'. Isto je i s politiarima
- slikovit je Mileta.
Prva dama Rogoznice Sandra
Jakeli smatra da elni ljudi turi-
stikih mjesta nemaju pravo ljeti,
kada imaju najvie posla i aktivno-
sti, uzimati godinji odmor.
-Za nas u mjestima, koja ive
od turizma, godinji odmor je
ravan suicidu. Ako ga i koristi-
mo, to se dogaa zimi, na svega
tjedan dana. Za vrijeme ljeta ga
osobno izbjegavam, a i kad odem
na odmor, ne miem se iz Rogo-
znice. Ovdje imam sve to mi je
potrebno. Miljenja sam da je sva-
kom potreban godinji, ali ovo to
Vlada radi nije dobro. Izabrali su
potpuno krivi trenutak, posebno
ako se uzmu u obzir loiji turi-
stiki rezultati, kakvi su naalost
ovogodinji - istie Jakeli.
Ljudi su nas izabrali
da radimo
Primotenskom naelniku Stipi
Petrini je u zadnjih 14 godina je-
dini razlog odsustvovanju s posla
bio - bolniki krevet.
-To je bio najdui period u ko-
jem nisam bio na poslu, a trajao
je pet dana. Otkad sam naelnik,
nisam nikad uzeo godinji. Vlada
ima pravo otii na godinji, ali sa-
mo u smjenama, a ne da idu ko-
lektivno, kao sad. Oni su izabrani
od strane naroda, pa se nemaju
pravo ponaati kao obini radni-
ci. Prema graanima moraju imati
moralnu obvezu i odgovornost.
Ljudi ih nisu izabrali da bi ili na
odmor, nego da bi radili. A drava
ne moe normalno funkcionirati,
ako 15-20 dana nitko u Vladi ne
radi - kao uvijek je rezolutan Pe-
trina.
PETAR MIKULIIN
redakcija@sibenski-list.hr
IBENIK
Stipe
Petrina
Sandra
Jakeli
Nikica
Pener
Zdravko Pili sramota ibenskog novi-
narstva, zaposlenik upanije i poltron No-
vice Ljubiia. alosno je da takva osoba
moe biti glavni urednik nekad uglednog
ibenskog lista. Ovo je reklama za sutranji
broj, nikako ga ne preskoiti ?! napisao
je na svom facebook profilu prije mjesec i
pol dana Ivan Klarin, predsjednik upanij-
skog odbora SDP-a i saborski zastupnik iste
stranke. Vrlog nam je deputata oito raz-
ljutio moj komentar na njegov demagoki
obraun sa upanom Goranom Paukom u
kojem sam kazao: Kamo sree da je Pauk
zbog lanstva u NO tribunjske veletrnice
primio neke novce. Znailo bi to da ona ra-
di, umjesto da skroz zavrena i opremljena,
s uporabnom dozvolom beskorisno stoji
kao Obrovac na tribunjskoj rivi. I umjesto
da se Klarin uhvati posla i urgira kod Vlade
iji je zastupnik da se riblja veletrnica to
prije privede svrsi pa njemu je lake doi
do Branka Gria i Hajdaa Donia nego
meni do kue - on se demagoki obrauna-
va sa upanom.
E da sam bar na jaslama
I im sam to spomenuo odmah sam
postao svata - novinarska sramota, pol-
tron, zaposlenik upanije. Da bar jesam!
Na proraunskim jaslama - kao to su
to,primjerice Pauk i Klarin - pa da se on-
da bavim bedastoama i podmetanjima,
spletkarenjima i demagokim priblezgava-
njima i vrijeanjima svih onih koji ne misle
kao ja. Ali, velim na moju veliku alost
nisam na jaslama, nego na trafici, pa se
trudim obavljati svoj posao najbolje to
mogu. Koliko u tome uspijevam, drugi je
par postola - kad bolje kad gore - ali sudei
po tome koliko sam razljutio Klarina, oito
je da mi ne ide uvijek loe. Da sam falio,
valjda bi me demantirao. Ali kako argume-
nata nema, on se okrenuo pljuvaki i tra-
canju mene osobno kao ovjeka i novinara.
I time zasigurno u javnosti proirio krug
svojih biraa, glasaa i inih fanova. Eto, ve
samo taj protupilievski post lajkalo mu
je na facebooku 12 njegovih oboavatelja.
Najbra je u lajkanju velikom efu upanij-
skog SDP-a bila Jelena Vuenovi, kao to
se moe vidjeti i na screenshotu Jelena
Vuenovi i 12 ostalih rekli su da im se ovo
svia. Danas, mjesec i pol dana kasnije,
jasno je zato se Jeleni ovo svia. Naime,
Vuenovi je djevojako prezime Jelene
Lovri, lanice predsjednitva O SDP-a.
Iste one koju je Upravno vijee Doma za
stare i nemone u Oklaju sastavljeno
redom od njezinih kolega iz O SDP-a
postavilo za ravnateljicu, unato tome to
je dosadanja ravnateljica Senka Kneevi
tvrdila da ne zadovoljava uvjete natjeaja.
Ali je oito lanica predsjednitva zadovo-
ljavala jedan drugi uvjet - ima partijsku
knjiicu. Koja te preko noi promovira u
ravnateljicu. I kako sad to tu stranku i
te ljude koji ti to ne omoguavaju - ne
lajkati? A novinare i novine koje o tome
piu i urednika koji je ureuje ne nazvati
drugaije doli sramotom profesije, zapo-
slenikom HDZ-ove upanije i poltronom
ovog ili onog HDZ-ovca.
O poltronstvu sve
govori naslovnica
A o kakvom je poltronstvu rije dovoljno
govori naslovnica ba tog ibenskog lista od
12. lipnja, u kojem je komentar koji je toliko
zabolio Klarina. Jer, pored komentara, glav-
ni tekst na naslovnici je pria o HDZ-ovu
doupanu eljku imuncu naslovom Sa
zavoda za zapoljavanje u fotelju ravnatelja
Agencije za regionalni razvoj. Sad samo e-
kam da me imunac nazove ili na svoj otvo-
reni facebook profil stavi da sam plaenik
SDP-a, jer je njegov veliki portret objavljen
na naslovnici a da je SDP-ova kuina s par-
tijskim kadroviranjem u Oklaju ista ili jo
gora - prola samo s najavom u gornjem
redu. Bez slike. Ali, tako je to kad pokuava
biti objektivan i profesionalan, pa barem
povremeno, kad uspije - pisati to misli
da je istina o jednima i drugima i o treima
onda ne valja nikome. Ali tko sam ja da
se alim pa i boljima je bilo gore. Samo
vi piite. I ja u!
PIE: ZDRAVKO PILI
Nita lake nego postati
sramota novinarske profesije u
naoj upaniji dovoljno je ne
imati isto miljenje kao Klarin
GOVOREI OTVORENO
Danas, mjesec i pol dana kasnije, jasno je zato se Jeleni ovo
svia. Naime, Vuenovi je djevojako prezime Jelene Lovri,
lanice predsjednitva O SDP-a. Iste one koju je Upravno
vijee Doma za stare i nemone u Oklaju sastavljeno redom
od njezinih kolega iz O SDP-a postavilo za ravnateljicu
Jelena Lovri, diplomirana ekonomistica u
menadmentu i lanica O SDP-a, ipak nee
biti nova ravnateljica Doma za starije i nemo-
ne osobe u Oklaju iako ju je prolog tjedna na
tu dunost izabralo Upravno vijee te socijalne
ustanove. Naime, Ministarstvo socijalne po-
litike i mladih nije dalo suglasnost na njezin
izbor, a odgovor iz Zagreba stigao je neposred-
no pred zakljuivanje ovog broja ibenskog
lista. Doznaje se to od predsjednice UV Marije
Alfirev koja je nakon, oigledno neoekivane,
bure koju je u javnosti podigao izbor njezine
stranake kolegice, otkrila i kako je ministar-
stvu krajem prolog tjedna podnijela i zahtjev
za svojim razrjeenjem iz Upravnog vijea
oklajskog doma. Zbog ega se odluila na taj
potez nije eljela obrazloiti, no po nainu na
koji je o svemu govorila dalo se naslutiti kako
nije nimalo oduevljena razvojem dogaaja.
Ministarstvo obijenica
bez obrazloenja
-Konana odluka bila je u rukama resornog
ministarstva koje je i vlasnik i osniva Doma
u Oklaju. Njihov odgovor sada je stigao i u
njemu, bez navoenja obrazloenja, pie ka-
ko nije prihvaena odluka UV o izboru Jelene
Lovri za ravnateljicu kazala je kratko Marija
Alfirev.
Afera oko izbora prve ene oklajskog do-
ma izbila je nakon to je dosadanja ravnate-
ljica, diplomirana pravnica Senka Kneevi,
kojoj etverogodinji mandat istjee 1. rujna
i koja se ponovo kandidirala za to mjesto, jav-
no izrazila svoje sumnje kako cijeli sluaj ima
jasnu politiku i stranaku pozadinu i to na
razini upanijskog, a ne nacionalnog SDP-a,
budui da Jelena Lovri ne zadovoljava uv-
jete koji su se traili u natjeaju. Sporna je,
naime, prije svega bila njezina struna spre-
ma. U natjeaju se traila iskljuivo diploma
sveuilinog studija, a Lovri je diplomirala
na Veleuilitu u ibeniku. Dakle na stru-
nom, a ne sveuilinom studiju. Unato tomu
za Lovri je ruku diglo troje od ukupno pet
lanova UV i to svi iz redova SDP-a (Marija
Alfirev, Valentina Mei, Josipa Buzdovai),
dok su predstavnik zaposlenika i korisnika
doma glasovali za Kneevi. Iako nije eljela
komentirati sumnje kako je po srijedi uhlje-
bljivanje stranakih ljudi, Alfirev je priznala
kako bi danas glasovala drugaije.
-Moram rei da su svi lanovi UV utvrdili
kako su molbe obiju kandidatkinja, i Lovri i
Kneevi, zadovoljile uvjetima natjeaja. I kad
je rije o strunoj spremi i godinama radnog
iskustva. No, sada, kada imam neke spoznaje
o emu ne mogu govoriti, mogu rei da bih,
da se ponovo glasuje, bila suzdrana rekla
je Alfirev.
No, prozivke o neispunjavanju uvjeta natje-
aja Lovri kategorino odbija.
Lovri: Imam 19 godina
radnog iskustva
-Imam diplomu ibenskog Veleuilita i tre-
nutano dovravam specijalistiki studij po-
slovne ekonomije na splitskom Ekonomskom
fakultetu. Dakle, nema ni govora o tomu da
nemam dovoljnu strunu spremu. Osim toga
iza mene je gotovo 19 godina radnog iskustva
na raznim poslovima, od ega najvei dio u
privatnoj tvrtki koja se bavila uvozom iroke
robe. Trenutano radim u jednoj galeriji. Sa-
mohrana sam majka, bila sam i nezaposlena
i ne sramim se nijednog posla. Na natjeaj za
dom u Oklaju javila sam se kao to se javljam
na mnoge natjeaje i ne bi mi bio nikakav
problem raditi i putovati u Oklaj izjavila je
Lovri tvrdei kako odluka UV o njenom iz-
boru nema nikakve veze s njezinim lanstvom
u O SDP-a.
Nakon odbijanja ministarstva da potvrdi
Jelenu Lovri, UV skoro bi se opet trebalo sa-
stati, izabrati v. d. ravnatelja/ice te raspisati
novi natjeaj. Je li, nakon packe iz Zagreba,
sadanji UV oklajskog doma dobio priliku za
popravni ispit? Ili se moda sprema neka nova
bura? Tko e ga znati - vrijeme je ovog ljeta
zaista vrlo nestabilno! MARIJALONAR
Ministarstvo socijalne politike i mladih odluilo
PONITENA ODLUKA
Upravnog vijea o izboru
SDP-ovke Jelene Lovri
za ravnateljicu doma u
Oklaju. Marija Alfrev dala
ostavku na mjesto u UV
Iako nije eljela
komentirati sumnje kako
je po srijedi uhljebljivanje
stranakih ljudi, Alfirev
je priznala kako bi danas
glasovala drugaije. -Moram
rei da su svi lanovi UV
utvrdili kako su molbe
obiju kandidatkinja, i Lovri
i Kneevi, zadovoljile
uvjetima natjeaja. I kad
je rije o strunoj spremi i
godinama radnog iskustva.
No, sada, kada imam neke
spoznaje o emu ne mogu
govoriti, mogu rei da bih,
da se ponovo glasuje, bila
suzdrana rekla je Alfirev
6 aktualno
ibenskilist
PETAR MIKULIIN
IBENIK
Nije bilo jednostavno nai sugovornika
koji e nam prepriati svoj ratni put i su-
djelovanje u briljantnoj vojno-redarstvenoj
operaciji 'Oluja'. Nerijetko smo dobivali od-
bijenicu u stilu:
-Ne elim govoriti o 'Oluji' i svom ratnom
putu. Nisam se borio za ovakvu Hrvatsku,
zemlju pritisnutu recesijom i socijalnim ne-
pravdama. Na sugovornik Damir Vueno-
vi, predsjednik Udruge specijalne policije
'Jastrebovi ibenik' bio je suprotnog milje-
nja. Nije htio povezivati zabrinjavajue gos-
podarske trendove sa, kako kae, svetinjom
zvanom 'Oluja'.
-Bez obzira na sve to se dogaalo i do-
gaa poslije Domovinskog rata, mirne due
mogu kazati da bih opet postupio isto kao
to sam uinio poetkom devedesetih, kad
sam se stavio na raspolaganje svojoj jedinoj
domovini - kratak i jasan bio je Vuenovi.
Kao specijalni policajac naao se u ra-
tu ve pet godina prije 'Oluje'. Nije osjetio
strah kad je sudjelovao u 'ienju' barikada
u benkovakom zaleu, kod sela Bruka.
Nije se bojao ni participirati u formiranju
policijske postaje u Kijevu, a ponosno je,
kao redarstvenik, sudjelovao i u postro-
javanju Zbora narodne garde na igralitu
'Zagreba' u Kranjevievoj ulici.
Na Velebitu su i konji
skapavali, ali mi - ne
Vuenovieva postrojba 'arala' je Hr-
vatskom, a gotovo su najmanje boravili na
'matinom' ibenskom podruju. Ili su od
Dubrovnika do Slavonije, od Like do Papu-
ka. U svim najvanijim akcijama Hrvatske
vojske: 'Maslenica', 'Medaki dep', Dubro-
vako primorje, 'Bljesak', 'Oluja'... Rijetka
su postrojba koju je pohvalio i predsjednik
dr. Franjo Tuman.
Dalibor Slavica, novi je direktor
upanijskog Radio ibenika. Odlu-
ka je to Skuptine Radija koja je, po-
slije tri nastavka, juer zakljuena.
-Slavica je izabran na prijedlog
predstavnika Adriala Plus, s ob-
zirom na to da su oba kandidata,
Darko Markui i Robert Andreja,
koji su na natjeaju ispunjavali sve
traene uvjete, odustali - kazao je
novinarima nakon Skuptine njezin
predsjednik Danijel Mileta. Razloge
odustajanja Markuia i Andrejaa
nije mogao navesti jer oni to, re-
kao je, nisu duni obrazloiti, ali se
pretpostavlja da su posrijedi osobni
razlozi. No, neslubeno se govori
kako je spomenutim kandidatima
vlasnik nagovijestio mogunost da
bi, koji god od njih bude izabran,
DARKO MARKUI i ROBERT ANDREJA ODUSTALI OD KANDIDATURE
Dalibor Slavica novi direktor Radio ibenika
DAMIR VUENOVI Umirovljeni ibenski specijalac podignut e 5. kolovoza barjak u Kninu
Uvijek se sjetim rijei Ivana Vekia iz 1991 -Najdirljivije
govore poslije pobjede odrat e oni koji s nama nisu ni bili!
-Naim je vojnicima u Ravnim kotari-
ma bilo posebno teko kad su nas srpske
postrojbe, predvoene nikim specijalci-
ma, pokuale odbaciti na poetni poloaj,
odnosno prebrisati ono to smo osvojili u
munjevitoj akciji 'Maslenica'. No, zadae
specijalne policije su bile, vjerujte mi, jo te-
e, ponajvie zbog tekog, nepristupanog
terena. Morali smo osvojiti sve vane kote
na Velebitu. Od Bakih Otarija do Malog
Alana. U tim uvjetima su od napora krepa-
vali i konji. Tada sam shvatio da je ovjek,
zahvaljujui svojoj moralno-voljnoj snazi,
zapravo najvea ivotinja. Da u obrani do-
movine dobiva takvu snagu, kojoj ne moe
parirati ni konj, ni bilo koja druga betija.
Posebno su okantne bile temperaturne
razlike. Na pojedinim tokama stvarali su
nam se ledeni mosuri na brkovima, a samo
koji kilometar dalje nisi mogao od nesno-
sne vruine. Na Velebitu su bili specijalci
iz svih krajeva Hrvatske. Rame uz rame
ibenani, Spliani, Zadrani, Slavonci... U
borbi za svaki pedalj te drage, ali surove
planine postali smo velika hrvatska obitelj
- evocirao je uspomene iz tog dijela rata
na sugovornik.
Na Velebitu je Vuenovieva postrojba,
uz krae 'izlete' (Medaki dep, Bljesak)
ostala praktiki do 'Oluje'. Specijalci su na
umjetnu tvorevinu zvanu SAO Krajina juri-
ali penjui se na vrhove Velebita i sputa-
jui se niz njegove padine.
-Teko smo prihvatili prve gubitke, patili
zbog poginulih, kad smo od Bukve kretali
prema Malom Alanu. Poslije tog poetnog
oka sve je bilo lake. Zaas smo stigli u
Sveti Rok, a oko podne smo uli u Graac.
Priznajem, nije bilo naroitih borba. etnici
su bili toliko zbunjeni da su, ne provjerava-
jui znakovlje na uniformama mislili kako
smo stigli na smjenu strae. Dali smo im to
su zasluili, a koju minutu poslije nastalo je
veliko slavlje - doznali smo da je Hrvatska
NIKA STIPANIEV / CROPIX
DARKO MARKUI i ROBERT ANDREJA ODUSTALI OD KANDIDATURE
Dalibor Slavica novi direktor Radio ibenika
mogao raditi za - nula kuna!
-Zadaci novog direktora su da
zaustavi ovaj strmoglavi trend i
pokua ga preokrenuti u drugom
smjeru - kratko je priopio Mileta,
napominjui kako je Grad ibenik
i dalje voljan pomoi Radio ibe-
niku i sudjelovati u konsolidaciji i
ozdravljenju tvrtke na svaki nain,
pa i ustupanjem odgovarajueg
prostora za rad. Predsjednik Skup-
tine ne krije da je Slavica izabran
vjerojatno kao privremeno rjeenje,
naprosto zbog injenice da sada-
njoj direktorici Ani Mariji kori,
koja je podnijela ostavku, mandat
istjee s 31. srpnja, pa je urno tre-
balo imenovati novog direktora 'da
to ne bi bilo rjeavano na neugod-
niji nain'.
Dalibor Slavica je inae direk-
tor 'Trnice ibenik' i dosad je bio
lan Skuptine Radio ibenika.
-Dokad u biti direktor? Pa do
daljnjega. Moja je zadaa boriti
se s nagomilanim problemima
Radija kojih je jako puno i bit e
teko, ali dat u sve od sebe, svo-
jim znanjem i iskustvom izjavio
je Slavica. Dunost preuzima od
1. kolovoza, a svjestan je da je si-
tuacija u tvrtki alarmantna. Kad
e zaposlenici Radio ibenika koji
su u trajku ve 27 dana, dobiti
plae, nije mogao rei. No, smatra
da to god su due u trajku situ-
acija je to gora i bit e tee rijeiti
probleme.
Predsjednik Sindikata Radija
Mario Marotti, pak, kae kako je
novi direktor odmah na poetku
najavio da im moe obeati krv i
znoj, ali ne i plae.
-Ono to mi oekujemo od no-
vog direktora su plae, i dok nam
ne budu isplaene neemo presta-
ti sa trajkom - decidiran je Ma-
rotti. Oekuje da je Slavica samo
privremeno rjeenje. Bitno je, ka-
e, da 'mi ni dosad nismo trajkom
ugroavali vlastite prihode, nego
smo s njima osigurali brutto sred-
stva za travanjske i svibanjske pla-
e. Reklamni program emitiramo,
a tako e biti i dalje, jer zaradu ne
elimo riskirati - naveo je Marotti,
dodajui da e o daljnjim aktiv-
nostima odluiti zajedno, svih 10
zaposlenih djelatnika upanijskog
Radio ibenika. D.BLAEVI
Dalibor Slavica
DAMIR VUENOVI Umirovljeni ibenski specijalac podignut e 5. kolovoza barjak u Kninu
Uvijek se sjetim rijei Ivana Vekia iz 1991 -Najdirljivije
govore poslije pobjede odrat e oni koji s nama nisu ni bili!
vojska ula u Knin. Tek tada sam shvatio
da je vjeba, koju smo imali mjesec dana
ranije, bila zapravo 'probna Oluja', i kako je
cijela operacija bila do detalja pripremljena
- ukratko je opisao Vuenovi svoj prvi dan
te vojno redarstvene akcije.
Dan poslije susreli su se s krajikom voj-
skom, koja se povlaila u pravcu Gospia,
kao i s nemonom i preplaenom srpskom
staradi. No, novih ratnih sukoba nije bilo.
-General Mladen Marka napravio je
mudar potez. Dopustio je da se srpski vojni-
ci i civili mirno domognu Gospia. Mi smo
njihovu kolonu gledali s 'pristojne' distance.
No, imali smo asnu zadau da zbrinemo
50-ak starijih srpskih civila. Uz pomo re-
dovne policije prebacili smo ih na sigurno
u Gospi. Sad tek vidim kako je bolje da se
sve odvijalo na miran nain. Tko zna ka-
kve bi nas sve jo optube meunarodne
zajednice stigle da smo se sukobili s duga-
kom kolonom srpskih vojnika i izbjeglica
iz Knina. Nama je slijedio jo jedan veliki
trenutak hrvatskog slavlja - spajanje sa
splitskom 4. gardijskom brigadom, a nakon
toga, 7. kolovoza u Donjem Lapcu, i sa 9.
gardijskom brigadom - nije tedio pohvale
na raun generala Markaa Vuenovi.
Nismo ratovali za odlikovanja
ibenske specijalce odlikovala su sva
trojica predsjednika. I Tuman, i Mesi i
Josipovi.
-Odlikovanja su nam draga, ali mi nismo
krenuli u rat zbog slave i asti, ve da obra-
nimo nau Hrvatsku. Nekih sam stvari bio
svjestan jo 1991. godine, sluajui Ivana
Vekia, prvog ministra obrane. Dopustite
da ga citiram: 'Najdirljivije govore poslije
pobjede odrat e oni koji s nama nisu ni
bili, a vas i mene, ako preivimo, nee ni
pozvati na proslavu. Vlast e nas zatajiti,
a narod zaboraviti. Kad zavri rat, pamtit
e nas samo nai neprijatelji i hrvatske
kukavice, i to po zlu. No, ako ne uzmemo
oruje, i ne doekamo neprijatelja, nismo
ni Hrvati, ni ljudi. Povijest sve oprata, ali
poraz nikada!'
'Oluja' je za mene bila i ostala naa naj-
vea svetinja, najvei hrvatski blagdan o
kojemu bismo mi, hrvatski borci trebali pri-
ati djeci u koli, kad su ve udbenici tako
krti u reenicama o Domovinskom ratu. I
makar volim Marka Perkovia Thompsona
i njegove pjesme, silno mu zamjeram to
proslavom u svojim avoglavama zapra-
vo kontrira sredinjoj dravnoj proslavi u
Kninu. avoglave jednostavno nemaju do-
dirne toke s 'Olujom'. Svi hrvatski borci i
pravi domoljubi trebali bi 5. kolovoza biti
u Kninu.
I jo neto. Da uutkamo neke nekon-
trolirane govornike, kojima Hrvatska nije
na srcu, predlaem da se podigne poseban
spomenik za hrvatske borce drugih nacio-
nalnosti. Srbe, Bonjake, Maare... Za sve
one koji su orujem branili svoju, hrvatsku
domovinu. Mi joj elimo pomagati i poma-
emo joj i danas. Divno je bilo vidjeti kamp
sa stotinjak umirovljenih specijalnih poli-
cajaca, kako pomau nesretnim ljudima u
Gunji - zavrio je Damir Vuenovi.
I makar volim Marka Perkovia
Thompsona i njegove pjesme,
silno mu zamjeram to prosla-
vom u svojim avoglavama
zapravo kontrira sredinjoj
dravnoj proslavi u Kninu.
avoglave jednostavno nemaju
dodirne toke s Olujom. Svi
hrvatski borci i pravi domolju-
bi trebali bi 5. kolovoza biti u
Kninu. I jo neto. Da uutkamo
neke nekontrolirane govor-
nike, kojima Hrvatska nije na
srcu, predlaem da se podigne
poseban spomenik za hrvatske
borce drugih nacionalnosti.
Srbe, Bonjake, Maare... Za sve
one koji su orujem branili svoju,
hrvatsku domovinu
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
8 aktualno
ibenskilist
Intervju tjedna
IVANICA BELAMARI RAVNATELJICA GIMNAZIJE ANTUNA VRANIA
Prvi upisni krug u srednje
kole je zavren. Veliko zanima-
nje za gimnaziju bilo je oekiva-
no, no je li ukidanje bodovnog
praga donijelo neke promjene?
-Interes uenika za upis u gi-
mnaziju i dalje je velik, ali ne raste
u odnosu na zadnje dvije-tri godi-
ne. Nakon ovog ljetnog roka sva
etiri smjera: matematiki, opi,
jezini i klasini su popunjeni, a
samo etiri slobodna mjesta koja
emo oglasiti krajem kolovoza u
drugom upisnom krugu ostalo je
u klasinoj gimnaziji. Meu upi-
sanima dvije treine su odlikai,
a ostali su vrlo dobri uenici. S
obzirom na to da je ove godine
ukinut bodovni prag, moram rei
da meu 'klasiarima' ima i onih
koji ne bi zadovoljili taj prag da je
on ostao kao to je bilo lani. No, to
je jedan statistiki zanemariv broj
i to, naravno, ne znai da ti ue-
nici nee postii zavidan uspjeh u
nastavku kolovanja.
Prvi i najvei upisni val na fa-
kultete takoer je zavren. Koli-
ko su vai gimnazijalci uspjeni
u tomu?
-Ove godine nai maturanti su
imali izniman uspjeh kod upisa
na fakultete koji su bili njihova
prva elja, odnosno prvi na pri-
javljenom popisu. Svi su, koliko
znam, upisali neku visoku kolu ili
fakultet. Uglavnom to su sveuili-
ni studiji. Slubeni podaci kau da
se od 167 naih maturanata nije
upisalo samo sedmero.
Najvei broj ibenskih matu-
ranata tradicionalno je odlazio
studirati u Zagreb. Mijenja li se
to posljednjih godina s obzirom
na ekonomsku krizu? Ima li gi-
mnazijalaca koji upisuju Veleu-
ilite u ibeniku?
-Malo je onih koji ostaju studi-
rati u ibeniku. Tu je uglavnom
rije o onima koji nisu uspjeli
upisati ono to su htjeli i planirali
ili su ostali ovdje zbog obiteljske
situacije. Meutim, uoili smo,
razgovarajui s uenicima, jed-
nu promjenu u njihovom nainu
razmiljanja kada je rije o biranju
Da sam ministrica, ne bi bilo prijemnih
ispita kad ve imamo dravnu maturu!
mjesta studiranja. Naime, poelo
se dogaati da je sve vie onih koji
biraju mjesto blie domu. Danas
se dogaa da oni u jednakom bro-
ju prijavljuju upise na fakultete u
Zadru, Splitu i Zagrebu. Zagreb
vie nije prioritet kao to je to bilo
prije nekoliko godina!
Pravo na prvom mjestu
Koje fakultete vai uenici
najvie vole?
-Veliki je interes i dalje za pravo
i ekonomiju. Mnogo je onih koji
su zainteresirani za FER i, tradi-
cionalno, imamo jednu poprilinu
kvotu djece koja gravitiraju medi-
cini i stomatologiji. No, ako bismo
radili neku rang listu zanimanja i
upisa, na prvom mjestu i dalje bi
bilo pravo.
Rado istiete uspjehe svojih
uenika tijekom njihova gimna-
zijskog kolovanja, no kako se
snau na fakultetima? Koliko
ih zavri studij i u kojim roko-
vima?
-ibenska gimnazija godinama
dobiva priznanja za dobro podu-
avanje od FER-a, FESB-a i PMF-a.
To sve govori o studentima na tim
fakultetima i ibenskim gimnazi-
jalcima. Koliko to pratimo, kvota
zavravanja studija dosta je viso-
ka. Preko 80 posto njih i zavrava
ono to su upisali. To uglavnom
bude u nekom pristojnom roku,
moda godinu ili dvije vie negoli
traje sam studij.
Stalno se govori o tomu da se
mladi nakon kolovanja ne vra-
aju u ibenik, no mijenja li se i
to s obzirom na krizu?
-Mogu vam, za ilustraciju, rei
da se u ibenskoj gimnaziji dogo-
dila generacijska smjena profesora
i zbornica se, figurativno reeno,
obnovila. Velika veina bivi su
gimnazijalci koji su zavrili studij
i vratili se u ibenik. Osim toga,
vidim dosta i mladih odvjetnika i
lijenika. To je cijeli jedan intelek-
tualni krug mladih ljudi koji su se
nakon fakulteta vratili u ibenik.
Zajedno s mnogima dole su i nji-
hove ene, koje nisu ibenanke.
Dakle, mislim da broj mladih koji
se nakon studija vraaju u ibe-
nik raste. Moda se prisutnost tih
mladih, visokoobrazovanih ljudi
ne osjeti dovoljno, no oni su tu!
Bolji od dravnog prosjeka
Nedavno objavljeni rezultati
dravne mature pokazali su ne
ba zavidno znanje srednjo-
kolaca u Hrvatskoj. Prosjena
ocjena mature kree se oko 3,2.
Gdje je tu ibenska gimnazija?
Prema rang listi objavljeno u
medijima prije nekoliko godi-
na nije je bilo meu 20 najboljih
srednjih kola u Hrvatskoj?
-Koliko znam to je pisao jedan
dnevni list koji je donio popis
25 najuspjenijih kola u dr-
avi, meu kojima je ipak
bila i ibenska gimnazija.
Napominjem da je to bila
medijska rang lista, jer Na-
cionalni centar za vanjsko
vrednovanje koji provodi
dravnu maturu ne radi
takve rang liste. Meu-
tim, naa gimnazija ve
godinama na dravnoj
maturi postie uspjeh
vei do dravnog pro-
sjeka. Koordinatorica za
maturu ana Zaninovi
stalno mi govori kako
moemo biti zado-
voljni jer smo u vrlo
pristojnim postoci-
ma iznad dravnog
prosjeka.
Mnogi strunja-
ci istiu kako je
dravna matura
otkrila niz pro-
blema u sustavu
srednjokolskog
obrazovanja, no
gotovo se nita
ne radi da se oni
otklone?
-Cilj dravne
mature i jest
prije svega vanj-
sko vrednovanje
kola te da se uo-
eni nedostaci s
Do sada se uvijek kada se govorilo o ekskurzijama provlaila neka sumnja na korupciju i pitanje tko
jetutodobio! Ali, sustavjei dosadatubiotransparentani odlukusuzajedniki donosili uenici, vijee
roditelja i razrednici. to se tie trokova puta nastavnika tu je kola i do sada sudjelovala, plaajui dnev-
nice. Kako e to biti ubudue, ne znam, jer su sadanje ekskurzije u Prag i Barcelonu bile po starom, budui
da novi pravilnik vrijedi od jeseni. Hoe li upanijske vlasti kao osnivai srednjih kola, taj troak pokrivati
iz sredstva za materijalne trokove koje nam daju i hoe li to opteretiti kole ne mogu rei!
Ekskurzije i korupcija
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
El Tigre i Bili Smo Uskoro ostali su incukani, naj-
blae reeno, na neuobiajen, od starih vrimena
nevien prizor nadomak svoje omiljene betulice: iz
otoga srcu in dragoga, malenoga prostora proku-
ljala je masa stranoga, razdraganoga svita, mukih
i enskih, a skoro svako je ima akalicu u justiman
i kako su zakljuili, poprilino petlja jezikon; neki
su iz sve glave pokuavali i zapivati. Kada je ota
ekskurzija od barenko petnaestak svita odmakla
kaleticon grlei se i poteke basrljajui, ova dvojica
ugledala su nikad sritniju Dobru Paronu kako broji
olde i mee ih u blagajnu, a po laktaiman i cakle-
non anku stajali su masni pijati, boce pive i vina
boe moj, ka i svaki put u vrime marende, ali prija
vie od 25 godina. S ton razlikon ta su taki veseli
nered za sebon ostavljali domai judi.
-Eto vidite, ta san van reka! Da tek dobra rekla-
ma pogaa u sridu i refaje se na proi lokala, fala
bogu ta ste me posluali! reka je El Tigre nami-
sto dobar dan, dok je B.S. Uskoro klima glavon u
znak odobravanja.
-Ma ke reklama, o emu vi to? odgovorila mu
je ne diui pogleda, i dalje petljajui oko oldi. Bilo
ih je ka kupusa, jerbo jon je razdragano drutvo izilo
cilu loninu suve praovine, poharalo kiselu kapuli-
cu i do gnjata dotiralo manji pruti naet niki dan.
Dogodilo mi se, potrevilo je Ako se turizam
dogodi ciloj zemlji, namisto da njimen upravlja-
mo, ta ne bi i mene pogodilo teke od ote stihije?
Dodue, grad nan je pun stranaca, pa je valjda pro-
radija i zakon vjerojatnosti. Moda triban zahvaliti
kii i ugavon vrimenu danas!? pokuava ona
objasniti nenadanu navalu gostiju.
-Znai sada i ko zna kada jopeta? razoarano
je zakljuija El Tigre na njeino iskreno priznanje da
u otomen uspjehu nema nikakvog pomno isplani-
ranoga sistema.
A mi ve pomislili da ste se s kimen povezali,
prikljuili se kakvomen turistikon-paket aranma-
nu ili ta ve? doda je B.S. Uskoro.
-Za nikakve pakete ne elin uti, otkako san
kupila televizor u paketu! rekla je ka da je vidi-
la crnoga vraga. Objasnila in je da nije tolko glupa
pa da paketon naziva kartonsku katulu u kakvoj
se prodaje svaki televizor, nego se paket sastoja u
tomen da tv nije mogla ukljuiti sve dok nije zado-
voljila zahtjevu proizvoaa ispisanon na ekranu:
Televizor e proraditi tek kada kupite na posebni
softver!
-Naravno, otaj problem rjeija je kompjutorski
haker, moj mali susid, pa ja sada gledan televiziju i
njima petajen roge. Ali nakon ovoga zakljuujen da
je Orvel bija obini amater i naivac: ne postoji je-
dan Veliki brat, u svakomen trenu na nas svaoklen
gledaju najmanje braa Karamazovi, ako ne i cilo
bratstvo, pleme, ol ta ve rekla je ona i oprezno
pogledala oko sebe.
-Ma dobro, televizija manje-vie Al zamislite
kada kupnju softvera zatrai mehaniki glas iz
makine za robu: il kupi, oli robu kidan na komadi-
e! zabrinuto je primjetija El Tigre.
-ekajte, pa ako nema samo jedan Veliki brat,
nego su oto braa Karamazovi, kako ste rekli, onda
nee biti teko kontrolirati kolko ko kovaca baca
kada za koji misec pone selektivno prikupljanje
otpada, pa emo konano, plaati nolko kolko ko-
vaca napravimo, a ne vie po lanu domainstva?
-E, stoji oto, ali di su Velika braa Karamazovi
kada graani, radi utede, ponu bacati kovace di
stignu, u mrkloj noi po umama i gorama? pita
se Dobra Parona.
-U ton sluaju, sasvin sigurno imaju kokoje slipi-
lo. A takvu in falinku u posebnin uvjetiman ni Orvel
nije predvidija zakljuija je diskusiju El Tigre.
Glava
otobraco
BRANIMIR PERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
Karamazovi
IVANICA BELAMARI RAVNATELJICA GIMNAZIJE ANTUNA VRANIA
Da sam ministrica, ne bi bilo prijemnih
ispita kad ve imamo dravnu maturu!
vremenom otklone. Treba znati
da je nae srednje kolstvo velik
i trom sustav i da bi se dogodile
promjene treba raditi sukcesivno
u dugom vremenskom razdoblju.
Nita se ne moe ad hoc promi-
jeniti. Dravna matura otkrila je,
meu ostalim, probleme vezane
uz metodiku uenja i opirnost
programa. Postavljaju se i pitanja
o tehnologiji izvoenja same dr-
avne mature, a isto tako i treba
li postojati via i nia razina. Ipak,
nije ba istina da se nita ne radi
na rjeavanju tih problema. Mo-
da bi dinamika mogla biti bra, ali
moram rei da je i vrijeme za pro-
mjene vrlo nezgodno, jer za sve
vam to treba novca kojeg sada
ba i nema!
Velika oekivanja od
ministra Mornara
Unato dravnoj maturi,
fakulteti se ne odriu pri-
jemnih ispita ak i kada
se oni svode na testove in-
teligencije i ope kulture,
to roditelje poprilino
kota?
-Da se mene pita, da
sam ministrica, ja sigur-
no ne bih traila da djeca
nakon dravne mature idu
na prijemne ispite. Testovi
dravne mature su stan-
dardizirani, a ako bi even-
tualno trebalo mogli bi biti
i tei. No, to se tie provje-
re vjetina na fakultetima,
primjerice na akademija-
ma, one svakako moraju
postojati. Ne znam kako
bih komentirala prijemne s
testovima inteligencije i ope
kulture. Pa valjda se od nekoga
tko je poloio dravnu matu-
ru oekuje normalna razina
inteligencije! A da to kota,
kota. E sada bi vam neki mogli
rei: a zato kola ne bi kotala,
ako toj istoj djeci roditelji priute
mobitele od 4000 ili 6000 kuna
i to im nije teko platiti!
to oekujete od novog
ministra znanosti i ob-
razovanja Vedrana Mor-
nara? Njegovi prvi javni
istupi i najave o konzulta-
cijama s Kaptolom u vezi s
graanskim i zdravstvenim
odgojem izazvale su otre kri-
tike dijela javnosti.
-S bivim ministrom eljkom
Jovanoviem bilo je dosta nespo-
razuma. Puno toga nije timalo u
komunikaciji, a mi svojim ponaa-
njem dajemo primjer uenicima i
vrlo je vano da ih uimo toleran-
ciji. Zato oekujem dosta od mini-
stra Mornara. On je od poetka in-
volviran u sustav dravne mature
pa tako i srednjokolsko obrazo-
vanje. Tako sam ga i ja upoznala.
Mislim da je razuman, razloan,
analitian te da tei razgovoru i
dogovoru. Zato vjerujem, iako
moda nee imati vremena, da
e neke stvari bar poeti mijenja-
ti. to se tie graanskog i zdrav-
stvenog odgoja, injenica je da se
tu dogaaju sukobi svjetonazora
i interesa, religioznih i politikih.
Trebalo je spustiti lopticu. Moram
priznati da meni nije jasno zato
je izjava ministra Mornara da e
razgovarati s kardinalom Josipom
Bozaniem izazvala toliku buru.
Rezultati tih razgovora ne smiju
biti nikakvi pritisci, jer uvijek je
na prvom mjestu interes uenika.
ibenska gimnazija svojedobno je
sudjelovala u eksperimentalnom
projektu zdravstvenog odgoja.
Imali smo oba modela i Foruma i
Grozda, koji su uenici odabrali u
podjednakom broju. Nakon godi-
nu dana provoenja, istraivanja
su pokazala da nema bitne razlike
izmeu onih koji su posebno slu-
ali zdravstveni odgoj, neovisno o
modelu, od onih koji su o tomu
uili u sklopu ostalih predme-
ta. Naa je kola provodila i
graanski odgoj koji je po-
krenula profesorica Milica
Sladoljev i iji je program
odobrilo resorno ministar-
stvo. No nakon dvije godine
zanimanje uenika poelo je
opadati i predmet se praktiki
ugasio. Sve to nikako ne znai
da ja ne zagovaram zdravstveni
ili graanski odgoj i da ti sadraji
nisu potrebni, ali gledajui satni-
cu uenika ne znam gdje i kako
'ugurati' i te predmete. To bi bilo
mogue jedino ako se dogodi cje-
lokupna reforma nastavnog pro-
grama i satnice.
Znate li kolika je cijena ud-
benika za gimnaziju i to kaete
na to da se najesen opet mora-
ti kupovati novi udbenici?
injenica je da se kurikulum
nije bitno mijenjao, a injenice
koje uenici moraju uiti ostale su
de facto iste kao i one koje su bile
i u starim udbenicima. O politici
udbenika i izdavatvu ne mogu
govoriti, ali mislim da bi s obzi-
rom na cjelokupnu financijsku
situaciju trebalo dobro razmisliti
koje udbenike treba mijenjati.
Listajui te nove udbenike, ne
znam to bih rekla. to se tie ci-
jena udbenika roditelji se ale i
kau mi da ako imaju dvoje djece
u srednjoj koli moraju za kom-
plete izdvojiti i do 2000 kuna plus
kolski pribor i biljenice! Moda
bi roditelji trebali u vezi s tim biti
aktivniji prema ministarstvu jer
ono kreira politiku oko udbeni-
ka. No, umjesto toga roditelji vre
pritisak na kolu, a mi im tu zaista
ne moemo pomoi!
Svaka put kada je teka financijska situacija u dravi, ali svaki
put prvo se reu primanja nastavnicima. Naa su se materi-
jalna prava dva puta u zadnje vrijeme smanjivala, u gimnaziji
putne trokove sada prima tek treina zaposlenih, a posebno
su na udaru bili profesori pred penziju. Njihova su prava sada
djelomino vraena, ali ni priblino onomu to im je oduzeto.
ista plaa profesora u gimnaziji, bez nekih sitnih dodataka,
sada se kree od 4000 za poetnike do 6000 kuna za nastav-
nike preko 25 godina radnog staa.
Nastavnici
prvi na udaru
kad se tedi!
160
MATURANATA GIMNAZIJE
upisalo je visoku kolu
ili fakultet, uglavnom
na sveuiline
studije
ibenska gimnazija godinama dobiva priznanja za dobro poduavanje od FER-a,
FESB-a i PMF-a. To sve govori o studentima na tim fakultetima i ibenskim
gimnazijalcima. Koliko to pratimo, kvota zavravanja studija dosta je visoka.
Preko 80 posto njih i zavrava ono to su upisali. To uglavnom bude u nekom
pristojnom roku, moda godinu ili dvije vie negoli traje sam studij
Osim profe-
sora, vidim
dosta i mladih
odvjetnika i
lijenika. To
je cijeli jedan
intelektualni
krug mladih
ljudi koji su
se nakon
fakulteta vra-
tili u ibenik.
Zajedno s
mnogima
dole su i
njihove ene,
koje nisu
ibenanke.
Dakle, mislim
