Svijet bez raka

G. Edvear Griffin
Uz milijarde dolara koje se svake godine potroe na istraivanja, uz do-
datne milijarde dolara prihoda od prodaje lijekova povezanih s rakom i
uz prikupljanje dobrovoljnih priloga koje je na najvioj razini u povijes-
ti - danas na raku vie ljudi zarauje za ivot nego to od njega umire.
Kad bi se rjeenje pronalo u obinom vitaminu te divovske industrije
moglo bi preko noi nestati. Rezultat toga je da je politika terapije pro-
tiv raka sloenija od znanosti.
SVIJET BEZ RAKA utire put u neistraeni teritorij i razotkriva kako
je znanost postala iskvarena radi zatite ukorijenjenih komercijalnih
interesa. Ova knjiga zadaje udarac koji moe sruiti carstvo. A moda i
hoe.
SVIJET
BEZ
RAKA
Pria o vitaminu BI7
G. Edward Griffin
TELEdisk, 2011.
Biblioteka
ZDRAVUE
Nakladnik
TELEdiskd.o.o.
Naslov originala
World VVithout Cancer
The Story of Vitamin B 7 7
Copvri ght 1997 i 1974, G. Edvvard Griffin
Copyri ght za Hrvatsku TELEdi skd.o.o.
Urednik biblioteke
Darko Imenjak
Prijevod
Kreimir Ju ki
Lektura i redaktura
Sanja Veri
Grafika obrada
TELEdiskd.o.o.
Desi gn naslovnice
Vladart&design
Tisak
Hitra produkcija knjiga d.o.o.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline
knjinice u Zagrebu pod brojem 764481
ISBN 978-953-7039-91-2
Niti j edan dio ove knj i ge ni u kojem obliku ne smije se objavljivati
bez dozvol e i zdavaa, osim u svrhu citata ili kraih odl omaka u
kritikama.
SADRAJ
PREDGOVOR xiii
PRVI DIO: ZNANOST O LIJEENJU RAKA
1: Sindrom Watergate 3
Primjeri nepotenja i korupcije na polju istraivanja lijekova; detaljan pogled na prvu
veu studiju koja je proglasila laetril (vitamin B17) bezvrijednim; dokaz daje studija
bila namjetena; odluka FDA o zabrani upotrebe laetrila zbog toga to nije bio testiran;
uskraivanje odobrenja bilo kome (osim protivnicima laetrila) za njegovo testiranje.
2: Genocid na Manhattanu 19
Stalni pokuaji industrije raka da dokae beskorisnost laetrila; zatakani laboratorijski
izvjetaji s Instituta Sloan-Kettering koji su dokazali da laetril djeluje; veza Rockefellera
s farmaceutskom industrijom; pria o tome kako je skupina zaposlenika Sloan-Ketteringa
istinu iznijela na vidjelo.
3: Jedna jabuka dnevno 33
Pregled uvrijeenih znanstvenih zabluda kroz povijest; rak kao avitaminoza, kako ga je
shvaao dr. Ernst T. Krebs mladi 1952. godine, i pregled dokaza iz prirode i povijesti koji
govore u prilog tom shvaanju.
4: Odluujui test 41
Pogled na mnoge kulture irom svijeta u kojima nema ili nije bilo raka; analiza njihove
tradicionalne hrane.
5: Rak: navala ivota 51
Objanjenje trofoblastike teze o raku; opis jednostavnogurinskog testa na rak;procjena
BCG cjepiva kao sredstva protiv raka; pregled vitalne uloge guterae u kontroli raka.
6: Potpuni mehanizam 61
Faktor prehrane kao mehanizam podrke enzimskom faktoru; biografska skica dr.
Ernsta T. Krebsa mlaeg i njegovog otkria laetrila; korisni uinci vitamina BI 7 na irok
raspon poremeaja kod ljudi; pregled sloenosti ukupnog prirodnog mehanizma obrane
od raka.
7: Strah od cijanida 69
Novinska pria o paru koji se navodno otrovao jedui jezgre marelice; detaljnije
razmatranje injenica u ovom sluaju; procjena toksinog potencijala sjemenki koje
sadre BI 7; dokaz daje laetril manje otrovan od eera.
8: NadriIijenici koji promiu laetril 77
Imena, profesionalni statusi, medicinska dostignua i kliniki rezultati nekih od
istaknutijih lijenika koji podravaju laetril; korisne nuspojave koje izaziva njegova
upotreba; predloena prehrana protiv raka; kratak opis vitamina B15.
9: Nedokazani lijekovi za rak 87
Kliniki dokazi u prilog trofoblastikoj tezi; laboratorijski eksperimenti koji pokazuju da
laetril ubija stanice raka; povijesti sluajeva pacijenata u terminalnoj fazi raka koji svoj
oporavak pripisuju djelovanju laetrila.
10: Dokazani lijekovi za rak 1 0 1
Uinci kirurgije i zraenja u tretiranju raka; usporedba koja pokazuje da oni koji ne prime
nikakav tretman ive jednako dugo, ako ne i due, od tretiranih pacijenata.
11: Nova dimenzija ubojstva 1 1 5
Dokaz da su lijekovi protiv raka nedjelotvorni i da izazivaju rak; FDA je odobrila
eksperimente na ljudima koji su doveli do smrti od lijekova umjesto od raka.
12: Statistika usporedba 1 2 9
Inherentne slabosti svih statistika o raku; potreba za statistikim usporedbama usprkos
tim slabostima; usporedba rezultata koje dobivaju ortodoksni lijenici i oni koji koriste
laetril; posljedice konsenzusne medicine.
DRUGI DIO: POLITIKA LIJEENJE RAKA
13: Karteli - bijeg od konkurencije 1 3 9
Pregled znanosti o lijeenju raka; saetak politike lijeenja raka; rana povijest kemijsko-
farmaceutskog kartela I. G. Parben; rani uspjesi kartela u Sjedinjenim Dravama i
njegov brak s DuPontom, Standard Oilom i Fordom.
14: Krajnji monopol 1 5 3
Rani primjeri podrke kartela totalitarnim reimima; uloga I. G. Farbena u izvlaenju
Hitlera iz politikog zaborava i pretvaranju nacistike drave u instrument moi
kartela.
15: Ratne igre
1 6 3
Industrijske pripreme Njemake za Drugi svjetski rat; stalna podrka amerikih
industrijalaca Parbenu i nacistikom reimu tijekom tog razdoblja; profitabilna uloga
koju su igrali Ford i ITT u ratnoj proizvodnji kako za nacistiku Njemaku tako i za
Sjedinjene Drave.
16: Zavjera 1 7 1
Napori da se prikrije Farbenovo vlasnitvo nad tvrtkama u Americi; pomo koju su
pruili Rockefellerovi interesni krugovi; ubacivanje agenata kartela u vladu SAD-a;
konano odbacivanje sluaja Farben.
17: Grupa Rockefeller 1 8 5
Biografska skica Johna D. Rockefellera starijeg i njegov kriarski pohod protiv slobodnog
poduzetnitva; poeci Standard Oila; ulazak Rockefellera u investicijsko bankarstvo;
njihov utjecaj u farmaceutskoj industriji i meunarodnoj politici.
18: Recept za humanitarnost 1 9 5
Utjecaj farmaceutskog kartela na medicinske fakultete u zemlji; obrazovanje studenata
medicine usmjereno je na lijekove; koritenje filantropskih zaklada za stjecanje kontrole
nad obrazovnim institucijama.
19: Tko plaa sviraa 2 0 7
Loe stanje medicinskog obrazovanja u SAD-u do 1910. g.; uloga Flexnerovog izvjetaja
u dramatizaciji potrebe za reformom; uloga koju su Zaklada Rockefeller i Zaklada
Carnegie imale u implementaciji Flexnerovog izvjetaja; koritenje novca zaklada kao
sredstva za stjecanje kontrole nad amerikim medicinskim fakultetima.
20: Tko bira pjesmu 2 1 5
AMA-in utjecaj na bavljenje medicinom u Americi; kako vodstvo AMA-e ne doputa
svojim lanovima da imaju kontrolu, kako AMA-u financira farmaceutska industrija;
primjeri njihove povezanosti.
21: Plaanje reketa 2 2 1
Agenti kartela u FDA i drugim vladinim agencijama; CFR kao struktura kontrole nad
vanjskom politikom SAD-a; znanstvena nesposobnost u FDA; rast moi FDA.
22: Arsenal mjera prisile 2 3 5
Vladino ikaniranje industrije prehrambenih dodataka i vitamina; uloga medija u
diskreditiranju laetrila u svijesti javnosti; usporedba cijene terapije laetrilom s cijenom
ortodoksnog tretmana za rak.
23: Dvostruka mjerila 2 4 3
Analiza dvostrukih mjerila FDA prema kojima se bezopasne tvari koje nisu lijekovi,
poput vitamina i dodataka prehrani, optereuju veim ogranienjima od onih koje su
sadrane u otrovnim i opasnim lijekovima.
24: Hod po najvioj ici 2 5 3
Kako se lijenici zastraivanjem odvraaju od primjene laetrila; zato farmaceutska
industrija trai zamjenu za laetril koja se moe patentirati; hrabar otpor lijenika koji
koriste laetril prema FDA i AMA-i.
25: Pitanje motiva 2 6 5
Koji su motivi za protivljenje lijeenju laetrilom; teorije o ogranienoj i totalnoj
zavjeri; reakcija najirih slojeva kao pokreta promjena.
26: Svijet bez raka 2 8 1
Podruja na kojima su potrebna dodatna istraivanja u vezi s vitaminom B17; kako se
kontroverzija oko laetrila razlikuje od medicinskih kontroverzija iz prolosti; analogija
izmeu biolokog i politikog raka; scenarij u kojem e oba raka biti pobijeena.
BILJEKE 2 9 1
Posveta
Ova knjiga posveena je uspomeni na dr. Ernsta T. Krebsa
mlaeg i Johna A. Richardsona, dr. med. U sukobu sa silom i
zlobom znanstvenih zabluda ipak nisu ustuknuli. Dok su drugi
bjeei traili zaklon, oni su istupili na prvu crtu bojinice.
Neka pria o njihovim djelima potakne gnjev javnosti koja je
jedina u stanju osloboditi se neprijateljskog stiska oko naih
ivota i naeg zdravlja.
Zahvale
Materijal sadran u ovoj knjizi ne bi bilo mogue sastaviti
bez pomoi i vodstva brojnih ljudi. Zahvaljujem pokojnom
dr. Johnu Richardsonu na njegovom upornom uvjeravanju u
vanost vitaminske terapije, sve dok to nije konano poelo
prodirati u moju tvrdu glavu; mojoj supruzi Patriciji koja je,
mjesecima prije toga, pokuavala potaknuti moje zanimanje
za tu temu. Vjeno u biti zahvalan pokojnom dr. Ernstu
T. Krebsu mlaem na njegovom strpljenju i temeljitosti u
objanjavanju i pojanjavanju silnih znanstvenih pitanja. Za-
hvalan sam Bruceu Buchbinderu, Ralphu Bowmanu, Malvini
Cassese, Franku Corteseu, Georgeu Hamu, Grace Hamilton,
Ji mu Foleyu, Macu i Idell Hays, Pokie Korsgaard, Sanfordu
Kraemeru, dr. J. Miltonu Hoffmanu, Mauriceu LeCoveru,
Bobu Leeju, Betty Lee Morales, Beverlv Newkirk, Johnu
Purselvu, Julie Richardson, Bobu Riddelu, Lorraine Rosenthal,
Alke Tucker, Lloydu VVallaceu, M. P. VVehling, Kimou VVelchu,
Melindi VViman, Ann Yalian i drugima, a previe ih je da ih sve
spomenem, na njihovom ustrajnom ohrabrivanju, beskrajnom
strpljenju i konkretnoj podrci.
UPOZORENJE!
Svrha ove knjige je iznijeti dokaze da je rak bolest nedostatka jedne hranjive tvari.
Njegov uzrok nisu bakterije, virusi ili zagonetni toksini nego nedostatak tvari koju
je suvremeni ovjek iskljuio iz svoje prehrane. Ako je ta analiza tona onda su
lijeenje i prevencija raka jednostavni. Sve to trebamo uiniti je vratiti taj lako
dostupan i jeftin prehrambeni faktor u nae svakodnevne obroke.
Ovo je uzbudljiva teorija. Obeava mogunost svijeta bez raka sada, a ne u
nekom dalekom trenutku u budunosti, to bi znailo da bi se milijarde dolara koje
se svake godine potroe na istraivanja i medicinske tretmane mogle preusmjeriti
na veselije aktivnosti. Naravno, to bi takoer znailo da bi oko milijun strunjaka
koji sada imaju plaen posao u industriji istraivanja raka, tretiranju raka i priku-
pljanju dobrotvornih priloga ubrzo ostalo bez posla. Tu radnja postaje zanimljiva
jer su to isti oni ljudi kojima se obraamo za struno miljenje u vezi s vrijednou
laetrila, prehrambene terapije.
Ne bi trebalo iznenaditi to su ti strunjaci odbacili koncept prema kojem je rak
posljedica avitaminoze. Oni od toga nemaju nikakve koristi. Ne samo to bi svijet
bez raka doveo do okantnog gubitka prihoda nego bi predstavljao i udarac profe-
sionalnom prestiu. Zamislite: lijek za rak otkriven u sjemenkama voa umjesto u
istraivakim laboratorijima! I da ga otkriju ljudi bez vladinih potpora ih uokvire-
nih prestinih diploma na zidovima!
Slubena medicina rekla je svoje. Laetril je nadrilijenitvo, kau, i izruguju mu
se kao nedokazanom tretmanu za rak. Meutim, prouimo malo poblie tu rije.
Za veinu ljudi nedokazan jednostavno znai da nema dokaza. Ali, to je dokaz?
To nije apsolutan koncept. U strogom smislu, ne postoji dokaz, postoje samo ar-
gumenti. Ako je promatrau argument uvjerljiv onda kaemo daje to dokaz, tezu
koju podupire smatramo dokazanom. Ako drugi promatra isti argument sma-
tra neuvjerljivim tada on nije dokaz, a teza je za tog promatraa nedokazana.
Kao to emo vidjeti u ovoj knjizi, postoji mnogo argumenata u prilog kon-
ceptu raka kao nedostatka hranjive tvari, vie nego dovoljno da veinu ljudi uvjeri
da je teza dokazana. Ali rije dokazana, kad ju koristi FDA, ima potpuno drugo
znaenje. To je tehnika definicija. Kada FDA kae da je neka terapija dokazana
to samo znai da su se njeni zagovarai pridravali protokola za testiranje koje
je odredila Agencija radi demonstriranja sigurnosti i djelotvornosti. Meutim,
vano je znati da uspjena provedba tih testova ne znai, kako terminologija im-
plicira, daje terapija sigurna i djelotvorna. To samo znai da su testovi provedeni,
da su rezultati procijenjeni i da je FDA dala svoje odobrenje za stavljanje lijeka na
trite, esto usprkos oajnim rezultatima.
Kad bi bolesnici s rakom koji su podvrgnuti tim za FDA dokazanim terapi-
jama proitali same laboratorijske izvjetaje sledili bi se od uasa. Oni ne poka-
zuju ni sigurnost ni djelotvornost i, u stvari, ni ne slue tome. Njihova je svrha
utvrivanje smrtonosne doze - toke u kojoj e terapija ubiti 50% pacijenata - te
utvrivanje omjera izmeu onih koji od toga imaju koristi i onih koji nemaju. Taj
je omjer esto na razini od svega osam ili devet ljudi na njih stotinu. Osim toga,
imati koristi moe znaiti bilo kakvo blago poboljanje kao to je privremeno
smanjenje veliine tumora. To gotovo nikada ne znai potpuno izljeenje. Ako se
tim studijama ita dokazalo onda je to da je veina terapija za rak koje je odo-
brila FDA i opasna i nedjelotvorna.
Zatim je tu pitanje novca. Protokoli testiranja koje je odredila FDA vrlo su
skupi. Zagovaratelji nove terapije moraju zaposliti veliku skupinu tehniara te
pripremiti tisue i tisue stranica sa statistikama. Potpuni izvjetaji znaju dosei
teinu i visinu prosjenog mukarca. Taj proces moe trajati godinama i progutati
vie od dvije stotine milijuna dolara po studiji.
Samo velike farmaceutske kompanije mogu igrati tu igru. (Iako se javno ale
zbog tih trokova privatno ih odobravaju, budui da to sprjeava konkurenciju
od strane malih kompanija.) Potencijalna korist od izbacivanja novog proiz-
voda na svjetsko trite itekako je vrijedna tog ulaganja. No tko bi bio spreman
potroiti toliki novac na razvoj proizvoda koji se ne moe patentirati? Tvari koje
se nalaze u prirodi ne mogu se patentirati. Mogu se patentirati samo one koje su
djelo ovjeka. Kad bi neka kompanija potroila dvije stotine milijuna dolara kako
bi od FDA dobila dozvolu za neku prirodnu tvar njeni bi konkurenti tada bili u
mogunosti prodavati taj proizvod, a kompanija zasluna za otkrie nikada ne bi
uspjela vratiti uloena sredstva.
Stoga - dobro ovo zapamtite - sve dok trenutni zakoni budu na snazi iskljuivo
e patentirane tvari biti odobrene za terapiju protiv raka. Nikakva tvar iz prirode
nikada nee biti legalno dostupna za rak ili bilo koju drugu bolest, osim ako ne
bude mogue monopolizirati njen izvor ili patentirati njenu preradu. Koliko god
ona bila sigurna i djelotvorna i koliko god ljudi imalo koristi od nje, zauvijek e
biti osuena na kategoriju nedokazanih terapija. Kao takve, besplatno dostupne
lijekove iz prirode uvijek e biti nezakonito prepisivati, promicati, a u mnogim
sluajevima ak i koristiti.