da broj mladih
koji se nakon
studija vraa-
ju u ibenik
raste. Moda
se prisutnost
tih mladih,
visokoobrazo-
vanih ljudi ne
osjeti dovolj-
no, no oni su
tu!
KOMUNALNE NOVOSTI
POD POKROVITELJSTVOM GRADA IBENIKA
ibenskilist 10
PROGRAM IZGRADNJE OBJEKATA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Nastavak u ibenskom zaleu
MEUNARODNI PROJEKT JEWEL Zapoinju radovi na ureenju urbanog centra
-Predsjednici nekih gradskih etvrti i mjesnih odbora nisu
ozbiljno shvatili na poziv na suradnju, ponajvie zato
jer su proteklih godina imali loa iskustva s gradskom
upravom. Neka im ovi primjeri realizacije dogovorenih
projekata pokau ozbiljnost rada i namjera gradske
uprave, kako bismo ove jeseni zajedniki pripremili nove
projekte za proraun 2015. godine, zakljuio je Mileta
U tijeku su radovi na postavlja-
nju javne rasvjete u Danilu Birnju
kod malonogometnog igralita i
mjesne trgovine. Rije je o prvoj
fazi radova u kojoj je predvieno
postavljanje 46 rasvjetnih stupova.
Ukupna vrijednost radova je oko
165.000 kuna, a izvoai su tvrt-
ke TEC d.o.o. i obrt Elektro Toni.
Izgradnje javne rasvjete u Danilu
Birnju okonat e se zavrnom,
treom fazom koja obuhvaa po-
stavljanje jo 30 stupova uz glavnu
prometnicu.
-U okviru Programa izgradnje
objekata komunalne infrastrukture
postavili smo javnu rasvjetu u Gre-
batici, sa 16 stupova uz magistra-
lu, zatim 20 stupova u radnikom
naselju u Lozovcu, a nismo zaobili
niti potrebe Gornjih Ercega i Donjih
Crljena, kao ni Partizansku ulicu i
Ulicu Aleksandra Curavia na Bro-
darici. Proli tjedan je postavljena i
rasvjeta na igralitu u Raslini.
To dokazuje da ova gradska
uprava ne zaobilazi niti jedan dio
grada i da su nam svi stanovnici
ibenika jednako bitni - rekao je
zamjenik gradonaelnika mr. sc.
Danijel Mileta, zaduen za Program
U okviru meunarodnog pro-
jekta Jewel (Joint Easily Wafted
East Laboratory Model) pro-
jekta koji razvija inovativne pri-
stupe revitalizaciji povijesnih
jezgra bit e obnovljen prostor
u staroj gradskoj jezgri u Ulici
kralja Zvonimira 7 koji e dobiti
funkciju tzv. urbanog centra.
Urbani centar je zamiljen
kao radni prostor za poduzet-
nike poetnike iz podruja kre-
ativnih industrija i novih medi-
ja, a u njemu e se prikupljati,
formulirati i promovirati ideje
i scenariji razvoja kako starog
dijela grada, tako ibenika u
cjelini. Participativne radionice
Danilo Biranj - prva faza
postavljanja javne rasvjete
Prostor u Zvonimirovoj
7 - stjecite poduzetnika
koji e revitalizirati
staru gradsku jezgru
izgradnje objekata komunalne in-
frastrukture.
Svi su nam stanovnici
jednako bitni
Kako naglaava, taj je Program
nastao u izravnoj komunikaciji s
predstavnicima mjesnih odbora i
gradskih etvrti. Sagledavali su se
prioriteti na terenu i mogunosti
gradske uprave, te su ustanovljene
tablice potreba kao osnova za bu-
due trogodinje razdoblje. Trailo
se da predsjednici mjesnih odbora
i gradskih etvrti iskau potrebe i
elje, odnosno procijene vrijednost
moguih radova i ulaganja. Zatim
su se na sastancima u gradskoj
upravi odreivali prioriteti, te su
u Program ulazile stavke za ije
ostvarenje vlasniki odnosi nisu
bili sloeni, a kompliciranije
sluajeve smo poeli rjea-
vati. Nakon toga su ine-
njeri Upravnog odjela
za komunalne poslove
izradili okvirne tro-
kovnike, tako da smo
predstavnike mjesnih
odbora i gradskih e-
tvrti upoznali sa itavom
problematikom prije do-
govora to e ui u Program
izgradnje objekata komunalne
infrastrukture, odnosno proraun
Grada ibenika za 2014., naglaava
Mileta.
Loa iskustva
s gradskom upravom
-Predsjednici nekih gradskih e-
tvrti i mjesnih odbora nisu ozbiljno
shvatili na poziv na suradnju, po-
najvie zato jer su proteklih godi-
na imali loa iskustva s gradskom
upravom. Neka im ovi primjeri
realizacije dogovorenih projekata
pokau ozbiljnost rada i namjera
gradske uprave, kako bismo ove
jeseni zajedniki pripremili nove
projekte za proraun 2015. godine,
zakljuio je Mileta.
U urbanom centru e se
prikupljati, formulirati
i promovirati ideje i
scenariji razvoja kako
starog dijela grada,
tako ibenika u cjelini, a
participativne radionice
e ibenankama i
ibenanima omoguiti
aktivno sudjelovanje
u znaajnim gradskim
temama
e ibenankama i ibenanima
omoguiti aktivno sudjelovanje
u znaajnim gradskim temama.
Ukljueno i Ministarstvo
kulture RH
U projekt ureenja urbanog
centra u ibeniku ukljuilo se i
Ministarstvo kulture Republike
Hrvatske podravi ga sa 100
tisua kuna, 10 posto sredstava
osiguravaju europski fondovi, a
ostatak novca pokriva Grad i-
benik. Izvoa radova unutar-
njeg ureenja urbanog centra
je tvrtka Deltron d.o.o. iz Splita
koja se obvezala radove zavriti
trideset dana od dana potpisi-
vanja ugovora, a ukupna vrijed-
nost radova je 335 tisua kuna.
-U okviru projekta Jewel, ko-
ji je usmjeren na revitalizaciju
povijesne batine s posebnim
naglaskom na socio-ekonomski
aspekt toga procesa, provedena
je struna analiza lokalnih po-
treba stanovnika u staroj grad-
skoj jezgri, a poetkom rujna e
se odrati i meunarodna kon-
ferencija na kojoj e predstavni-
ci gradova ukljuenih u projekt
razmijeniti iskustva i znanja o
rjeavanju problema vezanih
za upravljanje starim jezgrama
i provoenje inovativnih poli-
tika podizanja kvalitete ivota
u njima - rekao je zamjenik
gradonaelnika mr. sc. Danijel
Mileta.
Sufinanciranje EU
Projekt JEWEL, odnosno Dra-
gulj, sufinancira Europska unija
u okviru Transnacionalnog pro-
grama za jugoistonu Europu, a
uz Grad ibenik u projektu su-
djeluju partneri iz Italije, Grke,
Albanije, Bugarske i Rumunjske.
Ukupna vrijednost Dragulja je
1.962.272 eura, a provoenje
dijela projekta koji je vezan uz
ibenik kota 227 tisua eura,
od ega EU sufinancira 193.578
eura (85 posto).
Danijel
Mileta
KOMUNALNE NOVOSTI
POD POKROVITELJSTVOM GRADA IBENIKA
11
ibenskilist
KINO ODEON Pokrenut postupak javne nabave za statiku sanaciju objekta
Grad ibenik, u suradnji sa Fon-
dom za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost, raspisuje javni natje-
aj za prikupljanje ponuda fizikih
osoba za subvencioniranje proje-
kata Koritenje obnovljivih izvo-
ra energije u obiteljskim kuama
Zeleni grad. Predmet natjeaja je
subvencioniranje provedbe mjera
poveanja koritenja obnovljivih
izvora energije (sustavi OIE) na
podruju grada ibenika.
Pravo na koritenje nepovratnih
novanih sredstava, odnosno sub-
vencije, Fonda za zatitu okolia
i energetsku uinkovitost i Grada
ibenika moe ostvariti fizika
osoba na obiteljskoj kui u kojoj
stanuje i koja je u njenom vlasni-
tvu ili u vlasnitvu lanova ue obi-
telji. Postojea graevina sukladno
odredbama Zakona o gradnji je
svaka ona graevina koja je iz-
graena na temelju graevinske
Grad ibenik pokrenuo je po-
stupak javne nabave za statiku
sanaciju biveg kina Odeon s
procijenjenom vrijednosti od
1,76 milijuna kuna (bez PDV-a).
Radovi na sanacije trebaju zavr-
iti u roku od 60 kalendarskih
dana od dana uvoenja u posao,
dok je rok za dostavu ponuda
12. kolovoza 2014.
-Kao to smo i najavili, projekt
rekonstrukcije objekta nekada-
njeg kina Odeon nastavlja se
u fazama. Bit e ih nekoliko, a
pred nama je statika sanacija
Sunani kolektori
na 50 obiteljskih
kua u ibeniku
Ponude za radove
vrijedne 1,76 milijuna
kuna do 12. kolovoza
Informacije o projektu
Poticanja koritenja
obnovljivih izvora
energije u obiteljskim
kuanstvima dostupne
su u Pravilniku za
provedbu programa
Poticanje koritenja
obnovljivih izvora
energije u obiteljskim
kuama. Sve informacije
i obrasci te popis
dokumentacije dostupan
je na slubenim web
stranicama grada
ibenika, a natjeaj je
otvoren 45 dana
dozvole ili drugog odgovarajueg
akta i svaka druga graevina koja
je prema navedenom zakonu ili
posebnom zakonu s njom izjed-
naena. Takoer, obiteljska kua
u smislu ovog natjeaja je postoje-
a graevina u kojoj je vie od 50
posto bruto podne povrine nami-
jenjeno stanovanju, s najvie dvije
stambene jedinice (kuanstva),
izgraena na zasebnoj graevnoj
estici i graevinske bruto povri-
ne do 400 etvornih metara.
Suglasnost konzervatora
Treba naglasiti kako se iz ovog
natjeaja izuzimaju obiteljske kue
ija je gradnja u tijeku i one za koje
je pokrenut postupak legalizacije,
a nije okonan. U sluaju da se
graevina nalazi u dijelu zatiene
kulturno-povijesne cjeline, u poje-
dinim sluajevima e biti potrebna
suglasnost konzervatora.
Za preureenje
biveg kina Odeon u
polivalentnu dvoranu
za kulturne dogaaje i
kongrese, Grad ibenik
u proraunu za 2014.
godinu ima osigurana
2,2 milijuna kuna, od
ega je 700 tisua kuna
udio Ministarstva kulture
objekta. Naime, nakon radova
na demontai i ruenju obloga i
opreme utvreno je kako treba
sanirati konstruktivne elemente
zgrade. Polivalentna dvorana za
kongresne i kulturno-glazbene
programe potrebna je ibeniku
kao dio kulturne i turistike in-
frastrukture - kae gradonael-
nik dr. eljko Buri.
Radovi obuhvaeni ovim na-
tjeajem su sljedei: tehnika
priprema gradilita za rad, sa-
nacija temelja, sanacija stupova,
sanacija greda, sanacija stropa,
te zavrni radovi uz kontrolu
izvedenih radova i ugraenih
materijala.
Projekt statike sanacije
objekta izraen je nakon ge-
omehanike i statike analize
objekta, a izraena je i revizija
Glavnog i izvedbenog projek-
ta rekonstrukcije biveg kina
Odeon u polivalentnu dvora-
nu. Grad ibenik u Proraunu
za 2014. godinu ima osigurana
2,2 milijuna kuna, od ega je
700 tisua kuna udio Ministar-
stva kulture.
-Subvencionirati e se ugradnja
sunanih toplinskih kolektora za
pripremu potrone tople vode ili
za pripremu potrone tople vode i
grijanje, zatim foto naponskih pre-
tvaraa za proizvodnju elektrine
energije, te sustava kotlova na bi-
omasu za centralno grijanje u to
spadaju kotlovi na drvnu sjeku,
pelete i pirolitiki kotlovi - precizira
zamjenik gradonaelnika Mileta.
Trokovi ugradnje sustava OIE
subvencionirat e se u iznosu od
50 posto nepovratnih sredstava
odnosno do maksimalnog iznosa
od 15.000 kuna po sustavu. Na-
tjeajem se planira dodijeliti 50
subvencija. Broj sufinanciranih ku-
anstava procijenjen je na temelju
maksimalnog iznosa sufinancira-
nja i prorauna projekta te se mo-
e poveati sukladno raspoloivim
financijskim sredstvima.
Podnositelj prijave moe ostva-
riti pravo na koritenje subvencije
do najvie dva sustava OIE po ku-
anstvu, a izrada potrebne pripre-
mne i projektne dokumentacije ne
ulazi u subvencionirani troak.
Ukupna raspoloiva sredstva za
subvencioniranje projekata poti-
canja koritenja obnovljivih izvora
energije u obiteljskim kuama u
okviru ovog natjeaja iznose 750
tisua kuna, pri emu Fond za za-
titu okolia i energetsku uinko-
vitost sudjeluje sa 600 tisua kuna
(40 posto), a Grad ibenik sa 150
tisua kuna (10 posto).
Izvoa radova bit e duan
osigurati dokaze da je ovlaten za
izvoenje predmetnih radova i da
je oprema sukladna s tehnikim
propisima te dati izjavu o jamstve-
nom roku za izvedene radove na
minimalno 2 godine i za opremu
na rokove koji nisu krai od roko-
va koje daje dobavlja opreme, a
eljko
Buri
Grad ibenik e osigurati struni
nadzor izvrenih radova i ugrae-
ne opreme od strane ovlatenog
inenjera.
Prije odobrenja
-provjera na terenu
-Takoer e se provjeriti tonost
prijavljenih poetnih stanja obitelj-
skih kua terenskim pregledima u
samome startu, kazao je zamjenik
gradonaelnika ibenika Danijel
Mileta.
Informacije o projektu Potica-
nja koritenja obnovljivih izvora
energije u obiteljskim kuanstvima
dostupne su u Pravilniku za pro-
vedbu programa Poticanje kori-
tenja obnovljivih izvora energije
u obiteljskim kuama. Sve infor-
macije i obrasci te popis dokumen-
tacije dostupan je na slubenim
web stranicama grada ibenika.
Natjeaj je otvoren 45 dana.
GRAD IBENIK I FOND ZA ZATITU OKOLIA I ENERGETSKU UINKOVITOST
Subvencioniranje koritenja obnovljivih izvora energije
12 upanija
ibenskilist
VEDRANASTOI
ROGOZNICA
Na rogoznikom podruju u
prvih est mjeseci ove godine bi-
lo je 12 posto dolazaka vie nego
lani, a broj noenja povean je za
15 posto. U usporedbi s prolom
godinom u lipnju je broj gostiju
bio vei za 19 posto, a broj noenja
za ak 21,5 posto. Dobri rezultati
nastavljaju se i u srpnju. Dnevna
statistika pokazuje da je svakog
dana u prosjeku turistiki promet
vei za oko 5 posto. Primjerice, 23.
srpnja u Turistikom uredu bilo je
prijavljeno 8687 gostiju to je u
usporedbi s istim datumom prole
godine, kada je bilo 8258 gostiju,
porast od 5 posto. Stranih turista
je bilo 7278, to je porast od 15 po-
sto, a domaih 1409 to je u odno-
su na prolo godinu drastian pad
od 27 posto. Rogoznica svakog
dana postaje sve elitnija i skuplja
destinacija, za to Hrvati oito ne-
ROGOZNICA Dok se drugi ale na turistike minuse, ovdje zadovoljno trljaju ruke
SEZONA IZ SNOVA: Svakog dana
promet turista raste pet posto!
maju novca. Legalizacijom velikog
broja kua bitno se poveao i broj
prijavljenih iznajmljivaa. Usluge
smjetaja sada ih nudi oko 1100, a
poetkom lanjske turistike sezone
bilo ih je 750.
Dobro osmiljena
promidba i kulturno-
zabavni program
U Turistikoj zajednici dre da
je legalizacija bitno smanjila iznaj-
mljivanje na crno, meutim dobri
poznavatelji kau da jo i te kako
ima lukavih ilegalaca.
-Zadovoljni smo rezultatima.
Jedna smo od rijetkih turistikih
destinacija koja nije imala pred-
sezonsku rupu. Dobrim rezulta-
tima sigurno je pomogla dobro
osmiljena promidba, zanimljiv
kuturno-zabavni program te dobre
i kvalitetne usluge. Pravu malu re-
voluciju izazvao je besplatni vodi
za pametne telefone. Gosti, iznaj-
mljivai i ostali turistiki subjekti
21.5
POSTO
vei je broj noenja
u lipnju
27,5
14,8 14,6
14,2
11,9
4,6
3,4
3,1
2,2
0,9
15,8
14,2
12,2
10,5
9,7
5,3
4,3 4,2
3,9
3,6
2,5
Istraivanje provela: Agencija MEDIApuls
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
GRADA IBENIKA
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
IBENSKO-KNINSKE UPANIJE
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
Prvi u gradu,
prvi u upaniji...
ibenskilist upanija 13
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE)
Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE)
GradVodice - Tajnitvo 022/444-906
TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111
Puko otvoreno uilite - 022/445001
ACI Marina Vodice - 022/443 086
Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169
Autobusni kolodvor - 022/ 443 627
Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440014
Luka kapetanija - 022/ 443 055
Matini uredVodice - 022/ 443 036
Pota Vodice - 022/ 442 200
Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834
VeterinarskaambulantaVodice- 022/443355
deurni telefon: - 0997003737 (0-24h)
VODI KROZ
VODICE
Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5
Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5
Srima - Hotel Olympia 6.45 7.50 14.0
Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0
ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0
Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05
Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15
Vodice 6.50 11.00 14.25
Grabovci 7.05 11.15 14.4
Gaelezi 7.10 11.25 14.5
ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od
31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
ROGOZNICA Dok se drugi ale na turistike minuse, ovdje zadovoljno trljaju ruke
SEZONA IZ SNOVA: Svakog dana
promet turista raste pet posto!
U odnosu na
prolu godinu
drastian je
pad domaih
gostiju, ak
za 27 posto.
Rogoznica
oito, postaje
sve elitnija i
skuplja desti-
nacija, za to
Hrvati nemaju
novca. Legali-
zacijom brojnih
kua bitno se
poveao i broj
prijavljenih
iznajmljivaa,
pa usluge
smjetaja sada
nudi oko 1100
iznajmljivaa, a
poetkom lanj-
ske turistike
sezone bilo ih
je 750
tu inovaciju dre iznimno korisnim
alatom za promociju turizma i svih
popratnih usluga kae direktor
Tristikog ureda Mario Mladini.
Pa iako Rogozniani imaju jo
jednu sezonu iz snova, neki, sa-
mo naoko sitni nedostaci smetaju
domainima i stranim turistima.
Stanovnici najue stare jezgre a-
le se na reim parkiranja koji je
za njih nepravedan i nepovoljan.
Parking se, naime, plaa samo u
najuem sreditu Rogoznice ime
je smatraju, zakinuto iskljuivo
domicilno stanovnitvo. Svi ostali
na podruju opine parkiraju be-
splatno ispred svojih kua ili gdje
im padne napamet, a njih aica,
kau, moraju izdvojiti 400 kuna ili
plaati masne globe. Inae, slue-
no parkiralite u umi itavo ljeto
zjapi prazno iako je dnevna cijena
samo 20 kuna. Autima su zato
zatrpane sve uliice, dijelovi Park-
ume Kopara, a parkiraju se ak
ispred grobljanskih vrata. Neto
ne valja s rogoznikim reimom
parkiranja koji umjesto zarade,
opinskom komunalcu oito do-
nosi gubitak.
U Crljini - loa prometna
signalizacija
Iako je posljednjih godina dosta
napravljeno na regulaciji prometa,
uoi sezone je otvorena i nova pro-
metnica oko rogoznikog naselja
Crljina vrijedna 2 milijuna kuna.
Upravo na tom dijelu Rogoznice
graani estoko prosvjeduju zbog
slabe prometne signalizacije. Za
razliku od nove ceste koja je po-
krivena svim predvienim promet-
nim znakovima, one male, spored-
ne i preuske uliice uope nemaju
prometnu signalizaciju pa turisti
zbog nepropisnog skretanja pla-
aju masne kazne. Ljudi se ale i
na to to nigdje na prometnicama,
prilaznim cestama i prometnijim
ulicama nisu izgraeni prilazi za
invalide.
Mario Mladini, direktor
turistikog ureda
14 upanija
ibenskilist
VEDRANASTOI
ROGOZNICA
Rogoznika riva u nedjelju je
bila prepuna tandova s domaim
delicijama. Sajamska manifesta-
cija pod nazivom Zeleno i plavo
u organizaciji Portala za kulturni
turizam i rogoznike turistike
zajednice okupila je brojna obi-
teljska domainstva iz Slavonije,
Dalmacije, Moslavine, Podravine,
Banovine, Like, Zagreba... Bilo je
tu i OPG-ova s otoka Krka s bo-
gatom ponudom ovjih sireva i
to s posebnom aromom ljekovi-
tog mediteranskog bilja... Projekt
Zeleno i Plavo - Ukusno i Zdravo
objedinjuje gastronomiju, glazbu i
tradicijsku izradu rukotvorina kon-
tinentalne i primorske Hrvatske.
Uspjean glazbeno
scenski miks
Projekt povezuje zelenu i plavu
Hrvatsku i kroz uspjean glazbeno-
scenski miks pa su na rogoznikoj
rivi nastupili slavonski tamburaki
sastav Sremci.
Gosti i domai navikli su da na
rivi tijekom itave turistike sezone
ima puno dobre glazbe, a ovo je
prvi put da je domaim i stranim
turistima bila ponuena bogata
paleta ukusnih domaih proizvo-
da. Rogozniani i domai turisti
kupovali su vie od stranaca, to
Sve je spremno za tree izdanje vesla-
ke regate za ene na otoku Krapnju 'U su-
sret Gospi od Anela' 2014., koju prireu-
ju Drutvo za unaprjeenje Krapnja i mje-
sni turistiki ured. U petak, 1. kolovoza s
poetkom u 19 i 30, u krapanjskom portu
ogledat e se est posada u gajetama, a za
veslima e biti dvadeset i etiri veslaice.
Najstarija, vitalna i vrsta Jerka Jaram ima
80 godina i jo uvijek sama, 'na motiku'
obrauje tisuu loza i 200 maslina, kako
je rekla na ibenskoj press konferenciji
u povodu ove regate. Bila je odjevena u
otoku nonju, poput Marijane Banovac i
Jakice Baeli, koje e u petak takoer ve-
slati, kako su to radile u mladosti, jednako
kao brojni narataji krapanjskih ena iji
su muevi bili ronioci i pomorci, a one su
drale sve kantune kue, odgajale djecu i
obraivale zemlju na kopnu. O tim vre-
menima, kada je na Krapnju vrvjelo od
ivota i djece, sudionice press konferencije
priale su s puno topline i ljubavi.
-Osim na teak ivot ena s Krapnja, s
ovom regatom elimo na svjetlo iznijeti
jedinstvenu tradiciju da ene veslaju, a
mukarac sjedi na krmi ili na provi. Da-
nanjim generacijama takvo neto je neza-
mislivo, no Krapanjke, su - svjesne tekog
i opasnog ronjenja spuava, s ime su
se bavili mukarci navigajui du itave
nae obale - svoje mueve, oeve i bra-
u oslobaale tekih poslova dok su kod
kue. Tako su im ukazivale potovanje,
uvaavanje i ljubav podsjetila je Milena
Mratini, lanica Drutva za unaprjeenje
Krapnja i pokretaica ove regate u poast
svim krapanjskim enama. Nakon regate
predviena je projekcija dokumentarca o
Krapnju, a u cjeloveernjem kulturno-za-
bavnom programu nastupaju Meri Cetini
i Ivana Buri, duo Lite Motiv, Limena glaz-
ba Vrpolje i Vodike maoretkinje. B.P.
Uovombrojuibenskoglistamoete proitati dio
kazivanjagrupeZatonjanakojejeIvoFurizabilje-
ioutommjestu,aukojemmupriajuopjevanjupo
starinskuili ponovomu, teoklapama.
-Svedoprije70, 75godinuZatonusepivalomu-
ki, ljudi bome, ono po kotarsku, kako pivaju Ravni
Kotari, na ojkanje, orzanje. Najvie samjedan, al i
u dva jedan bi poeja, a drugi bi privatija. To su
bile pisme di bi se nabrajaloovomu, nomu, reklo
bi se u nas gatanje. Poslin toga, ja san bija dite,
sianse, poelosepivati ponovomu, nakokakose
tosadpiva.
Najvieseunastakopivalosporadi togatabi ode
svakeveeri, liti i zimi, bilopunosvitaizgornjeruke
(atosubili stanovnici izzatonskogzalea). Nijejo
bilo vapora nego se svit ujutro privozija brodiman
na vesla i ljudi bi dolazili jo s veera i ekali bi po
svunototedaihkopribaci dogradaoli domlinice
uKrki.PrikoZatonazaibeniksevaikslivapusti svit
od Rasline do Benkovca iz Rasline, Gaeleza, pa
Grabovci, Stankovci, Banjevci, Budak, ista Mala,
ista Vela... I svit bi uveer sidija u toverni, oli eta
krozmisto, paodorzanja, ojkanja, vojkanja, orilobi
seciloselo. Nabi svitzapivanjimani, takodanas,
takosutra, nai supivali kakoi oni. Ni bilorazlike.
Bilo je ljudi koji su umili slagati pisme, najvie o
ljubavi, a bilo je takovih pisampo pismarican, po
novinan. Onda puno se pisampivalo iz Kaieve
pismarice.
Oli dasepivalopostarinskuoli ponovomu, unovije
vrime, znansamodasejeuvikpivalo, svaki svudi i u
svakodoba. Ni sepitalojesi li sit oli gladan, trudan
oli sanjiv. Pivalo se u polju, po mistu, kraj komina,
svukud. Akobi bilasama, zapivaj sama. Akosena-
e ukumpaniji, ondaukumpaniji zapivaj. E, Boe
moj... pa nije se gledalo jesi li divojka oli ena, dite
oli starica. Adivojke?Atatribarei! Svakaodnas
najvie se sia svoga divojatva uprav po pivanju.
Tonanjebilonetonajlipetasmoimale. Doaje
proklijeti rat i svejestalo. Pivalosejo kojugodinu
poslin rata onako kako se i prije pivalo. Poslin sve
manje i manje... Danas je malo kad koga uti da
zapiva, punosetogaprominiloi uradui ivljenju.
Ponovomupoelosepivati, kolikosejaspominjen,
nidi prvihgodinovogavika. I to, moreserei, dase
poprimilo od ibenana. Nai, pogotovo mladost,
odili bi uibenik, uDolac. O, Dolaani subili pivai,
nema nego tako! Bilo je tamo nikoliko toverni. Ta-
mobi ljudi ili, pili, apivanjabi bilokolikoo. I takobi
nai sluali, njimanseli, zapivali. I takosetopiva-
njeizgradaprinosiloknanuZaton. Bilobi i togada
bi setakodi krivoupametilo, rii oli milodija, nito
bi sekodnasi iskrivilo, ali znalosei lipozapivati.
Po ugledu na ibenane poelo se u Zatonu piva-
ti klapski i stvarati klape. Bilo je vie klap kod nas
jedna, pa druga, trea, kad bi se jedna raspala,
uinila bi se druga. Samo te klape nisu bile kako
dananje, pet doosamljudi. Nas jeualobiti dese-
tak, pai dopetnaest. Jednatakovaklapa, zvalase
Matija Gubec, brojila je 12 pivaa, a nastupala je u
ibeniku, ai uSplitu.
Kazivanja izgubljenog vremena
Od Dolaana
se nauilo
pivati po
novu
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
KRAPANJ Tree izdanje veslake regate za ene U susret Gospi od Anela
Najstarijoj veslaici 80 godina
ROGOZNICA Sajam domaih proizvoda Zeleno i plavo
Primorska i kontinentalna
Hrvatska povezale se u
gastronomiji i glazbi
ne udi jer su im deklaracije i i-
va rije prodavaa bili razumljivi.
Greka je organizatora to nije bilo
vodia koji bi strancima objasnili
to im je te veeri ponueno na
rogoznikoj rivi.
Srijemci i folklor
iz Petrova Polja
A nudilo se svata: bilo je tu sla-
vonske fi-aranijade - arana na
raljama koje su spremali lanovi
SRD-a Smu iz titara, nudila se
slatkovodna bijela riba, riblji ta-
pii, riblje polpete, fish-burgeri,
srdelice...
Posebice je bila izvrsna ponuda
sireva: uz sir iz miine, nudili su se
mladi i tvrdi ovji i kozji sirevi... Na
ljetnoj pozornici goste je zabavljao
tamburaki ansambl Srijemci s
tamburakim i zabavim hitovima,
te pjevake i folklorne skupine Et-
no udruga Petrovo Polje koja je u
Rogoznicu stigla sa svim sekcija-
ma. Pored pjesme, plesa i izvorne
ojkavice, lanovi udruge demon-
strirali su i stare zanate.
A nudilo se
svega: bilo je
tu slavonske
fi-aranija-
de - arana na
raljama koje
su spremali
lanovi SRD-a
Smu iz tita-
ra, slatkovodne
bijele ribe,
ribljih tapia i
polpeta, srde-
lica...
Folkloraice iz Petrova Polja
tandovi s rukotovorinama
aran peen na raljama
Kad zamirie domaa spiza
MANDE TURINOV-JEINA
MURTER
Velik broj paljivih sluatelja
okupio je oko sebe Stipe Boi,
'najuspjeniji hrvatski alpinist svih
vremena', gost treega sajma knji-
ga 'Lito s librun' u Murteru. Vie
je razloga zato su kao glavnog
gosta organizatori, Narodna knji-
nica i itaonica i TZO Murter-Kor-
nati, pozvali upravo njega. Osim
to je osvojio tri najvia svjetska
vrha, popeo se na najvie vrhove
svih kontinenata, uspeo se na sve
najtee alpske stijene, volontirao
u svim veim akcijama spaavanja
u Hrvatskoj, pa i onoj najteoj
kornatskoj, Boi je ove godine
napisao jednu autorsku knjigu
'K2 trijumf i tragedija' te za tisak
priredio knjigu 'najveeg, ne sa-
mo hrvatskog nego i svjetskog,
globtrotera' Mate imunovia pod
naslovom 'Ja, Mate Svjetski'. Obje
su knjige tiskane 'pod kapom' iz-
davake kue V.B.Z. koja je, uz
kolsku knjigu i Novu stvarnost,
sudjelovala na dvodnevnom pro-
dajnom sajmu u Murteru.
Tanka granica izmeu
pobjede i tragedije
-Na planini K2 granica izmeu
pobjede i tragedije osobito je tan-
ka. Ni mi tog iskustva nismo bili
poteeni te 1993. godine obra-
zloio je naslovnu sintagmu Stipe
Boi govorei o svojoj knjizi uz
obilje ilustracija na videozidu pod
vedrim nebom na Rudini, sredi-
MURTER Odran 3. sajam knjiga Lito s librun
Stipe Boi, Mate Svjetski
i Nenadani susret
njem murterskom trgu. Govorei
o svjetskom putniku Mati imu-
noviu, Boi je kazao da su on
i Mate roeni na samo nekoliko
metara zrane linije.
-Pa, recite vi meni da je to
sluajno zavrio je aluzijom na
ono 'neto u zraku' to puni adre-
nalinom i tjera na lutanja ljude iz
njihova kraja.
Sajam je pogodak u sridu
Drugoga dana pedesetak je
posjetitelja dupkom ispunilo za-
tvoreni prostor Narodne knjini-
ce i itaonice. Privukla ih je Nives
tambuk na predstavljanje svog
prvijenca, knjige pria 'Nenadani
susret'.
Rezimirajui 3. sajam knjiga,
po mnogima vrlo dosjetljivog na-
ziva, 'Lito s librun', organizatori su
priznali da je najuspjeliji do sada,
da raste iz godine u godinu te da
je upravo 'pogodak u sridu' zbog
injenice da na otoku nema ni jed-
ne knjiare. Osobito su zahvalni
kolskoj knjizi i njezinu predstav-
niku u ibensko-kninskoj upaniji
Bojanu Perii, koji podrava ideju
sajma od prvoga dana i velik je
oslonac u njegovu odravanju.
Stipe Boi predstavlja svoju
knjigu K2 - trijumf i tragedija
16 upanija
ibenskilist
Cure bi po Poljani gori-doli a mi
muki ki bene: gledaj, uzdii i
pati, umisto da in priemo
PIE: URO PERLI
DRNIKI
AMARCORD
Svako malo ujemo na televizoru i po novinan, na radiju, da kako emo
dalje, da se vako ne more i sve tako teko da se ovik pripane. Svi otizi ta
tako govoru, svi lipo obueni, svi imaju kolarine, sve gosposki svit, puno
struno govoru, a ispod slike in pie sve prof., dr., mr. i struni jo neki nazivi,
ko bi ih zna. Ja se onda mislin, ako on taki kakvi je, a siguro ima lipu plau
i ne govori na televiziji mukte, kako e mo oni ta plae nema, a jopet
nekako ivi. Oti sa televizora siguro nemaju ulja, i ne boju se inspekcije
oe li ih uvatit na fatureti, na radu na crno. Ko zna od nji ta je kar, ta je
karijola, karamac, lopata, ta je kip, barela ili ta su civare? A jopet, kad
ovik promisli bolje, u dosta stvari imaju oni i pravo. Narodu je puno toga
istanalo. Moj pokojni aa, Bog mu da pokoj dui, uvik je naa nain za
nami dat koricu kruva. Sad je to drugovaije. Dica sada idu picu i lazanje
(reka mi je urednik da se pica pie su dva zz) i to sa svain, dica sada oe
brze i pametne mobitele i ako in ne nabavi, stra te da e te prokinit su in.
Meni neto drugo, ta san stariji, pada na pamet. Lako bi ja za pizze i sve
ostalo. Ima ve dugo da su po Drniu postavljeni, lipo ureeni, panoi di se
lipu osmrtnice kad kogod umre. Odma se skupi svit, odma se komentira
mrtac, te koji je, te je li moga jo i sve tako. Da je moga, siguro bi jo osta.
Onda, ako je ko iz sela pa ga ne znaju, ka da su razoarani. ta e gledati
osmrtnice kad nema niko poznat. I im danas bude jedna osmrtnica, u
nikoliko dana, ki da je kakva nabaca, odma ih bude nekoliko. I ti vidi da
ljudi masovno iu na put bez povratka. Kako neko umre, odma skoro cili
njegov kvart bude prazan. Kad god vidin plavu osmrtnicu, sav protrnen.
Mislin da je ko mlad. Kad tamo, bakica koja je djevovala osamdesetak
godina, ide ista prid Gospodina.
I tako osmrtnica po osmrtnica, smrt po smrt, opustie sela i zaseoci,
opusti cili kraj. Stra je ovika iti spomenit se nekadanjeg vrimena kad bi
naa Poljana vrvila naveer s mladosti. Puste cure u plisiranin kotuliima i
bljuzama s merlon, pa po Poljani gori-doli. Mi muki, ki bene, gledaj, uzdii
i pati, umisto da in priemo. Onda nije bilo minka i ovi ludi frizura di se
ostrie napo, a napo boe sauvaj. Pa iinjalo stri se ki Indijanci, i muko i
ensko. Onda mau kosu da se sjaji i ukoeni, pa onda stoji kosa na vr glave,
pari ki rog. Onda su, ranije, frizure bile lie, malo natapirane, bez minke i
lakova svakakvi po noktin. Svaka cura bila je kako je da dragi Bog.
ta to sve vridi? Zavru kolu, odu na fakultet, nau tamo muke osva-
klen i udaju se. Sada su one cvie iz naeg vrtla ta mirii po tuin vazan.
Tako je i s veinom muki Odu, koluju se, oenu gori, gori i ostanu, i onda
patu za godinjin, kad e do oba au i mater, a u stvari, tili bi zera do
ode, di su nekad bili mladi, esni i lipi, di su prvi put poljubili curu. Ko to
more zaboravit?! I onda opet odu, poinje kola i gori, njijovoj dici, a mi
ta ostanemo ode, opet brojimo osmrtnice. I dokle e to tako, oe li iko
od ode ostat?
JOKOELAR
Ova sezonska pria zapoela
je jednoga jutra na Skradinskome
buku, gdje je, dok jo nije bilo pu-
no posjetitelja, djelatnica NPK-a
Rozmeri Radoevi, u rukavicama
i s motkom u ruci, istila okoli od
otpada kojega gotovo i nije bilo.
Kad smo joj rekli kako uokolo sve
izgleda isto, odgovorila je da to i
ona vidi, ali da slua to efovi na-
rede. Potom je dodala:
-Drago mi je to ovako mogu ra-
diti u ovom naem nacionalnom
parku za koji sam prije nekoliko
dana proitala da je po svojim lje-
potama sedmi u svijetu.
I uistinu, tisue posjetitelja
dnevno proe tim atraktivnim i
ne ba velikim prostorom Skradin-
skoga buka u prirodnom okoliu
koji je ouvan i zatien. Takvi su,
inae, i prvi dojmovi turista kada
obilaze najposjeenije izletite u
Dalmaciji. Opet se pokazalo da su
odredita NP Krka, kojima je dosad
prola 'vojska' od oko 350 tisua
gostiju, najvie Nijemaca, Hrva-
ta, Poljaka, Francuza, Britanaca i
drugih, dobar pokazatelj turisti-
kih kretanja u domicilnoj upaniji
i Dalmaciji.
Obitelji s cijelom
prtljagom na leima
Tako se zamjeuje da ove sezo-
ne na glavnim punktovima NPK-a
nema guve. Kao, uostalom, ni u
ljetovalitima ibenske rivijere. To
je injenica. Ima guve, kau iz-
vjestitelji, na hrvatskome nebu, u
zranome prometu i na autocesta-
ma, ali njima turisti jezde i izvan
granica Lijepe Nae.
Na 'Krki', pak, mnogo je indivi-
dualaca i cijelih obitelji s prtljagom
LJETO 2014. U ZNAKU PORASTA PROMETA U NP Krka 350 tisua posjetitelja do kraja srpnja
pica sezone: najvea vrijednost
u sustavu ponude - ist okoli
na leima, koji ljetuju 'as tu, as
tamo' a njih je ove godine i ibenik
pun. Jednu takvu obitelj iz Nizo-
zemske susreli smo podno slapova.
Gospodin nas je upitao jesu li to na
njihovoj karti-vodiu, naslikani ba
slapovi Krke(!?).
Ipak, toga dana je naila i grupa
bunih i radoznalih Rusa. Bili su
to prvi Rusi koje smo ove godine
zatekli u parku.
Skradinski buk ima dobro uho-
dano ugostiteljstvo s dobrom po-
nudom, ali se gosti ba i ne tuku
za mjesto na tekatima restorana.
Mnogo ih obilazi stare mlinove, a
oni ovih dana miruju jer ih eka
remont. Ali zato e vas pred mli-
nom doekati umiljati magarac.
Ovaj put ne onaj ivi, ve njegov
'model' koji je kreirao ibenski ki-
par Ale Guberina!
Tradicionalna i slikovita ponuda
proizvoda domainstava okolnih
sela, ove sezone je siromanija za
one raznobojne rakije s aromat-
skim biljem. ene o tome govore
nerado, ali se ini da je po neijoj
naredbi, na takvim mjestima, alko-
holu odzvonilo. Ali, zato su slapovi
Napokon doli i Rusi
Skradinski buk kao Iguassu slapovi
FOTOURNAL
Tekst i slike:
JOKO ELAR
Mnogo turista ove godine iz Europe u Hrvatsku ne dolazi svojim vozilima.
Sve ih vie putuje autobusima i vlakom, a dobar ih dio i stopira. I to u oba
smjera. To su uinila i dva simpatina studenta menadmenta ekonomije iz
Muenstera u Njemakoj, Leo i Christian.
Susreli smo ih pred trgovinom dok su na kartonu ispisivali odredite Za-
greb. Put kui trajat e nekoliko dana, rekli su nam simpatini momci. Lje-
tovali smo u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i na jugu Hrvatske. Hrvatska je
lijepa zemlja, drugi put smo u Dalmaciji. Nije ba skupo, po prilici kao u nas
u Njemakoj.
Jo im samo fali Dustin Hofmann s kabanicom iz filma 'Kini ovjek' pa da
budu kompletna ekipa. Ali ovoj obitelji turista, snimljenoj u gradu u vrije-
me jednog od pljuskova, i ne treba slavni glumac da se uklope u (ne)ljetnu
atmosferu Dalmacije.
Pomogla im je improvizacija. Posve sezonski odjeveni, nisu uza se imali ni
kiobrana. Tek jednu naranastu prostirku, valjda za leanje na plai. Ali, ona
im je ovaj put ipak posluila kao pokrivalo koje dodue vitla vjetar, ali ih ipak
nekako titi do prvog zaklonita.
Stopom kui
Kina obitelj
LJETO 2014. U ZNAKU PORASTA PROMETA U NP Krka 350 tisua posjetitelja do kraja srpnja
pica sezone: najvea vrijednost
u sustavu ponude - ist okoli
izdani vodom u ovo iznenaujue
kino doba, kada ni HE Jaruga njo-
me ne oskudijeva. I, bar za sada, u
Krki nema ni kupaa. Temperatura
joj je tek oko petnaestak stupnjeva.
Doivljaj je i sam
dolazak na Visovac
Naposljetku, kao po nekoj iner-
ciji, brodom 'Kljuica' uinili smo
ir i do Visovca, koji za koji dan
slavi blagdan Gospe od Anela. S
nama je bila grupa Poljaka i Slova-
ka s puno djece, koji slikaju sve to
okolo ugledaju. Sam Visovac, sav
u zelenilu, privlai svojim spokoj-
stvom i mirom, pa i turisti u obila-
sku njime gotovo apuu.
Nismo susreli ni gvardijana,
ni druge fratre, ni novake. Svi su
bili na putu ili zauzeti. Nama je
ostalo pohoditi Gospinu crkvu i
samostanski lapidarij, s kamenim
artefaktima starima i do 6 miliju-
na godina, s nalazita Dalmatinske
zagore. Doivljaj je, pak, i sam do-
lazak na taj otoi usred matine
rijeke Krke, veliine tek jednog
hektara. S njega se uvijek odlazi
sa eljom da mu se opet doe.
Mnogo ih obilazi stare
mlinove, a oni ovih
dana miruju jer ih eka
remont. Ali zato e vas
pred mlinom doekati
umiljati magarac. Ovaj
put ne onaj ivi, ve
njegov model koji je
izradio ibenski kipar
Ale Guberina!
U lapidariju Visovca
Do Krke stigli
itajui kartu
Model tovara
Ale Guberine
J
O
K
O

E
L
A
R
18 oglasi
ibenskilist
Svim iteljima
ibensko-kninske upanije
estitamo Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti
i Dan hrvatskih branitelja.
ibenskilist oglasi 19
20 reportaa
ibenskilist
TURISTIKI BUM ABORIA Malo teako mjesto postaje vano turistiko uporite ibenske rivijere
Ve imamo dvije varijante idejnog
projekta rjeenja problematinog izlaza
iz aboria i jamstvo gradske uprave da
e pristupiti tom problemu i njegovom
rjeavanju, ma koliko on kotao. Nije
mali zalogaj ni ureenje etnice od obale
Govia do Jasenova, tj. Verande, kao i
privezita za brodove na plai Put Drage,
koja bi se u tu svrhu dodatno uminkala.
Takoer, obalu u Jasenovu planiramo
rijeiti na tipian dalmatinski nain -
izgradnjom suhozida dugog 70 metara
veli Krste Kike Grande, predsjednik
Mjesnog odbora aboria
abori je na najboljem putu
da se od siromanog, teakog
mjesta preobrazi u vano turi-
stiko uporite ibenske rivije-
re. Argument toj tezi nije samo
90.000 noenja ostvarenih prole
godine, ve i niz komunalnih za-
hvata, koje je poduzeo tamonji
Mjesni odbor.
Broj stanovnika ljeti se
udeseterostrui
Makar njegov predsjednik Ki-
ke Grande skromno posee za
tezom da su uinili dosta, no
ne i dovoljno, podaci o komu-
nalnim aktivnostima za njegove
trogodinje vladavine sugeriraju
puno vei trud.
U mjestu, u kojem se ljeti
udeseterostrui broj itelja, zi-
mi ih je slubeno 500-tinjak, u
minulom je razdoblju ureena
javna rasvjeta, postavljen asfalt
na lokalnim ulicama, poploana
obala, odnosno plaa. U centru
mjesta napravljen je kruni tok,
kojem se dobar dio stanovnika
protivio, da bi tek nakon nje-
gova ureenja shvatili koliko je
bitan. Mjesni turistiki ured do-
veden je na razinu A kategorije,
sa svim potrebnim sadrajima. A
da su sredstva utroena mudro
i suvislo, govori i podatak da je
financijsko stanje u MO abori,
Cilj nam je sto tisua noenja, a ve
lani smo dosegnuli devedeset. Nije
loe za mjesto od 500-tinjak stanovnika
PRIVATNI
SMJETAJ ZAKAZAO
abori je prole godine
ostvario sjajan turistiki
promet, pa su se, pred ovu
ljetnu sezonu, u Mjesnom
odboru potajno nadali da bi
mogli dostii i maginu brojku
od 100.000 noenja.
-Zasad biljeimo mali pad
broja turista, koji se kree
izmeu tri i pet posto. Zakazao
je privatni smjetaj, u kojem
je dosta kreveta ostalo
nepopunjeno. Naalost, slina
je situacija u velikom dijelu
nae upanije, pa nema razloga
za uenje - kae Grande.
ibenskilist reportaa 37
TURISTIKI BUM ABORIA Malo teako mjesto postaje vano turistiko uporite ibenske rivijere
PIE: PETAR MIKULIIN
FOTO: NIKA STIPANIEV / CROPIX
Cilj nam je sto tisua noenja, a ve
lani smo dosegnuli devedeset. Nije
loe za mjesto od 500-tinjak stanovnika
unato svim ulaganjima, dovede-
no na nulu.
-Sve nam je bilo lake zbog
oigledne potpore koju smo imali
u gradskoj upravi. Posebice bih
zahvalio proelniku Miru Luciu i
direktoru Zelenila Sinii Buriu.
Bit u iskren i priznati da lako su-
raujemo s Gradom i upanijom,
ali nas gui dravna administraci-
ja, kad je rije o ureenju prosto-
ra u njihovom vlasnitvu - otvorio
nam se predsjednik aborikog
MO Kike Grande.
aboriani su na specifian na-
in sanirali problem komunalnog
otpada i slivnih voda. Uz pomo
Gradske istoe na najbolji su
mogui nain realizirali pilot-
projekt otpada, dok su slivne vode
rijeene tzv. upojnim bunarima.
Cilj asfalt na sve putove i
javna rasvjeta
-Na angaman na komunal-
nim projektima nee stati na
tome. Ve imamo dvije varijante
idejnog projekta rjeenja pro-
blematinog izlaza iz aboria
i jamstvo gradske uprave da e
pristupiti tom problemu i nje-
govom rjeavanju, ma koliko
on kotao. Nije mali zalogaj ni
ureenje etnice od obale Govi-
a do Jasenova, tj. Verande, kao
i privezita za brodove na plai
Put Drage, koja bi se u tu svrhu
dodatno uminkala. Takoer,
obalu u Jasenovu planiramo ri-
jeiti na tipian dalmatinski na-
in - izgradnjom suhozida dugog
70 metara. Uvjeren sam da e-
mo u idue dvije godine zavriti
i kompletno asfaltiranje putova i
postaviti jo 30-ak stupova javne
rasvjete. U tome e nam uvelike
pomoi i obeanje grada da e
sva komunalna naknada, ostva-
rena u aboriu, biti vraena, to
e nam, naravno, donijeti vei
budet - veli Grande, te istie
da e svojim nasljednicima osta-
viti dobru osnovu za daljnji rad i
napredak aboria.
PARKING I TUEVI
Mjesni odbor, u
dogovoru s Gradom
ibenikom, dogodine
planira uvesti i naplatu
parkinga u mjestu. Na
lokalne plae e se,
pak, postaviti desetak
tueva s automatskom
naplatom. Ni oko tog
zahvata ne bi trebalo
biti problema, s obzirom
na to da je MO postigao
dogovor s Vodovodom
oko plaanja zaostalih
potraivanja toj firmi,
na rate.
Krste Kike
Grande
38 kultura
ibenskilist
Pula Film Festival i film Kristijana Milia
Broj 55 obiljeili su protekli tjedan. Na
tom je filmu kao majstor tona radio i
Damir Valini iz Vodica, pa mu ovom
prilikom estitam! Prava je teta to
je Pula daleko i to i mi nismo mogli
uivati u nekom od 163 filma prikazana
na tom festivalu.
Kulturna posebnost ne samo proteklog
ljeta nego cijelog ovog ljeta je ibenska
Tvrava sv. Mihovila. Sve pohvale
organizatorima kulturnih dogaanja
i programa na tvravi. Taj spomenik,
koncerti i programi koji se tu odravaju
kao i nain na koji se oni prezentiraju
pravi su biser kulture!
Vie od 600 posjetitelja, Vodiana i
turista, posjetilo je izlobu fotografija
Boka Fropa pod nazivom Okit koja je
postavljena u Gradskoj knjinici Vodice.
Rije je o fotografijama koje prikazuju
crkvu na istoimenom brdu u vodikom
zaleu. Izloeno je 36 fotografija,
a izloba je posveena preminulom
vodikom upniku don Frani imatu.
Vodike snage
na festivalu u Puli
Boko Frop i Okit
Tvrava sv. Mihovila
ljetni je hit
najitanije knjige
najgledaniji dvd filmovi
najsluaniji cd naslovi
TOP LISTA
Gradske knjinice J. igori
1. 12 godina ropstva (12 Years a Slave) - Steve McQueen
2. Vuk s Wall Streeta
(The Wolf of Wall Street) - Martin Scorsese
3. Kolovoz u okrugu Osage
(August: Osage County) - John Wells
4. 300: Uspon carstva
(300: Rise of an Empire) - Noam Murro
5. 3 dana za ubojstvo (3 Days to Kill) - McG
BELETRISTIKA
1. Tisuu arkih sunaca - Khaled Hosseini
2. Sluba, druba, pronja, ljubav, brak - Alice Munro
3. ena koju je volio prije mene - Dorothy Koomson
4. Obiteljski album smrti - Joy Fielding
5. Inferno - Dan Brown
PUBLICISTIKA
1. Znak - Thomas de Wesselow
2. Ekonomija u perspektivi - John Kenneth Galbraith
3. 50 klasika psihologije - Tom Butler-Bowdon
4. ene diktatora 1 i 2 - Diane Ducret
5. Od lijeenja do meditacije - Osho
KULTURNI TOP 3
ibenik je ovih dana doma-
in 4. meunarodnog festivala
animacije Supertoon koji je u
Hrvatskom narodnom kazalitu,
ba kao i lani kada je taj festival
nakon to se prve dvije godine
odravao na Brau preselio u i-
benik, otvorio gradonaelnik elj-
ko Buri nakon ega su posjetitelji
mogli pogledati odabrane animi-
rane filmove iz prologodinjeg
programa.
Ovogodinji program donosi
pak vie od 300 filmova, od kojih
e se njih 160 natjecati za titulu
najboljeg i to u kategoriji kratkog
animiranog filma, animiranog fil-
ma za djecu, animiranog glazbe-
nog videa, animirane reklame te
u kategoriji za najbolju animiranu
uvodnu filmsku picu.
-Nadamo se da ete tijekom
ovog festivalskog tjedna uivati
u obilju animiranih filmova i ani-
macija koje smo vam pripremili
i da e ovo postati festival svih
ibenana poruio je direktor
Supertoona Ivan Klepac dodaju-
i kako e o najboljim filmovima
odluivati meunarodni iri te
e oni biti prikazani u ibenskom
kazalitu zadnjeg dana festivala,
u petak 1. kolovoza, kada e na-
graenim autorima biti i uruene
nagrade skulptura Supertoona,
rad akademskog kipara Vinka Pe-
orde.
Novost festivala je radionica
animiranog filma koja je organi-
zirana u Galeriji sv. Krevana i na
kojoj e djeca izraivati svoj fan-
taskop, ureaj koji stvara optiku
iluziju pokreta i koji do dananjih
dana oduevljava ljubitelje po-
kretnih slika. Fantaskop je, poru-
uju iz Supertoona, zanimljiv ne
samo zbog jednostavnosti izrade,
ve i zbog toga to prua izravan
uvid u proces oivljavanja slika
pa se tako djeci mogu vrlo pla-
4. meunarodni festival animacije SUPERTOON (27. srpnja 1. kolovoza)
Tristotinjak flmova na
est gradskih lokacija
Program donosi vie od 300 filmova, od ega e
se 160 natjecati za titulu najboljeg i to u kategoriji
kratkog animiranog filma, animiranog filma za
djecu, animiranog glazbenog videa, animirane
reklame te u kategoriji za najbolju animiranu uvodnu
filmsku picu. Proglaenje pobjednika odrat e se u
petak 1. kolovoza u ibenskom kazalitu
stino objasniti neke osnovne
animacije.
U galeriji na Gorici otvorena je
i izloba posveena Walteru Ne-
ugebaueru, jednom od pionira
stripa i crtanog filma u Hrvatskoj.
Rije je zapravo o dijelu velike re-
trospektivne izlobe postavljene
lani u Klovievim dvorima u Za-
grebu koja se bavi ovim vrsnim,
ali kontroverznim crtaem i reda-
teljem koji je u NDH, 1942. godi-
ne, bio jedan od autora rasistike
izlobe idovi koja je jasno po-
zivala na lin, a nekoliko godina
kasnije, nakon 2. svjetskog rada
radio je i propagande filmove za
jugoslavenski reim. U povijesti
hrvatskog filma Neugebauer e
pak zauvijek ostati upisan, za-
jedno s bratom Norbertom, kao
redatelj prvog animiranog filma
Veliki miting (1951.) koji iben-
ska publika takoer moe pogle-
dati u sklopu izlobe u Galeriji sv.
Krevana.
Ovogodinji Supertoon odra-
va se na est gradskih lokacija. I
dok se jutarnja okupljanja i drue-
nja s autorima i odravaju u klubu
Azimut, koji je i ove godine svoje-
vrsna festivalska recepcija, filmovi
i animacije prikazuju se na trgu
ispred O Fausta Vrania, u Mu-
zeju grada ibenika te plai Banj
na kojoj noni program zavrava
u sitne sate uz Supertoon Beach
Party. MARIJALONAR
SANJA RADIN MAUKAT
RAVNATELJICA GRADSKE KNJINICE VODICE
1. Corazon - Santana
(latin rock)
2. Xscape - Michael Jackson
(pop, RnB)
3. Shakira - Shakira
(pop)
4. Supernova - Ray LaMontagne
(psychedelic rock, folk rock)
5. I dalje sanjam - Filip Dizdar
(pop)
ibenskilist kultura 39
4. ibenski plesni festival (28. srpnja 2. kolovoza)
MARIJA LONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
IBENIK
Na kraju - nastup M. Klari
i Nere Gojanovi Kljaji
U ponedjeljak koncert
Mateja Metrovia
Breani i Dedii na Igrama
Ljubitelji klasine glazbe ovihsudana uivali ukoncertu
Zagrebakogkvartetakoji jenastupiouSokolarskomcen-
tru u Dubravi. Programfestivala Musica appassionata
nastavljen je u utorak nastupomAnsambla responsori-
umkoji jeodraokoncert sakralneglazbeukatedrali sv.
Jakova.
Uponedjeljak4. kolovozausamostanskomvrtusv. Lovre
nastupit e Acco duo, a tri dana kasnije festival e zatvo-
riti sopranistica Martina Klari, mezzosopranistica Nera
Gojanovi Kljaji, bas-bariton Kreimir Straanac koji e
koncert odrati uatrijuMuzeja grada ibenika uz klavir-
skupratnjuGordanePavi. M. L.
Kulturna manifestacija Veeri uz Krku koju je prije tri
godine pokrenuo NP Krka, a koju je ove godine otvorio
Ibrica Jusi, nastavit e se 4. kolovoza nastupom Mateja
Metrovia i Sudar percussion na Rokom slapu. Dva da-
na poslije nastupit e glumac Zijah Sokolovi i to ispred
upravne zgrade NP-a u ibeniku. enska skupina Frajle
koncerteodrati 21. kolovoza(Roki slap), anaSkradin-
skom buku od 17. do 20 kolovoza bit e odran program
pod nazivom Artist on globe. Ovogodinje Veeri uz Kr-
ku zavravaju 5. rujna kad e nastupiti Adriaticum. Ulaz
nasveprogramejebesplatan, aorganiziranjei prijevoz
iz ibenika i Drnia. M. L.
ibenske knjievno-redateljsko-glazbene snage sudje-
luju na ovogodinjim Dubrovakim ljetnim igrama. U
programu koji je lani pokrenula Mani Gotovac pod na-
zivom Pisci na Igrama nastupit e tako oevi i sinovi
Ivo i Vinko Brean te Arsen i Matija Dedi. Breanovi
e se publici u Dubrovniku predstaviti 19. kolovoza u
palai Sponza programom Bez odraza, to je naziv pri-
povijetke Ive Breana koju je scenski prilagodio Vinko
Brean, dok e Arsen Dedi kao Pisac ope prakse svoju
veer imati 17. kolovoza u atriju Kneeva dvora uz glaz-
benu pratnju Matije Dedia. Program Pisci na Igrama
otvorio je u utorak poznati talijanski knjievnik Ales-
sandro Baricco. M. L.
dogaaji
sibenski.hr
Zavrava 7. festival Musica appassionata
Veeri uz Krku
Literarne veeri na
Dubrovakim ljetnim igrama
-Popu-
larnosti i
prepoznatlji-
vosti naeg
festivala
zasigurno je
pridonijela
originalnost
koncepta. To
je spoj dvaju
projekata: ju-
tarnje plesne
kole koja
se odrava
u dvorani
Gimnazije
Antuna
Vrania u
organizaciji
plesnog
ansambla
Kelkope iz
Zagreba i
veernjeg,
scenskog
programa u
organizaciji
domaina,
ibenskih
Sjena kae
pokretaica
i voditeljica
ibenskog
plesnog fe-
stivala Zora-
na Miheli
Ljetni plesni
zov ibenika
U jeku ljeta i ibenskih fe-
stivala, odrava se i, etvrti po
redu, ibenski plesni festival
koji je pokrenula ibenska ko-
reografkinja i voditeljica plesne
udruge Sjene Zorana Mihel-
i. Vie od pedeset polaznika
i voditelja ljetne plesne kole,
istaknutih koreografa i plesnih
pedagoga iz Hrvatske i inozem-
stva okupilo se ovog ljeta u i-
beniku, a uz jutarnji edukativni
dio namijenjen mladim plesa-
ima svake veeri besplatan
program za posjetitelje izvode
plesai i ansambli iz Zagreba,
Varadina, akovca, Poege,
Dubrovnika, Splita i ibenika.
Dubrovaki plesni
teatar i Kelkope
-Sve veoj prepoznatljivosti i
popularnosti festivala, osobito
u plesnom svijetu, zasigurno je
pridonijela originalnost koncep-
ta, a to je spoj dvaju projekata:
jutarnje plesne kole koja se
odrava u dvorani Gimnazije
Antuna Vrania u organizaciji
plesnog ansambla Kelkope iz
Zagreba i veernjeg, scenskog
programa u organizaciji doma-
ina, ibenskih Sjena kae
Miheli.
Festival je otvoren dojmlji-
vim nastupom izraelsko-hrvat-
skog branog i plesnog para Li-
mor Ziv i Ivice Bage, osnivaa
Dubrovakog plesnog teatra
te zagrebakih Kelkopa koji su
zbog prijetnje kiom nastupili
u kazalitu, a ne na trgu kod
katedrale sv. Jakova koji je od
poetka odravanja ibenskog
plesnog festivala figurirao kao
prirodna, veernja festivalska
scena. Prilika je to da se ples jo
vie priblii ibenskoj publici i
turistima, istie Miheli.
-elimo da se zadri ta naa
tradicija te da plesai i dalje na-
stupaju na trgu kod katedrale, a
ukoliko dva sata prije programa
koji poinje u 21 sat bude jasno
da e pasti kia, preselit emo
se u kazalite koje nam je izilo
u susret i ija su nam vrata i-
rom otvorena.
Polaznici seminara
na zatvaranju
Nakon nastupa Vrue oko-
lade iz Splita, Studija za suvre-
meni ples Teuta iz akovca, An-
dree Solomun i Eme Jankovi iz
Zagreba, Plesnog studija Vindi
iz Varadina te Plesne radionice
Ilijane Lonar iz Poege, svoje
programe izvest e i ibenske
Sjene koje e nastupiti u etvr-
tak 31. srpnja kao i Plesni stu-
dio Stepn Jazz iz Dubrovnika.
Dubrovani e ponovo plesati u
petak kada e nastupiti i Modus
klub iz Zagreba. Te veeri bit
e izvedena i predstava Ti na-
stala u produkciji Masa Dance
Company iz Zagreba i u izved-
bi plesaa Ognjena Vuinia i
Aleksandre Mii. Subota, za-
dnji dan festivala, rezervirana
je za zadarsku Plesnu udrugu
Cesta dok e javnom prezenta-
cijom festival zatvoriti sudionici
jutarnjeg plesnog seminara.
-Festivalski program nije ko-
mercijalnog tipa, odnosno otvo-
ren za posjetitelje. Izuzetak je
koncert nacionalnog folklornog
ansambla Lado koji e u sklo-
pu ibenskog plesnog festivala
nastupiti na ljetnoj pozornici
Sv. Mihovila. Lado e, kako je
poznato, nastupiti u etvrtak
31. srpnja u 21 sat kazala je
Miheli istiui kako ibenski
plesni festival podupire Ured
za drutvene djelatnosti Grada
ibenika i TZ ibenik.
40 panoptikum
ibenskilist
Od ega je proistekao ovakav kijevski
naziv priivene natkoljenine petlje na
benevrekama, moda neemo ni sazna-
ti. Znajui kako se radi o maarskoj
petlji ija je slava pukla s jahaih hlaa
ustrih krajikih husara, nije nemogue
kako se u Kijevu uspomena na 1. sv. rat
sauvala kroz neiju rije donesenu iz
vojnikog druenja s potomcima neka-
danjih ajkaa, graniarskih laara iz
Banata. I ajkai i Morlaci bili su dije-
lom iste Vojne krajine. U Ravnim kota-
rima takve su benevreke na ploe, u
Bukovici na rizu.
Maarska petlja se u vojnikoj odje-
i skrasila u vrijeme masovnog uvoe-
nja vatrenog oruja. Ukrasna pletenica
u priivu i porubu krupnih komada za-
povjednike odjee od vremena Louisa
XIV. ve je bila dijelom aristokratske
mode, no sada se kroz propisane izgle-
de asnikih i doasnikih uniformi ra-
irila sve do pokrajinskih teritorijalaca
i sveobuhvatnog pukog uvenja. Njen
takav naziv u stvari je znaio kako se ra-
dilo o maarskoj zoni uprave arkanja
s Turcima dakle, o dananjoj unutra-
njosti Hrvatske. Svilena pletenica (gaj-
tan) uope i jest bila tipino orijentalni
ures, oito cijenjen meu ratnicima s
obje strane bojita. U XIX. st. ajkle,
kako bi se to reklo u Kijevu, su ve no-
sile sve vojske svijeta koje su drale do
sebe. Jedina uspomena na pletenice u
opivu vojnikih hlaa koja se zadra-
la nakon 1. sv. rata su trake asnikih
irita, priivenih boimice uz vanjsku
stranu nogavica.
ajkle na hlaama veteranskog
stradalnika, s propagandne ploe iz
kampanje na korist vojnih invalida, na
svoj nain podsjeaju na teret koji je
solidarno upuivan na plea drutva,
a ne drave. Prvi svjetski rat je zaklju-
io razdoblje objedinjavanja europskih
drutava u nacionalnim dravama ka-
ko je to otprije bilo mogue izdvojenim
anglikanskim otoanima, francuskim
graanima, a potom i novoskovanim
nacijama Talijana i Nijemaca. Meu
svima njima je bilo mnotvo razliito-
sti i objedinjavajue karakteristike su
visoko kotirale. Kao to je dvije treine
Pruske lealo izvan granica njemakih
zemalja pa ih u junijim dravicama ni-
su niti drali Nijemcima, tako ni u Italiji
jedan Cavour nije govorio talijanski ve
francuski. Po pruskom i pijemontskom
uzoru Rusi su na Balkanu radi oslablji-
vanja njemako-austrijskog saveznitva
potpirivali aspiracije za monarhijsku
Veliku Srbiju umjesto federalne Jugo-
slavije kakvu su zagovarali zagrebaki
akademici. U svim tim kolopletima pri-
rodnih dravnih nacija nije bilo i takve
su se nove zajednice kovale u tumae-
njima starih kulturnih tragova. ajkle
idu meu one bez kakvih se danas, pak,
ne moe zamisliti narodna nonja. Pri-
je jednog stoljea dola je na nogavice
praktino svakog odraslog Hrvata, kao
i milijuna drugih vojnika.
CRTICE O STARINAMA 773
PIE: IVO PRLJAN
KAMENI NAPLOV IZ MAHALE
lKada se nakon Rogoznice krene prema Podorljku, prvo vee
skretanje na lijevo je prema Sapinim Docima. Samo 4 km od
skretanja s magistrale smjestilo se omanje selo Mahala u kojem
se jo nalazi nekoliko izvorno sauvanih kompleksa ruralne
arhitekture. Tu je i stari naplov s gotovo netaknutim detaljima.
Poploenje je izvedeno od nepravilnih kamenih ploa koje jo
povezuje stari mort pripremljen od vapna i pijeska s oblinje kave.
Bunarsko grlo jo uva izvorni kameni ozid. Pokriveno je daskom
kakva se koristila za pranje robe u ona davna vremena prije perilica.
U pozadini je veliki limeni si za skupljanje vode. Vrijeme kao da je
stalo u ovom kamenom etverouglu neponovljive povijesti.
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (509)
PIE: JADRAN KALE
batina
www.sibenski-list.hr
Pie: Drago Margu
Da je mali sokol (Falco columbarius) u Hr-
vatskoj ugroena zimujua populacija, koja
broji od 80 do 150 ptica. Ugroen je gubitkom
stanita, intenzivnom poljoprivredom, lovom
i krivolovom. Rasprostranjen je na Islandu,
u Irskoj, Velikoj Britaniji, Fenoskandinaviji i
Rusiji. Izvan zapadnog palearktika raspros-
tranjen je u sjevernoj Aziji i na sjeveru Sjeverne
Amerike. Sjeverne populacije su selice, june
sedentarne. Zimuje u srednjoj i junoj Europi
i u sjevernoj Africi. Jesenska selidba traje od
listopada do studenoga. Proljetni povratak iz
zimovalita je od oujka do travnja. U Hrvat-
skoj zimuje uz istonu obalu Jadrana, posebno
u Ravnim kotarima i zaleu Zadra. U NP Krka
je malobrojna zimovalica, uzvodno od Biluia
buka. ivi na otvorenim predjelima s niskom
vegetacijom, u tundrama, polupustinjama,
movarama, rijetko u umskim podrujima.
Izvan sezone gnijeenja samotna je ptica.
Leti brzo, ustro, brzim zamasima krila, esto
nisko iznad tla, rjee klizi ili treperi. Duina ti-
jela odrasle ptice je od 26 do 33, raspon krila
od 55 do 69 cm a teina od 190 do 300 g. Lea
mujaka su plavo-sive boje s uskim crnim cr-
ticama. Prsa su naranasto-ute boje sa
crnim pjegama. Glava mu je s sivo-plave boje,
lice prljavo bijelo s tamnim crnim prugama
i slabije izraenim brkom. Na repu ima crnu,
iroku prugu. Lea enke i gornja strana krila
su tamno-smee boje. Prsa i bokovi su pjegavi.
Na repu ima est crnih pruga jednake irine.
Kljun je snaan, kratak i kukasto savijen. Krila
su uska, zailjena. Noge su limun ute, kande
na prstima crne boje. Ptii su slini enki, na
krilima imaju izrazite svijetlo-crvene pjege.
Hrani se malim pticama, rjee gmazovima,
sitnim sisavcima i krupnim kukcima. Lovi
samotno, danju, u zraku ili na tlu obruavajui
se iz niskog leta. Gnijezde se u tundrama, na
tresetitima ili movarama sjeverne Europe.
Sezona gnijeenja je od travnja do lipnja.
Gnijezde se samotni parovi. Gnijezdo gradi
na tlu ili stijenama. Gnijezdo je plitka udu-
bina obloena travom. enka polae od 4 do
5 kestenasto smeih jaja. Na jajima lee oba
roditelja, ali uglavnom enka, od 28 do 32
dana. O ptiima se brinu oba roditelja. Ptii su
uavci. Za let su sposobni u dobi od 25 do 30
dana, ali s roditeljima ostaju jo etiri tjedna.
Mali sokol
Jeste li znali?
602
Navrava se stoljee otkako su dole na nogavicu svakoga Hrvata
ajkle
ibenskilist panoptikum 41
Iz kuine babe Tonke
Zove nikidan rodijak Antie iz Za-
gore. Pridvee. Samo, ovi put nisan
niti eka da on prvi zine, nega san
ga ieka spreman. A ta je sad
kad zove u ovu uru. Bie si spratija
blago, pa ti dosadno, nema se s ki-
men rokat, a za veeru ti jo rano?
pitan ja, a on nama privaa. Grize
ki una njegov kujica rvackog ovara
ta mu blago uvre. E, znan ja da
je vamin rano, dokonjacin, ta po
cili dan mru kartu... ma da, ta i ja
govorin, kakvu kartu, ko e vie dat
karte, po konpjutorin se to sad na-
bada, ne zna se ko je spretniji trait
slova, il vi il pulicija, pismena mulad
i jedni i drugi. Nariza ja teke pancete
i ubra dvi pomidore u vrtlu, ko do
bie ti ki i meni. Nee? E, to san zna
unaprid i bez da si mi reka, nega, ti
se tamo krie meu tizin pismenin
sviton pa bi ja tebe nita pita? More-
mo li se mi kako ispisat iz ove EU?
Ko se upie,
more se i ispisat
E, svitu moj, samo ta nisan sa
katrige pa. Nama san mu to i reka.
Ma, ekaj, je l ti mene oto zajeba-
je il ta? Urta si tamo za oti ADZ,
nagonija narod da ie glasat za
EU parlamenat, izlaznost u opini
bila 80-90 posto, ki da je Unei u
Danskoj il Finskoj, a sad odjedan-
put ispisat se. Pa ta ti misli, da
je to biblioteka, pa danas se upii,
sutra ispii! Rodijak, di kod se
eljad upiu mogu se i ispisat. Tako
i drava. U stvari, sad kad si spome-
nija bibiloteku palo mi je napamet,
ne tribamo se ni ispisivat. Tribamo
samo pristat plaat lanarinu. Pa
e uni nas izbacit i isami! pensa
Antia puni usta, grize bie onu svo-
ju pancetu i pomidore. Ma, ekaj,
oklen sada to odjedanput jopet
ja pitan, a on natanane tumai. A
vraga odjedanput! Kupi se to sve
pomalo. Eto, proe godinu dana a
ja od otoga naoga lanstva nikakve
poboljice ne vidin. Samo jedno po
jedno ie na gore. Kud god badne,
il je zabranjeno, il ekoloki problem
veze svoju Antia priko puni usta.
A to je tebi, znai, mora sve radit
priko rauna, a ti bi ki dosada Halbe
trinken, halbe arcu geben! Ma
vrag ti odnja te strane jezike! Nita
ti ja oto ne razumin! smije se An-
tia, a ja znan da razumi. Zato se i
smije Pola pije, pola arcu daje,
moj Anti. Pola na bilo pola na cr-
no, al nema vie. Sve mora priko
papira! Ma nisan ja protiv toga.
JOSINA KNJIGA Ova fotografija s kraja
devedesetih prikazuje predstavljanje knjige
Katoliki ibenik doajene ibenskog novinarstva
Josipa Jakovljevia, autora ranije poznate
knjige Kazivanja o ibeniku i velikoga ljubitelja
ibenika, njegove povijesti i ivota.
Promocija je bila u dvorani Nove crkve na Gorici,
gdje su se, inae, rijetko odravale sline javne
manifestacije osim nastupa zborova duhovnih i
pukih pjesama.
Na slici sprijeda lijevo je autor Jakovljevi, jor
Joso, dugogodinji novinar i urednik ibenskoga
lista i suradnik Slobodne Dalmacije, a do
njega prof. Ivo Livakovi koji je okupljenima i
predstavio knjigu. Na slici je jo Franko eko,
novinar Branimir Peria, iza njega, tek s dijelom
lica, Milivoj Zeni te Davor ari, novinarka
Marina Radi, urednica Radio ibenika ivana
Podrug, Aneta Vuji, brija Nieno i drugi.
OTOTAJER POD RIVOM Nema naalost
podatka kada je snimljena ova fotografija.
Ali, po nekim detaljima to je bilo pedesetih
godina prologa stoljea i to u zimu, jer se
vide ak i tragovi snijega, kada se gradio
dio obale gdje je neko, prije onoga rata,
bila takozvana drvena riva. Radilo se, znai,
bez obzira na to kakvi su vremenski uvjeti.
Graevinski radovi pod morem i u to doba,
nisu se mogli zamisliti bez tekih ototajera
to su bili uglavnom Krapljani. Na teglenici
koja je i baza za ronioce, stoji ovjek u
konatome kaputu, ak sa eirom na glavi.
Oito ef. Ronilac u tekoj opremi upravo je
iziao iz mora, a pomonik mu skida kacigu,
nakon ega e on disati pravim izvanjskim
zrakom.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka,
nosi staro i uvodi novo.
Stoji to na kraju pisma to ga
je u redakciju ibenskog lista
uputila Katica Jurkovi Hordov, s
nekoliko starih crno-bijelih fotki iz
ezdesetih godina prolog stoljea
koje su omoguile pokretanje nove
rubrike u naim i vaim novinama
ibenskog mementa. Kao to joj
i samo ime govori, ova e rubrika
donositi stare, crno-bijele fotografije
ibenika, ibenana, ibenanki,
ali i svih ostalih iz svih naih mista
od Murtera do Rogoznice, od
Strmice do irja. A ureivat e je
sami itatelji! to znai objavljivat
emo vae fotografije, iz vaih
obiteljskih albuma, krinja i veltrina,
vaih sretnih i tunih obiteljskih
trenutaka, ali i trenutaka svih naih
gradova i opina iz upanije. Nita
zato ako ne znate tko je ili to je na
fotografiji znat e netko drugi koji
e nam se javiti, dopuniti podatke,
baciti novo svjetlo na zaboravljene ili
izgubljene trenutke prolosti.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr
TEKST I FOTOGRAFIJE:
JOKO ELAR
Ti zna da san ja vajik za zakonito,
kad ne more nikako drukije. Ne-
ga, druge mene stvari more. Vrag
mu sriu odnja, kako sad ojedanput
guma more bit ekoloki problem?
tue on a ja ponavljan za njin: Koja
guma? Od kamijuna, velika, vea
neg prije ona od FAP-a. E, pa ta
s gumon? E ta, to i ja tebe pitan.
eljad sad otu gumu triba njiman
pridat, i jo platit da je oni to kako
se kae zbrinu, pa ja ostajen i bez
novaca i bez zgode. Kakve zgode?
Nita ja tebe ne razumin?
Lipo da prizna. Da ti ta razu-
mi bacija bi se u politiku, ki drugi
pametan svit, a ne mrija tute za
avla kartu! eljade bi prije uzelo
lajfaricu pa lipo tu veliku gumu ra-
zrizalo na cilac na dvi polovice pa bi
unda imalo dva korita za blago. Ne
bi i nijedna tvornica bolji napravila.
U jednom bi bila voda da bi se ovce
pojile, a u drugome bi zamia teke
mekinja il bi kravi da lizat. A oni rub
lipo gumen pa ne more blago rizat
po vratu ki vutu limenu kad otki-
ne. A sad, ko bi me ko vidija prija-
vija bi me da radin protiv ekologije.
Vrag zna kolika je za to kazna. A ne
mora me ni kaznit. Ko bi mi janjeta
il teleta vie kupija. - A buvel, ta si
od njega radija. Da nisi praku na-
pravija? velju sad na koncu i ja.
Ponada se ja brajo da u je od bu-
vela npravit, cili dan kare nosan, pa
se ena udi ta e mi. A ja velju da
nokte ien rizat, ko smi od sramote
re oviina pa ie prau praviti.
Ne strai oti
ve odavno nikoga
I roguu san ve jednu od drinje
zamirija, kad ono ta, u gumi - ne-
ma buvela. Sve san privrnija, gledan
da nije zaprijanija buvel, guma za
gumu, al nema, pitan ovog ta mi
je da, prevoznika. A on puka od
smija. Veli a ko e dat vie buvela
u gumama. To je, kae, danas sve
tubeles! Ma reka san mu - vrag
odnja tebe, i bles i tubeles i ko vie
posla s vamin ima. A ja se ve praki
ponada, ki malo dite se razveselija.
Nakupija po puta lipi babulja, ba za
prau, pa i u depu zaboravija. Kad
san ia le pa skalca ono gaa, po
parketu ki da je bumba pala. ta
ti je to u gaaman - pita ona mo-
ja - sva san se pristraila... Kamo
srie da se ti pristrai onoga ta je u
mojin gaaman velju jon ja. Ko
bi sritniji od mene bija. Al ne strai
oti odavna nikoga...
A ja se ve praki ponada,
ki malo dite se razveselija.
Nakupija po puta lipi babulja,
ba za prau, pa i u depu
zaboravija. Kad san ia le pa
skalca ono gaa, po parketu ki
da je bumba pala. ta ti je to
u gaaman - pita ona moja - sva
san se pristraila... Kamo
srie da se ti pristrai onoga ta
je u mojin gaaman velju jon
ja. Ko bi sritniji od mene bija.
Al ne strai oti odavna nikoga...
Guma od FAP-a danas je ekoloki problem, a jo do
jue nisi moga zamislit boljeg korita za pojit blago
samo je tribalo ljafaricon razrizat napopriko!
42 more i poljoprivreda
ibenskilist
Zdrava biljka, zdrav plod SAVJETI ZA POLJOPRIVREDNIKE
Gordana Koari Silov
dipl. ing. agr. PSS, via struna
savjetnica za biljno zdravstvo
Pie:
Vinogradari posljednjih desetak
dana obilazei svoje vinograde mogu
uoiti simptome pronospore i pepelnice
na listu, grozdu, rozgvi. Dio njih je zbun-
jen suenjem pojedinanih bobica i
simptomima koji nisu tako esti. Dakle
na vrnimmlaimlistovima vinove loze
vidljivi su simptomi kasne peronospore
odnosno sekundarnih zaraza. Ovisno o
intenzitetuzarazelistili diolistapoprimio
je crvenkastuboju, pojavile suse pjege a
na naliju je vidljiva bijela prevlaka. Vei
diovinogradraovesimptomeprepoznaje.
Ono to je za neke vinogradare ove go-
dine zbunjujue je pojava peronospore
na grozdu. Uzronik peronospore moe
napasti grozd i kad boba pree jednu
treinu svoje konane veliine a zaraza
tad nastaje preko peteljkovine. Pui na
peteljci bobe nisu jo zatvorene pa do
infekcije dolazi kroz njih, zaraena boba
sesmeura, tepoprimasvijetlosmeuili
crvenkastu boju ovisno o sorti, a kasnije
se osui. Zaraza preko pui mogua je
dokbobanedostigne2/3svojekonane
veliine jer se nakon tog perioda pui na
peteljci bobezatvaraju.
Vidljivi i simptomi
pepelnice
Osim simptoma peronospore u zoni
groasuvidljivi i simptomi pepelnice. Si-
vi maaknapovrini tepromijenjenaboja
bobe, tamnosiva, ovisnoomomentui in-
tenzitetu napada bobice su ostale sitne
i tvrde ili su popucale kodkasnije zaraze.
Simptomi zaraze vidljivi su i na rozgvi u
oblikusivkastihnepravilnihmrlja, amoe
se vidjeti i sivaprevlakanapovrini lista.
Meuvinogradarimajedostapitanja
i nedoumica: Zato se bolest uz zatitu
pojavila? este kie koje su padale ti-
jekom srpnja uz temperature zraka od
25 do 30 C, visoku relativnu vlagu zraka
i dugotrajne jutarnje rose, zajedno su
idealni uvjeti za razvoj bolesti. Veliki
broj dana tijekom srpnja imao je ovakve
povoljne uvjete za razvoj bolesti. Kad
se k tome jo dodaju propusti u izboru
sredstava za zatitu, koritenje samo
(bakrenih i sumpornih) kontaktnih prip-
ravaka koje su kie brzo isprale ili prev-
eliki razmaci izmeu tretmana zatite
kad se koriste sistemici (12 dana i vie)
onda je stvar jasna. Nadalje nekvalitet-
na aplikacija, nanoenje premale
koliine kropiva, vrlo esta pogreka
kad se koriste lene motorne prskalice.
Vinogradari esto prejako dodaju gas
pa struja zraka razbije estice vode u
presitne kapljice te na list nije nanesena
dovoljna koliina kropiva. List nakon
zatite mora biti pokriven kropivom u
obliku fine rose koja se okom vidi. Druga
esta greka je da su kapljice prevelike
pa kropivo sklizne curi s lista.
Lako je kada nema kie
Svi ovi imbenici koji utjeu na
kvalitetuzatite i konanonaishod, jesu
li vinogradi ostali zdravi ili su zaraeni,
ove godine su doli do izraaja. Lako je
zatititi vinogradkadjegodinapovoljna,
bezpunokie. Vinogradari koji ovegodine
imaju zdrav, nezaraen vinograd mogu
biti zadovoljni, smatrati da su zatitu u
veoj mjeri savladali doksvi ostali kojima
je peronospora i pepelnica odnijela urod
morajujojakopunouiti i mijenjati stare
navike...
Zbunjujua pojava
peronospore na grozdu