Dijelom iz tih razloga iznosim sljedee upozorenje i odricanje od odgovornosti.
Ali ak i bez ove pozadine prie zdrav razum nalae da rtve raka treba poticati na
veliki oprez prilikom izbora terapije. Stoga, evo upozorenja: laetril je, slubeno,
nedokazan tretman za rak. Autor ove knjige istraiva je i pisac a ne lijenik.
injenice iznesene na stranicama ove knjige nude se samo kao informacije, ne kao
medicinski savjeti. Njihova je svrha stvoriti temelj za informirani pristanak. Iako
svatko od nas moe napraviti mnogo na polju prevencije, samolijeenje klinikog
raka nije preporuljivo. Primjena bilo koje terapije protiv raka, ukljuujui preh-
rambenu terapiju, trebala bi se provoditi pod nadzorom zdravstvenih radnika koji
su specijalisti na svojim poljima rada.
Svijet bez raka xiii
Predgovor
Od objavljivanja prvog izdanja ove knjige na pozornici raka odigrava se velika
drama. Iako je istina da su na mjesta mnogih izvornih glumaca dole njihove
zamjene, radnja predstave nije se promijenila. Ovo je kratak pregled te drame.
Svake godine tisue Amerikanaca odlaze u Meksiko i Njemaku na terapiju
laetrilom zato to je to u Sjedinjenim Dravama zabranjeno. Veini tih pacijenata
reeno je da je rak od kojeg boluju u terminalnom stadiju i da im je preostalo jo
nekoliko mjeseci ivota. Unato tome, nevjerojatan postotak njih oporavio se i
ivi normalnim ivotom. Meutim, FDA, AMA, Ameriko drutvo za rak i centri
za istraivanje raka nastavljaju tvrditi da laetril spada u nadrilijenitvo. Po nji-
hovim rijeima, pacijenti koji su se oporavili doivjeli su spontane remisije ili
nikada nisu ni imali rak.
Ako netko od tih ljudi na kraju umre nakon to je koristio laetril, glasnogov-
ornici ortodoksne medicine brzo e objaviti: Vidite? Laetril ne djeluje! Istovre-
meno stotine tisua pacijenata godinje umru nakon podvrgavanja kirurgiji,
zraenju ili kemoterapiji, ali ti se tretmani i dalje propagiraju kao sigurni i
djelotvorni.
Prosjean pacijent s rakom koji se podvrgne terapiji laetrilom na tretman e
potroiti izmeu 5.000 i 25.000 dolara. Velik je to iznos, ali je sitnica u usporedbi
s astronomskim raunima konvencionalne medicine. Unato tome, nikad ne
prestaju prigovori da su lijenici koji koriste laetril pohlepni nadrilijenici i
arlatani koji ostvaruju dobit na bolesnima i prestraenima.
Klasian sluaj optuivanja protivnika upravo za ono to sami radite. Danas
se esto dogaa da stariji par potroi cijelu svoju ivotnu uteevinu na medi-
cinski centar i etu u njemu zaposlenih lijenika i tehniara, sve to u uzaludnoj
nadi da e spasiti supruga ili suprugu od raka. Lako se moe dogoditi da e
morati prodati i kuu kako bi platili raune. A najvee ogorenje izaziva upravo
to to u veini sluajeva lijenici znaju da nema izgleda za dugoroan uspjeh. Ali
preivjelom branom drugu to se rijetko govori.
Sljedei put kad ujete kako glasnogovornik ortodoksne medicine osuuje
te pohlepne lijenike koji zgru novac na laetrilu pratite ga kada krene na
parkiralite. Najvjerojatnije e se odvesti u svom novom Jaguaru.
Jedina stvarna razlika izmeu dananje kontroverzije i 1970-ih kad je ona
zapoela u tome je to su mediji izgubili zanimanje za nju. Rijetko izvjetavanje
stvorilo je laan dojam da je laetril postao nepopularan, ali nita nije dalje od
istine. Pacijenti koji danas koriste laetril i dalje se broje u tisuama.
Moe se uti miljenje da su masovni mediji odluili ignorirati laetril zato
to je, u vrijeme kad je uivao nacionalni publicitet, postao popularan. Ljudi
bi odluili isprobati ga usprkos negativnim kritikama u tisku. Ako im je bilo
reeno da e svakako umrijeti, zato ne pokuati? I klinike u Meksiku odlino
su poslovale. Drugi razlog mogao bi biti taj to, iako se kontroverzija nastavlja,
xiv
Svijet bez raka
zapravo nema niega konkretnog to bi bilo zaista novo. Svaki dogaaj samo je
nastavak sila i rasprava koje su mu prethodile.
Na primjer, 1977. roditelji Chada Greena kidnapirali su vlastitog sina i odveli
ga u Meksiko kako ih slubenici iz Massachusettsa ne bi prisilili na kemoterapiju
zbog leukemije od koje je bolovao. Oni su se umjesto toga opredijelili za preh-
rambenu terapiju. Dio je to visoke cijene koju plaamo za to to smo vladi ustu-
pili mo da odluuje to je najbolje za nas i nae obitelji. Kada interesne skupine
postanu dovoljno politiki jake da piu zakone tada nam te skupine govore to da
radimo - sve u ime nae zatite, dakako.
Pria o Chadu Greenu dobila je velik publicitet, ali naalost ista stvar otada se
nebrojeno puta ponovila s drugom djecom uz vrlo slabu medijsku popraenost.
Primjerice, 1999. Jamesu i Donni Navarro reeno je da njihov etverogodinji sin
Thomas ima maligni tumor na mozgu. Posljedica operacije bila je ta da je dijete
izgubilo sposobnost govora, oslijepilo je i nije vie moglo hodati. Kad su lijenici
roditeljima priopili da e Thomasa dodatno podvrgnuti zraenju i kemotera-
piji oni su prouili medicinsku literaturu i tako saznali da bi ti tretmani vjero-
jatno dodatno oslabili funkciju djeakovog mozga i da su izgledi za dugorono
preivljavanje ionako slabi. Zato su odluili isprobati alternativnu terapiju zvanu
antineoplastoni koja se nudila na Istraivakom institutu Stanislavv R. Burzvn-
sky u Houstonu. U toj fazi umijeala se FDA i zabranila dr. Burzvnskom da
djeaka primi za pacijenta, osim ako prije toga ne bude podvrgnut kemoterapiji i
zraenju.
G. Navarro objanjava: Ono to ti ljudi ne razumiju je da od njega vie nee
ostati dopustimo li da ga prvo podvrgnu tom zastraujuem tretmanu. Budui
da se nije pokorio zahtjevima lijenika bolniko osoblje poelo ga je uznemirivati
telefonskim pozivima. Jedan onkolog zaprijetio je da e uputiti prijavu dravnim
organima. Kako je g. Navarro i dalje odbijao lijenik je otiao u socijalnu slubu i
podnio prijavu protiv roditelja za zlostavljanje djeteta.
Filmski glumac Steve McQueen 1980. takoer se naao u vijestima kad
je otiao u Meksiko radi laetrila i drugih neortodoksnih terapija. Kad je na-
kon operacije etiri mjeseca kasnije umro tisak je bio u ekstazi, objanjavajui
amerikom narodu da laetril ne djeluje.
Propustili su izvijestiti daje, kako se ini, laetril zaista izlijeio McQueenov
rak i da je u njegovom trbuhu ostao samo nekancerozni tumor. (Veina tumora
sastoji se od mjeavine kanceroznog i nekanceroznog tkiva.) McQueen se osjeao
odlino i odluio je odstraniti izraslinu iz kozmetikih razloga. Njegova smrt bila
je posljedica komplikacija te operacije, a ne raka. U najutjecajnijem tisku nije se
mogla nai ni rije o njegovom prethodnom oporavku. Kao rezultat toga, mili-
juni Amerikanaca koji su pratili priu stekli su dojam da je laetril samo jo jedna
prijevara. Nastavak je to trajnog pristranog medijskog izvjetavanja o laetrilu. A
nastavlja se i danas.
Najistaknutiji primjer kontinuiteta bili su takozvani znanstveni testovi koje
provode najvei centri za istraivanje raka u zemlji radi utvrivanja da li laetril
djeluje ili se radi o prijevari. I Klinika Mayo i Memorijalni centar za rak Sloan-
Svijet bez raka XV
Kettering igrali su tu istaknute uloge. Dokazi o prljavoj igri koji su se uzdizali sa
zgarita podataka koje su ostavili za sobom toliko su okantni i uvjerljivi da sam
u ovom izdanju pripremio cijelo novo poglavlje kako bih ih izloio. Ne budete li
proitali nita drugo iz ove knjige obavezno proitajte to poglavlje. Promijenit
e va nain gledanja na integritet amerikog medicinskog istraivanja, najblae
reeno. Ali ak je i to nastavak pseudoznanosti angairane za obranu postojeih
ekonomskih interesa koji su ve poetkom 1970-ih bili snani.
Dakle, iako se mnogo toga dogodilo od objavljivanja prvog izdanja ove knjige,
osnovna pria ostala je ista. Naalost, auriranje knjige zahtijevalo je zapanjujue
malo dopuna. Stvari i dalje stoje loe to se tie slobode izbora u terapiji protiv
raka.
Koliko pamtim, tijekom ljeta 1971. prvi sam put uo rije laetril. Pokojni dr.
John Richardson i ja zajedno smo bili na kratkom odmoru u Oregonu, nastojei
uivati u prirodnim ljepotama te drave. Kaem nastojei jer je dobri doktor, koji
je bio izuzetno strastvena osoba, sa sobom ponio svoju torbu. Nije bila puna op-
reme za pecanje. U stvari, sadravala je gotovo pa beskrajnu koliinu korespon-
dencije, istraivakih radova i knjiga, a sve o neoekivanoj temi L-mandelonitril
beta-glukuronizid u tretmanu raka kod ljudi.
U poetku ta me tema zanimala otprilike koliko i da nauim vie o unutarn-
jim naprezanjima u konstrukciji grednih mostova. Nema sumnje, to su fasci-
nantne teme za lijenika i graevinskog inenjera ije su struke usko povezane s
detaljima njihovih teorija i formula. Ali meni su bujna zelena uma i potok koji je
uborio bili beskrajno vredniji moje panje i siguran sam da je moja nestrpljivost
postala primjetna. Ali moj odluni drug nastavio je s upornou buldoga koji je
upravo zagrizao u hlae. I inzistirao je da proitam prvi nacrt rukopisa koji je
pripremio i koji bi mogao predati magazinu na objavljivanje.
Tijekom itanja tog rukopisa po prvi sam put postao svjestan da se, iako
postoje uvjerljivi dokazi daje vitaminska terapija djelotvorna u lijeenju raka,
inilo kako mone sile rade na sprjeavanju da ta injenica postane poznata.
Reagirajui kao to veina ljudi reagira kada prvi put uje tu tvrdnju, sjeam se
da sam skeptino upitao: Tko su oni, Johne? Tko bi, zaboga, elio sprijeiti lijek
za rak?
Postavljanjem tog pitanja moje zanimanje naposljetku se probudilo i, iako to
tada ne bih vjerovao, ve sam krenuo smjerom istraivanja koji e me odvesti do
otkrivanja jedne od najnevjerojatnijih pria dvadesetog stoljea. Ambiciozan cilj
ove knjige je predstaviti barem najvanije dijelove te prie i odgovoriti na pitanje:
Tko su oni, Johne?
G. Edward Griffin
Prvi dio
ZNANOST O
LIJEENJU RAKA
1
Sindrom VVatergate
Primjeri nepotenja i korupcije na polju istraivanja
lijekova; detaljan pogled na prvu veu studiju koja je
proglasila laetril (vitamin B17) bezvrijednim; dokaz
da je studija bila namjetena; odluka FDA o zabrani
upotrebe laetrila zbog toga to nije bio testiran;
uskraivanje odobrenja bilo kome (osim protivnicima
laetrila) za njegovo testiranje.
OVE E GODINE 550.000 Amerikanaca umrijeti od raka. Svaki trei medu
nama oboljet e od raka tijekom svog ivota. To je osamdeset osam milijuna
ljudi samo u Sjedinjenim Dravama.
Cilj ove studije je pokazati da se ta ogromna ljudska tragedija moe odmah u
potpunosti zaustaviti na temelju postojeeg znanstvenog znanja.
Istrait emo teoriju da je rak, poput skorbuta ili pelagre, avitaminoza koju
uzrokuje nedostatak jedne esencijalne hranjive tvari u prehrani modernog
ovjeka te da je najbolji nain kontrole raka taj da jednostavno tu tvar ponovno
ukljuimo u nau svakodnevnu prehranu.
Ovo to ete proitati nema odobrenje organizirane medicine. Uprava za
hranu i lijekove, Ameriko drutvo za rak i Ameriko lijeniko udruenje
etiketirali su to kao prijevaru i nadrilijenitvo. Ustvari, FDA i druge vladine
agencije koristile su sva raspoloiva sredstva kako bi sprijeile da ova pria
dospije u javnost. Graani su pritvarani zbog odravanja javnih skupova na
kojima su iznosili svoja uvjerenja o ovoj temi. Konfiscirani su filmovi i knjige.
Lijenici koji ove teorije primjenjuju elei spasiti ivote svojih pacijenata sudski
su gonjeni.
Stav Velikog brata, koji je 1971. godine otvoreno iznio Grant Leake, naelnik
odjela za prijevare kalifornijskog Ureda za hranu i lijekove, ovakav je: Mi emo
ih tititi ak i ako neki od njih ne ele da ih se titi.'
Debate Over Laetrile*, Time, 12. travnja 1971. g., str. 20.
3
4
Svijet bez raka
Poetkom 1974. godine Kalifornijski medicinski odbor formalno je optuio
dr. med. Stewarta M. Jonesa za primjenu laetrila u lijeenju pacijenata oboljelih
od raka. Meutim, kasnije se saznalo daje dr. Julius Levine, jedan od lanova tog
odbora, i sam koristio laetril u lijeenju raka od kojeg je bolovao. Kad je sluaj
dr. Jonesa dospio na raspravu politiki pritisci bili su toliko jaki da je dr. Levine,
umjesto da izrazi otvorenu podrku dr. Jonesu i njegovim pacijentima, radije
podnio ostavku na svoj poloaj.
2
To se dogaa u zemlji koja se hvali slobodom i iji je simbol Kip Slobode. Prvi
put u naoj povijesti ljudi su prisiljeni bjeati s naih obala kao medicinski
emigranti kako bi imali slobodu izbora i pravo odluivati o vlastitom tijelu.
Laetril je dostupan u Australiji, Brazilu, Belgiji, Engleskoj, Filipinima, Grkoj,
Indiji, Italiji, Izraelu, Japanu, Kostariki, Libanonu, Meksiku, Njemakoj, Peruu,
Rusiji, panjolskoj, vicarskoj, Venezueli i Vijetnamu - ali nije doputen u
zemlji slobodnih ljudi.
Usprkos tome, mnogi lijenici prkose birokraciji i u vlastitim klinikama
dokazuju da je pojam raka kao avitaminoze toan.
Uz milijarde dolara koje se svake godine potroe na istraivanja, uz dodatne
milijarde dolara prihoda od prodaje lijekova povezanih s rakom i uz politiare
eljne glasova, koji obeavaju daljnji rast vladinih programa, vidimo da danas
mnogo vie ljudi zarauje na raku nego to od raka umire. Kad bi se ta zagonetka
rijeila obinim vitaminom, divovska poslovna i politika industrija nestala
bi preko noi. Iz toga proizlazi da znanost o lijeenju raka nije ni blizu toliko
sloena kao politika lijeenja raka.
Ako je iz skandala VVatergate iz sedamdesetih godina proizalo ita dobroga
onda je to osvjeivanje javnosti u pogledu injenice da Vladini dunosnici
ponekad ne govore istinu. A kad ih se uhvati u njihovim neiskrenostima, bez
iznimke tvrde da su lagali samo kako bi zatitili nacionalnu sigurnost, javno
zdravlje ili neki drugi jednako plemenit cilj.
Taj sindrom Wartergate nije nov. Prije nekoliko godina jedan agent FDA,
koji je svjedoio na sudu protiv jednog poslovnog ovjeka iz Kansas Citvja, na
unakrsnom je ispitivanju priznao da je pod zakletvom lagao dvadeset osam
puta. Kad su ga pitali kaje li se zbog onoga to je uinio, odgovorio je: Ne. Ne
kajem se ni zbog ega. Ne bih oklijevao izrei la ako bi to pomoglo amerikom
potroau.
3
FDA nije previe izbirljiva oko svojih taktika da pomogne amerikom
potroau. Kada neki poslovni ovjek padne u nemilost birokracije ne biraju
se sredstva, zakon se ne koristi kao razlog za napad nego kao oruje napada.
Laetrile Tifl", State Medic Out, San Jose Mercury (Kalif.), 10. travnja 1974. g.
3
Omar Garrison, The Dictocrats (Chicago-London-Melbourne: Books for Today, Ltd., 1970.), str.
130.