7-dnevna vremenska prognoza na temelju
rezultata prognostikog modela ECMWF-a

ibenik
Tmin Tmax vjetar
etvrtak
31.07.2014.
16 C
61 F
25 C
77 F
Petak
01.08.2014.
21 C
70 F
29 C
84 F
Subota
02.08.2014.
20 C
68 F
28 C
82 F
Nedjelja
03.08.2014.
19 C
66 F
29 C
84 F
Ponedjeljak
04.08.2014.
19 C
66 F
30 C
86 F
Utorak
05.08.2014.
19 C
66 F
31 C
88 F
Srijeda
06.08.2014.
17 C
63 F
26 C
79 F
Dravni hidrometeoroloki zavod
Prognoza vremena za 7 dana file:///C:/Users/nino/Desktop/Prognoza vremena za 7 dana.htm
1 of 1 30.7.2014. 14:19
Vremenskaprognoza
PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI
ibenik
Dubrovnik
Split
Zagreb
Zadar
Rijeka
Bioprognoza
Podutjecajemciklone
biometeorolokeprilike
ebiti nepovoljne.
Nepovoljanvremenski
utjecaj mogaobi
uzrokovati glavobolju
i bolovenamjestima
ranijihozljedakod
meteoropatia, atmurno
i kiovitovrijememogu
nepovoljnedjelovati i
naraspoloenje. Zbog
izbjegavanjaveih
tegobakroninim
bolesnicimapreporua
seizbjegavanje
dodatnihnapora.
PODVODNI TEST Provjerili smo uinkovitost slovenskog sidra Tandem Anchor
Dvostruko pluno sidro Tan-
dem Anchor prvi put smo vidjeli
na nautikom sajmu u Biogradu
2012. godine, gdje ga je osobno
predstavio slovenski inovator dr.
Peter Weber iz tvrtke Wemar.
Tadanja premijera patentiranog
dvostrukog sidra izazvala je ve-
liko zanimanje nautiara, i to ne
samo kod nas u Hrvatskoj, nego
i ire. Tandem Anchor je, naime,
bio nominiran za prestinu na-
gradu DAME 2012. na sajmu
METS u Amsterdamu, odranom
od 13. do 15. studenoga. Dodu-
e, slovenski inovator te godine
ipak nije dobio nagradu DAME,
ali je ve sama nominacija za
nautikog Oscara najavila da je
rije o iznimnom proizvodu.
Razliite teine
Dvostruko pluno sidro je za-
pravo odlina i vrlo jednostavna
ideja. Najprije po uinkovitosti,
zato jer se oba pluga razliite
teine vrlo brzo zabadaju u dno
i dobro dre, ali i po praktino-
sti budui da je tako konstruira-
no da manje sidro ulazi u vee.
Preciznije reeno, u mirovanju
se sidra zapravo sklapaju u jed-
no i uope ne zauzimaju previe
prostora. Time je praksa sputa-
nja dvaju povezanih sidara radi
boljeg dranja i vee sigurnosti,
koju primjenjuju iskusni nauti-
ari kada oekuju neveru, uve-
zana u najpraktiniju moguu
formu.
Unato svim moguim pohva-
lama, iskustvima ljudi o kojima
smo itali na internetu, te DAME
nominaciji, ipak smo odluili sa-
mi testirati slovensko sidro s na-
mjerom da u stvarnim uvjetima
provjerimo kako djeluje i kako
se u cjelini ponaa kada ga se iz
broda spusti na morsko dno.
To smo relativno lako odradi-
li ponajvie zbog toga to je na
adut u cijeloj toj prii urednik fo-
tografije Otvorenog mora Boo
Vukievi, koji je ujedno odlian
ronilac i podvodni fotograf. Sto-
ga nije bilo problema u snimanju
dvostrukog sidra na djelu.
Krivievo iskustvo
No, isto je tako vano bilo po-
sluati i zabiljeiti iskustvo Spli-
anina Zlatka Krivia (55), koji
dosta zna o Tandem Anchoru jer
ga je kupio 2013. godine. Krivi
je lan predsjednitva portskog
drutva pinut i vlasnik jedrilice
Matejuka, velike Bavarije 49 s
kojom esto sudjeluje na rega-
tama i ide u ite. Ono to nam
je ispriao o sidru tijekom testa
blizu luice pinut, smjetene na
sjevernoj strani Marjana, uistinu
najbolje govori o njegovoj uin-
kovitosti. Zlatko ga je, naime,
rabio vie od 50 puta, pa nema
razloga ne vjerovati mu na rije.
Slovensko sidro vidio sam
na nautikom sajmu u Zagrebu
i svidjelo mi se na prvi pogled,
posebno zbog toga to sam ve
isprobao nekoliko drugih mo-
dela i nisu mi ba odgovarali.
Uvijek je s njima bilo nekih pro-
blema, svako je bilo dobro za
odreenu vrstu terena, dok je na
drugom poputalo... Tada nisam
kupio Tandem Anchor, nego
nekoliko mjeseci kasnije, s time
da sam izabrao verziju 15+18
kg koja me kotala 5700 kuna.
Bio sam u poetku znatieljan
doznati kako djeluje, pa sam
ronio s maskom i gledao to se
dogaa na dnu, dre li oba kako
treba. Sada, nakon godinu da-
na uporabe, mogu vam s punom
odgovornou kazati: slovensko
dvostruko sidro je odlino re-
kao nam je Krivi.ELJKOSIMUNI
im se sidro spustilo, prvi je plug
odmah zaorao, a drugi se zakopao
par sekundi kasnije. U drugom
pokuaju prvi je odmah zapeo, dok
je drugi ostao leati bono. No, im
je brod zategnuo lanac, ukopao se.
Nema sumnje da sustav odlino
dri - referira nam fotograf Boo
Brzo hvataju i ne
poputaju
ibenskilist gastronomija 43
JOKO ELAR
Netko moe rei da se uvijek
spominjemo aktualne turistike
ugostiteljska ponude kod kreira-
nja jela za nau rubriku. Pa, ka-
ko neemo, kad ona diktira duh
i praksu, stil i smjer dananje,
kaimo, suvremena prehrane. A
ruku na srce, sve je to, sa asnim
iznimkama, samo dio domae
turistike industrije. Uzmimo
samo razne vrste koljaka (o
prstacima neemo govoriti, jer
se oni u ovome ibenskom obal-
nom kraju, vie ne nude ispod
stola).
Ali tu su drugi koljkai, pi-
doe, puevi granciguli, kunjke,
kuica, kaparocule, vongole, vr-
-Kod hrane nisam izbirljiva i, iako sam
bik po horoskopu, nisam ni neki veliki
gurman i vie jedem da bih ivjela, nego
obratno. Ne volim meso, pa ga uglav-
nom i ne jedem tako da mi je prehrana
bazirana uglavnom na povru i, naa-
lost, svim verzijama ugljikohidrata. Ljeti
sam pak gotovo iskljuivo na jogurtu,
pomidorama, kukumarima i tikvicama
kae lijepa i mladolika eljana.
-Od slatkog definitivno najvie volim
dobar cheese cake ili tortu udo od o-
kolade. Njih najee i peem, pogotovo
tortu od sira koju sam usavrila, a koja
se radi s mljevenim keksima, eerom
i otopljenim maslacem koje najee i
pripremam zakljuuje. N.B.
IBENANI KUINAJU
ganje, kako li se sve ne zovu, to
ine takozvane plodove mora.
Tu bi ili i trpovi, kojih je u nae-
mu moru preobilno i za kojima
luduju Japanci i drugi u Aziji, ali
ih se, koliko znademo, u nas jo
ne nude u restoranima.
A aka koljaka u nekom bo-
ljem restoranu, rairena na ta-
njuru, stoji i do stotinjak kuna.
Najee onih s konopa o emu
smo i nedavno pisali. Onoga,
pak, boljega i doslovce iz mora
izvornog, malo se gdje moe na-
i. Sluaj je htio da su nas prije
nekoliko dana pozvali u jednu
ibensku obitelj i predloili nam
kuati i za nau rubriku njihove
kunjke, peene i kuhane te ka-
parocule s tjesteninom u umaku.
Bilo je to u obitelji Branimira i
Ljiljane Zmijanovi na Gorici.
Nismo odmah pogodili kuu u
uskoj ulici kraj crkve sv. Lovre,
pa smo traili. Ali, na trag nas je
naveo upravo miris peenih ku-
njaka. I doveo sve do vrata ku-
e. ovjek moe zaboraviti neke
mirise hrane koje rijetko outi,
ali im ih osjeti, sjeti se to oni u
nekome jelo znae. Tako je bilo i
s naim kunjkama, izvaenima
oko otoka irja. U Zmijanovia
su ih pekli na lati, kako se dav-
no inilo, a miris im je bio kao
da miriete najie more na svi-
jetu - nae Jadransko. A kad smo
ih poeli jesti iz velike zdjele, svi
su okusi plodova mora bilu u nji-
ma. A spremljene su bez ikak-
vih dodataka. One pak kuhane,
samo na luku i perinu s malo
maslinova ulja i fetom limuna.
A kaparocule su bile morski
artikl koji je inio izvrsnu ba-
zu za vrst brudeta od koljaka
s patom. Sve s puno domaega
zaina, perina, luka i kapule,
soli i papra, maslinova ulja i ba-
sta. Da prste lie, rekli bismo.
Gospoa Zmijanovi sva je cva-
la. Na kraju nam se s bocom
dobroga domaega crnog vina
dogodio incident. S otvaraem
nikako nismo mogli izvaditi ep
od boce. Trebao je neki specijal-
ni otvara, jer je i ep takav bio.
Pomogla su nam obina picasta
klijeta s kojima smo izvukli taj
plastini konus. Ali je zato sa-
mo vino platilo tu malu muku.
Nismo htjeli da u boci ostane ni
kapi. Imali smo i zato.
Kunjke i kaparocule s patom
kod obitelji Zmijanovi
McWRAP SA INTERNETA
-Pretpostavljam da bih
sad kao prava Dalmatinka
trebala s vama podijeliti neki
recept brudet i fritule, ali bit
u iskrena i rei da su moje
cure najsretnije kad im, u
dane kada imam vremena,
spremim s interneta skinutu
inaicu McDonaldsove
McWrap tortilje. Recept je
na internetu naao moj
brat, osvjedoeni ljubitelj
brze hrane, a ide ovako:
Pilee filete klasino pohati
i potom narezati na prutie.
Na tortilje, najbolje gotove,
staviti na sredinu licu
kineskog slatko-kiselog
umaka. Posuti ribanim,
topljivim sirom (goudom,
trapistom ili tilsiterom).
Tortilju staviti minutu u
mikrovalnu da se sir otopi,
dodati narezanu zelenu
salatu, prutie piletine,
narezanu pomidoru i po elji
keapa ili majoneze. Smotati
u tortilju i gotovo.
Nisam
veliki
gurman
U POTRAZI ZA KOLJKAMA bili smo gosti na 'suhoj' ibenskoj Gorici
eljana iki
direktorica upanijske
zajednice ibenika
44 banak
ibenskilist
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
BRODARICA stan 41m2,
1-soban, 1. kat novogradnje,
balkon, jugo-istona strana,
parking, EC=B. INTERSERVIS
NEKRETNINE,, tel. 022 217
570, 022 217 651. (1439145)
BUALE stan 47, 01m2, 1. kat,
2 sobe, balkon, centralno, dr-
varnica, EC= F. 58.000 E. IN-
TERSERVIS NEKRETNINE,,
tel. 022 217 570, 022 217
651. (1426523)
GORICA stan 28m2, na vi-
sokom prizemlju, 1-soban,
ostava, konoba 20m2, EC=C,
kolni prilaz. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570 i
022 217 651. (1434368)
PLIAC stan 37, 38m2, 1. kat,
1-soban, u odlinom stanju,
EC=D, u otkupu. 53.500 E.
INTERSERVIS NEKRETNINE,,
tel. 022 217 570, 022 217
651. (1439144)
IBENIK, CENTAR, jedno-
soban stan 34m2, prvi kat,
EC-C. Mob. 095 808 1688.
(1430891)
UBIEVAC garsonijera 40,
80m2, 1. kat novogradnje, ne-
namjetena, balkon, centralno,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1432188)
Ostala mjesta
ZAGREB, SOPOT, jednoso-
ban stan 34 m2, tramvaj 200
m. Cijena 1200 E/m2. Mob.
092 291 90 02 (1437767)
DVOSOBNI
ibenik
BALDEKIN stan 66, 58m2,
blizu bolnice, 2. kat, 2 sobe,
drvarnica, potrebna adaptaci-
ja, EC=G, 1050E/m2. INTER-
SERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570 i 022 217 651.
(1427254)
KRVAVICE stan 58, 38m2, 1.
kat, 2 sobe, 2 balkona, central-
no, EC=E, useljiv i u otkupu.
61.000 E. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1437052)
UBIEVAC stan 61m2, viso-
ko prizemlje, 2 sobe, renovi-
ran, drvarnica, EC=C, u otku-
pu, povoljno! INTERSERVIS
NEKRETNINE,, tel. 022 217
570 i 022 217 651. (1427255)
UBIEVAC stan 67m2, 2-so-
ban, prizemlje novogradnje,
EC=A, vrt 186m2, garano
mjesto. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1435641)
TROSOBNI I VEI
ibenik
ZATON stan 63m2, 1. kat, 3
sobe, renoviran, EC=D, ko-
noba uz nadoplatu, do mora
100m. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570 i
022 217 651. (1434369)
ibenik
CRNICA, TRTARSKA 80a,
iznajmljujem dvosoban stan.
Informacije na mob. 091 929
1532. (1437822)
ibenik
IBENIK, CENTAR, kamenu
kuu s dvoritem , prodajem.
Cijena smanjena, na upit. Mob.
098/286-036, 098 533 998.
(1188892)
Split
APARAT ZA FRANCUSKE
PALAINKE profesionalni,
poluautomatski stroj, izuzet-
no atraktivan i profitabilan,
kvadratna palainka 50x20
cm. Mob. 098/187-49-49.
(770749)
FIAT
ibenik
0-24 AKO AUTA FIAT punto
prodajete iste kupujem. ISPLA-
TA ODMAH! Mob. 095 899 63
90, 099 410 60 37. (1133749)
PEUGEOT
ibenik
0-24! AKO AUTA PEUGEOT
106, 206, 207 itd. prodajete,
iste kupujem. Javite se, dola-
zak i isplata odmah! Mob. 099
410 60 37, 095 8996 390.
(1133745)
RENAULT
ibenik
STONO BLAGO
ibenik
14 I 19 TJEDNE KOKOI, ne-
silice, uz besplatnu dostavu.
Bilice. Mob. 098 266 360,
022 336 950. (1424857)
3 KG TEKE PILIE, tovilice,
ukusne za peku, prodajem ive
ili oiene. Dostava na kuna
vrata. Mob. 098 266 360, 022
336 950. (1424859)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
0 - 24 AGRIJE, freze dizel pri-
kolice, traktore, kosilice, itd.,
ispravno i neispravno, otkuplju-
jem, isplata odmah! Mob. 099
410 60 37. (1120640)
0-22 AKO traktore GOLDONI,
Tomo Vinkovi prikolice, kosi-
lice i slino prodajete, iste ku-
pujem ISPLATA ODMAH! Mob.
095 899 63 90. (1290389)
0-24 OTKUPLJUJEM FRE-
ZE traktore, prikolice, kosilice
Tomo Vinkovi i sl., isprav-
no i neispravno, isplata od-
mah. Mob. 095 899 63 90.
(1120641)
APARATI ZA NJEGU TIJELA
ibenik
MEDICINSKO - MASANI
STOL s pomonim gornjim
dijelom i rupom za lice, ci-
jena 1000 kn, hitno. Mob.
092/1886-805. (1435112)
IBENIK-MAURICA
Iznajmljuje se poslovni
prostor veliine 105 m
2
u
prizemlju zgrade u ibeniku,
ul. 3. studenoga br. 18.
Pogodno za trgovinu, obrt i
druge tihe djelatnosti.
Kontakt: 098 926 9661
BROJ 364
Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u
oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka
unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog
oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 617666
060 559 559
(3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
Usvaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakomkuponu otisnut je datumnjegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom
posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potomili osobno na adresuibenski list, PetraGrubiia3, 22000ibenik, telefaxomna broj: 022/330-100
Za oglas koji se
ponavlja iz nekog
prethodnog izdanja
Banka dovoljno je
upisati ifru oglasa
(ifra je broj objavljen
u zagradama na kraju
svakog malog oglasa).
Na jednom kuponu
moete upisati najvie
tri razliite ifre.
!
31/7/2014
0-24 AKO AUTA RENAULT
clio, twingo i sl. prodajete iste
kupujemo, ISPLATA ODMAH!
Mob. 099 410 60 37, 095
899 63 90. (1133746)
Split
KUPUJEMO DIONICE: Dom-
fond, HT, Valamara, Belje, Be-
lje, uro akovi, Rivijera Pore,
SN Holding, Sunce, te brani-
teljske udjele. Mob. 092/291-
6016. (1395197)
BRODOVI,AMCI
Split
DALMATINKA 5, 90/87, s nat-
kabinom, zatvorenom tendom,
vanbrodskim motorom 18 KS,
trajno registrirana, 4000 E.
Tel. 052 576 455. (1434791)
POLJOPRIVREDNI PROIZVODI
ibenik
MED bagrem, lipa, slavonski.
Prodajem kreme i mast od
propolisa. Mogunost prodaje
u teglicama. Mob. 099 6599
964. (1438448)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
SOLARNA SUARA ARTHUR
SOLAR za suenje voa, povr-
a, gljiva, duhana, ljekovitog bi-
lja, smokava. Cijena povoljna!
Mob. 098 229 741. (1438519)
ZDRAVSTVENE USLUGE
Split
MASERKA prua usluge ki-
neske lomi-lomi nui, hot sto-
ne, antistresne, aroma, reflex
zone, relax i hot stone ma-
sae. Mob. 099 4143 055.
(1426608)
ibenik
MASERKA RADI sportsku,
medicinsku i klasinu ma-
sau. Mob. 092 121 35 32.
(1369897)
MASERKA prua usluge taj-
landske, tantra, lomi-lomi,
vedske, oputajue i relak-
sirajue, egzotine i sportske
masae. Mob. 099 414 30 55.
(1426521)
MASERKA radi vedsku ma-
sau. Mob. 092 318 2766.
(1423980)
MASERKA radi tajlandsku, lo-
mi-lomi, nui, antistresnu, hot-
stone, anticelulit, reflexzone,
vezivnog tkiva, egzotic. Mob.
099 4143 055. (1426607)
IBENIK Kamena
trokatnica 80m
2
stambene
povrine, djelomino useljiva,
fasada i krov obnovljeni, EC=C.
NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o.
I. Metrovia 11 B, IBENIK
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651
www.interservis-bulat.hr
Cijena: 75.000
ibenskilist oglasi / in memoriam 45
SJEANJA,
ZAHVALE I SUUTI
PRIMAMO DO
SRIJEDE UJUTRO
DO 10 SATI.
in memoriam
Dragi moj ovo, iako prolaze
godine, sjeanja na tebe
zauvijek ostaju.
Tvoja Irena
Hvala ti za svu ljubav
i dobrotu.
Snivaj u tiini vjenog mira.
Tvoje Biljana i Helena
s obitelji
U naim mislima i srcima
ostaje zauvijek.
Supruga: Milka, kerke:
Nataa i Ivana, unuad: Jakov,
Marin i Mirna, sestra Lidija i
zet Dragan
na naeg voljenog
na naeg dragog
31. VII. 2007. 31. VII. 2014.
27. 7. 1989. 27. 7. 2014.
2. VIII. 2011. 2. VIII. 2014.
SJEANJE SJEANJE
SJEANJE
IVAN FULGOSI
- OVO
BRANKO KOMLEN
(Bane)
RUDOLF KOVAI
46 sport
ibenskilist
oporavio.
Zato ba Turska i Istanbul?
-Moda je osnovni razlog za odla-
zak u Tursku bio taj to mi je to bila
financijski najpovoljnija varijanta i
prilika da proem najjeftinije to se
tie samog putovanja, ali isto tako,
konstantno su mi na pameti bile ari
istoka i ostalih manje razvijenih ze-
malja poput Albanije i Bugarske, ko-
je sam trebao proputovati da doem
do Istanbula i natrag, pa je nekako
i to uz financije presudilo u mom
odabiru. Tono 15. svibnja uputio
sam se rutom uz nau obalu, pre-
ko Dubrovnika i kasnije Crne Gore,
stigao sam do Albanije u kojoj sam
proveo nekoliko zaista lijepih dana.
ak etiri dana zadrao sam se u
Sarandeu, gradu na jugu Albanije u
blizini granice s Grkom. Nekoliko
dana drutvo su mi inile dvije nje-
make biciklistice iz Bonna koje sam
upoznao neto prije granice, jo do
sam vozio na hrvatskom teritoriju,
a razdvojili smo se upravo u vrijeme
mog boravka u Albaniji. Moram pri-
znati da su mi tijekom tih nekoliko
dana bile odline suputnice i sjajno
drutvo.
Na kakve ste sve prepreke nai-
lazili? Rijetki se odvae na takav
put kao samotnjaci, koliko je te-
ko toliki put prevaljivati sam bez
ikakve pratnje? Nerijetko ste vozili
po osam i vie sati dnevno.
-Mislim da sam se od poetka re-
lativno dobro pripremio za ono to
me na putu eka. Vozio sam neto
skuplji i kvalitetniji Corratecov cross-
country bicikl, a za sobom sam vu-
kao mini prikolicu u koju su mi stale
sve putne potreptine. Torbe i bisage
koje ljudi koji se na ovakav pothvat
odlue obino montiraju na kotae
svog bicikla, ja sam morao izbjei, jer
nisu bile prikladne za tip bicikla koji
ja imam, a poprilino bi mi i narui-
le ravnoteu. Veinu noenja proveo
sam kod ljudi koji bi mi pruili smje-
taj u svom domu, uglavnom preko
coachsurfinga i preporuka nekih
ljudi kod kojih bih prethodnih dana
prespavao. Najee je oblik takvog
smjetaja bio posve besplatan, bilo je
i dana kada sam noio po hostelima,
ali i umama i klupicama umotan u
svoju vreu za spavanje. Na putu
do Istanbula kroz Tursku mnotvo
problema zadavao mi je i sjeveroi-
stoni vjetar u prsa protiv kojeg sam
se borio dobrih 600-tinjak kilometa-
ra. Iako sam nakon to sam proao
divlju autocestu u Albaniji pomislio
PETAR STOI Od ibenika do Istanbula i nazad na biciklu
JEDAN IBENANIN, DVA KOTAA,
7 DRAVA, 69 DANA I 4 200 km.
I sve to za - tisuu eura!
MARKOBURSA
IBENIK
etiri tisue i dvjesto kilometara,
69 dana, sedam drava, dva kotaa
i jedan ibenanin. Rezime je to
avanturistike turneje 28-godi-
njeg ibenskog biciklista i pusto-
lova, inae po struci diplomira-
nog inenjera geodezije Petra
Stoia, koji je svoju avantu-
ru zapoeo 15. svibnja ove
godine, a uspjeno zavrio
22. srpnja. Nakon vie od
dva mjeseca bicikliranja
po Europi vratio se u rodni
ibenik.
Nakon dugog, ivopisnog, ali
za mnoge i opasnog putovanja
vratili ste se u rodni grad. Kakav
je osjeaj vratiti se uobiajenoj i-
votnoj koloteini i kako se uope
nakon svega osjeate?
-Iako se itav ivot vozim bici-
klom, posljednjih petnaestak godina
gotovo svakog dana, rei u da je ovo
neto sasvim drugo, moda rijeima
i neopisivo. Vjerojatno nisam svje-
stan koliki sam put preao, pritom
ne mislim na brojku od etiri tisue
kilometara nego i na ljude koje sam
upoznao uz cestu ili preko couchsur-
finga. Jo su mi osjeaji pomijeani,
previe je toga u glavi i mislim da e
mi biti potrebno neko vrijeme da se
dojmovi slegnu.
Posao me guio
to vas je ponukalo, zato ste
se zapravo odluili na takvo pu-
tovanje?
-Nakon faksa zaposlio sam se
u jednoj geodetskoj tvrtki dobar,
uredski posao, solidna plaa mno-
gi bi bili sretni na mom mjestu. Ali
nakon nekoliko godina rada, neto
je nedostajalo. Taj posao mi s vreme-
nom nije pruao dovoljno intelektu-
alnog izazova, sve vie me guio, a
neke zadovoljavajue promjene nisu
bile na vidiku. Odluio sam napraviti
korjenitu promjenu, napustiti posao,
uzeti najosnovnije stvari i krenuti na
put. Za cilj sam si postavio vonju bi-
ciklom do Istanbula, koji je u samom
zaetku ideje o putovanju i bio moje
odredite. Moda moj podvig dobi-
va jo vie na teini ako kaem da
sam tijekom veljae i oujka obavio
dva neplanirana operativna zahva-
ta, prvo je stradalo koljeno koje me
muilo od davnih dana, a potom je
uslijedila i operacija slijepog crijeva
od koje sam se zaista ekspresno
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
ibenskilist sport 47
Odpondedoponde
Ne valja na
dici stine
gonat
Nije svako zlo za zlo, lito ka
da nije ni bilo, pa san lipo
iskoristija ovu zaladicu da
bi obavija togod posla u
polju. Ni oni moji mulci nisu
mi mogli ba puno ute, jer-
bo su slabo ili na kupanje
radi ove kie ta je padala
svaki drugi dan. Lipo je di-
god i sa dicon oti na kakvu
rau, ispria se njima, i
uje ono ta nikad ne bi.
Tako je to ilo, a Dunku se
svidila moja ideja, pa je i on
svoga poveja u polje, ali kad
se vratija, betima je na sve
i svakoga.
-E moj vaki naki, vodija san
ga u polje i ne mogu re da
nije vridan, ali vie mi pari
da san ga vodija na ispo-
vid, jerbo ta san sve uja,
a nisan pojma ima. Zna li
ti da je on sade pa ovi osmi
razred, ali nije mi to reka,
nego veli, zna aa produ-
ija san ugovor sa osmin C
za jo jednu godinu, pa do-
godine mogu brez odtete.
U prvu ga nisan razumija, a
onda san skonta da je on
pa razred a dosade mini
rii nije reka, zakljuija je
moj Dunko. Pametna dica
danas, koriste sportski ar-
gon u svemu, tako je jedan
vajik divanija kako mu mali
nee da igra nita s balu-
non, pa ga je onda upisa u
biciklizam. Ka nije sportski
tip, naveer stalno neto
ui ne pua nikog u so-
bu, a u koli ka kladionica,
jedinice i dvice, dikoji iks,
jerbo ga nije njanka pitalo.
Kasnije je dozna da on sva-
ku veer ari i bani, a ta
se biciklizma tie, kad vozi
i ue mu tica u trag, afana
nakon dvajst metara ta le-
ti za njim, eto ti tiranje dice
na sport. Ova naa mala iz
tenisa utekla u Australiju,
jerbo veli da e imat bolje
uvjete za trening, i svi sade
petaju roge njoj i ai koji je
tako odgojija, a cura ola za
boljin sutra. U zadnji godi-
nu dana uteklo je petnaest
iljada mladi, a svi prston ti-
tu u nju, pa i prije se ilo u
Australiju zbog neimatine,
bolje i to nego iz politiki
razloga, iako kako nas ova
vlast vodi more bit da bi se
i ovo moglo smatrat kao
ekonomska emigracija.
Valja puat dicu da biraju
ta e radit, ali ih valja i pa-
zit da ne odu krivin puton,
ako se dite oe potu, vodi
ga na kikboks, ako oe uit
neka ui, samo ne valja se
previe paat, ajte evala
van bilo
da mogu sve, ispostavilo se da sam
u krivu. Do Istanbula ide autocesta
s pet traka, a vozila jure preko 100
na sat. Osjeao sam se kao da je u
pitanju vonja za ivot ili smrt, a taj
dio vonje me poprilino iscrpio.
Koje su vas se sredine i gradovi
navie dojmili? to vas je najvie
oduevilo?
-Kada bih neto trebao izdvojiti,
onda bi tu zasigurno svoje mjesto
imali moji dani u Ateni i Istanbulu.
Posebno fasciniran sam bio i grkim
otokom Lefkada koji je s kopnom
spojen mostom, a na njemu sam
otkrio najvei windsurf klub i kolu
jedrenja na dasci koju sam ikad vi-
dio. To je ono to mi je bilo posebno
upeatljivo, jer je upravo jedrenje na
dasci moda moja najvea ivotna
opsesija i ljubav, naravno uz bicikli-
zam. Jednostavno sam uivao tih
nekoliko dana u Grkoj. Po etiri
dana provodio sam u Ateni i Ista-
nbulu koji su u pravom smislu rijei
velegradovi i zbilja oduevljavaju.
Iako je jednako ogroman poput Ate-
ne, u Istanbulu sam se osjeao neto
sigurnije. Nisam sreo niti jednog pi-
janog ovjeka, to je oito pozitivna
strana zabrane toenja alkohola u
islamskim zemljama. Tamo svi pijuc-
kaju aj po najveim vruinama, a
ja sam se krijepio voem koje je bilo
jako jeftino i dostupno na svakom
kutku ulice u bilo koje doba dana i
noi. Brzo sam se nauio da se mo-
ram cjenkati ako ne elim da me
'oene', posebno na Grand Bazaa-
ru, istanbulskom placu veliine e-
tvrtine ibenika. ak sam u jednom
trenutku izgubio i lisnicu na dijelu
turske turneje, a neete povjerovati
je da sam je pronaao na istoj klupici
ispred duana u kojem sam prethod-
no kupovao hranu, ak nekoliko sati
poslije. Tako sam morao zakljuiti da
su Turci i muslimani iznimno poten
narod kod kojih se kraa oito sma-
tra jednim od najveih grijeha.
Bugarin s pitoljem
za pojasom
Rekli ste da ste upoznali mnogo
ljudi, moete li izdvojiti neke od
njih?
-Jedno od najboljih gostoprim-
stava doivio sam u Istanbulu od
Bosanke po imenu Smilja, do koje
sam doao zahvaljujui coachsur-
fingu. Kod nje sam uz jo nekoliko
svjetskih putnika koji su se u tom
trenutku zatekli u centru Istanbula
boravio puna etiri dana. Smilja je
PETAR STOI Od ibenika do Istanbula i nazad na biciklu
JEDAN IBENANIN, DVA KOTAA,
7 DRAVA, 69 DANA I 4 200 km.
I sve to za - tisuu eura!
roena Sarajka koja je do svoje
33-godine proputovala ve dobar
dio kugle zemaljske, pa mi je bio
pravi gut razmjenjivati s njom
avanturistika iskustva. S njom
sam imao zaista mnogo toga za-
jednikog i svaku veer smo do
kasno u no razglabali o razlika-
ma izmeu Hrvatske i Turske,
prije svega kad je rije o mladim
ljudima. U bugarskom Malko-Tar-
novu upoznao sam zaista osebuj-
nog lika po imenu Jany Dimitrov
Mihov. ovjek je 60-godinjak,
nevjerojatno mu se svidio moj
podvig i elja za upoznavanjem
neeg novog pa me jako ljubazno
ugostio i dvorio nekoliko dana.
Moram priznati da sam bio po-
malo oprezan s njim, pogotovo
nakon to sam vidio da je itavo
vrijeme nosio vatreno oruje za
pojasom. Bilo je tu jo nekoliko
osebujnih likova, a posebno u
se sjeati i svog noenja u hostelu
u turskom Izmiru koji se nalazio
u ulici transvestita. Nesigurnost,
snalaenje i traenje smjetaja u
zadnji as zasigurno su mi davale
dodatnu dra i dozu adrenalina
na ovom putovanju.
Koliko je zapravo bilo po-
trebno novca za jednu ovakvu
avanturu?
-Dnevno sam troio jedino za
hranu i tu i tamo neki popravak.
Prosjeno bi to bilo stotinjak kuna.
Nije teko putovati s malo novca,
jer se uvijek nau dobri ljudi koji
e uskoiti s hranom, popravkom
bicikla, besplatnim smjetajem i
slino. Bilo je nekoliko nepredvi-
enih trokova poput mijenjanja
kola i felge koji su na kraju izali
stotinjak eura vie od predvie-
nog, pa sam na koncu potroio
vie od planiranog budeta koji je
iznosio neto vie od tisuu eura
za dva mjeseca puta.
Biste li ponovili ovakvo puto-
vanje?
-Sve bih napravio jednako,
svaki centimetar ceste. Proi-
vio sam ugodne i neugodne
trenutke, imao sretne, uasne i
prekrasne dane, kiu i sunce, na
najskupljoj dionici puta spavao
na klupi, popeo se na bugarsku
planinu Vitushu, upoznao mno-
ge zanimljive ljude i nita od toga
ne bih mijenjao. Svaki taj dogaaj
i svaki ovjek na neki su me nain
promijenili i to je iskustvo koje mi
nitko nikada nee moi oduzeti.
Najveu prepreku i opasnost predstavljali su mi divlji psi
koji su me u oporima opsjedali, ponajvie za boravka
u Bugarskoj i Grkoj. Kada bih ih ugledao znao sam da
ni u kojem sluaju ne smijem prestati pedalirati. Gladni
su i love. Ako ih moete izbjei prije nego to odlue
da ste dovoljno interesantni za potjeru, lagano se
udaljite od njih. Sreom sam prolazio neokrznut, ali je
jako neugodan osjeaj kada opor od 5-6 pasa napravi
potjeru od nekoliko stotina metara za vama.
S prijateljima u Bugarskoj
48 sport
ibenskilist
PETAR MIKULIIN
sport@sibenski-list.hr
ibenski tenisa Neven Naki
postigao je sjajan uspjeh na nedav-
no odranim 'Hrvatskim svjetskim
igrama' (Croatian World Games)
u Zagrebu. Naki se u rodni grad
vratio s titulom viceprvaka, ali i s
neslubenim naslovom moralnog
pobjednika. Naslov najboljeg pro-
pustio je samo zahvaljujui vlasti-
tom fair-playu. Njegov suparnik
u finalu, i konani pobjednik,
Mladen astek nije se pojavio u
slubenom terminu na finalnom
meu, ali je Neven odbio podignu-
ti pehar bez borbe.
-to mi vrijedi zlato ako stvar-
no nisam najbolji?! Pogotovo zbog
toga to se sve dogaalo na 'Hr-
vatskim svjetskim igrama', gdje je
sudjelovanje zaista puno vanije
od rezultata. Gut se nai na na-
tjecanju, koje svake etiri godine
okuplja Hrvate iz svih dijelova svi-
jeta. Dijeliti s njima zadovoljstvo
to su stigli u Lijepu Nau i zajed-
niku ljubav prema rodnoj grudi.
Znao sam da postoji opravdan
razlog zbog kojeg se moj protiv-
nik nije pojavio. Mladen je morao
hitno otputovati bolesnom ocu pa
smo se sloili da me igramo idui
dan. Na moju alost bio je bolji,
i pobijedio s 9:6 - priao nam je
nakon povratka iz metropole Ne-
ven Naki.
Neven se u mlaim danima
okuao u koarci i (vrlo uspje-
no) u malom nogometu, a tek
je kasnije shvatio da mu najbolje
ide tenis. No, toliko kasno da mu
je preostalo jedino rekreativno
bavljenje bijelim sportom. I sam
istie da je puno vrednija njego-
va funkcija dopredsjednika u TK
'ubievac'.
Prioritet - osnivanje
teniske kole
-elja nam je da klub okupi
veliki broj mladih ibenanki i
ibenana, da ne ponu igrati
kasno, kao to sam ja. Klub je do
prije etiri mjeseca bio 'na konop-
cima', zato sada elimo radikalno
promijeniti stvari, i smatram da
smo na dobrom putu. Naravno,
da je u svemu tome nemala pre-
preka stara, ali ne i dobra iben-
ska praksa da u jednom sportu
imamo vie klubova. Tenis se u
tom smislu ne razlikuje od ko-
arke, plivanja i nekih borilakih
klubova. Primaran zadatak nam
je osnivanje kole tenisa najesen,
kako bi se djeca poela upisivati
u klub. Bez njih sav na trud nee
imati smisla - napominje 35-go-
dinji ibenanin.
Nakiev uspjeh na 'Hrvatskim
svjetskim igrama' bit e, nema
sumnje, dodatni poticaj ibena-
nima da u listopadu organiziraju
ITF turnir za veterane.
-Nemojte misliti da mi stariji
mislimo samo na sebe. Uprava
kluba dala je zavjet da e se vra-
titi stara ibenska tradicija organi-
ziranja teniskog turnira za djecu
u sklopu Meunarodnog djejeg
festivala. Turnira, koji su u svojim
poecima pohodili i kasniji velika-
ni hrvatskog tenisa poput Gorana
Ivanievia i Ive Majoli - opet e
Naki. Djeji turnir bi trebao biti
samo nastavak uspjenog napora
na organizaciji turnira 'ibenik
Open', koji je i lani i ove godine
okupio vie od 200 rekreativnih
tenisaa.
-Mnogi nas hvale da je na tur-
nir najbolji takve vrste u Hrvatskoj
i mi ne bjeimo od komplimenata.
Meu nama 'starcima' ima doista
dobrih igraa. To potvruje i i-
njenica da su svi oni igrali u za-
vrnici 'ibenik Opena'. Nisam
ja usamljen bio ni u Zagrebu. Sa
mnom su igrala jo dvojica iben-
ana, Mario karo i Miro Vlai -
zadovoljan je uspjesima ibenskog
tenisa Naki.
Kruna desetogodinjeg
bavljenja tenisom
Nije teko zamijetiti da Neven
radije govori o svemu, samo ne o
svom zagrebakom uspjehu. Go-
tovo smo ga trebali prisiliti da se
podsjeti svoga puta do finala.
-Igrao sam u kategoriji '30
plus', u kojoj su sudjelovala 22
igraa, a drijeb me nimalo nije
milovao. U prvom kolu pobijedio
sam Bruna andora sa 9:4, u dru-
gom je protiv Vatroslava rajera
bilo 9:7, a posebno sam se bojao
tree prepreke, hrvatskog Austral-
ca Tomislava Klaria. Poznato je
da je Australija stara teniska naci-
ja, no, ispalo je lake nego u prva
dva mea - slavio sam sa 9:3. Pro-
pozicije su bile specifine, druga-
ije nego u profesionalnom tenisu.
Igrao se samo jedan set na devet
dobivenih gemova. Drugaije ne
bismo mogli podnijeti fizika op-
tereenja, jer su se u istom danu
igrala i po dva-tri mea. Tko zna,
moda bih pobijedio i u finalu da
je u gledalitu bila skupina mojih
'Funcuta'. To su najbolji navijai
na svitu. Oni prije svega vole svoj
grad, a onda je svejedno koga bo-
dre. ibenske nogometae, koar-
kae ili vaterpoliste - sa smijekom
nam je govorio viceprvak 'Croa-
tian World Gamesa', natjecanja,
koje se igra pod pokroviteljstvom
predsjednika Republike Hrvatske.
Neven Naki se ne srami prizna-
ti da je veliki 'funcut', i da je kao na-
vija proao 'bunu i bunicu', a nije
izostao ni na europskim pohodima
na Malti i Cipru, gdje su nogome-
tai ibenika igrali Europsku ligu.
-Bio sam jedan od zagovornika
ideje da navijai i nogometai bu-
du u istom zrakoplovu. Pritom mi
'Funcuti' nismo tedjeli ni truda,
ni vremena, a ni novca. Na Maltu
smo stigli nedugo nakon inciden-
ta na nogometnoj utakmici Malta-
Hrvatska, pa su nas policajci do-
ekali otro i gledali 'preko oka'.
No, kad su shvatili kakva je prava
ibenska narav, s nama su rado
popili pivu, a bili bi i zapjevali da
su razumili nae pjesme - rado se
prisjetio vedrijih dana kluba sa
ubievca Naki, kojega posebno
pee trenutno stanje u ibenskom
nogometu.
Nakiev uspjeh u Zagrebu bio
je kruna njegova desetogodi-
njeg bavljenja tenisom. Posebno
je aktivan u posljednje 4 godine,
kada je zaredao s nastupima u
Biogradu i na Rabu (pobjednik),
Vinkovcima (dvaput finalist)... Na
turnirima prosjeno nastupa jed-
nom mjeseno, a paralelno igra i
ibensku tenisku ligu.
Uskoro ga oekuju i novi na-
stupi u Crikvenici, Biogradu i Vin-
kovcima, za koje e mu vjerojatno
najbolji stimulans biti odlina igra
iz Zagreba.
U uspjenom nastupu na Svjet-
skom prvenstvu Hrvata Neven
Naki je uivao posebnu potpo-
ru iz Bruxellesa. Tonije, od svo-
je sestre Ivane Maleti, poznate
hrvatske europarlamentarke.
-Postao si poznatiji od mene!
- poslala mu je Ivana poruku iz
Bruxellesa, zadovoljnabratovim
uspjehom.
Neven je profesionalno zapo-
slen u javnom biljenikom ure-
du kod svoje majke Nevenke.
Upravo njoj, ali i ostatku svoje
obitelji, zahvaljuje kao indirek-
tnim sudionicima svog velikog
uspjeha.
-Zahvaljujem majci to sam po-
stao viceprvak - kae poluozbilj-
no, pa nastavlja: -Hvala njoj jer
mi doputa odsustvo s posla, ali
i supruzi, koja, ne samo da trpi
moju ljubav prema tenisu, nego
mi je i velika podrka. Ja sam
praktiki pola dana na poslu, u
uredu, a popodne sam na teni-
skim terenima. To je dokaz da
se sve stigne, ukoliko vam se
poklope stvari.
Potpora iz
Bruxellesa
Pola dana u
uredu, pola
na terenu
Funcut
viceprvak na
Hrvatskim
svjetskim
igrama
VELIKI USPJEH 35-GODINJEG
IBENSKOG TENISAA NEVENA NAKIA
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
50 sport
ibenskilist
BORISLAV JURAS
Lucija Jurkovi Peria opet je
bila prvo ibensko ime plivakoga
prvenstva Hrvatske za sve dobne
kategorije, od kadeta do seniora.
Uz nju je, od lanova ibenika,
zablistao i Jerko aleta.
Na etverodnevnom natjeca-
nju u Zagrebu, na bazenu Mla-
dosti uz Savu, Lucija je osvojila
osam medalja, od ega etiri zlat-
ne. S tim naslovima, iako joj je tek
17 godina, ona je u svojoj karijeri
ukupno 49 puta bila prvakinja dr-
ave! Status najbolje hrvatske pli-
vaice potvrdila je u disciplini na
200 metara slobodno. Na kraim
dionicama istoga stila (50 i 100
metara), bila je trea u finalnim
utrkama. U konkurenciji mlaih
seniorki, u sve tri spomenute dis-
cipline je najbolja u dravi, dok
su joj srebrne medalje pripale na
200 mjeovito i 50 leno.
Jerko je bio meu najboljima
u kadetskome uzrastu, osvojivi
po dvije medalje iz svake garni-
ture - zlatne na 100 i 200 leno,
srebrne na 200 mjeovito i 200
leptir, a bronane na 100 leptir i
100 slobodno. Najbolju je utrku
imao na 200 leno, gdje je sru-
PLIVANJE PK ibenik na prvenstvu Hrvatske u Zagrebu
Luciji etiri zlata, Jerku rekord!
io osam godina stari kadetski
rekord Hrvatske, te, s isplivanim
vremenom 2:12.68, zavrijedio
i broncu u konkurenciji mlaih
juniora!
Od plivaa ibenika, jo je
Marta Lekovi osvojila srebrnu
medalju na 200 leno, meu
mlaim juniorkama. U jo dvije
discipline (400 mjeovito i 100
leno), ostala je prva 'ispod cr-
te', etvrta. Vinka Letica i Marti-
na everdija su plivale u tri finala
mlaih juniorki, a po jedan final-
ni nastup je imao Matea Gali i
Stipe Bumber.
-Ovo je bilo jedno od najboljih
prvenstava posljednjih godina,
pogotovo u kadetskoj konku-
renciji, gdje je srueno mnotvo
dravnih rekorda. Lucija, Marta
i pogotovo Jerko, naplatili su sav
uloeni trud u proteklih 11 mjese-
ci, a neke plivaice nisu izdrale
izazove koji su bili pred njima.
Od mlaih, Niko Perica i Marija
Kardum su pokazali da polako
izrastaju u odline plivae - oci-
jenila je Danira Tepi, tajnica pli-
vakoga kluba ibenik.
Lucija Jurkovi Peria opet
je bila prvo ibensko ime
plivakoga prvenstva
Hrvatske za sve dobne
kategorije, od kadeta do
seniora. Uz nju je, od la-
nova ibenika, zablistao i
Jerko aleta
BORISLAV JURAS
Preokretom u zadnjoj etvrti-
ni posljednje utakmice, momci
ibenika su uspjeli izbjei zadnje
mjesto na zavrnome turniru
vaterpolskog Kupa Hrvatske za
mlae juniore (uzrast do 16 go-
dina). Rezultatski, su na zagre-
bakoj alati bili uspjeniji nego
plasmanom. Ispostavilo se da im
je poraz u prvoj utakmici turnira
(Mladost 10:8) odnio mogunost
borbe za medalje. Potom su dobili
Juga (7:5), pa izgubili od Morna-
ra (10:7) i zbog loije gol-razlike,
jednog pogotka, od Mladosti, mo-
rali u utjeno razigravanje. Tamo
su izgubili od POK-a, ali tek na-
kon izvoenja peteraca (11:10,
u regularnom dijelu 8:8), da bi
u dvoboju za sedmo mjesto opet
bili uspjeniji od vrnjaka iz du-
brovakoga Juga (9:8).
-To je bio turnir sa sedam izjed-
naenih momadi i Mornarom ko-
ji odskae, i postao je pobjednik
kupa. Nama su bolji plasman od-
nijele sitnice, poneki glupi gol, pa
i sportska srea. Protiv Mladosti
smo imali 8:8, kontre za vodstvo,
pa u rekontrama primali pogotke
koji su nas kotali gubitka uta-
kmice, ali i polufinala. Iako nije
VATERPOLO
Kup Hrvatske za
mlae juniore
ibenik sedmi na alati
ostvaren rezultat za pamenje,
ovom generacijom momaka stva-
ra se zdrava jezgra, koja e za
nekoliko godina imati to rei i u
seniorskome vaterpolu - kazao je
Denis Seferovi, koji je vodio mla-
e juniore ibenika na zavrnici u
Zagrebu.
Pod njegovom komandom na-
stupili su: Frane Markovi, Marin
Mandi, Nikola trkalj (ukupno
5 pogodaka na turniru), Luka
Baji (2), Bruno Grubii, Ivan
Miki, Ivan Malenica (9), Bruno
Kardum (3), Toni Seferovi (6),
Roko Grubii, Luka Rak (11,
drugi strijelac turnira), Mate Ba-
raka (2), Toni parada, Vedran
Radi te vratari Roko Samodol i
Tonko Olivari.
Nade otkazale Rijeku!
Najmlai vaterpolisti ibenika nee nastupiti na turniru Kupa Hrvat-
ske za nade (uzrast do 12 godina), koji se od etvrtka do nedjelje igra u
Rijeci, na Kantridi. Tako e se, nakon nekoliko desetljea, dogoditi da
ibenik nee biti zastupljen na nekome dravnom vaterpolskom natje-
canju! Iz kluba su u HVS poslali dopis o odustajanju. Slubeni razlog je
nemogunost okupljanja igraa za ovo natjecanje
52 sport
ibenskilist
S deset osvojenih medalja vratili su se
plivai Mora iz Zagreba, s dravnoga prven-
stva. Iskazale su se Antonija Gulin i Martina
Skelin, osvojivi zajedno pet medalja, dok
je Petar Kreimir Marasovi, najjai muki
adut, bogatiji za etiri medalje. Jedinu titulu
dravne prvakinje zasluila je Antonija. Na
100 metara leptir, s vremenom od 1:02.84,
bila je druga u seniorskoj konkurenciji, ali i
najbra meu mlaim seniorkama! Na upo-
la kraoj dionici leptirova stila, bila je trea
mlaa seniorka (peta u seniorskom finalu).
Martina je bila meu najboljima u maraton-
skim disciplinama. Na 800 slobodno joj je
pripalo juniorsko srebro i seniorska bronca,
dok je bila etvrta juniorka na 1500 metara
slobodno.
Marasovi je na Savi osvajao medalje u
dvjema disciplinama. Bronce su mu, junior-
ska i mlae seniorska, pripale na 50 leno,
dok je na 200 leno bio drugi najbri junior
i trei meu mlaim seniorima.
U kadetskoj konkurenciji, Bruna Lokas
je bila druga na 200 prsno. Ona, Marija
Baljkas, Emma Curavi i Matea Kalabri,
nastupile su u dvjema kadetskim tafetama.
Od kadeta, Ivan Baljkas je bio etvrti na 800
slobodno. Plivao je, uz Marasovia te Alena i
Tonija ivkovia, i u juniorskoj tafeti 4x100
slobodno, kojoj je pripalo osmo mjesto.
-Antonija je u Zagrebu iznenadila mnoge,
ali ne i nas u klubu. Potvrdila je svoju kvali-
tetu, a ovim zlatom stekla i status vrhunske
sportaice tree kategorije. Zbog problema
sa zdravljem, Bruna je morala otkazati ne-
ke kadetske utrke. Zadnja dva mjeseca je
problema imao i Marasovi, to je i glavni
razlog neto skromnijih rezultata u odnosu
na ono to smo navikli od njega - kazao je
Rikard Marenzi, predsjednik kluba i trener
plivaa Mora. B.J.
PLIVANJE Prvenstvo Hrvatske
Zlatni leptir
Antonije Gulin
JOSIPALETACAR
Premijerno izdanje tradicio-
nalnih igara 'Prukljanski guti'
koje okupljaju mjesta povezana
Prukljanom i rijekom Krkom do-
ivjelo je veliki uspjeh u Skradinu.
-Mogu nam sve pokrasti, ni-
koga nema u selu, komentar je
jednog od mjetana Rasline na
skradinskoj rivi, a te rijei su i naj-
bolje ocijenile ideju koja je stigla
iz Bilica.
-Ideju je dao Josip aleta, na-
elnik bilike opine i nakon pr-
vog sastanka smo je prihvatili svi,
a ovo je najbolji dokaz da smo u
pravu, sa zadovoljstvom je rekao
Ivan Rai, predsjednik MO Raslina
i prvi izabrani predsjednik Udruge
'Pruklajnski guti'.
Posebno zanimljiv bio je dola-
zak sudionika u Skradin, naime
Raslinjani su na Otrici saekali
Biliane, pa je u skradinsku luku
uplovio konvoj uz zvukove sirena
ime su prvi 'Prukljanski guti' i
zapoeli. Ve na poetku organi-
zator je naiao na prve probleme,
jer u starim gajetama u kojima se
odravalo natjecanje u veslanju,
makete nisu izdrale silinu i elju
veslaa za pobjedom, pa su svi su-
dionici dobili po bod. Sreom svi
su shvatili te 'poroajne muke' pa
se nastavilo s ostalim igrama.
U kartama su dominirali pred-
stavnici Rasline koji su u polufina-
lu bili bolji od Bilica, da bi u od-
luujuem susretu ostvarili slatku
pobjedu protiv susjeda iz Zatona.
U ostale dvije discipline dominirali
su Biliani. Prvo su na balotama
vratili Raslini za poraz u kartama,
da bi u finalu bili uvjerljivi i protiv
Zatona, koji je tako izgubio i drugo
finale.
Potezanje konopa odrano je
na skradinskoj rivi, to je izazvalo
zanimanje velikog broja turista,
koji su ovaj dogaaj popratili sa
bezbroj fotografija. Raslina i Bi-
Tradicionalne igre Prukljanski guti
Bilice zasjele na elo
lice pruili su do sada rijetko vi-
eni spektakl u sportu koji inae
ne traje dugo. Naime, u prvoj
vui nakon to su Raslinjani ste-
kli minimalnu prednost, Bilice su
jednostavno 'zavarile' konop, pa je
sve to stajalo punu minutu da bi
Biliani laganim cimanjem uspje-
li potegnuti. U drugom potezanju
nije vie bilo napetosti, pa su Bilice
izborile finale u kojem ih je ekao
zatelj da je projekt pun pogodak,
istaknuo je Damir Naki, direktor
TZ-a Skradin. Subota donosi na-
tjecanje u Zatonu, a Boris Duki,
predsjednik MO Zatona obeava
jo bolje izdanje.
-Ovdje smo se susreli s poro-
ajnim mukama u organizaciji, za
koje vjerujem da ih ubudue nee
biti, istaknuo je Duki. Natjecanje
u Zatonu poinje u 18 sati.
u Zatonu. Bilice imaju 10 bodova,
dok sve ostale ekipe imaju po 8
punata. Nakon zavretka natjeca-
nja domain je za sve sudionike
osigurao zakusku u duhu tradicije,
pa se jela 'digarica umido' i pura.
-Drago mi je da smo uspjeli u
ovom prvom izdanju, i sada mogu
rei da emo sigurno potrajati, jer
vidite koliko je ljudi ovdje stiglo
iz svih mjesta. To je najbolji poka-
domain Skradin, koji ipak nije
dorastao protivnik pa je pobjeda
zaslueno pripala momcima u u-
tim majicama. Tako je bilika 'u-
ta podmornica' kao ih je nazvao
'zvuk svih zvukova' lutajui biliki
reporter Ivica Daja-Pop, koji je
neumorno izvjeivao megafonom
sa svih borilita stigla do prednosti
u ukupnom poretku i to pred na-
stavak koji slijedi ve ove subote
54 sport
ibenskilist
KREIMIR GULIN
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
IBENIK
Zahuktale su se pripreme
nogometaa ibenika za novo
prvenstvo. 'Naranasti' su protiv
drugoligaa Dugopolja igrali i
treu pripremnu utakmicu. i-
benani su jo uvijek bez pobjede
u prijateljskim utakmicama, jer su
i s Dugopoljcima igrali nerijee-
no, 1:1. Meutim, ta injenica ne
treba previe zabrinjavati navijae
ibenika, budui da su sve dosa-
danje utakmice igrali s ekipama
iz vieg ranga. Dapae, trener
ibenika Mile Petkovi veoma je
zadovoljan nainom kako teku
pripreme.
-Stanje u momadi je odlino!
Momci zaista dobro rade. to je
vrlo vano, nema ni veih ozljeda.
No, zato umora ima. Puno toga se
napravilo, pretralo... Ali, igrai
jako dobro podnose sve napore
i nemam to drugo kazati nego
izraziti zadovoljstvo - kae Pet-
kovi.
Na utakmici protiv Dugopolja
navijai ibenika mogli su vidjeti
i jedno novo lice na ubievcu.
Pridolicama Perici ari i Davidu
Puclinu prikljuio se i 22-godi-
nji Zadranin Ivan Toki. Rije je
o polivalentnom nogometau,
koji prvenstveno igra na poziciji
zadnjeg veznog, ali moe pokriti i
stopersku poziciju. Meu ostalim,
Toki je nastupao za Zadar i Go-
ricu. I eto, ini se kako je Gorica
postala filijala ibenika, jer osim
Tokia i are i Puclin su nosili dres
drugoligaa iz Velike Gorice:
-Toki je radan, odgovoran i
vrijedan nogometa. I on, i are,
i Puclin su i protiv Dugopolja po-
kazali da e biti istinska pojaa-
nja za ibenik. Zasigurno, igrae
takvih kvaliteta nemamo u svom
dvoritu. Jednostavno, bili smo
prisiljeni posegnuti za igraima 'sa
strane' kako bismo barem 'zakrpa-
NOGOMET Petkovi puca od optimizma
ari i Puclinu prikljuio se i Ivan Toki,
ubievac vapi za pravim napadaem
li odlaske Mira Slavice, Kendea,
Batura i Spahije. S novim igrai-
ma smo barem na istoj razini kao
u drugom dijelu prole sezone -
istie trener ibenika.
Iz Petkovievih rijei dalo se
iitati kako je stoper Hrvoje Spa-
hija definitivno napustio ubie-
vac. Poslije duge ljetne potrage za
novim klubom konano se skrasio
u slovenskom Koperu. Iz ibenika
je otiao i mladi vratar Ivan iv-
kovi. Prole sezone ivkovi je
figurirao kao trei vratar ibenika
iza Hrvoja Slavice i Jakova Jelia.
Minutau je dobivao na kapaljku,
pa je nogometnu sreu odluio
potraiti u treeligau Vrbovcu.
Nadalje, izvjesno je kako sa
arom, Puclinom i Tokiem nije
zavrena kampanja dolazaka na
ubievac. U dosadanjim pripre-
mnim utakmicama pokazalo se
da ibenani vape za pravom de-
za jo jednim pravim stoperom
kako bismo rasteretili Tokia i
omoguili mu da zaigra na prirod-
noj poziciji zadnjeg veznog. Ina-
e, stoperska mjesta odjednom su
postala deficitarna, naroito na-
kon odlaska Spahije u Sloveniju.
S ta dva nogometaa definitivno
bismo zatvorili igraku konstruk-
ciju. Mislim da smo pogodili s
igraima koje smo doveli do sa-
da. Kamo sree da pogodimo i s
tom dvojicom. Tada bismo imali
igraki arsenal koji je ba po mom
gutu - govori Petkovi.
Poznato je da Petkvoi voli br-
ze, motorike, polivalentne igra-
e.
-To je tono, zato i uvjebava-
mo vie varijanata igre. U novoj
sezoni ibenik e moi igrati ra-
zliite sustave igre i 4-4-2 i 3-5-2
i 4-2-3-1- zakljuio je trener 'na-
ranastih'.
vetkom ili ovjekom koji e znati u
protivniki gol potrpati i otpatke.
Jedna od opcija koja je bila aktu-
alna je i povratak iskusnog eljka
Malia. Meutim, bivi konobar
iz Nijemaca nastavit e isporui-
vati golove u Bosni i Hercegovini,
budui da je produio ugovor s ta-
monjim drugoligaem GOK-om
iz Gabele. Na ubievcu ne kriju
da rade na dovoenju jo dvojice
pojaanja. No, direktor Novica
Ljubii imena tih potencijalnih
prinova krije kao zmija noge.
-Jedan od dvojice igraa koji su
nam zanimljivi je iz Slavonije, a
obojica imaju prvoligakog isku-
stva - sve je to smo uspjeli izvui
iz Ljubiia.
Tek neto rjeitiji bio je trener
Petkovi: -Istina, u opticaju su dva
imena. Treba nam jaka pica, onaj
pravi 'killer' - igra kaznenog pro-
stora. Osim njega, u potrazi smo
Uvijek je lijepo kada se nogome-
tai ponikli na ubievcu sjete i
pomognu svom matinom klu-
bu. Uradio je to i Arijan Ademi,
nekadanji kapetan ibenika i
aktualni prvotimac zagrebakog
Maksimira. Ademi je ibeniku
donirao pokretne branke vrijedne
15.500 kuna. Branke e u trena-
nom procesu koristiti i prvotimci
i nogometai izomladinskekole.
-Hvala Ademiju! Zaista je napra-
vio lijepu gestu. Pozvat emo ga
da doe na ubievac kada nam
isporue branke. Inae, Arijanu
elimo puno sree u nastavku ka-
rijere - poruio je direktor Ljubii.
Ademi donirao
pokretne
branke
Treeligaka karavana s juga kree 23. kolovoza. U prvom
kolu ibenani putuju u Ploe, na megdan novopeenom
treeligau Jadranu. Premijeru pred domaom publikom
ibenik e imati 30. kolovoza kada na ubievac stiu Hrvace
ibenskilist
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika),
Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija),
Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika,
tehnologija i razvoj)
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor:
Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja
oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka
Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina:
direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina:
direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr)
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK
NINOSLAV PAVI
2014. ibenski list. Sva prava pridrana. Za umnoavanje u bilo
kojemobliku, iznajmljivanje, priopavanje javnosti u bilo kojem
obliku ukljuujui Internet kao i preraivanje na bilo koji nain bilo
kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatraiti pisano
doputenje nositelja prava. Kontakt: 022/201-270
Od sedam ekipa s podruja nae upa-
nije samo dvije su izborile prolaz meu
32 ekipe. Ekipa Zlatne ribice pod vod-
stvom temperamentnog voditelja eljka
Silova i ekipa Torcide Raine koju vodi
maestro malog nogometa Tino Jelovi.
Zlatna ribica je pred vie od 2.000 gle-
datelja sa 2:0 pobijedila prgave igrae
ekipe Ambasador, golovima Ive Bure i
Antonija Bumbaka tek u drugom polu-
vremenu. Torcida Raine je s lakoom
savladala ekipu Geopas sa 4:0 golovima
Dragana Radmana (2) te Jakova Grcia
i Alena Protege. Odlinim igrama obje
ekipe dobile su veliki pljesak gledatelja
i s pravom su svrstane meu favorite
turnira.U Rainama je briljirao vratar
Marko Dido Mihaljevi i plavokosi Josip
Vukievi, te ubojiti Dragan Radman koji
je uvijek pri dobrom i preciznom udarcu.
Ekipu Toricde Raine u esnaestini finala
eka vrlo dobra momad iz Katela, koja
u svojim redovima ima nekoliko vrsnih
nogometaa Vala, no aktualni prvaci
vjeruju kako su ipak jaa momad koja
je spremna na sve kako bi obranila pro-
logodinji naslov.
Tinjanska Rudina je izgubila od du-
brovake ekipe Squre rezultatom 0:3, a
ekipa Heroji Vodica od jo jedne ekipe iz
Dubrovnika, Mokoice rezultatom 1:5.
Dvije ekipe iz Knina nisu se proslavile,
prvo je Torcida Knin poraena od Domus
gradnje sa 2:11, a potom ekipa Sport cafe
Knin od splitske ekipe Jako sport sa 0:3.
Od ekipa koje su ispale najbolji dojam
ostavili su Drniani. Drnika Torcida je
protiv favorita ovogodinjeg kupa, Tor-
cide Mertojak izgubila sa 1:3, ali porazu
su kumovali pristrani suci koji su u neko-
liko navrata grubo otetili drniku ekipu
ne dosudivi peti prekraj za izvoenje
akumuliranog udarca iako je u tri minute
kod rezultata 1:1 bio ne jedan nego tri
prekraja. U susretu veteranskog dijela
turnira Croatia Pekovi je sa 2:1 pobije-
dila ekipu slavnogg imena Liverpol, go-
lovima Slavka ire i Ive Podruga. K.M.
MALI NOGOMET Slab uinak upanijskih ekipa na Torcida kupu
Od 7 samo dvoje otilo dalje
Malo tko je oekivao da e biti odra-
na zlarinska regata 'Latinskin idrun na
kureja' s obzirom na vremenske prilike.
Jer, zlarinski akvatorij spopale su tri teke
nevolje za jedriliare: jaka kia i bezvje-
trica te loa prognoza s mogunou
nevera. Ali, jo jednom se pokazalo da
je nevjerojatna ta eljad od tradicijskog
brodovlja i jedrenja! Bez obzira na sve
navedeno - u Zlarin je, po toj kietini,
stiglo ak 17 posada! To znai da ne-
ma boga koji e sprijeiti ovu flotu, i
ove pomorce, da se nalaze na oku-
pljanjima na kojima pronose slavu
toga starog i malog drvenog bro-
dovlja i plovidbe na latinsko idro.
Donekle se smilovalo i nebo pa
poslalo mirno vrijeme na startnu
crtu regate na potezu od arine
rive naprijed. Tijekom plovidbe
posade je pratila promjenjiva
srea - as je bio koji sitni vor
vjetra, as je prijetila bonaca.
Vjetra je bilo minimalno, vor, dva, i u
trenucima sree tri, iz sjeverozapadnog
smjera. Stoga je i regatno polje skraeno
pa se vozilo do - tako su je proglasili, a
tako i izgleda - ruiaste plutae prema
ulasku u Kanal sv. Ante, pa odatle pre-
ma Prviu, odnosno oko Lupca pa u cilj.
Poslije nekih dva sata plovidbe najbolji su
stigli do cilja! Do onih koji su prvi proli
imaginarnu ciljnu crtu izmeu glave glav-
ne rive i kopna, vjetar od vale donosio
je miris rotilja... a rotiljalo se na samoj
rivi. Kako je za spizu zaduen bio majstor
od kuine Teni s ekipom, bila je to dobra
i topla veera za posade koje su na bro-
dovima, evo koncem srpnja, promrzle!!!
Meutim, na koncu ipak zadovoljstvo na
licima organizatora i sudionika.
-A samo kad se sjetim da je na uru
popodne izgledalo da nitko nee doi i
da regate nee biti - zadovoljno se smje-
kao i komentirao tajnik JC Zlarin Renato
Ljuba. K.G.
JEDRENJE Zlarinska regata Latinskin idrun na kureja
Po kietini i bonaci
stiglo ak 17 posada!
Glavni urednik:
Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr)
Izvrni urednik:
Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr)
Redakcija:
Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr)
Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr)
Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr)
Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr)
Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr)
Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr)
Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr)
Fotoreporteri:
Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr)
Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr)
Grafika priprema:
Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr)
Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr)
Urednica priloga Bora:
Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr)
Marketing:
ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr)
Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr)
Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr)
Mobitel: 091.302.01.06
Adresa:
Petra Grubiia 3 22000 ibenik
Telefoni:
022/201-269 022/201-270
Faks:
022/212-919
iro raun broj:
2411006-1100004846
Osniva i izdava:
ibenski list d.o.o.
Direktor:
Miroslav Ivi
Tiskar:
Slobodna Dalmacija d.d.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju.
List izlazi tjedno.
GODINA LII
BROJ 2640
REZULTATI - GAJETE: 1. Jure Frop, kolska gajeta Kurnatarica, MU 1 2.
Tomislav Klarin, TI 4 3. Kreimir andri, MU 554
LEUTI: 1. Tonko Skrai Treva, MU 85 2. ore Ljuba i 416
KAII: 1.Kreimir Papea, kai MU 906 2.Lovre Grbelja Vd 1238
3.Denis Ma eri, BG 137
S otoia Krapnja stigla je
obavijest: pokreemo i mi
regate na latinsko idro! Dakle
u subotu 2. kolovoza ibensko
e podruje dobiti jo jednu
regatu tradicijskih brodova na
latinsko idro i to na Krapnju.
Tako e ih na ovim stranama
biti ak pet! Za - pet!!!
SNIMIO: FILIP POPOVI
Nogomet
Trener Petkovi
puca od optimizma:
Novacima ari i
Puclinu prikljuio se i
Zadranin Ivan Toki,
ubievac vapi za
pravim napadaem
Tenis
ibenanin Neven
Naki postigao je sjajan
uspjeh na nedavno
odranim Hrvatskim
svjetskim igrama u
Zagrebu, vrativi se s
titulom viceprvaka
Petar Stoi:
Od ibenika do
Istanbula i nazad
na biciklu: Jedan
ibenanin, dva kotaa,
7 drava, 69 dana i 4 200
kilometara. I sve to za -
tisuu eura!
Zahvaljujui inicijativi nekolicine mlaih ibenskih za-
ljubljenika u boanje i balote, obnovljeni su legendarni
zogovi u Crnici u sklopu Sportsko-rekreativnog centra
Ljubica.-Posljednjih 5-6 godina zogovi su, na kojima su
ibenani desetljeima igrali na balote, bili zaputeni i u
derutnom stanju. Ti su zogovi u srcu svih istinskih iben-
skih balotaa i zato smo ih odluili obnoviti. Za otvaranje
smo odluili organizirati i turnir u balotama - kazao je
Ivica Teskera, jedan od organizatora turnira i inicijatora
obnove crnikih zogova. Inae, prijave na turnir Crnica
2014. primaju se do utorka 5. kolovoza. Zainteresirani se
mogu prijaviti i dobiti sve informacije o turniru na brojeve
091/9260849 i 095/3941146, kao i u kafe baru Mangan
u sklopu SC Ljubica. Turnir se igra po kljuu 3+1 igra,