Si ndrom Wat ergat e 5
Drugim rijeima, FDA ne poduzima mjere zato to zakon kae da bi trebala. Ona
to radi zato to to eli, a zatim u zakonima trai izgovor. U slavnom sluaju SAD-
a protiv Dextrinog obogaenog eera, na primjer, FDA je odluila da se eer
obogaen vitaminima i mineralima vie ne smije zvati eer jer to predstavlja
lano oznaavanje proizvoda. Ali sud je presudio drukije, istaknuvi:
Osnovni nedostatak u argumentaciji Vlade lei u tome to ona nastoji, pod
krinkom optube za lano oznaavanje proizvoda, zabraniti prodaju namirnice
na tritu samo zato to joj se ne svia njezina upotreba.
Ono to se dogaa u takvim sluajevima obino je mnogo vie od pretjerane
revnosti aice birokrata. Pretvaranje da se titi javnost najdraa je maska za
provedbu skrivenih planova. Zakone koji navodno tite javnost obino piu
predstavnici onih istih industrija od kojih se potroai, kako se tvrdi, tite.
Politiari, zahvalni na financijskoj podrci tih industrija, jedva ekaju da stave
svoj potpis na zakone, vrei pritisak za njihovo usvajanje. Jednom kad stupe na
snagu, zakoni slue samo tome da tite sponzorske industrije od konkurencije.
Potroa je rtva, a ne zatiena strana.
To jednako vrijedi na polju medicine kao i na bilo kojem drugom polju. U
medicini je, meutim, potrebno jo i stvoriti dojam kako se sve radi znanstveno.
Zbog toga je, pored angairanja pomoi politiara, potrebno vrbovati i
znanstvenike - a taj pothvat lako je ostvariti promiljenim dodjeljivanjem
sredstava za istraivanje.
Da tako stoje stvari otkrio je 1966. godine bivi povjerenik FDA James L.
Goddard u govoru pred Udruenjem farmaceutskih proizvoaa. Izrazivi
zabrinutost zbog nepotenja prilikom testiranja novih lijekova, rekao je:
okirali su me materijali koje smo primili. Osim problema kvalitete postoji
problem nepotenja u primjeni novog lijeka za potrebe istraivanja. Priznajem
da postoje sive zone u IND situaciji [istraivanju novog lijeka], ali svjesno
preuivanje nepoeljnih klinikih podataka dobivenih na ivotinjama nije sivo
pitanje. Svjesna odluka klinikih istraivaa kojima je vie stalo do prijateljstva s
industrijom nego do tonih podataka nije sivo pitanje.
4
Goddardov nasljednik u FDA bio je dr. Herbert Ley. On je 1969. godine
svjedoio pred Senatskim odborom i opisao nekoliko sluajeva bezonog
nepotenja prilikom testiranja lijekova. U jednom sluaju radilo se o docentu
medicine koji je testirao 24 lijeka za 9 kompanija. Dr. Ley je rekao:
Vidi Pododbor za zdravlje Odbora za rad i socijalnu skrb, Preclinical and Clinical Testing by the
Pharmaceutical Industry, 1976., Senat SAD-a, VVashington, D.C., 1976., II. dio, str. 157.
6 Svijet bez raka
Pacijenti koji su umrli tijekom klinikih ispitivanja nisu bili prijavljeni sponzoru...
Preminuli su prijavljeni kao subjekti testiranja. Ljudi koji su bili prijavljeni kao
subjekti testiranja u vrijeme testova nisu bili u bolnici. Obrasci za pristanak
pacijenata nosili su datume iz kojih je vidljivo da su potpisani nakon smrti
subjekata.
5
Drugi sluaj ukljuivao je komercijalnu tvrtku za testiranje lijekova koja je
radila na 82 lijeka iz 28 kompanija. Dr. Ley je nastavio:
Pacijenti koji su umrli, napustili bolnicu ili odustali od studije u testovima
su zamijenjeni drugim pacijentima, a da to nije navedeno u dokumentaciji.
etrdeset jedan pacijent koji je bio prijavljen kao sudionik studije preminuo je ili
nije bio u bolnici za trajanja studije... Voenje dokumentacije, nadzor i openito
promatranje pacijenata bili su krajnje neprimjereni.
6
Izmeu 1977. i 1980. godine otkriveno je da su 62 lijenika predala FDA
klinike podatke koji su bili prepravljani ili potpuno falsificirani.
7
U jednoj
studiji koju je provela sama FDA otkriveno je da je svaki peti lijenik koji je
bio pod istragom - bili su to lijenici koji su istraivali uinke novih lijekova
- izmislio podatke i spremio honorar u dep.
8
Nije rije o neuobiajenim ili pojedinanim sluajevima. John Braithvvaite,
kriminolog iz Australskog instituta za kriminologiju (te bivi povjerenik
za trgovake prakse u Australiji), kae: Problem je u tome to je vrlo mala
vjerojatnost da veina prijevara prilikom klinikih ispitivanja ikada bude
otkrivena. U veini sluajeva za koje javnost ipak sazna to se dogodi zbog
iznimnog nemara nepotenog lijenika.
9
Prema dr. Judith Jones, bivoj direktorici Odjela za praenje uinaka novih
lijekova u FDA, ako istraivaka ustanova dobije rezultate koji ne potvruju
sigurnost ili djelotvornost nekog lijeka nije neuobiajeno da farmaceutska
kompanija izvjetaj spremi u ladicu i nastavi ga testirati drugdje, dok ne nae
ustanovu koja e joj dati eljene rezultate. Nepovoljni izvjetaji rijetko se
objavljuju, tovie, vre se pritisci na klinike lijenike da o njima ute.
10
Senat SAD-a, Competitive Problems in the Pharmaceutical lndustry, 1969., dijelovi 6, 7 i 10; citirao
John Braithwaite, Corporate Crime in the Pharmaceutical Industry (London: Routledge & Kegan Paul,
1984.), str. 52.
6
Ibid.
n
Braithwaite, op. cit. str. 53.
8
Science, 1973., sv. 180, str. 1038.
9
Braithvvaite, op. cit, str. 54.
10
Arabella Melville i Colin Johnson, Cured to Death; The Effects ofPrescription Drugs (Nevv York: Stein
&Day, 1982.), str. 119.
Si ndrom Wat ergat e
7
Kliniki istraivai su pred ogromnim iskuenjem da falsificiraju podatke.
Amerike farmaceutske kompanije plaaju ak do 1.000 dolara po pacijentu,
to pojedinim lijenicima omoguuje da na istraivanju lijekova zarade vie
od milijun dolara godinje, to vie ako su tretmani imaginarni. ak i ako ne
krivotvore testove mogu podsvjesno biti pristrani. Ti lijenici znaju da im se, ne
prikau li rezultate koje farmaceutske kompanije ele vidjeti, uvelike smanjuju
anse da u budunosti ponovno dobiju posao.
Nije teko zamisliti da se novcem mogu podmititi komercijalne ustanove za
testiranje. Ali esto se pretpostavlja da su sveuilini laboratoriji drukiji, da su
imuni na profite koji se zgru u nepotenoj znanosti. Istina je, meutim, da novac
ima jednak utjecaj na sveuilinom kampusu kao i bilo gdje drugdje. Govorei o
istraivanju koje je provela FDA, dr. Braithvvaite objanjava:
Kao to se, na temelju spomenute rasprave, moe predvidjeti na koji nain sponzori
koriste unajmljene laboratorije ne bi li sa sebe skinuli odgovornost za istraivanje
kvalitete, otkrilo se da unajmljeni laboratoriji imaju goru povijest krenja DLP-a
[dobre laboratorijske prakse] od laboratorija sponzora. Ali najgoru povijest imaju
sveuilini laboratoriji. Treba biti vrlo oprezan s takvim podacima, zato to je u
studiju ukljueno samo pet sveuilinih laboratorija. Pa ipak, ti podaci morali bi
poljuljati uvrijeeno uvjerenje da sveuiline istraivae ne motivira zarada i da
gotovo i ne postoji mogunost da oni srozavaju istraivake standarde.
11
Trag korupcije vodi do same FDA. Studija koju je proveo USA TODAY otkrila
je da je vie od polovice strunjaka unajmljenih da Vladu savjetuju o sigurnosti i
djelotvornosti lijekova financijski povezano s farmaceutskim kompanijama koje
na taj nain zastupaju. U lanku stoji:
Ti su strunjaci angairani da Upravi za hranu i lijekove prue savjete o tome koji
bi lijekovi trebali dobiti dozvolu za prodaju, kakva bi upozorenja trebala pisati na
kutijama i kako bi se trebala provoditi ispitivanja lijekova. Strunjaci bi trebali biti
nezavisni, ali je USA TODAY otkrio da u 5 4 % sluajeva postoje izravni financijski
interesi, bilo da je rije o samom lijeku ili miljenju koje se od njih trai. Sukobi
interesa ukljuuju pomaganje farmaceutskim kompanijama da razviju lijek i
zatim sudjelovanje u savjetodavnom odboru FDA koji lijek ocjenjuje.
Sukob interesa uglavnom podrazumijeva posjedovanje dionica, konzultantske
honorare ili istraivake potpore.
12
Usredotoimo se sada na to kako stoje stvari u istraivanju raka. Znanost se
moe zloupotrijebiti ne samo na nain da se na trite proguraju lijekovi koji ne
Braithvvaite, op. cit., str. 82.
FDA advisers tied to industry, USA TODAY, 25. rujna 2000. g., str. 1A.
8 Svijet bez raka
Garrison, op. cit, str. 134-35.
djeluju nego i da se blokiraju lijekovi koji djeluju, zato to ti lijekovi predstavljaju
potencijalnu konkurenciju farmaceutskoj industriji koja kontrolira proces
odobravanja lijekova. Nekadanja kontroverzija oko lijeka protiv raka poznatog
kao Krebiozen dr. Andrewa Ivyja primjer je toga.
Prije no to se sukobio s FDA poetkom 1960-ih dr. Ivyje bio iroko priznat kao
jedan od najistaknutijih medicinskih strunjaka u zemlji. Kao naelnik Odjela za
klinike znanosti Sveuilita u Illinoisu pripremio je 350 kandidata za akademski
stupanj doktora znanosti i magistra znanosti. Bio je ameriki predstavnik na
Nirnberkom procesu nakon Drugog svjetskog rata u Njemakoj. Ameriko
lijeniko udruenje dodijelilo mu je bronanu, srebrnu i zlatnu medalju kao
priznanje za njegov izvanredan rad na polju medicine. Napisao je preko tisuu
lanaka objavljenih u znanstvenim i medicinskim asopisima. Ustvari, i sama
FDA esto ga je pozivala da iznese struno miljenje o medicinskim pitanjima
na sudu. Ali kad je poeo koristiti neortodoksan pristup lijeenju raka preko
noi su ga prozvali nadrilijenikom.
Tijekom suenja dr. Ivyju u sudski je zapisnik uneseno pismo koje je napisao
jedan lijenik iz Indianapolisa. Taj je lijenik u svom pismu tvrdio da je tretirao
pacijenta koji je imao nekoliko tumora i da je biopsija tkiva pokazala da su
tumori kancerogeni. Ustvrdio je da je nabavio Krebiozen u laboratoriju dr. Ivyja
i primijenio ga, ali da od njega nije bilo apsolutno nikakve koristi. Meutim,
kad su ga pozvali na klupu za svjedoke lijenik je okoliao i davao neodreene
odgovore. Pod pritiskom unakrsnog ispitivanja na kraju se slomio i priznao da
nikada nije tretirao takvog pacijenta, da nikada nije zatraio spomenutu biopsiju
i da nikada nije upotrijebio Krebiozen, ni u jednoj prilici. Cijela pria bila je la.
Zato je lano svjedoio? Njegov je odgovor bio da je jedan od agenata FDA
napisao pismo i traio od njega da ga potpie. Uinio je to jer je elio pomoi
Agenciji da stane na kraj nadrilijenitvu.
13
U rujnu 1963. godine FDA je objavila izvjetaj u kojem se tvrdi daje Krebiozen,
u svakom praktinom pogledu, isto to i kreatin, uobiajena tvar koje ima u
svakom hamburgeru. Kako bi to dokazali priloili su preklopljene dijapozitive
koji su navodno prikazivali spektrograme Krebiozena i kreatina poloene jedan
preko drugog. Spektogrami su objavljeni u asopisu Life i drugim sredstvima
masovnog priopavanja kao nepobitan dokaz da je Krebiozen beskoristan.
Kad je senator Paul Douglas vidio spektrograme postao je sumnjiav. Zato je
zamolio dr. Scotta Andersona, jednog od najveih autoriteta u zemlji po pitanju
spektrograma, da napravi vlastitu studiju. Pomou standardnih tehnika analize
dr. Anderson je identificirao dvadeset devet razlika izmeu tih dviju tvari.
Bilo je esnaest kemijskih razlika i razlika u boji. Verzija koju je FDA objavila
javnosti bila je paljivo pomaknuta od sredita tako da se stvori maksimalan
Si ndrom Wat ergat e 9
Ibid., str. 278-80.
Government Is Suppressing Cancer Control, The National Tattler, 11. oujka 1973. g., str. 2.
privid slinosti, ali kad je vraena na svoju pravu os dvije tvari razlikovale su se
kao nebo i zemlja.
14
Taktike koje se koriste protiv laetrila jo su nepotenije od onih koje se
koriste protiv Krebiozena. Moda najtetniji od svih bio je pseudoznanstveni
izvjetaj koji je 1953. godine objavila Komisija za rak Kalifornijskog lijenikog
udruenja. Izvjetaj je objavljen u travanjskom broju asopisa California
Medicine i predstavljao je impresivnu zbirku tabela i tehnikih podataka koji su
navodili na zakljuak da su svi aspekti laetrila temeljito istraeni. Analiziran je
njegov molekularni sastav, proueno je njegovo kemijsko djelovanje, promatran
je njegov uinak na takore koji imaju tumor te utvrena njegova djelotvornost
na pacijentima oboljelima od raka. Iznesen je strog zakljuak svog tog navodno
objektivnog istraivanja: Nisu pronaeni zadovoljavajui dokazi kojibi ukazivali
na ikakav znaajan citotoksian uinak laetrila na stanice raka.
Zakljuci Kalifornijskog izvjetaja dovoljni su veini lijenika i istraivaa.
Niti jedan od deset tisua njih nikada nije vidio, a kamoli koristio, laetril. Ipak,
svi oni znaju da laetril ne djeluje jer je tako rekao kalifornijski ogranak AMA-ine
Komisije za rak, a oni nemaju nikakvog razloga dovoditi u pitanje pouzdanost
onih koji su obavili taj posao.
Novinar Tom Valentine intervjuirao je mnoge vodee onkologe kako bi
utvrdio to misle o laetrilu. Ovdje opisuje tipinu reakciju:
Dr. Edwin Mirand iz Memorijalne bolnice Roswell u Buffalou (New York) rekao
je: Prouili smo ga i utvrdili da je bezvrijedan. Na pitanje je li ta ugledna mala
bolnica, koja se bavi iskljuivo rakom, zaista i testirala laetril, dr. Mirand je
odgovorio: Ne, nismo smatrali da je to potrebno nakon to su ga drugi ugledni
istraivai testirali i utvrdili da nema uinaka u lijeenju raka. Pritom se, kao i
svi autoriteti, pozvao na Kalifornijski izvjetaj.
15
Drugi su naili na isti neprobojan zid. Profesionalni istraiva David Martin
iznio je sljedee iskustvo:
Onkolog o kojem je rije, kao to sam i pretpostavljao, rekao mi je da je laetril
eerna pilula. Da mi je rekao da je eksperimentalno koristio laetril na
odreenom broju pacijenata i utvrdio da je potpuno nedjelotvoran, moda bi me
to impresioniralo. Ali kad sam ga pitao je li ga ikada sam koristio, odgovorio je da
nije. Kad sam ga pitao je li ikada putovao u inozemstvo kako bi prouio iskustva s
lijeenjem laetrilom u Njemakoj, Italiji, Meksiku, Filipinima ili drugim zemljama
odgovorio je da nije. Jednostavno je ponavljao ono to je uo od drugih koji su
10 Svijet bez raka
vjerojatno i sami ponavljali ono to su uli od drugih, i tako sve do zastarjelog
izvjetaja Kalifornijske komisije za rak iz 1953. godine.
16
Vano je, stoga, znati neto o prirodi Kalifornijskog izvjetaja i znanstvenom
integritetu onih koji su ga sastavili.
Iako izvjetaj, kako gaje objavio California Medicine, nije bio potpisan, napisali
su ga dr. lan MacDonald, predsjednik Komisije, i dr. Henry Garland, tajnik.
Dr. MacDonald je bio ugledni kirurg onkolog, a dr. Garland - meunarodno
poznati radiolog. Obojica su bila na popisu Tko je tko.
U Komisiji je bilo jo sedam istaknutih lijenika - ukljuujui jo etiri
kirurga, jo jednog radiologa i patologa - ali oni nisu imali presudnu ulogu u
pripremi izvjetaja. Nitko od njih - ak ni MacDonald ili Garland - nikada nije
koristio laetril u vlastitim eksperimentima iz prve ruke. Sve to su napravili bile
su procjene i saeci tuih pisanih izvjetaja.
Prije nego to prouimo te procjene i saetke valja se prisjetiti da su
MacDonalds i Garland bili lijenici koji su dospjeli na naslovnice irom zemlje,
tvrdei da ne postoji veza izmeu puenja cigareta i raka plua. U govoru pred
Odsjekom za javno zdravstvo Kluba Commonvvealth u San Franciscu 9. srpnja
1964. godine dr. Garland je rekao:
Trenutno je iroko prihvaena pretpostavka da je puenje cigareta u uzronoj vezi
s golemim brojem raznih bolesti, od raka pa do koronarne ateroskleroze. Nakon
to sam nekoliko godina prouavao to pitanje, a posebno vezu s primarnim
bronhijalnim rakom, vrstog sam miljenja da ta pretpostavka nije dokazana...