na dvije dobivene partije do 16 punata. Najbolje ekipe
oekuju bogate nagrade.
-Pozivam sve da podre ovu lijepu narodnu igru i pomo-
gnu nam da opet oivimo balotanje u naem gradu - po-
ruio je Ivan Jurkovi, suorganizator turnira i ponajbolji
ibenski boar. JC
sport
ibenskilist
OIVJELI ZOGOVI U CRNICI
S maksimalnih pet pobjeda iz isto toliko nastupa,
vaterpolisti Brodograditelja gotovo su osigurali
prvo mjesto na drugoligakome sjeveru. Najtei
ispit ovoga ljeta su imali u Crnici, gdje su odnijeli
minimalnu pobjedu u dvoboju kontra upanijskoga
rivala. Prednost im je bila puno komotnija (11:6)
do sredine zadnje etvrtine. U jedva dvije minu-
te, Bulat i Vlahovi su gotovo anulirali tu razliku
(10:11). Ipak, Sabioni je u zavrnici po esti put
svladao veterana Deana Brkia, pogodio za nova
tri boda Betinjana. Veer poslije, neto laki posao
je momad Brodograditelja imala u Biogradu, gdje
je opet Sabioni bio prvi strijelac. Puno tee je u Bio-
gradu do bodova doao Adriatic, ak i na neobian
nain. Nakon to je vratar Farka, sredinom tree
etvrtine, iskljuen zbog udaranja suparnika, do-
maini su imali vodstvo 10:7. Vlahovi i Komadina,
najjai aduti ibenske momadi, u etiri minute igre
s igraem manje, uspjeli su izjednaiti (10:10), da
bi pobjedu donio Vlahovi, pogotkom pet sekundi
prije kraja dvoboja. U pet utakmica, Brodograditelj
je skupio maksimalnih 15 bodova. Adriatic ima est
bodova i utakmicu manje. Veer uoi tradicional-
ne betinske fete, u subotu, na programu je etvrti
ovoljetni okraj Brodograditelja i Biograda, poe-
tak u 20.30 sati, a u nedjelju od 19 igrat e Biograd
i Adriatic. JC
Brodograditelj dri vrh
ibenskilist bora 21
bora
Beatlesi s tamburama
- tako nas je prozvao
Branko Uvodi, a nama
je to ba simpatino
Deki iz tamburakog sastava, pionira ove scene u Hrvatskoj, izdali su live
album s koncerta u Domu sportova, kojim su obiljeili 20 godina karijere
Gazde
24
Loredana Bahori:
Stvaram novu kolekciju
i oputam se uz sirovu ribu
u nim restoranima
22 bora
ibenskilist
Turizam na hrvatski nain. Njih etve-
ro, dva brana para u srednjin etrdese-
tima, Francuzi po govoru, a po izgledu
doseljenici u Francusku, od kojih je jedna
sigurno Hrvatica roenjem, koja s materi-
njin jezikon namjerno odbija govoriti jer je
to vie nobl. I tako, na blagajni u jednom
naem lancu kupili su svega i svaega, i
soka, i pive, i vina, i estokog, i peenih
kokoiju, i salate od graha, i murtadele, i
podrigue, i ajne, i sira... ceh 1437 kuna.
Sve oto je toliko bilo teko da su zabloki-
rali onu pominu traku na kasi, tako da je
jadna blagajnica, osim naplatit i bit to-
na, bila primorana s pola trake vui boce
i stvari, ta san na kraju radila ja, da eni
olakan.
Ona (naa po rodu garant) vikne paki-
rajui stvari, kad je sve bilo gotovo, da e
platit pola-pola, pogleda u takujin, neto
dobaci (vjerojatno da e se raskusurat
posli, jer Europljani to tako rade, nema
aenja) i izvadi 650 kuna, a ovaj drugi
iz para broj dva doda 800 i daju eni, koja
je to dvaput brojila i svi smo mi na redu
iza njih vidili koliko su dali. Kad su se na-
pokon makli od kase i kad san dola na
red, eto ti se njega nazad i govori joj na
engleskom da mu je krivo vratila i pie
joj na papir da joj je da 1750 kuna. ena
jadna se izbezumi, pogleda u mene ko u
Boga i ja govorim: I am sorry, sir, but I ha-
ve double checked the amount you ga-
ve, you are not right (jor, niste u pravu,
dvaput sam vidila koliko je tono bilo o-
ldi). A on e mudrac: I dont understand
you! Dabogda ne razumija, probrljan, a
gospoja s njim, ona naa, kad je vidila
da nema nita od zarade, potegne ga za
lakat da iu, vjerojatno u susidnu butigu
s istom forom pa APP - ako proe, proe.
Ripaki
turizam
Pie: NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
RIJE UREDNICE
Ona vikne pakirajui stva-
ri, kad je sve bilo gotovo,
da e platit pola-pola,
pogleda u takujin, neto
dobaci i izvadi 650 kuna,
a ovaj drugi iz para broj
dva doda 800 i daju eni,
koja je to dvaput brojila i
svi smo mi na redu iza njih
vidili koliko su dali
Ponosni smo to je Toi Proeskom obrada
nae pjesme Jo i danas zamirii trenja
bila najdraa koju je ikad snimio!
NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
Kada je tamo poetkom devedese-
tih skupina mladih momaka sa zagre-
bakog Markuevca odluila osnovati
tamburaki sastav, vjerojatno ni sami
nisu slutili u to e ta mladenaka ideja
prerasti. Danas, dvadeset i dvije godi-
ne od tog prvog slubenog okupljanja
1992. 'Gazde' su jedan od najpoznatijih
hrvatskih tamburakih pop bendova u
novijoj povijesti. Da e cijela pria pre-
rasti u neto veliko, pokazali su ve na
svom prvom nastupu na 'Zlatnim ica-
ma Slavonije' u Poegi (1993.), kada su
s pjesmom 'Zbog tebe sam to to jesam'
osvojili nagradu publike kao najbolji i
najperspektivniji tamburaki sastav. Ne-
koliko mjeseci iza, jer nije bilo potrebno
ekati, iziao je i istoimeni album i na
njemu jo nekoliko hitova, a kulminaci-
ja uspjeha rezultirala je prvim Porinom
1995. godine. Iza 'Gazda' je danas preko
1500 nastupa diljem zemlje i svijeta, a
estorici zagrebakih mladia kritika
redovito tepa da su 'zagrebaki Beatlesi
s tamburama', ba zbog injenice da su
bili jedni od pionira tamburake pjesme
u Hrvatskoj i da su taj drevni instrument
pribliili mladoj publici. Kako su deki
po vokaciji rockeri, a zbog injenice da
uglavnom u njima nastupaju, mnogi ih
znaju u pod nadimkom 'Tamburai u
konatim jaknama', a danas gotovo ne
postoji hrvatska kua u kojoj barem jed-
nom nisu zasvirale 'Jo i danas zamirii
trenja', 'Ruo moja crvena', 'Ostarit u
ja, ostarit e ti', 'Nee snaa tamburaa'
ili novije 'Milijun poljubaca' i 'Trebam te
noas'. Nedavno je izaao i njihov live al-
bum s kojim su 2012. u Domu sportova
u Zagrebu velikim koncertnim spekta-
klom proslavili dva desetljea na sceni.
I ljeti se kuhamo u konjacima,
nema milosti
Zato 'Tamburai u konatim jakna-
ma' osim loginog objanjenja da vam
je to omiljena odjea?
-Kada smo poeli svirati kao 'Gazde',
jo tamo ranih devedesetih, bili smo ne-
to novo u tamburakoj glazbi. Kada to
kaemo, mislimo i na imid i na jedan
sasvim novi val u tamburakoj glazbi
koji smo pokrenuli. Bili smo obueni u
konate hlae i konate jakne, a naa
glazba je imala miris rocka i countryja.
Imali smo 19 godina i nekako smo se
jako dobro osjeali s tim novim pogle-
dom na tamburu i tamburaku glazbu.
A 'Gazde', tko je krivac za ime?
-Zanimljivo oko toga je da smo, kada
smo kao osamnaestogodinjaci poinjali
ovu priu, otili na jednomjesenu tur-
neju po Americi, s koje smo se vratili
prepuni dojmova, ali i s nekim svjeim
glazbenim idejama. Ona glavna bila je
da se pod imenom 'Gazde' nastavimo
ozbiljno baviti glazbom. Najvei krivac
za ime je na pjeva Marko Bujanovi,
pa iako nam je isprva zazvualo pomalo
pretenciozno i bahato, ve smo prvim
albumom 'Zbog tebe sam to to jesam'
pokazali da smo na dobrom putu da
postanemo gazde u hrvatskoj tambu-
rakoj glazbi, a osim toga za taj smo
album dobili i Porina u kategoriji naj-
boljeg albuma.
ekajte, a u emu ljeti nastupate.
Nije valjda u konjacima i konatim
hlaama?
-(smijeh) Nae hlae su unikati, iva-
ne po mjeri i za nas i istina je da je u
njima po vruini jedva izdrivo. Ali za
nas nema ljetne varijante, znate kako
vi cure znate rei da se za ljepotu mora
trpjeti, ha ha.
to kaete na mlade nasljednike,
'tamburae u starkama' i njima sli-
ne koji se sada poinju baviti ovim
poslom?
-to se tie mladih nada u tambura-
koj glazbi, moram samo rei da je put
do uspjeha posut trnjem i da njihov si-
gurno nee biti posut ruama. Ako im
'starke' sve to izdre, a to je nekih deset
do petnaest godina rada, onda emo
moi govoriti o uspjehu. Nije stvar u
starkama, nego u pjesmama i njihovoj
poruci. Pjesme su najvanije, a publika
jedini sud.
Trajete vie od dva desetljea. Pje-
sma koja vas je lansirala meu pozna-
te bila je 'Zbog tebe sam to to jesam'.
to joj je prethodilo?
-Na prvi mentor ili menader bio je
Damir Mihovec Miki, koji je dobro po-
stavio temelje za nastanak novog benda
koji e tamburaku glazbu pribliiti mla-
dim ljudima, jer je do tada ta glazba bila
vie za stariju generaciju. On nam je u
tim poecima najvie pomogao.
Ljudi kad vas uju, oekuju da ste
Slavonci. Mnogi to zapravo i misle, a
ne znaju da ste veinom pravi Zagrep-
ani, deki s Markuevca? Ima li ipak
Slavonaca meu vama? Ili Dalmatina-
ca, ima li netko koga rodbina vee uz
ibenski kraj?
-Ovo za Slavonce ste u pravu. Veina
ljudi, pogotovo na moru, misle da smo
Slavonci. Mislim da logiki povezuju
tamburu s ravnicom, pa je to zato. No,
to nije na sluaj. Mi smo Zagrepani, iz
Markuevca, podsljemenske zone grada.
Meutim, jedan lan 'Gazda' ima enu
Slavonku, sigurno i zato misle da smo
Slavonci, jer znate kako se u nas kae:
'Otamo si odakle ti je ena' (smijeh).
Osim toga, s hrvatskom smo ravnicom
povezani i emotivno jer imamo puno
prijatelja po cijelom tom kraju. Kada
pitate za Dalmatince, moramo se po-
hvaliti da je na Damir Popovi napola
Veina ljudi, pogotovo na moru, misli da smo
Slavonci. Mislim da logiki povezuju tamburu s
ravnicom, pa je to zato. No, to nije na sluaj. Mi
smo Zagrepani, iz Markuevca, podsljemenske
zone grada. Meutim, jedan lan Gazda ima enu
Slavonku, sigurno i zato misle da smo Slavonci,
jer znate kako se u nas kae: Otamo si odakle ti
je ena (smijeh). Osim toga, s hrvatskom smo
ravnicom povezani i emotivno jer imamo puno
prijatelja po cijelom tom kraju
ibenskilist bora 23
Ponosni smo to je Toi Proeskom obrada
nae pjesme Jo i danas zamirii trenja
bila najdraa koju je ikad snimio!
Dalmatinac, jer mu je mama iz Zelen-
grada u zadarskom zaleu, tako da je
on zaduen za klapski dio repertoara na
nastupima kada zatreba.
Pravi 'gazda' je pjeva Marko
Nakon svih ovih godina, tko je gaz-
da u 'Gazdama'?
-Gazda u 'Gazdama' je na pjeva
Marko Bujanovi. Svi smo mi pomalo
ravnopravni, ali ipak je njegova zadnja.
Smatram da je to vano u bilo kojem
poslu, a tako i u ovom glazbenom, da
se znaju prioriteti i hijerarhija.
Jeste li onda kada ste poinjali
mislili da ete se probiti ve prvom
pjesmom?
-to se tie prve pjesme i lansiranja
u zvijezde, zaista nismo mislili da e
uspjeh doi tako brzo. Bili smo jako mla-
di i sami nismo mogli procijeniti imamo
li pravu stvar, ali vrlo brzo smo postali
svjesni i nastavili raditi glazbu onako
kako smo je osjeali.
Tko je danas u 'Gazdama' i ime
se bavite kad ne svirate?
-Osim frontmena Marka
i poludalmatinca Damira
Popovia koji logino voli
ribolov, tu su jo Vladimir
Kota, Tomislav Jura Belo-
evi pa Mario Kri, koji se
uspjeno bavi i pelarstvom,
Robert eri koji ima krasne
vinograde, Silvijo imunkovi,
koji se moe pohvaliti prekrasnim,
velikim plantaama jabuka i
borovnica.
Kome ste najzahvalniji
za ovo to ste danas?
-Prvenstveno Damiru
Mihovcu, koji je od klinaca
iz Markuevca, uz puno za-
jednikog znanja i zalaganja,
uspio napraviti dugovjean
bend. Tu je i Zdravko ljivac, na
prvi producent i araner, pa Stjepan
agovac, novinar i vrsni poznavatelj
folklorne batine Hrvatske.
Tko vas je prozvao 'Beatle-
sima s tamburama'?
-To je izjava televizijskog
voditelja Branka Uvodia,
valjda zbog naeg okan-
tno brzog glazbenog uzle-
ta. Jer je od prvog pojav-
ljivanja u medijima do neke
popularnosti prolo jako malo
vremena. Mislimo da ga je to po-
taknulo na takvu izjavu, a nama je
ba simpatina.
S obzirom na to sa ste
svi momci koji lijepo pje-
vaju i sviraju, na vaim je
nastupima mnogo ena.
Zdravko oli jednom je
ispriao da mu je oboa-
vateljica usred noi banu-
la u sobu u kojoj je spavao.
Jeste li vi imali takvih nemilih
iskustava?
-Oboavateljice... mmmm... one su
uvijek dobrodole. Drago nam je da ih
ima, ali znate to jo?! Drago nam je i
da je i nova generacija zavoljela ono to
radimo, pa danas na koncertima viamo
cure od osamnaest, devetnaest godina,
ali i one malo starije, to je ba lijepo.
Imamo samo dobra iskustva s oboava-
teljicama, he he.
Vae pjesme zaivjele su i u nekim
obradama, a jedna od najljepih i
najemotivnijih je ona pokojnog Toe
Proeskog za 'Jo i danas zamirii tre-
nja'. Slaete li se?
-Toe je tu pjesmu obradio na zaista
divan nain i ba smo ponosni na to. ak
znamo iz povjerljivih izvora da je rekao
da mu je to najdraa pjesma koju je ika-
da snimio. Mi smo mu se oduili tako da
smo, na naem koncertu u Domu spor-
tova povodom 20 godina karijere, ije je
live izdanje upravo izalo, zasvirali obra-
du njegovog hita 'Pratim te' i nadam se
da e vam se svidjeti kada je ujete.
1992.
GODINE
osnovan je
tamburaki bend
Gazde
1500
NASTUPA
odradio je bend
u 22 godine
karijere
24 bora
ibenskilist
Ve drugi put u dvije godine iben-
ska modna dizajnerica Loredana Baho-
ri, ije Charlie Design kreacije vole u
Hrvatskoj i svijetu, dobila je poziv za
sudjelovanje na njujorkom tjednu mo-
de, jednom od etiri (Milano, London,
Pariz) najvea i najprestinija na svije-
tu. Lani je agenta koji je tamo zastupa
morala odbiti jer, kae, takvi dogaaji
iziskuju velike trokove i temeljitu pri-
premu, ali poziv je stigao i ove godine
i sada je u problemu, rei e kroz smi-
jeh. Jer u meuvremenu je saznala da
pozive dobije tek nekoliko brendova
u svijetu koje vodei ljudi FW-a prate
kroz godinu, a njezin im se oito svi-
dio. Zato e se ovaj put za FW, koji je
u veljai idue godine, ipak pokuati
pripremiti, jer joj je to velika ast, no
dodaje da to ne znai da e na kraju i
sudjelovati. U marljivoj pripremi kolek-
cije za New York pomoi e joj sigurno
i aktivni odmor u rodnom ibeniku, u
kojem uspjeno balansira izmeu posla
i zabave, upijajui okuse i mirise Dal-
macije, kako bi joj duga zagrebaka
zima bila to podnoljivija.
U mojoj torbi za plau...
-Nalazi se mala nepropusna torbi-
ca za Iphone i kozmetiku, tri rezervna
kupaa kostima, sva tri jednodijelna i
crna, ha ha. Potom Nike lape za more
i hodanje po kamenju i, iako izbjegavam
sunanje, krema 'Bronze Goddess' Estee
Lauder faktor 30, kao i pjena za formi-
ranje smoene kose.
Ovogodinje ljetno tivo...
-Upravo itam 'Kradljivicu knjiga'
Markusa Zusaka, po kojoj je nedavno
LITNJA AKULA Dizajnerica Loredana Bahori ljetuje u gradu, priprema novu kolekciju Charliea i razmilja o pozivu na njujorki tjedan mode:
Upravo itam Kradljivicu knjiga
Markusa Zusaka, po kojoj je
nedavno snimljen i film. Na hrpi
onoga to sam odluila proitati
ovo ljeto, ekaju me Snjegovi
i Spasitelj Joa Nesboa, kojim
me sin Tomi uspio zaraziti. Pri
ruci mi je, otkad se pojavila
prije nekoliko godina, J... mi
se terapija Johna C. Parkina,
iju jednostavnu filozofiju
pokuavam primjenjivati u
svakodnevnom ivotu, no nije
jednostavno kao to izgleda
kae nam Lori za svoje ljetno
tivo
snimljen i film. Na hrpi onoga to sam
odluila proitati ovo ljeto, ekaju me
'Snjegovi' i 'Spasitelj' Joa Nesboa, kojim
me sin Tomi uspio zaraziti. Pri ruci mi je,
otkad se pojavila prije nekoliko godina,
'J... mi se terapija' Johna C. Parkina, iju
jednostavnu filozofiju pokuavam pri-
mjenjivati u svakodnevnom ivotu, no
nije jednostavno kao to izgleda.
aica hladnog rozea
i Hugoa uz glazbenu kulisu
Na mojoj ljetnoj glazbenoj top li-
sti...
-Trenutno je Nouvelle Vague, koji
i ovo ljeto nastupaju na Sv. Mihovilu i
idem na koncert, ba se radujem. Tu su
i kompilacije Hotela Costes, Hollywood
Monamoura, Nine Simone...
Lista omiljenih ljetnih restorana,
mjesta...
-Kako ljetujem u ibeniku i na Visu
ograniavam se na ponudu na ova dva
mjesta. Lagane, neoptereujue ljetne
veeri provodim u ibenskom Vino&Ino,
uz aicu hladnog rozea ili Huga, to je
koktel kombinacija kvalitetnog pjenu-
avog vina i likera od bazge, a tamo
imam i uvijek izvrsnu zvunu kulisu.
Po meni je to definitivno najurbanije
mjesto u gradu. Omiljeni restoran mi je
murterski Tic Tac, a to ve znaju i svi
koji me malo bolje poznaju. Volim taj
koncept autentinog dalmatinskog am-
bijenta na samom molu, sirove delicije iz
mora, uvijek sve friko, a pritom kulisu
ine more i brodice. U smislu autentine
kuhinje obavezna nam je destinacija i
Kapelica na Krapnju, gdje se jede kako
su nekad jeli nai stari.
A na Visu?
-Vis je iznimno zanimljiv, kako po
mjestima, tako i gastronomski. Svakako
preporuujem restoran 'Pojoda' u Kutu,
na prvom mjestu, zatim 'Jastoeru' u
Komii, konobice u Rukavcu, restoran
u Stonici u samom dnu vale. Sve su to
slike koje nosim sa sobom u Zagreb, za
duuugu zimu.
Ljetni meniji su mi
jednostavni i kreativni
Moji ljetni meniji...
-Jako su kreativni, ali i vrlo jednostav-
ni. Kad imam bazu, a to je moje vlastito
maslinovo ulje i kvalitetan parmezan,
nije mi problem napraviti ljetna lagana
jela. To su razne bruskete, carpaccia i
rioti, oni su na naem stolu gotovo sva-
kodnevno.
Omiljeni ljetni recepti...
-Teko mi se odluiti za jedan. Voli-
mo vongole ili kaparocule na buzaru,
carpaccio od grdobine sa sokom od
limete i ribanom limunovom koricom,
tjesteninu s peenim limunom. Sve
to popraeno hladnim rozeom, Saint
Hillom ili Spoom i moja su osnovna
ula zadovoljena.
Zbog ega voli ljeto u odnosu na
zimu...
-Ljeto mi je naj godinje doba, prven-
stveno jer to vrijeme mogu provoditi na
moru, a to je ipak moja prava priroda,
neoptereenost, bez make upa. ivot
preko godine (itaj: zime) u Zagrebu je
ipak neto potpuno drugo. Zaista jako
puno radim, tako da je moj odabir i lo-
gian. No, zanimljivo je i da puno vie
volim stvarati zimske kolekcije jer je
vea mogunost izbora, iri dijapazon
odjevnih predmeta, a i osobno volim
slojevitost u igri tkaninama. U hladni-
jem razdoblju godine, kada ljudi nose
vie odjee, puno je vea mogunost za
eksperimentiranje.
Top 5 ljetnih stvari...
-Crveni ru, parfem Pioggia Salata,
peglica za kosu, naoale Mykita i pozi-
tivan stav.
Radujem se koncertu Nouvelle Vague,
stvaram novu kolekciju i oputam se
uz sirovu ribu u fnim restoranima!
Loredana Bahori
N
IK
O
L
IN
A
V
U
K
O
V
I
ibenskilist bora 25
LITNJA AKULA Dizajnerica Loredana Bahori ljetuje u gradu, priprema novu kolekciju Charliea i razmilja o pozivu na njujorki tjedan mode:
Ovo ljeto esto nosim...
-Avangardni bijeli top s izlizanim tra-
pericama i bijelim cipelama na vezanje,
te crnu tuniku s tregerima od gume, ta-
jice duine i izme s otvorenim pr-
stima.
Jesen u Toskani i Dubaiju
Putovanja u planu...
-Krajem rujna putujem u Toskanu, a
u prosincu me oekuje Dubai. Oba pu-
tovanja su dijelom i poslovne prirode,
no nije li to najbolja kombinacija, work-
fun balance (kombinacija zabave i posla,
op. a.)?!
Charlijeva modna jesen...
-Bit e dosta naporna i zatrpana
obavezama, preureujemo studio show
room, planiramo manju proizvodnju ci-
pela. Trenutno, naime, radim na dizaj-
niranju otkvaenih glenjaa i izama, a
jedne u sigurno prisvojiti za sebe. Usto,
eka nas snimanje nove kampanje, a za-
pravo sve zapoinje novom kolekcijom,
koju ve sad slaem i lagano procesiram,
na najljepem mjestu na moru.
Nova Charlie mjesta...
-Ne mislim otvarati nove vlastite du-
ane. Zanimljivije mi je prodavati odjeu
u pojedinim gradovima, u zanimljivim
concept storeovima, pa se tako trenut-
no Charlie odjea moe nai u Marival
concept storeu u Zadru, Think Pinku u
Splitu, Phoenixu u Opatiji, u Signu u
hotelu Excelsior u Dubrovniku, a izvan
Hrvatske u predivnom konceptu AL.TO.
u starom dijelu Ljubljane, fantastinom
Supermarket concept storeu u Beogra-
du, te u The cARTelu u u Dubaiu To
mi se ini i vie nego dovoljnim za sada,
a u najskorijoj budunosti imam planove
za Berlin i New York. irenje poslova-
nja nuno ide uz viak posla, a nisam
sigurna u kojoj mjeri sam spremna to
prihvatiti. Preko godine zaista naporno
radim i praktiki ne znam stati dok se
ne iscrpim.
uvam samo neke stare komade
za retrospektive
Idealna Charlie djevojka...
-Neoptereena, svjesna svog izgleda,
drugaija, avangardna.
Stvari koje vie ne nosim...
-Kao i stvari s grekom iz duana i
slino proslijedim prijateljicama. uvam
samo neke komade iz ranijih kolekcija,
to mi je zgodno za neka retrospektivna
dogaanja Charlie designa, privatno ne
uvam... NEVENABANI
Radujem se koncertu Nouvelle Vague,
stvaram novu kolekciju i oputam se
uz sirovu ribu u fnim restoranima!
Trenutni
Charlie hitovi?
-Top Elidi, asimetrini s
tregerom od gume, haljina
Yummy, pamuna, duga, s
asimetrinim tregerima od
gume, avangardnog kroja, u
crnoj, bijeloj i plavoj boji, velika
torba za plau sa zanimljivim
printom iz lanjske Charlieve
kampanje i nakit
Insieme Irene Sa.
26 feljton
ibenskilist
Probudivi se u sunano jutro, ponovo se vratih
na mjesto s kojeg smo se juer divili zalasku
sunca. Stojei na vrhu stijene, sjetivi se jo jedne
legende, misli me prenijee u davna vremena.
Zatvorih oi pa ugledah Sunev narod kako se
kroz strane gudure probiva prema morskoj obali.
Sunevi ratnici, kako su tada sebe nazivali Hrvati,
krenuli su na dugi put prema moru, da bi se
proavi kroz okamenjena vrata zemlje zmajeva,
na drugoj strani spojili s najmonijim od svih
ratnika, bogom sunca, Svantevidom
tekst i foto: Joso Gracin
Ostavljajui Trenite, ostavljali smo
Mamutovu stijenu i prvo jutro drugoga
dana. Vrijeme je letjelo brzinom niskih
planinskih oblaka, a mi smo sve dublje
ulazili u svijet kojem smo se divili. Pri-
jevoj izmeu dviju udolina, pastirska
staza kroz vilensku umu prepunu gu-
ba i liajeva i novi proplanak nakon
nje. Uli smo u Cijepalo, izduenu
udolinu zarobljenu visokim stijena-
ma i propetim kukovima. Sa sjevera,
gotovo stotinjak metara prema nebu,
okomito se uzdignula najvea stijena
od Cijepalu. Ponovo ostaci pastirskih
stanova zaraslih u ikare i umarke i
prostrane podzidane terase na kojima
su ljudi nekada sadili krumpir, itarice
i drugo jestivo bilje koje je tu uspije-
valo. U tom skrivenom svijetu pronali
smo i ono najvanije za ivot, vodu.
Ogromna krapa s prednje strane ozi-
dana kamenim zidom koji su vjerojat-
no sagradili nestali pastiri. Sva voda
to bi se kroz procijepe okomitih litica
i ljebova slila s gornjih polica i stijena
ostala bi u udubini. U tom zaboravlje-
nom kraju akumulacije vode nalazile
su se na jo nekoliko mjesta i to go-
tovo podjednako udaljenih jedne od
Na obroncima junog Velebita, obitavalita zmajeva (3)
Stopama Sunevih ratnika u
njihovom pohodu prema moru
drugih, to je znailo da je tu nekada
ivot bujao...
Sjeli smo na travu ispod velike sa-
motne bukve, najveeg stabla u Cije-
palu, sastavljenog od tri snana debla
ukraena korom s urezanim godina-
ma i inicijalima moda sada umrlih
ljudi. Na velikom avlu zabijenom u
tvrdo bukovo deblo visjela je platnena
vojnika torbica, tko zna od kada, a
ispod nje u travi stajalo je prevrnuto
metalno korito to je nekad sluilo da
se iz njega napoji stoka. Proetali smo
dolinom, hodali kroz divlje zelje, ko-
privu, divlji pastrnjak i brali majinu
duicu I drugi dan u obitavalitu
velebitskih zmajeva i brzo je iao svo-
me kraju. Znali smo, provest emo jo
jednu no u divljini.
Panoga - najvii vrh
obitavalita zmajeva
Ostavivi ruksake ispod velike bu-
kve, uzevi samo ono najnunije to
nam moe zatrebati, krenuli smo
preko travnate udoline prema idu-
em prijevoju na istoku. eljeli smo
otkriti to nas eka tamo iza. Uspon
kroz umovitu strminu, stijene, litice,
procijepi, novi umarci, jo mranije
ume, a u njima ukraena mahovinom
vlana grotla skrivenih jama. Popeli
smo se na stjenoviti proplanak da bi-
smo vidjeli gdje smo, kamo idemo i to
nas tamo eka. Izvukavi se iz umske
sumornosti na svjetlost dana, ugleda-
smo obitavalite zmajeva u svoj ljepoti
i surovosti. Kao zaarani, vrtjeli smo
se na sve strane svijeta. Toliko stijena,
kra, vrtaa, kukova, vrhova, uma i
udolina nismo vidjeli od Crnopca i Ro-
anskih kukova. To to nam se ukazalo
bilo je mnogo vee i velianstvenije od
onog to smo mogli i zamisliti. Stjeno-
viti i divlji krajolici prema istoku su se
stopili s isto tako divljim i krevitim
vrhuncima u daljini, a na sjeveru se,
nedodirljivo, tisuu metara prema ne-
bu, izdigao Panoga, najvii vrh obita-
valita zmajeva. Na njegovim najveim
stijenama primijetili smo zatamnjene
figure kraljica visina, divokoza. Mje-
sto na kojem smo stajali bilo je mjesto
neopisivosti i nismo ga nikako eljeli
napustiti, ali stizao je miris predveer-
ja i tjerao nas da se to prije spustimo
natrag u Cijepalo. Ponovo izrada biv-
ka, dovlaenje granja, paljenje vatre i
spremanje veere. Uz huk sove, miris
rotilja i veernju priu uz logorsku
vatru, prolazila nam je druga no u
divljini. Kad se ovjek viednevno kre-
e kroz prirodu dovoljna su mu samo
dva obroka u danu, onaj jutarnji to
mu daje snagu za cijeli dan i onaj uku-
sni veernji, to ga uz vatru opusti i
uspava.
Najsigurniji prolaz do mora
Probudivi se u sunano jutro, po-
novo se vratih na mjesto s kojeg smo
se juer divili zalasku sunca. Stojei na
vrhu stijene, sjetivi se jo jedne legen-
de, mislima odlutah u davna vremena.
Zatvorih oi, pa ugledah Sunev narod
kako se kroz strane gudure probiva
prema morskoj obali. Sunevi ratnici,
kako su tada sebe nazivali Hrvati, kre-
nuli su na dugi put prema moru, da bi
se proavi kroz okamenjena vrata ze-
mlje zmajeva, na drugoj strani spojili
s najmonijim od svih ratnika, bogom
sunca, Svantevidom. Premda izgledom
divlja i neprohodna, ova zemlja im je
kroz svoje skrivene udoline i vrleti po-
nudila najsigurniji prolaz do mora.
(nastavlja se)
Visoke stijene nad Cijepalom
Uz logorsku vatru
Pastirski stanovi
na poetku puta
Pored bukve
divovskih razmjera
Za veeru ranjii od povra
ibenskilist bora 27
SKANDI
28 bora
ibenskilist
SUBOTA 2. KOLOVOZA 2014.
NEDJELJA 3. KOLOVOZA 2014. PONEDJELJAK 4. KOLOVOZA 2014.
HRT 2 2. 8. @ 20.00 NOVA TV 3. 8. @ 02.25
DOBRA
GODINA
PUT DO
SLAVE
Ridley Scott i Russell Crowe, ponovno surauju
na ovoj adaptaciji bestselera, romana koji je na-
pisao Peter Mayle, o investicijskom bankaru koji
ivi u Londonu i koji odlazi u Provansu u nadi
da e prodati malen vinograd koji je naslijedio
od nedavno preminula ujaka. Kao dijete, Max
Skinner (Freddie Highmore), lutajui vinskim
imanjem svojeg ujaka Henryja (Albert Finney),
nauio je cijeniti fine stvari u ivotu.
etiri ambiciozne i prelijepe djevojke. Iz etiri
kraja Meksika. Poput stotinu drugih, i njih je
zahvatio zanos, kao i cijelu zemlju, kada je Ale-
jandro Mateos (Julio Bracho), jedan od najmo-
nijih producenata u zemlji, osmislio nacionalnu
potragu za talentom. No o svemu tome nita ne
zna Alejandrova djevojka s kojom stalno prekida
vezu i pomiruje se, Eva Gallardo (Patricia Llaca),
diva epskih razmjera...
tv
raspored
OD 2. DO 8. KOLOVOZA 2014.
TAXI 2
SUBOTA, 2. kolovoza
RTL | 22.55
HRT 1
06:11 Ljubavuzaleu,TVserija
07:00 Ekozona
07:32 TVkalendar
07:45 THESPOILERS, flm
09:05 Normalanivot, emisija
09:50 Vijesti izkulture
10:00 Vijesti
10:15 Draesni pupoljci
svibanjski 1, serija
11:05 Damingambit
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:25 Veliki brodolomi Jadrana:
Silamora, dokumentarnaserija
13:10 Osnivai crkvenihredova,
dokumentarnaserija
13:45 Prizma, magazin
14:30 Kuni ljubimci
15:05 Sretnaobitelj 1, serija
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Trnice- trbuhgrada,
dokumentarnaserija
18:10 I tojeHrvatska
18:25 Lijepomnaom, emisija
19:30 Dnevnik
20:05 Loto7/39
20:12 Afrika, dokumentarnaserija
21:10 ZAMJENA, ameriki flm
Kassie je pametna i zabavna ena koja,
unato protivljenju svog najboljeg ne-
urotinog prijatelja Wallyja, odlui da je
vrijeme za trudnou ak i ako to mora
uiniti sama, uz malu pomo armantnog
donatora Rolanda. Meutim, njezini pla-
novi odu u potpuno krivom smjeru zbog
zamjene donatora u zadnji as. Zamjene
koja e se otkriti tek za sedamgodina, kad
WallyupoznaKassienogsinai zamijeti ne-
vjerojatnuslinost.
22:55 Dnevnik3
23:30 Vladarica1, serija
00:15 ENSKAR, flm
01:50 THESPOILERS, flm
03:10 TAJNAANDA, flm
05:05 Damingambit
05:45 Dokumentarnaserija

HRT 2
06:29 Rijeka: More
06:59 Dimdamdum, crti
07:04 Fleks2, crti
07:14 Majstori svirai, serija
07:44 HelloKittyi prijatelji, crti
08:09 Ezopovokazalite, crti
08:19 Campi Campi, crti
08:44 TVvrti: Samasvoj doktor
08:57 Krtiprikazuje
09:00 Vedranovi velikani
09:10 Dotaknuti sunce, emisija
10:45 CityFolk2014.
11:10 Muke(6A), humoristinaserija
12:00 Natalijanski nain,
dokumentarnaserija
12:25 Kuhajmozajedno, emisija
12:30 TAJNAANDA, flm
14:10 Hotspot
14:15 Glee3, serijazamlade
15:00 Lovci nanatprirodno6, serija
15:40 Dvai pol mukarca9, serija
16:00 HRDemoKlub2014. snimka
17:25 Veernjakola, serija
17:55 Genijalci, serija
18:25 Dobraena3, serija
19:06 Prieoavetnjacima,
dokumentarnaserija
19:30 Slatki svijetCharlyjevih
anela2, dokumentarnaserija
20:00 DOBRAGODINA, ameriki flm
21:55 Festival dalmatinskihklapa
Omi2014., snimka
23:15 Vegas1, serija
00:00 Vegas1, serija
00:45 Noni glazbeni program
RTL
06:50 RTLDanas
07:35 Moji depni ljubimci, crti
07:55 Timoni Pumbaa, crti
08:20 Svemogui Spiderman, crti
09:10 Sportskeigremladih, emisija
09:25 ExkluzivTabloidmagazin
10:10 TVprodaja
10:25 Najvei hrvatski misteriji 1,
talkshow
11:35 TVprodaja
11:50 IAMIANE(SRETNA) JE
PRIA2, igrani flm, animirani
13:25 SAVRENASUPROTNOST,
igrani flm, romantinadrama
15:15 NEPRIJATELJSKI RUDNIK,
igrani flm
16:30 RTLVijesti
16:40 NEPRIJATELJSKI RUDNIK,
igrani flm
17:20 Najvei hrvatski misteriji 1,
talkshow
18:30 RTLDanas
19:15 Galileo4, emisija
20:00 VODENI SVIJET, igrani flm
22:50 TAXI 2, igrani flm
00:30 BOLNICAUASA, flm, horor
02:20 Astroshow, (18) emisijauivo
03:20 RTLDanas
NOVA TV
06:30 inMagazin
07:05 TVizlog
07:25 Lalaloopsy, crti
07:50 PeppaPig4, crti
08:10 TraktorTom, crti
08:25 Pac- Man, crti
08:50 Ninjakornjae, crti
09:10 Slugterra, crti
09:35 Miai ja1, crti
10:00 PelicaMaja2, crti
10:25 Zauvijeksusjedi, serija
11:25 Nadlipom35
12:30 MAJMUNSKAPOSLA, flm
Alec McCall (Matthew Modine) bivi je
profesionalni igra amerikog nogometa
i CIA-in instruktor borilakih vjetina, ko-
jemu jedan od najneobinijih zadataka
predstavlja poduavanje simpatine im-
panzeClemensa.
14:25 KLOKANJACK, flm
17:00 Vijesti NoveTV
17:35 inMagazinvikend
18:25 LZN, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Dvasmosvijetarazliita,
serija
20:50 PRITAJENAVATRAflm
22:50 OSVETA, (12) flm
00:45 SCREAMERS: LOV, (18) flm
02:25 PUTDOSLAVE, (12) flm
04:15 Astrosavjetnik, tarot show
HRT 1
06:15 Prizma, magazin
07:00 Lijepomnaom
08:02 TVkalendar
08:15 UDOUMILANU, talijanski flm
Meu glavicama kupusa u svojem vrtu
starijaena(E. Gramatica) jepronaladje-
tece. Uzela ga je k sebi i nazvalaTot. Kad
je umrla, zavrio je u sirotitu iz kojeg je
izaao kao tinejder. U nepoznatomsvije-
tuTot(F. Golisano) jeoekivaodasui dru-
gi otvorenasrcakaoi on...
Ovaj neorealistiki flmo ivotu sirotinje u
poslijeratnom Milanu snimljen je prema
romanuTotebuonoCesareaZavattinija
koji je i jedan od scenarista. udo u Mila-
nudobro je primila i publika i kritika, to
potvrujeVelika nagrada na flmskomfe-
stivaluuCannesu1951.
10:00 Vijesti
10:15 UmorstvauMidsomeru15,
TheDarkRider
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:35 Plodovi zemlje
13:28 Split: More
14:00 Neobinooruje,
dokumentarnaserija
14:55 Miri dobro
15:30 Raj 2, serija
16:25 Vrtlarica
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:20 Kennedyjevi, serija
18:10 Godinjicamature, serija
19:30 Dnevnik
20:05 Loto6/45
20:12 Velomisto, KRIZA
22:35 Dnevnik3
23:10 Klasikamundi, emisija
00:05 UDOUMILANU, talijanski flm
01:40 Godinjicamature, serija
02:55 Damingambit
04:25 Miri dobro
04:55 Plodovi zemlje
05:45 Split: More
HRT 2
06:27 Turistikaklasa
06:57 ZvonkouZemlji igraaka,
crti
07:07 VatrogasacSam, crti
08:17 Tajni dnevnikpatke
Matilde: tucanje
08:31 Laboratorij nakraju
svemira: Vulkan
08:40 Johnnyi Johanna, serija
09:00 Gladijatorskaakademija,
crti
09:25 Briljanteen(757.), serija
10:10 Pozitivno
10:40 Biblija
10:50 PortretCrkvei mjesta
11:00 Kruevo: Misa, prijenos
12:05 GOSPOICAMEDVJEDICA,
ameriko-njemaki flm
13:35 NICKPRASKATON, crti
13:55 OILJCI NASRCU, ameriki flm
15:15 KlapeGospi Sinjskoj 2011.,
snimka
16:20 SinjskaAlka, emisija
16:30 SinjskaAlka, prijenos
20:00 ANGELIQUE- MARKIZA
ANELA, francuski flm
21:55 FATALNANESREA, flm
23:45 Kruppovi, serija
RTL
07:05 RTLDanas
07:40 Timoni Pumbaa, crti
08:15 Svemogui Spiderman, crti
09:05 TVprodaja
09:20 Mjenjanica1, zabavnaemisija
10:20 Galileo4, emisija
11:20 TVprodaja
11:35 I TOSEZOVELJUBAV, flm
13:30 TVprodaja
13:45 TAXI 2, igrani flm
15:25 Bibinsvijet3, serija
16:30 RTLVijesti
17:20 Mjenjanica1, zabavnaemisija
18:30 RTLDanas
19:20 SulejmanVelianstveni 4,
povijesnadramskaserija
22:00 Montevideo, drama
00:00 CSI: Miami 7, serija
02:55 RTLDanas
NOVA TV
06:30 DnevnikNoveTV
07:10 TVizlog
07:30 Lalaloopsy, crti
08:30 Pac- Man, crti
08:55 Ninjakornjae, crti
09:20 Slugterra, crti
09:45 Miai ja1, crti
11:35 Nadlipom35
12:40 MOJPASSKIP, flm
14:30 PLJAKAI VLAKA, flm
17:35 Barakude, dok. serija
18:10 Dvasmosvijetarazliita,
serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 LZN, serija
20:50 POLICIJSKAAKADEMIJA, flm
Nedavna odluka gradonaelnice da po-
licijske akademije ubudue imaju pravo
pohaati ba svi, bez obzira na tjelesnu
spremu, stupanj inteligencije, visinu, te-
inu i spol, policajce i instruktore s akade-
mijezbunjenogzapovjednikaLassarda(G.
Gaynes) dovest enastomuka.
22:30 OTROVNAIVY: TAJNO
DRUTVO, flm
00:15 PRITAJENAVATRA, flm
02:05 OSVETA, (12) flm
03:50 LegendaoHispaniji 1, serija
05:05 Nadlipom35
HRT 1