Mnogi smatraju da su cigarete, u umjerenim koliinama, jedno od boljih sredstava
za smirenje... Pretilost vjerojatno predstavlja veu opasnost za ameriko zdravlje
od cigareta.
Dr. MacDonald je bio jo kategoriniji. U lanku objavljenom u U.S. News &
WorldReport prikazan je s cigaretom u ruci. Citirane su njegove rijei daje puenje
bezopasna razbibriga - do dvadeset etiri cigarete dnevno. Zatim je dodao: Mogli
bismo prilagoditi stari slogan: Jedna kutija dnevno dri lijenika podalje.
17
Zanimljiva je injenica da su upravo u to vrijeme proizvoai cigareta poeli
doivljavati osjetni pad prodaje zbog zabrinutosti javnosti u vezi s rakom plua.
Ustvari, industrija duhana ve je bila dala Amerikom lijenikom udruenju
(AMA) prvih deset milijuna dolara od ukupno osamnaest milijuna obeanih za
istraivanja o povezanosti puenja i zdravlja.
Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 22.
1 7
Heres Another View: Tobacco May be Harmless, U.S. News & World Report, 2. kolovoza 1957.
g., str. 85-86.
Si ndrom Wat ergat e 11
Uinak te prave poplave novca iz izvora koji je, da tako kaemo, imao
posebne interese u rezultatima istraivanja bio je nevjerojatan i nije sluio na
ast AMA-i. Rezultat je bila pretvorba relativno jednostavnog, jasnog projekta u
udovinu beskorisnu zbrku i rasipanje novca.
U izvjetaju AMA-inog Odbora za istraivanje o duhanu i zdravlju pie:
Do danas je dodijeljeno otprilike 14 milijuna dolara [od strane industrije duhana]
za 203 zasebna istraivaka projekta na 90 sveuilita i institucija. Kao izravan
rezultat tih potpora objavljeno je 450 izvjetaja u znanstvenim asopisima i
periodici.
18
U izvjetaju su zatim nabrojani istraivaki projekti i opisani njihovi ciljevi.
Evo samo nekih:
Receptori nikotina u identificiranim stanicama mozga pua
Uinci nikotina na ponaanje mieva
Veza angine pektoris i bronhitisa s puenjem - Studija na amerikim i vedskim
pijetlovima blizancima
Sindrom postmaturiteta kod gravidnih enki takora nakon apsorpcije nikotina
tijekom graviditeta
Interakcija izmeu nikotina, kofeina i alkohola kod vjeverijih majmuna
Uinak puenja na placentalni prijenos kisika kod gravidnih ovaca
Urinarno izluivanje, distribucija u tkivu i razgradnja nikotina kod majmuna i
pasa
Tjelesna graa i smrtnost kod 105.000 vojnih veterana Drugog svjetskog rata
Pregledate li starije izvjetaje AMA-inog Odbora za istraivanje o duhanu i
zdravlju pronai ete samo pet istraivakih projekata koji se prvenstveno bave
rakom. Jedan od njih bavio se samo procedurama laboratorijskog testiranja, a
drugi je bio eksperiment kako bi se utvrdilo moe li se dim duhana koristiti za
lijeenje raka koe! Tako su se samo tri njihova projekta zaista bavila podrujem
koje je od stvarne vanosti za javnost. Tri od dvije stotine i tri ini samo oko
jedan i pol posto, to nam poneto govori o AMA-inom znanstvenom integritetu
po pitanju puenja i raka.
Uz troak od samo osamnaest milijuna dolara - to je zaista malo u usporedbi
s budetom koji je industrija duhana namijenila za oglaavanje tijekom istog
razdoblja - bilo je mogue AMA-ina medicinska istraivanja odvratiti od vanih
Third Research Conference, Odbor za istraivanje o duhanu i zdravlju, AMA-ina zaklada za
obrazovanje i razvoj, 7.-9. svibnja 1972. g., str. 4.
12 Svijet bez raka
pitanja raka i preusmjeriti ih na stotinu nesuvislih pitanja koja su sluila samo
tome da unesu zbrku i odgode konanu istinu.
AMA, koju je zaslijepila meteorska kia novanica od tisuu dolara, objavila
je u asopisu American Medical Association Journal iz studenog 1959. godine
uvodni lanak u kojem je otvoreno iznijela da nema dovoljno dokaza koji
bi opravdali pretpostavku da je puenje cigareta glavni imbenik u porastu
sluajeva raka plua. Osim toga, kroz svoj mastodontski istraivaki program
AMA je sve vie oteavala dobivanje tih dokaza.
Je li postojala ikakva veza izmeu osamnaest milijuna dolara koje je industrija
duhana dala AMA-i i javnih istupa MacDonalda i Garlanda, dvojice njezinih
najistaknutijih lanova u Kaliforniji? Moda i nije, iako su kruile glasine da su
ta gospoda od znanosti zaista primila 50.000 dolara za svoja svjedoenja.
19
Je li to istina ili ne, vie nije vano. Ono to jest vano je injenica da bi njihovo
struno miljenje, daje postalo iroko uvrijeeno, oigledno imalo za posljedicu
patnje i smrt nebrojenih dodatnih milijuna ljudi. Vana je i injenica da su to
oni isti strunjaci ije se medicinsko miljenje jest iroko citiralo i uvaavalo
kad je rije o laetrilu.
Kao zanimljiva fusnota ovoj temi moe posluiti injenica daje dr. MacDonald
nekoliko godina kasnije poginuo izgorjevi u krevetu, u poaru koji je izazvala
njegova cigareta. Dr. Garland, koji se hvalio time da pui cigaretu za cigaretom
od ranog djetinjstva, tvrdei za sebe da je ivi dokaz da su cigarete bezopasne,
umro je nekoliko godina kasnije od raka plua.
Godine 1963., deset godina po objavljivanju izvornog Kalifornijskog
izvjetaja, Odjel za zdravstvo drave Kalifornije slubeno je objavio da su
zakljuci zastarjele studije bili istiniti i prisvojio ih kao zakljuke vlastite
studije. Meutim, napravio je time neoekivanu uslugu javnosti jer je prvi
put objavio sve izvorne eksperimente i studije na kojima se izvjetaj temeljio
i tako uinio dostupnima dokumentarne dokaze da su MacDonald i Garland
krivotvorili saetak tih eksperimenata.
U izvjetaju iz 1953. godine autori su objavili zakljuke dr. med. Johna W.
Mehla koji govore da se cijanid ne moe osloboditi iz laetrila. Kao to emo
objasniti u jednom od narednih poglavlja, oslobaanje cijanida oko stanice
raka djelomian je razlog zato laetril djeluje. Zato je impliciranje da se cijanid
ne moe stvarati bio ozbiljan udarac vjerodostojnosti teorije o laetrilu. Citirali
su rijei dr. Mehla: Ti rezultati nisu dovoljni za konaan zakljuak pa e biti
proireni, ali ne podravaju tvrdnje iznesene u prilog laetrilu.
Meutim, nakon objavljivanja originalnih eksperimenata deset godina
kasnije, pokazalo se da je pria bitno drukija. U labirintu statistika, tablica i
Vidi The Immoral Banning of Vitamin B17, Stevrart M. Jones, M.S., dr. med., Palo Alto, Kalifornija,
sijeanj 1974. g., str. 1. Vidi takoer Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 3.
Si ndrom Wat ergat e 13
dijagrama zakopan je tekst pod naslovom Izvjetaj o laetrilu, dodatak 4. To je
laboratorijski izvjetaj koji su potpisali G. Schroetenboer i W. Vvolman. U njemu
pie:
Nakon tri sata mijeanja uz zagrijavanje osjetio se miris vodikovog cijanida...
Vodikov cijanid bio je destiliran u natrijev hidroksid i utvren tehnikom prusko
plavog.
20
Taj izvjetaj nosi datum 14. sijenja 1953. godine, dva mjeseca prije no to je
dr. Mehl ustvrdio da se cijanid ne moe oslobaati iz laetrila. Znaajno je, stoga,
da su MacDonald i Garland potpuno ignorirali pozitivan izvjetaj, pridajui
vanost negativnom.
Otada su oslobaanje cijanida iz laetrila potvrdili AMA-in kemijski
laboratorij, citokemijski odjel Nacionalnog instituta za rak pa ak i Kalifornijski
odjel za javno zdravstvo. To je onaj isti Kalifornijski odjel za javno zdravstvo koji
je slubeno objavio da je izvorni izvjetaj istinit i prisvojio ga.
Jo jedna tvrdnja koju su iznijeli doktori MacDonald i Garland bila je ta da
mikroskopska prouavanja tumora pacijenata koji su bili tretirani laetrilom
nisu pokazala nikakve znakove povoljnog kemijskog djelovanja. Meutim,
deset godina kasnije ispostavilo se da je ta tvrdnja bila bestidna la. Dodatak
3 sadri rezultate dvoje patologa koji su sasvim jasno rekli da jesu primijetili
protutumorske uinke koji su zaista mogli biti rezultat djelovanja laetrila. Na
primjer, u izjavi od 15. prosinca 1952. godine dr. med. John W. Budd izvijestio je:
Sluaj IM... Hemoragina nekroza tumora vrlo je rairena... Moe se prihvatiti
interpretacija da postoji kemoterapijski uinak.
Osim toga, autopsijski izvjetaj J. L. Zundella od 10. rujna 1952. godine
ukazuje na dva jasna sluaja primijeenog protutumorskog uinka. U njemu
pie:
M-l... Ovo bi moglo predstavljati kemijski uinak, budui da zahvaene stanice
pokazuju koagulacijsku nekrozu i piknozu...
M-3... ini se da se javlja dodatna degeneracija u tumorskim stanicama u limfnom
voru. Smatram da se radi o moguem djelovanju kemijskog sredstva...
Dva sluaja... pokazala su umjerene promjene... koje bi se mogle smatrati
kemoterapijskim toksinim staninim promjenama.
21
Report by Cancer Advisory Council on Treatment of Cancer with Beta-Cyanogenic Glucosides
(Laetriles), Kalifornijski odjel za javno zdravlje, 1963. g., dodatak 4, str. 1-2.
21
Ibid., Appendix 3, str. 1-2.
14 Svijet bez raka
Nita ne bi moglo biti jasnije od toga. Unato tome, u Kalifornijskom izvjetaju
MacDonald i Garland glatko su ustvrdili: Nitko od konzultanata nije primijetio
nikakve dokaze o citotoksinim promjenama.
22
Ta je tvrdnja, naravno, bila la
divovskih razmjera.
ak i da MacDonald i Garland nisu dali lani saetak rezultata tih istraivaa
Kalifornijski izvjetaj iz 1953. godine i dalje bi bio potpuno bezvrijedan kao
znanstvena presuda protiv laetrila, jer su doze koje su koristili na pacijentima
oboljelima od raka bile premale da se bilo to dokae. Ustvari, bile su otprilike
pedeset puta manje od onih koje se koriste za postizanje optimalnih rezultata.
U poecima istraivanja laetrila kliniki lijenici oprezno su primjenjivali
samo pedeset do sto miligrama odjednom. Ohrabrivi se s vremenom, postupno
su poveavali te razine sve dok 1974. godine nisu intravenozno koristili laetril
u koliinama od est do devet tisua miligrama dnevno. Obino je potrebno
akumulirati pedeset do sedamdeset tisua miligrama tijekom razdoblja od oko
tjedan dana ili deset dana prije nego to pacijent moe osjetiti konkretne znakove
poboljanja. Ali u eksperimentima koji su provedeni za Kalifornijski izvjetaj
tipina koritena doza bila je samo pedeset miligrama po injekciji. Najvea
pojedinana doza bila je manja od dvjesto miligrama, a najvea kumulativna
doza bila je samo dvije tisue miligrama razdijeljenih na dvanaest injekcija. Pet
pacijenata primilo je samo dvije injekcije, a pet je primilo samo jednu.
Stoga ne udi da kalifornijski eksperimenti nisu uspjeli dati uvjerljive dokaze
da je laetril djelotvoran u borbi protiv raka. Kao to je dr. Krebs u to vrijeme
primijetio: Nita nije tako lako postii kao neuspjeh.
Usprkos tom nevjerojatnom netonom prikazivanju injenica i izobliavanju
znanstvene istine doktori MacDonald i Garland bili su prisiljeni (trea stranica
Kalifornijskog izvjetaja) priznati:
Svi lijenici iji su pacijenti bili ponovno pregledani govorili su o poboljanju
u smislu zdravstvenog stanja, porasta apetita, poveanja teine i smanjenja
bolova...
Ali su zatim, pokuavajui umanjiti vanost tih rezultata, dodali:
... kao da su ta zapaanja nedvojbeni dokazi terapijskog djelovanja.
Ta izjava, sama za sebe, trebala je diskvalificirati Kalifornijski izvjetaj, jer ta
zapaanja zaista jesu jedna od vanijih stvari koje lijeniku govore je li njegova
terapija lijekom djelotvorna ili ne.
23
Mnogi lijenici bili bi presretni da njihovi
Report by Cancer Advisory Council, op. cit, str. 324.
Current Diagnosis & Treatment, (Palo Alto: Lange Med. Publications, 1972.), str. 902.
Si ndrom VVatergate 15
Don C. Matchan, Why Won't They Test Laetrile? Prevention, sijeanj 1971. g., str. 149-50.
Pismo dr. Deana Burka Elliotu Richardsonu, tajniku HEW-a, od 19. listopada 1971. g.; G. Edward
Griffin, ur., Private Papers Relating to Laetrile, (VVestlake village, CA: American Media, 1997.).
pacijenti oboljeli od raka osjete poboljanje zdravlja i apetita, poveanje teine,
a posebno smanjenje bolova.
Tijekom 1970-ih godina bilo je malo vjerojatno da e laetril dobiti priliku da
ga testira bilo tko osim njegovih protivnika. Svaki put kad bi zagovaratelji laetrila
pokuali dobiti dozvolu za testiranje bili bi hladno odbijeni. Na primjer, 6. travnja
1970. godine Zaklada McNaughton pod sponzorstvom Andrewa McNaughtona
uputila je FDA zamolbu za pokretanje takozvanih studija prve faze IND-a
(istraivanja novog lijeka). Molba je odobrena 27. travnja. Tada je, prema rijeima
jednog novinara, nastao kaos.
24
ini se da je FDA primila telefonski poziv od
bijesne i politiki utjecajne osobe koja je naredila: Prekinite testiranje!
Sljedeeg dana, 28. travnja, FDA je poslala jo jedno pismo Zakladi,
obavjetavajui ih da su, nakon ponovnog pregleda dokumentacije, pronaene
odreene nepotpunosti u prijavi za IND i zahtijevala da im se golema koliina
dodatnih podataka poalje u roku od deset dana. Zanimljivo je da pismo nije
dostavljeno Zakladi McNaughton sve do 6. svibnja, devet dana nakon to je
navodno bilo napisano pa postoji sumnja da je pismo vjerojatno bilo napisano
mnogo kasnije, ali je na njega stavljen raniji datum kako bi bilo nemogue
ispotovati ionako smijean rok od deset dana. est dana po primitku pisma o
nepotpunosti, 12. svibnja, McNaughton je primio telegram od FDA u kojem ga
obavjetavaju da je dozvola za istraivanje novog lijeka ukinuta.
Usprkos tome McNaughton je, nadajui se da e FDA ponovno dopustiti
IND kad primi dodatne podatke, nastavio prikupljati dokumentaciju: 15.
svibnja, samo devet dana nakon to je primio izvorni zahtjev FDA, poslao je
u Vvashington svu traenu dokumentaciju. Ali FDA je bila odluna. Nee biti
testiranja laetrila.
Bivi visoki slubenik FDA rekao je dr. Deanu Burku iz Nacionalnog instituta
za rak da se u trideset godina rada ne moe sjetiti nijednog sluaja u kojem se
inzistiralo da se u roku od samo deset dana na pedeset stranica prui odgovor
na navodne nepotpunosti. Takoer, 1. listopada 1970. godine u proceduralnom
priruniku FDA nije pisalo nita o tome da po isteku roka od samo deset dana za
ispunjavanje zahtjeva treba poslati obavijest o ponitenju dozvole.
25
Oigledno je
cijeli postupak bio izgovor da se prekine testiranje laetrila, smiljen kao reakcija
na politike pritiske.
Jedan od navedenih razloga za ukidanje dozvole za IND bio je taj da je laetril
potencijalno toksian. FDA je sveano izjavila:
16 Svijet bez raka
Iako se u prijavi za IND esto tvrdi da je amigdalin netoksian, nema podataka
koji bi demonstrirali da nije toksian... Smatra se da je opasno rezultat poetne
doze u okviru studije provoene na ljudima tijekom vie od est tjedana temeljiti
na rezultatu jednokratne doze u okviru studije provedene na mievima. Takoer
je opasno zapoinjati ikakve studije na ljudima dok se ne provjeri stupanj
toksinosti na krupnim ivotinjama.
26
To je nevjerojatna izjava. Prvo, kao to emo ilustrirati u jednom od narednih
poglavlja, netoksinost amigdalina (laetrila) bila je dobro poznata, potpuno
prihvaena i nekontroverzna injenica ve stotinu godina. Drugo, zabiljeeni
sluajevi koji su bili priloeni prethodnim prijavama za IND bili su dodatni
dokaz da je laetril siguran. I tree, samo pitanje toksinosti je apsurdno, budui
da su svi lijekovi koje je FDA odobrila i koji se trenutano koriste u ortodoksnom
lijeenju raka ekstremno toksini. Uskraivanje dozvole za testiranje laetrila na
temelju tvrdnje da bi mogao biti toksian vrhunac je sofistike.