06:15 Vrtlarica
06:42 TVkalendar
06:55 DobrojutroHrvatska
09:05 Sveebiti dobro1, telenovela
10:00 Vijesti
10:12 Pustolovineubalonu,
dokumentarnaserija
11:05 Dr. Oz3, talkshow
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:20 Jezikzasvakoga
12:35 Znaj datevolim, telenovela
13:20 Roditelji i djeca4, serija
14:02 Skicazaportret
14:30 Vijesti
15:30 Uregistraturi, serija
16:25 Naprvomkolosjeku,
dokumentarni flm
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:05 Veerna8. katu: DinoRaa
18:55 Stipeugostima1, serija
19:30 Dnevnik
20:07 TVBingo
20:30 Fokus
21:35 Prijatelji - ljubavnici
- drame1, serija
22:30 Dnevnik3
23:05 SOKOLGANIJEVOLIO, flm
Uratnome vihoru kad je cijela zemlja jed-
na velika fronta na kojoj postoje razliite
vojske i ljudi su prisiljeni odjenuti unifor-
me, seljak ime, kroz ije dvorite prolaze
razliite vojske koje mu otimaju najdra-
gocijeniju zemlju i sina, pokuava ostati
neutralan.
00:30 Uregistraturi, serija
01:25 Fokus
02:42 Dokumentarni flm
03:37 Drugi format
04:17 Veerna8. katu: DinoRaa
05:02 Hrvatskauivo
05:47 Ljubavuzaleu, serija
HRT 2
06:05 Prkosnaljubav, telenovela
08:30 TVvrti: Jurinearolije
08:42 arobnaploa, emisija
08:57 Papreni detektivi 2, serija
09:20 ivotsDerekom3, serija
09:45 H2O! Uzmalovode2, serija
10:10 Merlin4, serija
12:45 Christienaosveta, flm
14:15 Glee3, serijazamlade
15:00 Lovci nanatprirodno6, serija
16:30 Regionalni dnevnik
16:55 Veernjakola: Povratak
upisanih, serija
17:25 Genijalci, serija
17:55 Dobraena3, serija
18:40 Prieoavetnjacima,
dokumentarnaserija
19:55 Hotspot
19:58 I TOJETO, crti
20:10 uti marker: Kroniari crnih
kronika, talkshow
20:40 Zakon!, humoristinaserija
21:20 TIPTOES, ameriki flm
22:55 Zakoni red: Odjel za
rtve13,
23:40 Krvavi svibanj 1, serija
00:35 SestraJackie4, serija
01:05 LudnicauClevelandu3, serija

RTL
07:15 RTLDanas
07:55 VillaMaria1, dramskaserija
09:10 Virusattack, crti
09:30 TVprodaja
09:45 I TOSEZOVELJUBAV, flm
11:30 TVprodaja
13:15 TVprodaja
14:30 Tkoegaznati! 2, gameshow
15:25 Togsenitkonijesjetio, show
16:30 RTLVijesti
18:30 RTLDanas
21:10 OPERACIJADELTAFORCE3,
(12) igrani flm, akcijski
Apokalipsa prijeti NewYorku. Delta timje
ponovno u akciji. Ovog puta, njihov cilj je
zaustaviti kartel droge Umberta Salvato-
rea(DannyKeogh).
23:00 RTLVijesti
23:20 Dr. House1, dramskaserija
00:15 Southland1, drama
01:10 Igrestrasti 1, erotskaserija
02:05 Dr. House1, dramskaserija
03:55 RTLDanas
NOVA TV
06:30 SutkinjaMarijaLopez, serija
07:25 PelicaMaja, crti
07:50 TVizlog
08:05 Ninjaratnici, serija
08:35 TVizlog
09:55 inMagazin
10:40 Draguljarevaki, serija
12:20 Toscanaserija
13:30 NavyCIS1, serija
17:25 inMagazin
18:10 Ljubav- vjera- nada1, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Draguljarevaki 1, serija
21:35 Toscana1, serija
22:45 Veernjevijesti
23:05 UBOJICE, (12) flm
01:30 POLICIJSKAAKADEMIJA, flm
03:10 Ratnabolnica1, serija
05:05 DnevnikNoveTV
ibenskilist bora 29
UTORAK 5. kolovoza 2014. SRIJEDA 6. KOLOVOZA 2014.
ETVRTAK 7. KOLOVOZA 2014. PETAK 8. kolovoza 2014.
HRT 1

06:42 TVkalendar
10:00 Vijesti
10:11 Grki otoci: Dodekanezi,
dokumentarnaserija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
14:30 Vijesti
14:45 Lavanskadolina,
dokumentarni flm
15:35 Kudaidudivljesvinje, serija
16:35 Manjinski mozaik
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:05 Veerna8. katu, emisija
19:30 Dnevnik
20:05 Loza, serija
21:00 Turistikaklasa, serija
21:35 Kulturni kolodvor, magazin
22:10 Nikolaj i Julie1, serija
23:05 Dnevnik3
23:40 MarijanMatkovi: Heraklo,
snimkakazalinepredstave
02:15 Kulturni kolodvor, magazin
02:45 Turistikaklasa
03:35 Drugi format
05:00 Hrvatskauivo
HRT 2

07:35 Roktaveprie, crti
08:10 Maginodrvo, serijazadjecu
08:35 MalaTV
11:00 Muke(4B), humoristinaserija
12:30 uti marker, talkshow
12:55 ATPUMAG2014., snimka
14:10 Plesni izazov1, serijazamlade
15:00 Lovci nanatprirodno, serija
17:00 VillageFolk: Sretni praii
17:15 ATPUMAG2014., emisija
17:30 ATPUMAG2014., prijenos
19:55 Hotspot
20:10 Nogomet
22:05 GRANICELJUBAVI, flm
23:55 Zakoni red:
Odjel zartve13, serija
00:40 Motel Bates, serija
01:25 Kalifornikacija4, serija
01:55 LudnicauClevelandu, serija

RTL
07:00 RTLDanas
09:15 TVPRODAJA
09:30 Snaneene1, dramskaserija
10:30 Snaneene1, dramskaserija
11:30 TVPRODAJA
13:15 TVPRODAJA
15:25 Togsenitkonijesjetio! 3,
(Pointless) gameshow
16:30 RTLVijesti
18:30 RTLDanas
20:00 Togsenitkonijesjetio! 3,
(Pointless) gameshow
21:10 STIEIZNENAENJE, flm
23:05 RTLVijesti
23:25 Mentalist3, serija
00:20 ODBROJAVANJE, flm, triler
Jimmy Dove (Jef Bridges) radi u boston-
skomodjelu za razminiranje i protubom-
bako osiguranje te je zaduen za najte-
e, najopasnije i najriskantnije poslove.
Jednoga dana shvaa kako ga je takav
ivot fziki i psihiki iscrpio pa odluuje
napustiti odred i postati trener novaka u
ekipi. Nekoliko dana kasnije, njegov bivi
partner pogibaueksploziji bombezakoju
Jimmy zna da je mogla biti djelo samo
jednog ovjeka. Daje se u istragu i dozna-
je kako se njegova najvea nona mora
upravovratilaizprolosti.
03:40 RTLDanas
NOVA TV
06:30 SutkinjaMariaLopez, serija
07:50 TVIZLOG
08:35 TVIZLOG
10:00 inMagazin
12:30 Toscana, serija
17:25 inMagazin
19:15 DnevnikNoveTV
23:05 VOJNIINA, flm
01:35 ISTA, (12) flm
03:25 SestraHawthorne3, serija
05:15 DnevnikNoveTV
05:55 inMagazin
HRT 1
06:42 TVkalendar
10:00 Vijesti
10:11 Grki otoci: Kreta,
dokumentarnaserija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
14:30 Vijesti
14:45 Sjaji MarijaZvijezda,
dokumentarni flm
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:30 Dnevnik
20:05 Loto7/39
20:10 Loza, serija
21:00 Australski vremeplov,
dokumentarnaserija
21:55 Nikolaj i Julie1, serija
22:40 Dnevnik3
23:15 LORNINAUTNJA, flm
02:00 Australski vremeplov,
dokumentarnaserija
02:55 Sjaji MarijaZvijezda,
dokumentarni flm
03:45 Drugi format
04:25 Veerna8. katu
05:10 Hrvatskauivo
HRT 2
08:40 MalaTV
10:20 Merlin3, serijazamlade
11:40 Idejezaureenjeprostora,
dokumentarnaserija
12:05 Jednostavneveeres
NigelomSlaterom2,
dokumentarnaserija
17:00 VillageFolk: JoseBove
19:55 Hotspot
20:30 Zakon!, humoristinaserija
21:10 AUSTINPOWERS:
TAJANSTVENI STRANI
AGENT, ameriki flm
22:45 Zakoni red: Odjel za
rtve13, serija
00:45 LudnicauClevelandu3,
humoristinaserija
RTL
07:00 RTLDanas
07:40 VillaMaria, dramskaserija
09:15 TVPRODAJA
09:30 Snaneene, dramskaserija
11:30 TVPRODAJA
11:45 Bibinsvijet, serija
13:15 TVPRODAJA
14:30 Tkoegaznati!, show
16:30 RTLVijesti
18:30 RTLDanas
21:10 OTPORNI NAMETKE, flm
Moses (A. Sandler) i Keats (D. Wayans)
sitni su kriminalci ija se djelatnost uglav-
nomsvodi na krae automobila. Moseso-
va je elja prijei na neto ozbiljnije, pa se
povezao s uspjenimbiznismenomColto-
nom (J. Caan), krupnom ribom u svijetu
kriminala, koji bi ga trebao ukljuiti u tr-
govinudrogom.
22:25 RTLVijesti
23:20 Mentalist, dramskaserija
00:15 ELJEZNI ORAO2, igrani flm
02:05 Astroshow, emisijauivo
03:05 RTLDanas
NOVA TV
07:50 TVIZLOG
08:35 TVIZLOG
10:00 inMagazin
13:30 NavyCIS6,serija
17:25 inMagazin
19:15 DnevnikNoveTV
23:05 DJEVOJKEIZST. TRINIANA,
(12) flm
01:05 VOJNIINA, flm
03:20 Ratnabolnica1, serija
05:15 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:42 TVkalendar
10:00 Vijesti
10:11 Grki otoci: Peloponez,
dokumentarnaserija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:20 Abecedazdravlja
14:30 Vijesti
16:53 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:30 Dnevnik
20:05 Loza, serija
21:05 7danapolitiki magazin
21:55 Prijatelji - ljubavnici
- drame1, serija
22:50 Dnevnik3
23:25 SEVDAHZAKARIMA, flm
02:05 7danapolitiki magazin
03:45 Drugi format
04:25 Veerna8. katu
05:10 Hrvatskauivo
HRT 2
07:07 Nogomet, LP-2. pretkolo
08:30 MalaTV
dokumentarnaserija
NigelomSlaterom2,
dokumentarnaserija
15:45 Dvai pol mukarca, serija
17:55 Nogomet
22:20 Zakoni red:
Odjel zartve13, serija
00:20 LudnicauClevelandu3,
humoristinaserija
RTL
07:00 RTLDanas
09:15 TVPRODAJA
11:30 TVPRODAJA
13:15 TVPRODAJA
16:30 RTLVijesti
18:30 RTLDanas
21:10 CSI: NY, kriminalistikaserija
23:00 RTLVijesti
23:25 Mentalist, serija
00:20 OTPORNI NAMETKE, flm
03:00 RTLDanas
NOVA TV
07:50 TVIZLOG
08:35 TVIZLOG
10:00 inMagazin
17:25 inMagazin
19:15 DnevnikNoveTV
23:05 POVIJESTNASILJA, (15) flm
U uspavanome gradiu Millowbrook u
Indiani, mirni ovjek Tom Stall (Viggo
Mortensen), vlasnik popularne mjesne
zalogajnice, uiva u obiteljskomivotu sa
svojom voljenom suprugom Edie (Maria
Bello) i njihovo dvoje djece. No, ivot mu
se preokree naglavce kada nevjerojat-
nom vjetinom i hladnokrvnou ubije
dvojicu nasilnika koji su u pokuaju plja-
keivotomzaprijetili Tomovoj zaposlenici.
Tompostaje mjesni junak, te zavrava na
naslovnim stranicama novina i u udar-
nim terminima informativnih emisija.
Vrlo brzo u Millowbrooku se pojavljuje
mafja Carl Fogarty (Ed Harris), koji Toma
naziva imenomJoey Cusack, tvrdei kako
gapoznajeiz prolosti ukojoj jebioplae-
ni ubojica.
00:55 DJEVOJKEIZ
ST. TRINIANA, (12) flm
02:50 Boondocks1, (18) serija
04:40 Ratnabolnica, serija
05:25 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:42 TVkalendar
10:00 Vijesti
10:11 Grki otoci: Jonski otoci,
dokumentarnaserija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
14:30 Vijesti
14:45 Alpe-Dunav-Jadran
15:15 MorekanasvetogTodora,
emisijapukei predajnekulture
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:05 Seoskagozba, gastroputopis
19:30 Dnevnik
20:05 Loza, serija
20:55 OBITELJJONES, ameriki flm
22:35 Dnevnik3
23:10 KORIOLAN, britanski flm
01:10 TUAENA, flm
02:35 OBITELJJONES, flm
05:17 Hrvatskauivo
HRT 2

08:30 MalaTV
09:02 POSLJEDNJI ZADATAK, flm
dokumentarnaserija
NigelomSlaterom, dok. serija
16:55 VillageFolk
19:55 Hotspot
20:00 Svaki dandobardan
20:45 TUAENA, flm
22:15 Tatort, serija
23:50 Zloinaki umovi 7, serija
00:35 InspektoricaIreneHuss2,
serija
RTL
07:00 RTLDanas
09:15 TVPRODAJA
11:30 TVPRODAJA
13:15 TVPRODAJA
16:30 RTLVijesti
18:30 RTLDanas
21:10 OSINJEGNIJEZDO, flm
23:05 Eurojackpot
23:10 OSINJEGNIJEZDO, igrani flm
23:15 Ubojitavruina, (12) akcijski
01:10 RTLDanas
NOVA TV
07:50 TVIZLOG
08:35 TVIZLOG
10:00 inMagazin
13:30 NavyCIS6, (12) ALIYAH
14:25 NavyCIS1,YankeeWhite
17:25 inMagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:45 OPSJEDNUTA, (12) flm
Zavoenjesepretvori uteror kadseksi pri-
vremena zaposlenica u uredu stvori opa-
snufksacijuuspjenimi sretnooenjenim
menaderom. Derek Charles (Idris Elba)
jako dobro radi svoj posao; tako dobro da
je nedavno zasluio veliko promaknue.
Naporno je radio da bi doao do vrha, a
kad je njegov radni dan gotov, Derek ima
tu povlasticu da se vraa kui svojoj preli-
jepoj supruzi Sharon (Beyonc Knowles) i
njihovu zdravom novoroenom djetetu.
No Derekov se savreni ivot poinje uru-
avati kad seksi nova privremena zapo-
slenica Lisa (Ali Larter) doe raditi u ured
i pone uhoditi svaki Derekov pokret. Kad
Lisina opsjednutost postane opasna, De-
rek i Sharon pribjegavaju oajnikimmje-
rama da bi zatitili sebe i svoje dijete od
njezinasmrtonosnogbijesa.
00:50 NEOBINAPRIAO
BENJAMINUBUTTONU, flm
04:50 Sjeveri Jug2, mini serija
30 bora
ibenskilist
INICIJALNA
RAZMJETAJNA
2
AD
AT
DA
ES
ET
OA
PT
RU
3
ABA
ACI
AJE
ENA
ESZ
IJE
KOS
MEJ
OTE
REZ
ROK
SOM
TIN
TSO
Opisi za rijei u krialjci svrstani
su po poetnim slovima traenih
pojmova, a vi sami morateotkriti
njihova mjesta u liku!Kako bismo
vam olakali poetak rjeavanja
upisali smo vam prvi vodoravni
pojam
A
Gola, nudist - Koloidna tvar u cr-
venim algama - Naglasak Znak
za aluminij - Pribor za rad (mno.)
- Crkveno prokletstvo Ime neka-
danjeg ruskog ahista Karpova -
Kikiriki, arahid (mno. ) Sportski
klub iz Soluna (Grka) Utjelov-
ljenje boanstva u liku ovjeka ili
ivotinje u hinduizmu (avatar)
B
uveni indijski glumac, glumio
Sandokana u istoimenoj TV-se-
riji, Kabir Okraj na bojnom polju
C
Pridjevak imuna koji je Isusu po-
mogao nositi gri na Golgotu
Toplki biljni napitak (mno.)

E
Kratica za Export Credit Agency
Edinova imenjakinja - Rusko en-
sko ime - Planinski vrh u Japanu,
na planini Kisosammyaku - Pre-
skakanje iskre s anode na katodu
Kratica za east-south-east -
Grmolika biljka troskotnjaa, slui
kao zain - Evita odmila
H
Sultanova enska pratnja - Slova
iza G
I
Kratica Irske republikanske armije
- Granini prijelaz kod Dubrovnika,
prema Trebinju - Planina jugoza-
padno od Sarajeva (BiH)
K
Ime glumice Radivojevi (Lorena
u Najboljim godinama) Vrsta
bubnja rabi se na karipskim oto-
cima (anagram: TEKE) Joakima
odmila
L
Stari lisac
M
Rimska tisuica
N
Portugalski nogometa u Manche-
ster Unitedu Ime nekadanjeg
austrijskog automobilistikog asa
Laude
O
Maslina, uljika - Ime karikaturista
Reisingera
P
Znak za fosfor Dubrovaki more-
plovac, Miho Nijemac iz Prusije
R
Znak za radij Zamjensko kolo u
automobilu (dvije rijei!) Kratica
za Religion News Service Rakija
koja prva protee iz kotla
S
Po sredini, nasred - Gornja haljina
rimskih patricijki
Kratica za kolski centar Javljati

se utanjem
T
Znak za tantal - Starogrki filozof i
matematiar iz Mileta - Uspjean
uter trica u koarci - Kratica za
Trgovako-transportni terminal
U
Uitelj odmila - Ploe za mljevenje
hrane u ustima kita
V
Znak za vanadij - Rimska petica
Biskupov pomonik (mno.)
Z
Mjesto u Sloveniji, na utoku Savinje
u Savu
I-DOKU RJEENJA IZ OVOG BROJA
SKANDI: jom kipur, aco, epir, lear, is, lil, cenzorka, eranos, vaal, nasip, borzov, anj,
zahod, bit, ares, cul, sida, prs, svrdlo, tragedija, rulet, prazna obeanja, a, eko-
nom, vrgoranin, ak, danijela martinovi, ne, uv, asa, atori, if, gibonni, t, sarita,
ocat, ak, erot, oval, verist, es, o, istok, opna, ro, kasa, ab, loto, kvantna fizika, ona-
ta, ana ube, rotirati, ur, r, a, r, ksi, itko, the beat fleet, iona, sirar, t, marti, animo,
govornik, jab, enona, strana, kid, kanui, ira, omar, hermelin, ni, klara, maa;
INICIJALNA: robert kurbaa, elektrini luk, zidani most, c, evitica, kete, ra, eca,
ena san, v, araidi, ttt, nani, vikari, ivan planina, p, katarina, agar, oto, usi, stola,
tales, cirenac, aris, harem, ta, ajevi, adamit;
RAZMJETAJNA: apoel, petak, prekidai, lisnato tijesto, asasin, akvarel, nerv,
kopt, tso, mej, stam, rez, tirpitz, ureter, esz, tapetar, oa, t, dinarska rasa, aio,
som, punomasno mlijeko, buica, alastor, iverak, uvijek, tankovi, zaviti, notar,
postola, raa, ad, irina, ostariti, mirana, kos, destinacija, cabet, everest, koka,
etna, aci;
4
ASTI
AIO
ETNA
KERR
KOKA
KOPT
NERV
OERI
POLA
POST
RAA
STAM
5
APOEL
CABET
ISTO
INOZA
IRINA
NOTAR
PAORI
PETAK
PIKER
6
ALAMUT
ASASIN
BUICA
BUNIKE
CERADE
IVERAK
LARSEN
MIRANA
URETER
UVIJEK
ZAVITI
7
AKVAREL
ALASTOR
EVEREST
KATANEC
OKIDATI
POSTOLA
SUVOROV
TANKOVI
TAPETAR
TIMIJAN
TIRPITZ
8
OSTARITI
RASKORAK
TETRAPAK
9
MESNATOST
PREKIDAI
PRIJEVARA
SKOLASTIK
ZAMANTANO
ZASNOVATI
11
DESTINACIJA
KAPITALIZAM
12
DINARSKA RASA
SVETA STOLICA
13
ISTRAIVAICA
OSVJEDOITI SE
14
LISNATO TIJESTO
16
PUNOMASNO
MLIJEKO
ibenskilist bora 31
N
A
T
A
A
E
R
C
E
G
N
IN
I
diplomirana
pravnica i
keramiarka
A
T
E
L
J
E

Pie: Marija Lonar
Nataa Erceg Ni ni ,
ibenanka sa zagrebakom
adresom, po struci je diplo-
mirana pravnica, ali je posao u
odvjetnikom uredu od prije koju
godinu zamijenila svojoj velikom
ljubavi keramikom. Strast
za keramikom otkrila je prije
pet godina. Nakon zavrenog
trogodinjeg teaja keramike,
niza skupnih izloaba u zemlji
i inozemstvu, prvu samostalnu
izlobu odluila je postaviti u
rodnom ibeniku. U Gradskoj
knjinici Juraj igori do 9. kolo-
voza moe se razgledati njezina
izloba pod nazivom Miris soli.
Njezini radovi, kako to u tekstu
kataloga navodi Zdenka Bilui,
svjedoe o zrelom autentinom
umjetnikom izrazu. U relativno
kratkom stvaralakom razdoblju
Nataa Erceg Nini profilirala se
kao dizajnerica uporabnih pred-
meta tanjura, vaza, zdjela,
alica
-Ovo je moja prva samo-
stalna izloba i htjela sam da
bude ba u ibeniku. Ma, mis-
lim da svi mi u ibeniku nosimo
neku skrivenu umjetniku crtu,
a u mom sluaju kockice su se
nekako ba sada posloile rei
e Nataa.
Za svoj rad ve je dobila
i posebna priznanja. lanica
je Hrvatskog keramiarskog
udruenja Kerameikona, a jed-
na je i od osnivaica udruge Ter-
akota koja promie knjievnost i
primijenjene umjetnosti. U svom
radu kontinuirano istrauje
razliite materijale kao to su dr-
vo i kamen te kombinacije gline
i oksida. Njezini radovi izloeni u
ibenskoj knjinici nesumnjivo
e privui pozornost zbog jed-
nostavnosti i suptilnosti kojim
odiu te zbog minucioznosti
kojom autorica pristupa obradi
povrine i teksturi svojih tanjura
i vaza, jasno pokazujui zato
njezina izloba mirie na sol!
Keramika
nadvladala
pravo
32 bora
ibenskilist
www.facebook.com/sibenskilist
Foto: Nikolina Vukovi (CROPIX)
Haljinice koje izgledom
podsjeaju na fine spavaice
jedan su od najveih modnih
hitova u proloj sezoni, a naa
slatka ibenanka dobro je
upoznata s tim podatkom.
Njezina be romantina
vetica obrubljena ipkom
idealna je za etnju gradom
sa ovako sminim
ljubimcem, koji joj je i
najsimpatiniji modni
dodatak koji je mogla
ponijeti. Bijela torbica,
remen u boji karamele i
japanke sa ljokicama, kao
i makaste naoale tu su da
upotpune dojam.
Ova modna odlikaica
zna da je vodoravne
pruge najbolje spariti s
tamnim hlaama, jer
takva kombinacija
djeluje fino i izduuje
noge. Ovo je djevojka
koja se osjea dobro u
svojoj koi i pazi da je,
pri obavljanju
svakodnevnih poslova,
nita ne optereuje, a
ponajmanje obua, pa
zato bira hit gumene
japanke. Ruka na kojoj
su niske narukvica
prijateljstva dokazuje i
da je rije o drutvenoj
osobi s hrpom prijatelja.
U modnu etnju sa psiem
Igra prugicama
I
M
o
n
d
i

ibenskilist bora 33
Iako nije razvikan kao oni u oblinjim
mjestima i gradovima, ne moe se po-
rei da i Murter ima svoj festival koji je,
sloit e se mnogi pobornici suvremene
glazbene scene, i te kako kvalitetan. A
ima ve i tradiciju. Naime, ove se godine
u terminu od 28. do 30. srpnja po esti
put odrao Festival slobodne glazbe, ije
smo prvo izdanje imali priliku vidjeti i uti
2009. godine zahvaljujui volonterima iz
K.U.U. Zaokret. Iako je u organizacijskom
smislu Festival u meuvremenu doivio
odreene promjene, zahvaljujui uporno-
sti i dobroj volji etvero entuzijasta: Mate
Skrai, Tino Barei, Darko ivkovi-ile
i Mateja eneta Skrai nema straha od
njegova gaenja.
-U proteklih pet godina tota se dogo-
dilo, promijenilo, puno smo nauili i ste-
kli dragocjena iskustva. Ve druge godine
smo festival 'izveli' iz zatvorenog prosto-
ra i premjestili ga, kako i prilii jednom
otoku, na more, u uvalu igraa. Time
su se otvorile dodatne mogunosti jer
su koncerti na nekoliko metara od mora
stvarno inspiracija i neusporediv ugoaj
za izvoae. Ostvarili smo odlinu surad-
nju s naim prijateljem Jukom i njegovim
beach barom Lantana, koji nas svake go-
dine ustrajno podrava. O popodnevnim
sessionima u borovoj umi pored mora ne
MURTER: ODRANO ESTO IZDANJE FESTIVALA SLOBODNE GLAZBE
Glavne zvijezde Disciplina Kitschme
-Osnovnu ideju, a to je stvaranje interaktivnog
glazbenog dogaaja gdje je posjetitelj aktivni
sudionik zbivanja, pokuavamo slijediti i dalje. Na
festival stvara jednu protuteu konfekcioniranim
glazbenim dogaajima, kojih je na obali sve vie, i daje
jednu alternativnu svestranu notu kulturnoj ponudi
Murtera kae Mate Skrai, jedan od organizatora
treba ni govoriti, treba ih doivjeti. To su
stvarno guti za sladokusce nadahnuto
e Mate Skrai, jedan od 'otaca' festiva-
la, domeui da je glavna misao vodilja
prilikom ustanovljavanja festivala bila da
se u dva-tri dana odravanja, u ugodnom
ambijentu, privue posjetitelje koncertima
domaih i gostujuih izvoaa te glazbe-
nim radionicama na temu improvizacije.
-Osnovnu ideju, a to je stvaranje in-
teraktivnog glazbenog dogaaja gdje
je posjetitelj aktivni sudionik zbivanja,
pokuavamo slijediti i dalje. Na festival
stvara jednu protuteu konfekcioniranim
glazbenim dogaajima, kojih je na obali
sve vie, i daje jednu 'alternativnu' svestra-
nu notu kulturnoj ponudi Murtera kae
Skrai, koristei i ovu prigodu da zahvali
matinoj opini i Turistikoj zajednici, ali i
svim onim malim obrtima i lokalnim ugo-
stiteljima bez kojih, kako on kae, sve ovo
ne bi bilo mogue realizirati. M.T.J.
FSG, MURTER, 28. - 30. 7. 2014. U ponedjeljak 28.
srpnja na Staroj rivi koncert je odrao englesko-hrvatski bend
Mimika Mak Murti Ensemble. U utorak 29. srpnja u kafe baru
Reful nastupili su Bs FUNstallation, a poslije njih Harry Sokal
meets Adaptive Quartet. Glavne zvijezde festivala Disciplin
A Kitschme nastupili su posljednjeg dana u Lantani u uvali
igraa. Zabava je zadnjega dana trajala do sitnih jutarnjih sati
jer je poslije Discipline koncert odrao jo i hrvatsko-njemaki
bend Majmoon, a poslije njih maarski Isu&Igor DJ SET.
Bosanci iz Dubioze Kolektiv neprikosnoveni
su kraljevi raggae-dub-rock scene na Balkanu, a
da je tomu tako dokazali su i na prolotjednom
sjajnom nastupu u primotenskoj Aurori. Izvrsno
popunjen koncert i publika koja je znala veinu
hitova, osobito s posljednjeg albuma 'Apsurd-
istan', na kojem su pjesmama pokuali i usp-
jeli doarati na to slii ovo dananje utopijsko
drutvo, post-tranzicijskovrijemei sveteapsurde
i tragikomine stvari koje nam se svakodnevno
dogaaju na ovim prostorima. 'Kau', 'Krivo je
more', 'Tranzicija', 'Kokuz' i 'Prvi maj' samo su
neke od pjesama koje su izveli u viesatnom
spektaklu kakav se kod nas rijetko via.
A osim u znaku Dubioze, proli tjedan u
primotenskoj diskoteci bio je obiljeen kon-
certom, za koji ve tradicionalno nije bilo
mjesta za sve one koji su htjeli u njemu uivati.
Neokrunjena kraljica estrade, koja u posljednje
vrijeme sve ee spominje da bi voljela postati
majka, odrala je koncert za istu desetku. Pri-
tom je pokazala i odlinu formu, ali i novu seksi
opravicu, zlatnu minicu i majicu, koju joj je za
ovu priliku dizajnirala Dijana Viljevac, mlada
dizajnerica u ijim kreacijama voli zablistati u
Severina. N.B.
LITNJI IR Vani je moda kia, ali u Aurori sve gori:
Dubioza Kolektiv ugala,
a Rozga usijala atmosferu
34 bora
ibenskilist
Udruili snage i zablistali
ibenskilist
upani j ski tj edni k
Imate meu maturantima svoje favorite? Netko vam je posebno drag,
poznajete ga ili je lan vae obitelji? I ove godine imate priliku izabrati naj-par
maturalnih plesova. A ako fotografije vaih favorita jo nisu objavljene, nita
zato, bit e u jednom od sljedeih brojeva. Zato izrezujte i uvajte kupone za
glasovanje i kad fotografija vaih naj-maturanata bude objavljena, sve ih
zajedno u kuverti poaljite na nau adresu:
ibenski list (za naj-par), Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
I ne zaboravite, ne biramo najljepi par, nego naj u svakom smislu!
IME I PREZIME
ADRESA
KONTAKT TELEFON GLASUJEM ZA PAR
KUPON NAJ-PAR
401
404 406 405
403 402
Uenici Srednje kole Lovre Montija i Srednje strukov-
ne kole iz Knina zadrali su tradiciju maturalnih plesova
na kraju kolske godine, to u ibeniku nije sluaj, budui
da su zbog turistike sezone svi pomaknuti za sijeanj i
veljau. Zato u Kninu prava zabava poinje kad zazvoni
posljednje kolsko zvono, a lokalni obrtnici, frizeri, viza-
isti i cvjeari tada imaju posla preko glave. Jer djevojke
ne ele nita prepustiti sluaju, a tako je bilo i ove godine.
Po haljine se putovalo u Zagreb i Split, oni kreativniji su
ivali po mjeri, a ni momci nisu bili za bacanje. Mladi
Kninjani fetali su u restoranu Ivan, a za glazbenu se
podlogu pobrinuo odlian bend Deni. NEVENABANI
MATURANTI SREDNJIH KOLA KNIN (2)
ibenskilist bora 35
407
410
413 415 414
409
412
408
411
FOTO: NEVEN MIJAKOVAC
36 oglasi
ibenskilist
Ne propustite filmske hitove
CineStar - ibenik Velimira korpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mree sa PDV-om Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mree sa PDV-om
Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanite 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602
Uskoro
Vam predstavlja
CineStar daruje:
www.blitz-cinestar.hr,
potraite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi
Vam daruju ulaznicu za
film po Vaem izboru
i
5 NAJBRIH ITATELJA ovaj kupon mogu promijeniti za
kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar ibenik
u ponedjeljak 4. 8. 2014. Kupon vrijedi iskljuivo za jednu
osobu, za sve filmove (osim 3D i eXtreme) po izboru
za navedeni datum. Vidimo se u CineStaru!
KINA S PET ZVJEZDICA www.blitz-cinestar.hr
Uskoro
Samo u CineStaru:
SINKRONIZIRANO
IZVORNI NASLOV: Legend of Oz: Dorothys Return
REDATELJ: Will Finn
GLASOVI: Dunja Fajdi, Draen Bratuli
ANR: animacija
TRAJANJE FILMA: 92 min
NASTAVAK jedne od najpoznatijih djejih avantura,
Povratak u Oz, animirani je film snimljen prema romanu
Rogera S. Bauma, prapraunuka L. Franka Bauma.
U njemu se Dorothy vraa u arobnu zemlju preko duge
nakon to shvati da je Kanzas u potpunosti opustoen...
POVRATAK U OZ
U kinima
od 14. 8.
IZVORNI NASLOV: Guardians of the Galaxy
REDATELJ: James Gunn
GLUMCI: Chris Pratt, Lee Pace
ANR: akcija, avantura
NA RUBU SVEMIRA, ameriki pilot Peter Quill
postat e metom lovaca na glave nakon to ukrade objekt
kojeg eli i nemilosrdni zloinac Ronan. Nastao prema
Marvelovom stripu film okuplja brojne superjunake,
otpadnike kojima nema nita drae od avanture i izazova
koje ona donosi.
UVARI GALAKSIJE
IZVORNI NASLOV: The Expendables 3
REDATELJ: Patrick Hughes
GLUMCI: Sylvester Stallone
ANR: akcija
U TREEM NASTAVKU dugooekivanih Plaenika
ovi vrhunski operativci krenut e u potragu za svojim
nasljednicima. Smatrajui da je dolo vrijeme da unovae
bre, okretnije, jae i, naravno, mlae od sebe, upustit e
se u zadatak koji nee biti nimalo lako izvriti
PLAENICI 3
U kinima
od 14. 8.
IZVORNI NASLOV: Yves Saint Laurent
REDATELJ: Jalil Espert
GLUMCI: Pierre Niney, Guillaume Galliene
ANR: biografska drama
BIOGRAFSKA DRAMA YSL upoznaje nas sa
samim poecima karijere slavnog francuskog dizajnera ije
je ime do danas ostalo sinonim za inovativnost i luksuz.
U filmu YSL pratimo njegov ivot od 1958. godine kada je
kao mlad i talentirani dizajner upoznao svog ljubavnika te
kasnijeg poslovnog partnera Pierrea Bergea.
YVES SAINT LAURENT

Sibenski List, 31. Srpnja 2014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 31. Srpnja 2014

Uploaded by

Copyright:

u p a n i j s k i t j e d n i k

Toplki biljni napitak (mno.)

Kratica za kolski centar Javljati

ETVRTAK, 31. SRPNJA2014.

You might also like