Jo jedan razlog koji je FDA navela prilikom odbijanja davanja dozvole za
testiranje laetrila bio je taj da lijenici koji su ga koristili nisu vodili dovoljno
detaljne klinike zapise. To je takoer neuvjerljiv razlog, jer za prvu fazu kliniki
zapisi nisu ni potrebni.
Opravdano ogoren, hrabri dr. Burk iz Nacionalnog instituta za rak pisao je
Elliotu Richardsonu, tadanjem tajniku Ministarstva zdravstva, obrazovanja i
socijalne skrbi (koje je upravljalo FDA):
Da bi FDA odobrila studije prve faze IND-a uope nije potrebno imati klinike
studije, iako se od sponzora trai da preda bilo kakve indikacije kojima
eventualno raspolae. Zaklada McNaughton ispunila je te zahtjeve u mjeri u kojoj
je to trenutano mogue. Dr. Contreras [iz Meksika] i dr. Nieper [iz Njemake]
prvenstveno su, sasvim opravdano, bili zaokupljeni tretiranjem oboljelih od raka
laetrilom i slinim pomonim terapijama, a ne preciznom i potpunom provedbom
klinikih evaluacija laetrila po protokolu FDA. Tvrdnja da njihovi zapisi nisu
prikladni za takvu svrhu oigledna je obmana radi skretanja pozornosti, budui
da takav uvjet za prvu fazu IND-a ne postoji, niti je iznesena bilo kakva tvrdnja
u tom smislu.
27
Ali namjetaljka je bila spremna. Laetril nee dobiti dozvolu za testiranje,
bez obzira na injenice. Dana 1. rujna 1971. godine FDA je objavila da je ad
hoc Povjerenstvo savjetnika za pregled i evaluaciju laetrila utvrdilo kako nema
prihvatljivih dokaza terapijskog djelovanja koji bi opravdali klinika ispitivanja.
The Ad Hoc Committee ofOncology Consultants For Review and Evaluation oj Amygdalin (Laetrile),
FDA, 12. kolovoza 1961. g., str. 3-4.
Pismo dr. Deana Burka Elliotu Richardsonu, 19. listopada 1971. g., op. cit.
Si ndrom VVatergate 17
Priopenje za tisak, Ministarstvo zdravstva obrazovanja i socijalne skrbi /FDA, 1. rujna 1971. g.
A onda su objavili da se, zbog njihovih zakljuaka, laetril vie ne smije zagovarati,
prodavati pa ak ni testirati u Sjedinjenim Dravama.
28
Kalifornijski je izvjetaj ostao kao jedan od mjerodavnih izvora na koji se tzv.
strunjaci u lijeenju raka pozivaju do besvijesti i temelj za pravna ogranienja
u upotrebi laetrila. Industrija raka takoer je zagovaraima laetrila odbila
pruiti priliku da provedu vlastita klinika istraivanja na temelju tako jadnih
izgovora da bi to bilo smijeno da posljedice nisu tako ozbiljne. Sve to rezultat
je pristranosti, nipoto objektivnosti. Umjesto da razjasne, izvjetaji i priopenja
osmiljeni su tako da dovedu u zabludu. To je naredba odozgo, a ne znanost.
Zato se to dogaa? Tim dijelom prie bavit emo se u sljedeem poglavlju
2.
Genocid na Manhattanu
Stalni pokuaji industrije raka da dokae beskorisnost
laetrila; zatakani laboratorijski izvjetaji s Instituta
Sloan-Kettering koji su dokazali da laetril djeluje;
veza Rockefellera s farmaceutskom industrijom; pria
o tome kako je skupina zaposlenika Sloan-Ketteringa
istinu iznijela na vidjelo.
PORED KALIFORNIJSKOG IZVJETAJA bilo je i drugih po svoj prilici
kvalificiranih i uglednih organizacija koje su provele brojne druge studije o
laetrilu. Meu njima su: projekt Sveuilita Stanford iz 1953. godine, studija
Kalifornijskog sveuilita u Berkelevju iz 1961., studija Diablo Labsa iz
Barkelevja provedena 1962. i studija iz 1965. godine provedena za Kanadsko
udruenje lijenika na Sveuilitu McGill u Montrealu. Svaka od njih bila je
ukaljana istom vrstom znanstvene nesposobnosti, pristranosti i iste prijevare
kao i Kalifornijski izvjetaj iz 1953. godine. U nekima od tih studija otvoreno se
priznaje kako postoje dokazi da laetril djeluje protiv raka, ali se odmah dodaje
kako uinak laetrila ovisi o drugim faktorima. Neke od njih bile su samo studije
o toksinosti, to znai da se nije nastojalo utvrditi je li laetril djelotvoran, ve
samo kolika je koliina potrebna da ubije pacijenta.
U veini tih eksperimenata jedini kriterij za mjerenje uspjenosti laetrila bilo
je smanjenje veliine tumora. To na prvi pogled moe izgledati razumno, ali
treba razumjeti da je veina tumora mjeavina malignih i benignih stanica i da
presaeni tumori koji se koriste na laboratorijskim mievima sadre samo tri
ili etiri posto pravog tkiva raka. Zdravi mievi odbacuju malignija tkiva i zato
se ona ne mogu uspjeno presaivati. ak i kad bi laetril eliminirao sto posto
raka ti bi se tumori smanjili za najvie tri ili etiri posto. Jedini smisleni test koji
potvruje uspjenost lijeenja jest produenje ivota, a ne veliina tumora.
Godine 1973., nakon viemjesenog opsenog prouavanja laetrila na
mievima, Southern Research Institute iz Birminghama u Alabami predao je
izvjetaj o svojim otkriima Nacionalnom institutu za rak. NCI je tada objavio
19
20 Svijet bez raka
da su te studije jo jednom dokazale kako laetril nema uinka u terapiji raka.
Meutim, ako se stvari paljivije proue nije sve kako se na prvi pogled ini.
Kopajui po neobraenim podacima sadranima u tablicama i dijagramima
izvjetaja, dr. Burk je otkrio da su u eksperiment bile ukljuene tri grupe mieva:
(1) velika grupa koja je dobivala premalo laetrila, (2) jo jedna velika grupa
koja ga je dobivala previe i (3) mala grupa koja je dobivala optimalnu dozu.
Mievi koji su dobivali premalo laetrila ugibali su jednako brzo kao i oni u
kontrolnoj grupi koji ga uope nisu dobivali. Mievi koji su pak dobivali previe
laetrila ugibali su bre od onih iz kontrolne grupe. Ali mievi koji su.dobivali
odgovarajuu dozu ivjeli su znatno due od onih koji nisu dobivali nita!
S obzirom na te rezultate mogli bismo se pitati kako je Nacionalni institut
za rak mogao rei da od laetrila nema koristi. Evo to su napravili. Sve tri grupe
strpali su u istu statistiku, ukljuujui one koji su dobivali premalo i one koji su
dobivali previe laetrila. Pridruivi velike grupe maloj grupi, koja je preivjela
znatno due, spustili su prosjek do toke u kojoj su mogli iskreno rei da ti mievi,
kao ukupna grupa, nisu ivjeli znaajno due od onih koji uope nisu dobivali
laetril. Statistike nisu lagale. Ali su lasci koristili statistiku.
1
U meuvremenu je i dalje rastao broj pacijenata koji su se oporavili od raka
i na sva usta hvalili laetril. Ti pacijenti i njihove obitelji osnovali su nacionalnu
graansku organizaciju nazvanu Odbor za slobodu izbora u lijeenju raka.
Nekoliko stotina ogranaka diljem zemlje odravalo je javne sastanke i konferencije
za tisak, iznosei svjedoanstva pred dravnim zakonodavnim odborima i
zahtijevajui legalizaciju laetrila. Trebalo je nekako uzvratiti tim laetrilaima.
Tako je 1978. godine Nacionalni institut za rak pokrenuo jo jednu studiju
kako bi umanjio vanost tog pokreta. Izabrao je devedeset tri sluaja raka kod
kojih su zdravstveni kartoni upuivali na zakljuak da je laetril djelotvoran.
Detaljni podaci poslani su na procjenu odboru koji se sastojao od dvanaest
onkologa. Meu tim podacima bili su i sluajevi koji su ukljuivali tradicionalnu
terapiju. Odbor nije bio upoznat s time koji sluaj prima odreeni tretman.
Ocjena se trebala temeljiti iskljuivo na rezultatima. NCI je izdvojio sluajeve
s laetrilom i veinu njih odbacio pa je odboru bilo odobreno da pregleda samo
dvadeset i dva.
Kako bi trebalo procijeniti uspjeh u lijeenju raka? Prema duini ivota?
Kvaliteti ivota? Osjeaju dobrog zdravlja i odsutstva bolova? Sposobnou da se
normalno funkcionira u svakodnevnom ivotu? Sve te kriterije koriste lijenici
koji primjenjuju prehrambenu terapiju. Ne zamaraju se veliinom tumora jer,
kao to je ve reeno, znaju da je veina tumora mjeavina malignih i benignih
Dr. Dean Burk iznio je okantno razotkrivanje te manipulacije statistikama u otvorenom pismu od
etrnaest stranica dr. Seymouru Perryju iz NCI-ja 22. oujka 1974. g. Vidi Private Papers Relating to
Laetrile, ur. G. Edvvard Griffin (Westlake Village, Kalif.: American Media, 1997.)
Genocid na Manhat t anu 21
stanica i da veina tumora sadri samo mali postotak stanica raka. Ako laetril
kod pacijenta uspije ukloniti 100% raka njegov e se tumor moda smanjiti
samo 5% ili 10%. Ali, koga briga? Pacijent je iv. Tumor nije bolest, tumor je
samo simptom bolesti.
Ortodoksna medicina, s druge strane, u potpunosti se fokusira na tumor. Za
veinu onkologa tumor jest rak. Ako ga kirurki uklone ili spale sretno objavljuju
pacijentu: Dobre vijesti. Cijelog smo ga uklonili! Moda su uklonili cijeli
tumor, ali jesu li uklonili ono to je tumor izazvalo? I jesu li pritom oslobodili
neke od tih malignih stanica, potaknuvi ih da se slobodno kreu cirkulacijskim
sustavom dok ne pronau novi dom na nekom drugom mjestu u tijelu? Je li to
razlog to tako velik broj pacijenata umire zato jer je rak metastazirao u druge
dijelove tijela samo nekoliko mjeseci nakon to su uli apsurdne rijei poput:
Cijelog smo ga uklonili?
U svakom sluaju, lijenici koji koriste laetril uvijek upozoravaju da od svih
mjerila uspjenosti smanjenje veliine tumora ima najmanje smisla. A koji je bio
primarni kriterij koji je izabrao NCI? Veliina tumora, dakako. Ne samo da je to u
skladu s ortodoksnim gleditem na rak, nego prikazuje mnogo boljima rezultate
tretmana kao to su zraenje i kemoterapija, koji smanjuju tumor uinkovitije od
laetrila. Smanjenje tumora za samo 15% u ivog i zdravog pacijenta proglasilo bi
se neuspjehom. Dok bi smanjenje tumora za 60% u pacijenta na samrti znailo
uspjeh.
Unato toj namjetenoj igri, evo to je odbor utvrdio: meu pregledanim
sluajevima lijeenima laetrilom dva pacijenta pokazala su potpunu reakciju
(tumor je potpuno nestao), etiri su imala djelominu regresiju (veu od 50%),
devet je bilo stabilizirano (tumori su prestali rasti), a tri su imala produene
intervale bez bolesti. Drugim rijeima, kod osamnaest od dvadeset dva oboljela
ili kod 82% zabiljeena je neka vrsta povoljne reakcije, ak i kad se kao kriterij
uzima veliina tumora. Vrlo je malo odobrenih lijekova protiv raka koji se
mogu pohvaliti tako dobrim izvjetajima.
Nijedna od tih ohrabrujuih brojki nije imala nikakva utjecaja. U NCI-jevom
slubenom izvjetaju pisalo je: Ti rezultati ne omoguuju nikakve definitivne
zakljuke koji bi potvrdili da laetril djeluje protiv raka.
2
Briljantno su izabrali
obmanjujue rijei. Nitko nije oekivao definitivne zakljuke na temelju samo
jedne studije. Ali poten i cjelovit izvjetaj o rezultatima bio bi sasvim u redu.
Usprkos tome, paljivo smiljena izjava stvarala je dojam da je laetril jo jednom
pao na znanstvenom testu. Rijei nisu upotrijebljene da objasne, ve da pobude
sumnje.
N.M. Ellison, Special Report on Laetrile: The NCI Laetrile Revievv. Results of die National Cancer
Institute's Retrospective Laetrile Analysis. New England Journal of Medicine 299: 549-52, 7. rujna
1978. g.
22 Svijet bez raka
Sljedei in u toj drami pseudoznanosti bilo je kliniko ispitivanje na
klinici Mayo u kojem je sudjelovalo 178 pacijenata. Ponovno je trebalo testirati
amigdalin, ali ovaj put u kombinaciji s metabolikom terapijom koja se
sastojala od prehrane, enzima i dodataka prehrani, upravo onoga to zagovaraju
lijenici nutricionisti. Meutim, vodei lijenici koji koriste laetril ogoreno su
prigovorili da se koriteni protokol ne moe usporediti s njihovim. Osim toga,
postojala je ozbiljna sumnja u istou koritenog amigdalina. Sumnjalo se da
je cijeli eksperiment paljivo isplaniran da bude neuspjean. I zaista, bio je
neuspjean. Lijenici iz klinike Mayo izvijestili su: Nije opaena nikakva bitna
korist.
Teko je nadmaiti taj neoboreni rekord obmanjivanja pod okriljem znanosti.
Meutim, bio je ipak oboren nekoliko godina kasnije u Memorijalnom centru
za rak Sloan-Kettering na Manhattanu. Tijekom pet godina, izmeu 1972. i
1977. godine, laetril je bio temeljito testiran na Sloan-Ketteringu pod vodstvom
dr. Kanematsua Sugiure. Kao vii laboratorijski istraiva u centru s vie od
60 godina iskustva dr. Sugiura je svojim znanjem i integritetom stekao najvei
ugled. U znanstvenom laboratoriju, gdje se iznad svega trai istina, bio bi savren
ovjek za to testiranje. Meutim, za ciljeve Sloan-Ketteringa predstavljao je
najgori mogui izbor.
Sugiura je svoje eksperimente podijelio na serije testova u kojima je koristio
razne vrste laboratorijskih ivotinja i razliite tumore: neki od njih su bili
presaeni, a neki su se prirodno razvili. Po zavretku svojih eksperimenata
iznio je pet rezultata: (1) laetril je zaustavljao metastaze (irenje raka) kod
mieva, (2) poboljavao je njihovo ope zdravstveno stanje, (3) inhibirao je rast
malih tumora, (4) ublaavao je bolove i (5) djelovao je kao prevencija raka. U
slubenom izvjetaju pisalo je:
Rezultati jasno pokazuju da amigdalin znaajno inhibira pojavljivanje metastaza
na pluima kod mieva sa spontanim tumorima dojki i znaajno poveava
inhibiciju rasta primarnih tumora... ini se da laetril u odreenoj mjeri sprjeava
pojavljivanje novih tumora... Poboljanje zdravlja i izgleda tretiranih ivotinja
u usporedbi s kontrolnima uvijek je uobiajeno zapaanje... Dr. Sugiura nikada
nije zabiljeio potpuno povlaenje tih tumora u cijelom svom dugogodinjem
iskustvu s drugim kemoterapijskim sredstvima.
3
Savjetujem itatelju da se vrati na prethodni odlomak i proita ga jo jednom
jer, kao to emo vidjeti, samo koji mjesec kasnije glasnogovornici Sloan-
Ketteringa otvoreno su negirali postojanje ikakvih dokaza da od laetrila ima
neke koristi.
Summary of the Effect of Amygdalin Upon Spontaneous Mammary Tumors in mice, izvjetaj
Slone-Ketteringa, 13. lipnja 1973. g.
Genocid na Manhat t anu 23
Kako bi itatelj mogao u potpunosti razumjeti to se dalje dogaalo treba u
nekoliko rijei objasniti iru sliku. Upravni odbor Sloan-Ketteringa kontroliraju
korporacijski direktori koji zastupaju financijske interese farmaceutskih
kompanija. Vei dio te kontrole u rukama je dinastije Rockefeller i njihovih
partnera iz kartela. U vrijeme Sugiurinih testova u odboru su sjedila trojica
Rockefellera (James, Laurance i William) uz jo desetak ljudi ije su kompanije
bile pod Rockefellerovim financijskim okriljem.
Povijesni prikaz toga na koji su se nain Rockefelleri umijeali u farmaceutsku
industriju nalazi se u drugom dijelu ove knjige. Ali da bismo razumjeli kako to
utjee na ovaj dio prie moramo znati da su John D. Rockefeller stariji i njegov
sin John D. Drugi poeli davati donacije Memorijalnoj bolnici 1927. godine.
Tridesetih godina prolog stoljea poklonili su bolnici veliko zemljite na kojem
je sagraena nova zgrada.
Nita se ne poklanja, a da se neto ne dobije zauzvrat. U ovom sluaju to je
bila kontrola nad jednim od najveih medicinskih centara na svijetu. Kako se
to dogodilo opisao je Ralph Moss, bivi pomonik direktora za javne poslove
u Sloan-Ketteringu. Govorei o ekspanziji Sloan-Ketteringa poslije Drugog
svjetskog rata Moss je napisao:
U sastavu upravnog odbora u to je vrijeme postojala neka vrsta ravnotee snaga
u kojoj su Rockefelleri i njihovi saveznici imali potpuni nadzor, ali oni koji su
zastupali interese Morgana drali su brojne utjecajne poloaje... Od tog vremena
nadalje najveim svjetskim privatnim centrom za rak vladalo je neto poput
konzorcija najveih banaka Wall Streeta i korporacija.
Sredinom 1960-ih upravni odbor MSKCC-a poeo je poprimati prilino
ujednaen izgled. Upadala je u oi injenica da su mnogi od njegovih vodeih
lanova bili pojedinci ije su korporacije lako mogle izgubiti ili zaraditi goleme
iznose novca ovisno o ishodu rata protiv raka.
4
Sad kad nam je poznata pozadina dogaaja ne bi nas trebalo nimalo uditi
to se Sugiurina otkria nisu svidjela njegovom poslodavcu. lanove odbora ne
zanima previe to se dogaa unutar laboratorija. Pretpostavljaju da e, to god
se dogaalo, rezultat biti novi patentirani lijek koji e donositi novac u njihove
depove. Trebalo im je neko vrijeme da shvate koje su implikacije Sugiurinog
rada, ali kada su shvatili, u sobi za sastanke odbora nastao je kaos. Bio bi straan
ekonomski udarac industriji lijekova protiv raka da se lijek za rak pronae u
ekstraktu sjemenke najobinije marelice.
Sugiurin rad nikad se ranije nije dovodio u pitanje. Godine 1962. bilo je
objavljeno vie od 200 Sugiurinih znanstvenih radova u kompletu od etiri
Ralph Moss, The Cancer Syndrome (New York: Grove Press, 1980.), str. 258.
24 Svijet bez raka
sveska. Uvod je napisao dr. C. Chester Stock, koji je u to vrijeme vodio odjel za
laboratorijsko testiranje u Sloan-Ketteringu. Dr. Stock je napisao:
U istraivanju raka malo je imena, ako ih uope ima, koja su toliko iroko poznata
kao ime Kanematsua Sugiure... Izniman ugled koji njegov rad uiva moda je
najbolje opisao komentar koji sam uo od jednog gosta, ruskog znanstvenika koji
se bavi istraivanjem raka. On je rekao: Kada dr. Sugiura neto objavi znamo da ne
trebamo ponavljati studiju jer bismo dobili iste rezultate o kojima je on izvijestio.
Sve je to palo u zaborav sada kad su Sugiurini rezultati ugroavali priljev
novca. Isti dr. Stock koji je napisao gore navedeno sada je bio potpredsjednik
Sloan-Ketteringa i dijela opora koji je zavijao traei novu seriju testova. Moralo
se dokazati da je Sugiura u krivu!
Kako se ispostavilo, nekoliko drugih istraivaa ve je ponovilo Sugiurine
eksperimente i dobilo u biti jednake pozitivne rezultate. Jedna od njih bila je dr.
Elizabeth Stockert, a drugi je bio dr. Lloyd Schloen. Oboje su bili biokemiari
na Sloan-Ketteringu u vrijeme dok su provodili ta istraivanja. Schloen je otiao
tako daleko daje injekcijama dodao enzime za razgradnju bjelanevina - kao to
obino rade lijenici koji koriste laetril - i izvijestio o stopostotnoj stopi izljeenja
meu njegovim vicarskim albino mievima!
5
To nije bio rezultat koji je Sloan-
Kettering prieljkivao. Ustvari, bio je neugodan. Da su se barem ti izvjetaji
mogli zaboraviti i da se barem moglo tvrditi kako nikada nisu niti postojali. Ali,
za to je bilo prekasno. Ve su bili objavljeni, previe je ljudi znalo injenice. Sad
je ove rezultate trebalo prikriti gomilama proturjenih izvjetaja i statistika. I
najmirisnija rua izgubit e svoju dra u gomili smea. Najjednostavnija stvar
na svijetu je postii neuspjeh. Nije teko falsificirati uinke laetrila. Dovoljno
je samo unijeti nekoliko izmjena u protokol, smanjiti dozu, zamijeniti izvor
dokumentacije, izmijeniti kriterije za procjenu, zabrljati proceduru i, ako
je potrebno, lagati. Posegnulo se za svim tim podvalama kako bi se umanjila
vanost Sagiurinih rezultata.
One koji ne vjeruju da znanstvenici mogu lagati o tako vanim pitanjima
treba podsjetiti da je 1974. godine u Sloan-Ketteringu izbio jedan od najveih
znanstvenih skandala stoljea. Dr. William Summerlin, jedan od njihovih
uglednijih istraivaa, tvrdio je da je pronaao nain da sprijei odbacivanje
presaenog tkiva. Kao dokaz za svoje tvrdnje pokazao je bijelog mia s crnim
kvadratnim povrinama krzna, tvrdei da su bijeli mievi sada prihvaali
transplantiranu kou s crnih mieva.
To nije bilo istina. Crne dijelove obojio je flomasterom.
6
5
Ibid., str.139.
6
Vidi Joseph Hbcon, The Patchwork Mouse; Politics and Intrigue in the Campaign Conauer Cancer
(New York: Anchor Press/Doubleday, 1976.)
Genoci d na Manhat t anu 25
Moss, Cancer Syndrome, op. cit, str. 140.
Ako se moe falsificirati uspjeh moe se falsificirati i neuspjeh. Dr. Daniel
S. Martin s Katolikog medicinskog centra u Queensu (New York) u ranijim
istraivanjima nije uspio dobiti iste pozitivne rezultate s laetrilom, meutim nije
koristio isti protokol kao Sugiura. Kako bi rijeio taj problem Martin je zamolio
Sugiuru da sudjeluje u drugoj seriji testova, to je ovaj i uinio. Tom prilikom
rezultati su govorili u prilog laetrila.
Prilikom vizualnog pregleda bilo je dvostruko vie novih tumora kod mieva
koji nisu dobivali laetril nego kod onih koji su ga dobivali. Sljedei korak u
Sugiurinom protokolu trebalo je biti mikroskopsko prouavanje plunog tkiva
(gdje se nalazio tumor) radi mjerenja rasta tumora na kraju eksperimenta.
Meutim, Martin nije prihvatio ni vizualno ni mikroskopsko prouavanje.
Umjesto toga inzistirao je na primjeni procesa koji se zove biotest (bioassay).
U biotestu se pluna tkiva mieva izreu i zatim ubrizgaju u tijela drugih
dvaju mieva. Ako ijedan od njih dobije rak znai da je ubrizgano tkivo bilo
kancerogeno.
Time je bilo dokinuto svako stupnjevanje rezultata bilo da se radi o znatnom
poboljanju, neznatnom poboljanju ili nepromijenjenom stanju. Bez obzira
na mogue usporavanje raka, bez obzira na njegovo potpuno povlaenje pod
djelovanjem laetrila, sve dok je postojala ijedna stanica raka koja se mogla
prenijeti zdravim mievima to su smatrali neuspjehom. Izvorni mievi bili
rtvovani prije no to je laetril uope mogao djelovati. To je impliciralo da
e praktino svi mievi, bez obzira na mogunost da im se stanje pobolja, u
tijelu imati zaostale stanice raka. Prema tome, svi e testovi pokazati da laetril
ne djeluje. Pomou ove metode dr. Martin je mogao ozbiljna lica objaviti da
nema razlike izmeu tretiranih i kontrolnih ivotinja.
7
Znanost je jo jednom
zloupotrijebljena za prikrivanje istine.
U meuvremenu, jedna je skupina zaposlenika u Sloan-Ketteringu poela
iskazivati veliko nezadovoljstvo zbog naina na koji je njihova uprava pokuavala
zatakati Sugiurine rezultate. Poeli su slati niz otvorenih pisama javnosti pod
nazivom Drugo miljenje. Identiteti autora nisu bili poznati, ali iz podataka koje
su objavljivali bilo je oigledno da imaju pristup toj organizaciji. Fotokopije
vanih internih memoranduma - ak i fotokopije Sugiurinih laboratorijskih
biljeaka - poslane su zagovarateljima laetrila i izabranim pripadnicima tiska.
Ti su napadi sramotili i stvarali neugodnosti upravi koja je jedva ekala da
se rasprava privede kraju te da s vremenom javnost izgubi interes za nju. Jedan
od najotvorenijih pobornika tog gledita bio je Benno Schmidt, potpredsjednik
Sloan-Ketteringa. Schmidt je bio invensticijski bankar s jakim vezama na svim
vanim poloajima. Bio je bliski prijatelj Laurancea Rockefellera, lan upravnog
odbora SK-a i predsjedavajui Nacionalnog odbora savjetnika predsjednika
26 Svijet bez raka
artera u borbi protiv raka. Ta je skupina smislila takozvani rat protiv raka za
koji se ispostavilo daje u prvom redu sredstvo za kanaliziranje milijarda dolara
od poreza u istraivake centre poput Sloan-Ketteringa.
to se Schmidta tie, jedini razlog za testiranje laetrila bio je taj da se uvjeri
javnost da je nedjelotvoran. Bi li mogao djelovati ili ne, bilo je nevano. Ta
injenica izala je na vidjelo - nedvojbeno sasvim sluajno - u intervjuu s dr.
Martinom objavljenom u Scienceu 23. prosinca 1977. godine. Kad je novinar
pitao Martina jesu li testovi na Sloan-Ketteringu namijenjeni u prvom redu
znanstvenicima, ovaj je odgovorio: Gluposti. Naravno da se to radilo kako bi
se pomoglo ljudima poput [Bennoa] Schmidta i lanova Kongresa da odgovore
laetrilaima.
Ne kako bi se dao doprinos znanosti, ne kako bi se testirao mogui lijek za
rak, ne kako bi se utvrdila istina, nego kako bi se odgovorilo laetrilaima!
U izjavi objavljenoj 11. kolovoza 1975. godine u Medical World Newsu
Schmidt je izjavio: Klinika ispitivanja? Nema anse! Vjerujem da nema anse
da se uvjere ljudi na Sloan-Ketteringu kako ipak postoje osnove da se nastavi s
istraivanjima.
Obino, ako potpredsjednikkae da nema anse - nema anse. Ali objavljivanje
Drugog miljenja koje je izazvalo opu uzbunu prisililo je stratege da priekaju
jo malo - da igraju poteno i budu nepristrani. A to bi moglo biti potenije od
jo jednog testa?
I kreemo ispoetka. Dana 6. listopada, ni etiri tjedna nakon izjave nema
osnova da se ide dalje, Medical WorldNews objavio je jo jednu priu, objasnivi
da se planira novo ispitivanje. Pisalo je: On e [Sugiura] dobiti jo jednu priliku
da provjeri [svoje] miljenje u eksperimentu koji e provesti u suradnji s dr.
Schmidom.
Franze A. Schmid bio je veterinar s dugogodinjim radnim iskustvom u Sloan-
Ketteringu. Bio je ujedno Sugiurin zet i dijelio je s njim dom u Vvestchesteru. Ne
treba ni rei da je taj odnos u narednim mjesecima bio pod velikim pritiskom.
ini se da je Schmid bio izabran za suvoditelja tih testiranja, zato to je ve
bio proveo dva testiranja laetrila koja su dala negativne rezultate ili su barem
tako izvjestile tiskovine. Ustvari, Schmid u prvom testu nije koristio mikroskop
prilikom procjene rezultata pa nije bilo mogue utvrditi kakvi su stvarni rezultati.
Za drugo testiranje dobio je naputak da koristi dozu laetrila koja je bila pedeset
puta manja od one koju je koristio Sugiura. Razumljivo, nije bilo pozitivnog
uinka na smanjenje tumora ili metastaze. Ali u oba sluaja mievi tretirani
laetrielom ivjeli su due od kontrolnih mieva, to je injenica o kojoj javnost
nikada nije informirana. Nitko izvan Instituta nije znao za to, dok jedan novinar
godinu dana kasnije nije izvukao tu informaciju od dr. Stocka.
Genocid na Manhat t anu 27
Novi test koji su zajedno proveli Sugiura i Schmid uvjerljivo je potvrdio
Sugiurine izvorne rezultate. U onoj grupi mieva koja je primala laetril bilo je
manje od polovice tumora u odnosu na mieve iz kontrolne grupe.
Rezultati su odmah procurili u tisak preko Drugog miljenja. Bile su to loe
vijesti za SK-ov odjel za kontrolu tete. U posebnom lanku u San Francisco
Examineru izvjestitelj Mort Young napisao je: Rezultati istraivanja provedenog
na mievima u testu doktora Schmida jesu sljedei: 100 posto kontrolnih mieva
ima metastaze na pluima, dok u grupi koja je primala laetril 31 posto mieva
ima metastaze na pluima... To je dramatian preokret u odnosu na ranije testove
dr. Schmida.
8
Povrni promatra mogao bi zakljuiti da je time pitanje konano rijeeno.
Sugiura je na kraju obranio svoje rezultate. Ali povrni promatra bio bi u krivu.
Ovdje su ulozi bili preveliki da se jednostavno preskoi mrea i estita protivniku
na pobjedi. Bio je to sluaj tipa Dovraga sve. Odigrajmo jo jednu rundu pa jo
jednu i jo jednu - dok ne pobijedi prava strana.
Sloan-Kettering popratio je svoj poraz onako kako je jedino mogao -
potpunom utnjom. Dr. Schmidu su rekli da nikom ne smije nita govoriti o
svojim rezultatima, a on ih je pokorno posluao. Uprava je, s druge strane, reagirala
tako to je zakazala jo jedan test kako bi se razjasnili rezultati prethodnog; s
implikacijom da je, nekako, bio manjkav. Nitko nije elio raspravljati o njemu.
Sljedei test trebalo je provesti na Katolikom medicinskom centru - pod
nadzorom, kao i ranije, dr. Martina. Meutim, ovaj je put dr. Suguira trebao
biti zaslijepljen. Slijepo (nasumino) testiranje znai da pacijenti i oni koji
provode program ne raspolau informacijama o tome tko prima pravi lijek, a
tko dobiva placebo. Taj je element vrlo vaan kad je rije o testiranju na ljudima,
jer bi, u protivnom, pacijent mogao svojim oekivanjem podsvjesno utjecati na
rezultate.
Ali u ovom sluaju pacijenti su bili mievi. Kako se ini, postojala je bojazan
da e Sugiura postupati njenije s mievima koji su dobivali laetril, usaujui u
njih oekivanje da ozdrave. Ili je moda zbog svojih saznanja mogao telepatski
utjecati na tim za procjenu. Kako god bilo, samo je dr. Martin trebao znati koji
e mievi biti tretirani - ili, u ovom sluaju, hoe li ijedan od njih biti tretiran.
Ah, nije li znanost divna?
Izgleda da je u ovom testu polovica mieva dobivala laetril, jer je ve nakon
etiri tjedna Sugiura mogao vidjeti u kojim su kavezima jedinke s manje tumora
po broju i veliini. Ti su mievi, k tomu, bili ivahniji. Njegove pretpostavke
na kraju je potvrdio nitko drugi nego SK-ov potpredsjednik. Sugiura je bio
oduevljen kad je priopio vijest Ralphu Mossu. Proli petak, rekao je, Dr.
Stock mi je rekao da sam precizno pogodio koji mievi su kontrolni, a koji
Sloan-Kettering Tests Continue, San Francisco Examiner, 12. studenog 1975, str. 8.
28 Svijet bez raka
pokusni... To znai da ne moram iznova pisati izvjetaj o napretku.
9
Usporedba
na kraju testa pokazala je da su mievi tretirani laetrilom imali manje od polovice
tumora u odnosu na kontrolne mieve. Jo se jednom dokazalo da je Sugiura bio
u pravu.
Reakcija uprave Sloan-Ketteringa bila je predvidljiva. Nije im preostalo drugo
- s obzirom na prirodu ekonomskih sila koje ih kontroliraju - nego odbaciti i
taj test i prijei na sljedei. Dr. Stock je rekao novinarima da je eksperiment
morao biti prekinut zato to je dr. Sugiura shvatio koja je bila grupa tretiranih
mieva. Izgubili smo mogunost nasuminog testiranja, rekao je. U intervjuu
za magazin Science dodao je da je eksperiment poao krivo zbog nespretnih
procedura ubrizgavanja.
Prema slubenom izvjetaju Sloan-Ketteringa o laetrilu, objavljenom mnogo
kasnije, dr. Martin je tvrdio da nije sve mieve koji su dobivali laetril drao u
istim kavezima, ve ih je izmijeao s kontrolnim mievima. Dakle, Sugiura nije
mogao izabrati prave kaveze.
10
To znai da je ili (1) dr. Stock lagao kad je rekao
da je izgubljena mogunost nasuminog testiranja ili je (2) dr. Martin lagao kad
je rekao da su mievi bili izmijeani ili je (3) izvjetaj bio pogrean.
Najvjerojatnije je izvjetaj bio pogrean. Moda su autori pobrkali okolnosti
sa sljedeom serijom testova (da, jo jednom) u kojoj su, zaista, svi mievi bili
izmijeani. Ona je takoer bila pod nadzorom dr. Martina, i takoer je bila
nasumina za Sugiuru, ali se provela na Sloan-Ketteringu gdje su se stvari mogle
pomnije pratiti. Sugiura je upozorio da je mijeanje mieva vrlo opasno, jer ih
laboratorijski tehniari nee uvijek moi tono identificirati. to bi se dogodilo
kad bi kontrolni mievi sluajno dobivali laetril umjesto otopine soli? Ignorirali
su njegova upozorenja i nastavili s eksperimentom. Martin je imao potpunu
kontrolu.
Izgleda da se upravo dogodilo to da se tretiraju pogreni mievi. Podaci su
pokazali da su kod mieva koji su trebali dobivati otopinu soli tumori prestajali
rasti u 40% sluajeva! To je nemogue. Slana voda nikada prije nije zaustavljala
rast tumora. Ipak, u ovom testu iznenada je postala arobni metak. Kako su,
u usporedbi s time, proli mievi koji su dobivali laetril? Rast tumora kod tih
mieva zaustavljen je u samo 27% sluajeva. Netretirani mievi bili su u boljem
stanju od tretiranih! Konano su dobili rezultate koje su oekivali.
Drskost objavljivanja oigledno nemoguih statistika razbjesnila je Dr.
Sugiuru. Rekao je:
Neto je ovdje udno. Mali tumori prestali su rasti u 40% sluajeva u grupi koja je
dobivala otopinu soli, a samo u 2 7 % sluajeva u tretiranoj grupi. Mi u kemoterapiji
Moss, Cancer Syndrome, op. cit, str. 147.
D
Ibid, str. 147.
Genoci d na Manhat t anu 29
koristimo otopinu soli zato to ona ne utjee na rast tumora. A sad se dogaa ovo.
Neka ne zaborave spomenuti daje bilo vie poboljanja kod kontrolnih nego kod
tretiranih mieva! Ne prihvaam to.
11
Dr. Stocka nije brinula potpunost podataka. Podaci su ili u prilog eljenog
zakljuka i to je bilo dovoljno. Njegova zavrna izjava bila je kratka i jasna:
Rezultati eksperimenta ne potvruju Sugiurine prijanje pozitivne rezultate.
Naravno da ih nisu potvrivali. Eksperiment je bio namjeten.
Istina je jo jednom rtvovana na oltaru pohlepe za novcem. Pria je konano
zavrena. Vie nee biti testiranja.
Pet mjeseci kasnije, 15. lipnja 1977. godine, na Sloan-Ketteringu je odrana
konferencija za novinare na kojoj je objavljeno da su ispitivanja laetrila zavrena.
Bili su prisutni svi kljuni igrai: dr. Robert Good, direktor i predsjednik Instituta;
dr. Lewis Thomas, predsjednik Centra; dr. C. Chester Stock, potpredsjednik; dr.
Daniel Martin iz Katolikog medicinskog centra; i jo sedam osoba, ukljuujui
dr. Kanematsua Sugiuru kojega su pozvali da prisustvuje, ali ne i da sudjeluje.
Dr. Good je zapoeo konferenciju glasno itajui priopenje za tisak u kojem
je stajalo da je, nakon opsenog i paljivo kontroliranog testiranja, utvreno
da u suzbijanju raka laetril ne djeluje ni preventivno ni regredirajue ni
antimetastatski ni kurativno. Kad je proitao priopenje, sudionici su poeli
odgovarati na pitanja.
Dr. Sugiura, netko je iznenada povikao. Ostajete li pri uvjerenju da laetril
zaustavlja irenje raka?
Televizijske kamere brzo su uperili prema Sugiuri. Oekivalo se da odgovori.
U prostoriji je nastao muk. Sugiura je pogledao reportera i glasno i jasno
odgovorio: Da!
Sljedei mjesec, u srpnju 1977. godine, odrana su sasluanja pred
Pododborom za zdravlje i znanstvena istraivanja, kojim je predsjedao senator
Edward Kennedv. Priroda sasluanja postala je jasna iz naslova pod kojim su
objavljena, a naslov je glasio FDA zabranjuje trgovinu lijekom laetrilom meu
saveznim dravama. Jedan od strunjaka koji su svjedoili bio je dr. Lewis
Thomas, predsjednik Sloan-Ketteringa. Evo to je rekao:
Nema ni trunke znanstvenih dokaza koji bi navodili na zakljuak da laetril na bilo
koji nain moe djelovati protiv raka. Nisam upoznat ni s kakvim znanstvenim
radovima objavljenima u nekom od svjetskih akreditiranih asopisa o medicinskoj
znanosti koji iznose podatke u prilog toj tvari, iako ima nekoliko radova, a jedan
je nedavno objavio Institut Sloan-Kettering, u kojima su izvjeuje da nije opaen
nikakav uinak protiv raka tijekom provoenja testova na raznim ivotinjama.
11
Ibid, str. 148.
30 Svijet bez raka
U narednim mjesecima direktori i slubenici Sloan-Ketteringa nastavili su
ocrnjivati Sugiurine rezultate, tvrdei da ih nitko drugi nikada nije bio u stanju
ponoviti. Drugim rijeima - lagali su. Lagali su o temi koja izravno utjee na
ivote stotina tisua ljudi koji svake godine postanu rtvama raka. Nije pretjerano
rei da je zbog te lai umrlo preko milijun ljudi, a moglo se pomoi. Postoji rije
za to.
To je genocid.
Ralph Moss bio je u to vrijeme pomonik direktora za javne poslove u
Sloan-Ketteringu. Ustvari, on je bio taj koji je trebao priopiti tisku da je laetril
nedjelotvoran. Ali Moss je bio jedan od voa podzemnog pokreta Drugo
miljenje i pomogao je da istina dopre do ostatka svijeta. Konano je, u studenom
1977. godine, odluio izai u javnost. Sazvao je vlastitu konferenciju za tisak
i pred grupom novinara i snimatelja optuio dunosnike Sloan-Ketteringa da
su organizirali zatakavanje velikih razmjera. Pokazao je dokumente koji to
potvruju i naveo imena.
Kao to se moglo oekivati, Mossa su sljedei dan otpustili. Koje je bilo
slubeno opravdanje? Sam Moss je objasnio: Nisam ispunio svoje najosnovnije
obveze na poslu - drugim rijeima, nisam htio falsificirati dokaze.
12
Mediji glavne struje uskoro su zaboravili na Mossa i ostale zvidae pa je
javnost bila poteena daljnjih pria vezanih uz laetril. Na kraju je pobijedila
industrija raka. Povijest, kao u svim ratovima, piu pobjednici. Ono to slijedi
nain je na koji nai medicinski povjesniari danas opisuju tu epizodu. Ovaj je
komentar napisao dr. Arnold S. Relman, a objavljen je 28. sijenja 1982. godine
u asopisu New England Journal of Medicine:
Tijekom proteklih nekoliko godina posvetili smo mnogo panje laetrilu. Godine
1978. o laetrilu se mnogo prialo u javnosti. Slavili su ga kao neku vrstu prirodnog
lijeka koji establiment ne priznaje i protiv kojeg su se urotili korumpirani
farmaceutski proizvoai i lijenici. Prema glasinama koje su kruile zavjerenici
su ignorirali dokaze o djelotvornosti laetrila i pokuavali promicati vlastite
ortodoksnije (i otrovnije) oblike lijeenja raka. Nikada nije bilo nikakvih injenica
koje bi potkrijepile te glasine...
Dosad je bilo, vjerujem, dovoljno prilika da se testiranja laetrilom opravdaju.
Dokazi nesumnjivo pokazuju da laetril ne pomae pacijentima... Nitko razuman
ne bi podravao njegovu daljnju upotrebu i nikakva dravna legislativa vie ga ne
bi smjela doputati.
13
To je, dakle, pozadina takozvanih znanstvenih dokaza da je laetril prijevara.
Na temelju tog iskrivljavanja istine doneseni su zakoni po kojima je zabranjeno
Ralph Moss, The Cancer Industry; Unraveling the Politics (New York: Paragon House, 1989.), str. xi.
Closing the Books on Laetrile , New England Journal of Medicine, 28. sijenja 1982. g., str. 236.
Genocid na Manhat t anu 31
prepisivati, davati, prodavati ili distribuirati laetril ili na bilo koji nain zastupati
stav da spomenuta sredstva imaju ikakvu vrijednost u sprjeavanju, ublaavanju
ili lijeenju raka.
14
Zato bi itko, u vladi ili izvan nje, namjerno falsificirao klinike rezultate
prijanjih eksperimenata s laetrilom, a zatim drugima onemoguio da provedu
vlastite testove? Unato podrugljivom stavu dr. Relmana, farmaceutska veza
klju je za razumijevanje odgovora. To je zapanjujua i fascinantna pria sama
po sebi i toliko je bogata detaljima da je cijeli drugi dio ove knjige posveen
upravo njoj. Ali mora nam od poetka biti jasno da ekonomija lijeenja raka
esto ima veu teinu od znanosti o lijeenju raka.
Ta je injenica dramatino izala na vidjelo na sastanku predstavnika visokih
krugova odranom u Sloan-Ketteringu 2. srpnja 1974. godine. Raspravljalo se
otvoreno, ali rasprava nije bila za javnost. Nikada ne bismo saznali za nju da
zastupnik John Kelsev iz Michiganskog zastupnikog doma nekoliko godina
kasnije nije dobio zapisnike s tog sastanka, koje je traio na temelju Zakona o
slobodi informiranja. Zapisnici su pokazali da su, ak i tada, brojni dunosnici
Sloan-Ketteringa bili uvjereni u djelotvornost laetrila, iako su ostala otvorenima
neka pitanja o razmjerima njegove djelotvornosti. U zapisniku je stajalo: U
Sloan-Ketteringu nisu previe zainteresirani za prouavanje amigdalina [laetrila],
ali bi eljeli prouavati lijekove koji oslobaaju CN [cijanid].
Upravo je takvo i bilo predvianje autora, koje je iznio 1974. godine u
prvom izdanju ove knjige. (Moete ga pronai u 24. poglavlju.) Predvianje
se ticalo injenice da se amigdalin ne moe patentirati, jer se nalazi u prirodi.
Veliku zaradu donose samo patentirani lijekovi. Zato industrija raka nikada
nee biti zainteresirana za amigdalin, koliko god on bio djelotvoran. Umjesto
toga, nastojat e stvoriti umjetan spoj koji e oponaati mehanizam njegovog
djelovanja. Budui daje mehanizam djelovanja amigdalina selektivno otputanje
cijanida na mjestu koje je zahvatio rak (vidi 6. poglavlje), logino je da monici
iz Sloan-Ketteringa nisu bili previe zainteresirani za prouavanje amigdalina,
ali bi umjesto toga eljeli prouavati lijekove koji oslobaaju CN.
Iako je cijeli drugi dio ove knjige posveen analizi ekonomije i politike
industrije raka, ta jedna reenica preuzeta iz zapisnika s politikog sastanka na
Sloan-Ketteringu sve govori.
Vratimo se jo jednom na neugodno pitanje zato industrija raka vodi rat
protiv laetrila i posluajmo odgovor nesalomljivog dr. Burka u pismu koje je 3.
srpnja 1973. godine uputio lanu Kongresa Robertu A. Roeu. Rekao je:
Vidi Section 10400.1, Title 17, Calif. Administrative Code.
32 Svijet bez raka
Moda se pitate, zastupnice Roe, zbog ega bi itko pribjegavao takvim naporima
i laima samo da ne prizna to se dogodilo u eksperimentu koji je vodio NCI.
Takvo priznanje i poputanje od kljune je vanosti. Prizna li itko iz hijerarhije
FDA-NCI-AMA-ACS da je djelotvornost laetrila protiv tumora makar i
jednom primijeena u NCI-jevim eksperimentima, nastat e trajna pukotina
u birokratskom oklopu koja se moe beskrajno iriti dodatnim odgovarajuim
eksperimentiranjem. Zato sumnjam da e se eksperimentiranje... nastaviti ili
iznova pokrenuti. Naprotiv, vjerojatno e se poduzimati napori, kao to se ve
poduzimaju, da se dosadanji opaeni pozitivni uinci objasne neodreenim
i neznanstvenim metodama s namjerom obmanjivanja, slino kao i kod prvih
objanjenja u vezi afere VVatergate...
Danas u Sjedinjenim Dravama ima nekoliko tisua osoba koje svakodnevno
uzimaju laetril. Stotine lijenika ga prouavaju ili ga ak sami uzimaju, a neke
su bolnice i pokrenule istraivanje laetrila. S FDA ili bez nje, S NCI-jem ili bez
njega, s obmanjivanjem ili bez njega. Moda nije daleko dan kada glasnogovornici
NCI-ja i FDA vie nee moi spaavati obraz na ovakav nain, kao to je ve sada
sluaj s nekim rtvama sudova i sasluanja u vezi VVatergatea, a sve zato to su
ljudi zanemarivali vlastiti integritet zbog drugih stvari.
15
Ali - treba imati petlju. Da ovjek koji radi za saveznu vladu, i to kao naelnik
Odjela za citokemiju Nacionalnog instituta za rak, otvoreno optui svoje
nadreene za korupciju - iznimna je rijetkost. Takav se ovjek, naalost, rijetko
via u Vvashingtonu. Zavravajui svoje svjedoenje o laetrilu pred Kongresnim
odborom 1972. godine dr. Burk je objasnio:
Ne smatram da sam svojeglav. Samo vam govorim ono to iskreno mislim, a kada
mislim da je neto istina, spreman sam to i rei, pa neka bude to bude...
A sada, vraam se u svoj laboratorij gdje se proiava istina.
16
Poimo, figurativno reeno, za dr. Burkom u njegov laboratorij. Ostavimo
po strani, na trenutak, pitanja politike i korupcije i posvetimo se proiavanju
znanstvene istine.
Pretisak pisma objavljen u asopisu Cancer Control Journal, rujan/listopad 1973. g., str. 8 i 9.
16
Iz Sasluanja Pododbora za javno zdravlje i okoli Odbora za meudravnu i vanjsku trgovinu,
Zastupniki dom, Devedeset drugo zasjedanje Kongresa.
3
Jedna jabuka dnevno
Pregled uvrijeenih znanstvenih zabluda kroz
povijest; rak kao avitaminoza, kako ga je shvaao
dr. Ernst T. Krebs mladi 1952. godine, i pregled
dokaza iz prirode i povijesti koji govore u prilog tom
shvaanju.
POVIJEST ZNANOSTI POVIJEST je borbe protiv ukorijenjenih zabluda. Mnoga
od najveih svjetskih otkria znanstvena je zajednica u poetku odbacivala. A one
koji su prvi zagovarali ta otkria esto su ismijavali i osuivali kao nadrilijenike
i arlatane.
Kolumba su ogoreno napadali zbog toga to je vjerovao da je Zemlja okrugla.
Bruna su spalili na lomai zbog toga to je tvrdio da Zemlja nije sredite svemira.
Galileja su zatvorili zato to je govorio da se Zemlja okree oko Sunca. ak su i
brau Wright ismijavali zbog njihovih tvrdnji da stroj moe letjeti.
Kad govorimo o medicini, godine 130. po Kr. lijenik Galen iznio je odreene
anatomske teorije koje e se kasnije pokazati tonima, ali zbog kojih je za ivota
nailazio na otro suprotstavljanje. ak je morao pobjei iz Rima da se spasi
od razjarene gomile. U esnaestom stoljeu optuivali su fiziara Andreasa
Vesaliusa da je varalica i heretik zbog otkria u podruju anatomije ljudskog
tijela. Vesaliusove teorije prihvaene su nakon njegove smrti, ali za ivota su mu
unitile karijeru pa je bio prisiljen napustiti Italiju. William Harvev osramotio
se kao lijenik zato to je vjerovao da srce pumpa krv po tijelu kroz arterije.
VVilliama Rontgena, otkrivaa rendgenskih zraka, isprva su nazivali varalicom, a
kasnije ga i osuivali iz straha da e njegove zrake ometati privatnost spavaih
soba. VVilliama Jennera, kada je razvio cjepivo protiv velikih boginja, takoer
su nazivali varalicom i otro kritizirali kao lijenika zbog navodno okrutnih i
nehumanih eksperimenata koje je provodio na djeci. A Ignaza Semmelvveisa
otpustili su iz bolnice u Beu zato to je zahtijevao od svog osoblja na porodiljnom
odjelu da pere ruke.
33
34 Svijet bez raka
Prije nekoliko stoljea nije bila rijetkost da cijele pomorske ekspedicije umru
od skorbuta. Izmeu 1600. i 1800. godine samo na popisu rtava Britanske
mornarice bilo je preko milijun mornara. Medicinski strunjaci tog vremena bili
su zbunjeni i uzalud su traili neku vrstu neobine bakterije, virusa ili toksina
izvor kojih su, kako se tada mislilo, bila mrana spremita brodova. Pa ipak, lijek
je ve stotinama godina bio poznat i opisan u zapisima.
Tijekom zime 1535. godine, kad je francuski istraiva Jacques Cartier shvatio
da su brodovi na rijeci St. Lavvrence zaglavljeni u ledu, skorbut je poeo ubirati
svoj krvavi danak. Od sto deset lanova posade dvadeset pet je ve bilo umrlo, a
veina ostalih bila je toliko bolesna da se oekivalo da se nee oporaviti.
A onda im je jedan prijateljski raspoloen Indijanac pokazao jednostavan
lijek. Koru i iglice bijelog bora - bogate askorbinskom kiselinom ili vitaminom
C - umijeali su u pie, to je dovelo do trenutanog poboljanja i brzog
oporavka.
Po povratku u Europu Cartier je o tom dogaaju podnio izvjetaj medicinskim
autoritetima. Ali njima su bile zabavne te vradbine neukih divljaka i nisu
poduzeli nita da to istrae.
1
Da, lijek za skorbut bio je poznat. Ali, zbog znanstvene arogancije trebalo je
proi vie od dvjesto godina; stotine tisua ljudi morale su platiti ivotom prije
no to su medicinski strunjaci poeli prihvaati i primjenjivati to znanje.
Najzad je 1747. godine James Lind, mladi pomonik lijenika u Britanskoj
mornarici, otkrio da narane i limuni ublaavaju skorbut. Predloio je da
Kraljevska mornarica ukljui agrume u zalihe hrane na svim svojim brodovima.
Pa ipak, trebalo je proi jo etrdeset osam godina da se njegova preporuka
pone primjenjivati u praksi. Nakon toga su, naravno, Britanci bili u stanju
nadmaiti sve druge pomorske nacije i ubrzo su Limeyji (tako su ih zvali zato
to su na svojim brodovima uvijek imali limete) postali vladari Sedam mora.
Nije pretjerano rei da je mo Britanskog carstva u velikoj mjeri bila izravna
posljedica prevladavanja znanstvenih predrasuda prema terapiji vitaminima.
Dokazano je da ni dvadeseto stoljee nije bilo iznimka u tom smislu. Prije
samo nekoliko generacija velike dijelove amerikog Jugoistoka zadesila je strana
bolest pelagra. Poznati lijenik Sir William Osier u knjizi Principles and Practice
of Medicine (Medicinska naela i praksa), objasnio je da je u jednoj instituciji za
duevne bolesti u Leonardu, North Carolina, treina tienika umrla od pelagre
tijekom zimskih mjeseci. To je, kako je rekao, bio dokaz da je pelagra zarazna
i da ju vjerojatno uzrokuje jo neotkriven virus. Kao to je jo 1914. godine dr.
Joseph Goldberger dokazao, taje bolest povezana s prehranom. Bavei se njome
pokazao je da se moe jednostavno sprijeiti ukljuivanjem jetrica ili kvasca u
Vidi American Indian Medicine, Virgil J. Vogel (Norman, Oklahoma: University of Oklahoma Press,
1970.)
Jedna j abuka dnevno 35
prehranu. Ali tek je 1940-ih godina - gotovo trideset godina kasnije - moderni
medicinski svijet u potpunosti prihvatio pelagru kao nedostatak vitamina B.
2
Pria oko perniciozne anemije gotovo je identina. Razlog zato se toliko
oklijevalo priznati da su te bolesti posljedica nedostatka vitamina lei u tome
to ljudi vrlo esto trae pozitivne uzrono-posljedine odnose u kojima jedna
stvar uzrokuje neku drugu. Mnogo im je tee razumjeti negativan odnos u
kojem nita ili nedostatak neega mogu stvoriti problem. Ali moda je jo vaniji
intelektualni ponos. Netko tko se cijeloga ivota bavio znanou i stjecao znanje
kojim prosjean ovjek ne raspolae, i koje ne razumije, obino nema strpljenja
sluati nekoga tko nema to znanje - pogotovo ako ta osoba eli rei da se rjeenje
na najzagonetniji znanstveni problem moe pronai negdje u prirodi ili u gotovo
najjednostavnijim pripravcima od bilja i hrane. Znanstvenik se kolovao upravo
zato da rjeava sloena pitanja pa se vrlo esto samozadovoljno podsmjehuje
svakom rjeenju problema koje nije u skladu s njegovim mukotrpno steenim
vjetinama.
Da to malo bolje pojasnimo - prosjean se lijenik u dananje vrijeme
intenzivno koluje vie od deset godina, uei o zdravlju i bolesti. Taj proces
obrazovanja traje sve vrijeme dokle god se aktivno bavi svojom strukom.
Najvei izazov medicinskoj struci u nae vrijeme predstavlja rak Da se rjeenje
zagonetke, kad je rije o raku, moe pronai u jednostavnoj hrani koju jedemo
(ili ne jedemo), vjerojatno bi se i mnoge druge bolesti mogle na taj nain lijeiti.
Implikacije su pogubne. Kao to se jedan lijenik prikladno izrazio, Velik dio
mog medicinskog obrazovanja bio je uzaludan. Uio sam krive stvari!. A nitko
ne eli prihvatiti daje uio - ili pouavao - krive stvari. Stoga mnogi znanstvenici
i lijenici podsvjesno, ali prirodno, ne priznaju da je bolest nedostatak vitamina
sve dok to nije dokazano, dokazano i iznova dokazano.
Godine 1952. dr. Ernst T. Krebs, biokemiar iz San Francisca, iznio je teoriju
da rak, poput skorbuta i pelagre, nije uzrokovan nekom zagonetnom bakterijom,
virusom ili toksinom, nego se radi samo o avitaminozi koju izaziva nedostatak
jedne esencijalne hranjive tvari u prehrani modernog ovjeka. Identificirao je
tu tvar kao dio grupe nitrilozida koja je iroko rasprostranjena u prirodi u vie
od 1200 jestivih biljaka u gotovo svim dijelovima svijeta. Pogotovo je esta u
sjemenkama voa iz obitelji rua (Rosaceae) kao to su gorki badem, marelica,
glog, trenja, nektarina, breskva i ljiva, ali se nalazi i u travama, kukuruzu,
sirku, prosu, manioki, sjemenu lana, sjemenkama jabuke i mnogim drugim
namirnicama koje su, openito, izbaene iz jelovnika moderne civilizacije.
Teko je jasno utvrditi kamo moemo svrstati nitrilozid. Budui da ga ne
nalazimo odvojeno, nego u sklopu hrane, vjerojatno ga ne moemo klasificirati
Vidi History and Geography of the Most Important Diseases, Edvvin H. Ackerknecht (New York:
Hafner Publishing Co., Inc., 1972.) str. 148 -149.
3 6 Svijet bez raka
kao hranu. On je poput eera - sastojak, faktor u hrani. Ne moe se klasificirati
ni kao lijek, budui da je prirodna, neotrovna, u vodi topiva hranjiva tvar. To
je sasvim obina tvar koja je primjerena ljudskom metabolizmu. Odgovarajui
naziv za faktor u hrani koji ima ta svojstva je - vitamin. Budui da se taj vitamin
uobiajeno javlja s B-kompleksom, i budui da je bio sedamnaesta takva tvar
izolirana iz tog kompleksa, dr. Krebs ju je nazvao vitamin BI7. Rekao je:
Mogu li se neotrovni nitrilozidi topivi u vodi prikladno opisati kao hrana?
Vjerojatno ne u uem smislu te rijei. Oni nikako nisu lijekovi sami po sebi...
Budui da nitrilozidi nisu ni hrana ni lijek, mogu se smatrati pomonim
hranjivim faktorima. Drugi naziv za neotrovne pomone hranjive faktore topive
u vodi jest vitamin.
3
Kroninom boleu zovemo onu bolest koja obino ne prolazi sama od sebe.
Metabolika bolest je ona koja nastaje unutar tijela i ne moe se prenijeti na drugu
osobu. Rak, koji odgovara ovim karakteristikama, kronina je, metabolika
bolest.
Mnogo je takvih bolesti koje pogaaju modernog ovjeka, poput miine
distrofije, bolesti srca, multiple skleroze i srpaste anemije. Znanstvenici su potroili
milijarde dolara u potrazi za prevencijom tih bolesti koje onesposobljavaju i
ubijaju ljude, ali danas nisu nita blie odgovorima no to su bili kada su poeli s
istraivanjima. Moda je razlog u tome to jo uvijek trae ono neto to uzrokuje
te bolesti, umjesto nedostatka neega.
Dr. Krebs je istaknuo da u cijeloj povijesti medicinske znanosti nije bilo nijedne
kronine metabolike bolesti koja bi se mogla lijeiti ili prevenirati lijekovima,
kirurgijom ili mehanikim manipuliranjem tijelom. U svim sluajevima - bilo
da se radi o skorbutu, pelagri, rahitisu, beriberiju, nonom sljepilu, pernicioznoj
anemiji ili bilo kojoj drugoj bolesti - konano rjeenje pronaeno je samo u
faktorima povezanim s odgovarajuom prehranom. Dr. Krebs smatra da je to
vaan trag koji nam govori na to valja usmjeriti nau znanstvenu znatielju u
nastojanju da bolje razumijemo dananje bolesti, posebice rak.
Ali postoje i drugi tragovi. Kao to je mogao primijetiti svatko tko ima psa
ili maku, ovi kuni ljubimci esto trae i jedu odreene trave, iako dobivaju
adekvatnu hranu. Pogotovo je to est sluaj ako se ivotinja ne osjea dobro.
Zanimljivo je spomenuti da instinktivno biraju trave kao to su divlji sirak,
tuniska trava, sudanska trava i druge vrste iznimno bogate nitrilozidima ili
vitaminom BI7. -
Kada majmuni i drugi primati u zoolokom vrtu dobiju svjeu breskvu ili
marelicu, paljivo e odvojiti slatki mesnati dio, razbiti tvrdu koticu i pojesti
Krebs, The Laetriles/Nitrilosides in the Prevention and Control of Cancer (Montreal: The McNaughton
Foundation, bez datuma), str. 16.
Jedna j abuka dnevno 37
jezgru. To rade instinktivno, ak i ako nikad ranije nisu vidjeli tu vrstu voa. Te
sjemenke spadaju medu najkoncentriranije izvore nitrilozida koji se mogu nai
u prirodi.
Divlji medvjedi konzumiraju goleme koliine nitrilozida u svojoj prirodnoj
prehrani. Ne samo to trae bobice koje su bogate tom tvari, nego kada ubiju
male biljojede za vlastitu hranu instinktivno preskoe dijelove s miiima i prvo
pojedu utrobu i burag koji su puni trava bogatih nitrilozidima.
4
ivotinjama u zatvorenitvu rijetko se doputa da jedu svu hranu koju bi
instinktivno izabrale. U zoolokom vrtu u San Diegu, na primjer, rutinska
prehrana za medvjede, iako hranjiva u mnogim drugim pogledima, gotovo je
potpuno liena nitrilozida. Samo u jednoj umjetnoj spilji od raka je uginulo est
medvjeda u est godina. Ope je miljenje strunjaka da je uzrok bio virus.
Znaajno je to to se rak rijetko moe nai na tijelima divljih ivotinja ubijenih
u lovu. Divlje ivotinje obole od raka tek kada ih ovjek udomai i prisili da jedu
hranu koju im on daje ili ostatke s njegovog stola.
Zapanjujue je kako istraivai raka imaju pred sobom tu oiglednu
injenicu, a ne uviaju njezino znaenje. Dr. Dennis P. Burkitt, ovjek koji je
prvi identificirao oblik raka poznat kao Burkittov limfom, odrao je predavanje
na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Iowi. Nakon dva desetljea iskustva i
istraivanja u Ugandi i slinim zemljama, dr. Burkitt je primijetio da postoji
odreena veza meu neinfektivnim (kroninim metabolikim) bolestima poput
raka debelog crijeva, divertikuloze, ulceroznog kolitisa, polipa i upale slijepog
crijeva. Sve se one javljaju zajedno, rekao je, i usudio bih se rei da im je
uzrok zajedniki. Takoer je rekao da su sve te bolesti nepoznate u primitivnim
drutvima i da najee zahvaaju ekonomski razvijenije zemlje.
Nakon toga je dr. Burkitt skrenuo panju konkretno na rak i primijetio:
Ova je bolest uzrokovana naim nainom ivota. Taj oblik raka gotovo je nepoznat
u ivotinjskom carstvu. Jedine ivotinje koje obolijevaju od raka ili polipa debelog
crijeva jesu one na koje izravno utjee na nain ivota - nai kuni psi koji jedu
nae ostatke.
5
Sve su to izvrsna zapaanja. Ali ini se da ni dr. Burkitt ni itko drugi iz
njegove ugledne publike nije uspio vidjeti nikakvo znaenje u tim injenicama.
Predavanje je zavrilo zakljukom da je rak debelog crijeva vjerojatno povezan s
bakterijama u debelom crijevu i da bismo svi trebali jesti vie mekinja i drugih
vlakana iz itarica kako bismo poveali sadraj vlakana u naim crijevima i
volumen nae stolice!
Vidi Peter Krott, Ph.D., Bears in the Family (New York E.P. Dutton 8c Co., 1962.)
The Evidence Leavens: We Invite Colon Cancer, Medical World News, 11. kolovoza 1972. g., str.
33, 34.
38 Svijet bez raka
Ako nita drugo, dr. Burkitt je prouavao hranu koju jedemo, to je bio
ogroman korak naprijed. Moda je u poetku i grijeio, ali barem je bio na
pravom tragu. Kad bi vie istraivaa raka razmiljalo o hrani i vitaminima
umjesto o bakterijama i virusima, ne bi im mnogo trebalo da shvate zato stope
uestalosti raka u Americi uporno rastu.
U pogledu okusa, volumena i raznolikosti, Amerikanci se zaista hrane
vrlo dobro. Ali skupa ili ukusna hrana nije nuno i dobra hrana. Mnogi ljudi
pretpostavljaju da je svejedno to ubacuju u eludac sve dok su siti. Kao
nekom arolijom, sve to ue unutra nekako e pridonijeti savrenom zdravlju.
Izruguju se ideji o pravilnoj prehrani. Pa ipak, mnogi od njih vrlo su izbirljivi u
pogledu onoga to daju svojim makama i psima s rodovnikom ili svojim rasnim
govedima i konjima.
Dr. George M. Briggs, profesor nutricionizma na Sveuilitu u Kaliforniji i
lan Istraivakog savjetodavnog odbora Nacionalnog vijea za stoku i meso,
rekao je: Tipina amerika prehrana nacionalna je katastrofa... Kad bih to
davao svinjama ili kravama, bez dodatka vitamina i drugih nadopuna, mogao
bih unititi stonu industriju.
6
Kratak pogled na ameriku prehranu sve govori. Police prodavaonica sada
su pune namirnica bogatih ugljikohidratima koje su preraene, rafinirane,
sintetizirane, aromatizirane umjetnim aromama i pune kemijskih konzervansa.
7
Neki proizvoai, ciljajui svojim reklamama na prehrambeno osvijetene
potroae, ak se hvale time koliko malo prave hrane ima u njihovim
proizvodima.
Svima je poznato da moderna prerada uklanja mnogo izvornih vitamina iz
nae hrane, ali govore nam da ne brinemo zbog toga, budui da ih naknadno
vraaju u namirnice prije slanja na trite. I tako vidimo kako je preko naeg
kruha, mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda veselo ispisana rije obogaen.
Ali ne dajte se zavarati, to nije isto to i izvorna namirnica. U lipnju 1971. godine
Journal oj the American Geriatric Society izvijestio je:
Vitamini koji se uklanjaju iz hrane i vraaju kao obogaenje nisu sigurna
zamjena, o emu svjedoi studija u kojoj je dr. sc. Roger J. Williams izvijestio da
su takori koje su hranili obogaenim kruhom uginuli ili su bili jako pothranjeni.
U usporedbi s njima, takori koje su hranili cjelovitijim kruhom uglavnom su se
odlino razvijali.
University of California Nutrition Professor, A Health Advisor to the U.S. Government... Charges
the Typical American Diet is a National Disaster, National Enauirer, 5. prosi ncal 971. g., str. 2.
7
U amerikim prehrambenim proizvodima sada ima oko 3.000 aditiva za aromatiziranje, bojenje,
konzerviranje i sline svrhe. Veina njih je bezopasna u koliinama koje se koriste, ali mnoge od tih
kemikalija predstavljaju ozbiljnu opasnost po zdravlje kod dugotrajne upotrebe. Vidi Toxics A to Z, by
Harte, Holdren, Schneider, i Shirley (Berkeley: University of California Press, 1991.).
Jedna jabuka dnevno 39
Mnoge bolesti, kao to otkrivamo, mogle bi biti posljedicom nedostataka vitamina
i minerala. Dokazano je da je ak i senilnost uzrokovana nedostatkom vitamina
Ustvari, evo korisnog eksperimenta koji bi se mogao i trebao provesti na
svim satovima prirodnih znanosti u osnovnim kolama. Glodavci, ako se hrane
samo obogaenim kruhom, vrlo brzo postanu antisocijalni. Neki su ak skloni
kanibalizmu, a zapravo slijede instinktivan poriv da dou do vitalnih elemenata
iz hrane koji im nedostaju. Veina e uginuti za jedan ili dva mjeseca. Kad djeca
to vide, izgubit e volju za bijelim kruhom.
Obogaeni kruh samo je mali dio ire slike. Proso je nekada bilo glavna
svjetska prehrambena itarica. Bogato je nitrilozidima. Ali sada ga je zamijenila
penica u kojoj nitrilozida praktiki uope nema - ak ni u cjelovitoj penici.
Sirak je zamijenjen eernom trskom, a rezultat je isti. ak i stoku sve vie
hranimo biljem, rast kojega potiemo na umjetan nain. Stona hrana siromana
je nitrolozidima pa se u mesu koje jedemo zadrava manje vitamina B17. U
nekim mjestima prehrana stoke danas sadri petnaest posto papira kako bi se
stoka bre udebljala za trite.
8
Gledajui unatrag, mnogi obiaji naih predaka, iako u to vrijeme bez
znanstvenog opravdanja, oslanjali su se na stoljetno iskustvo koje su stjecali
po naelu pokuaja i pogreke, a zatim se pokazalo da imaju veliku vrijednost.
Lako je mogue da je Jedna jabuka dnevno dri lijenika podalje bilo vie od
neutemeljene krilatice, pogotovo u doba kada su svi imali obiaj jesti i sjemenke
tih jabuka. injenica je da cijeli plod jabuke - ukljuujui i sjemenke - sadri
zapanjujue visoku koncentraciju vitamina, minerala, masti i bjelanevina
kljunih za zdravlje. Sjemenke jabuke posebno su bogate nitrilozidima ili
vitaminom BI7. Neukusni proljetni tonik, ili melasa od sirka sa sumporom,
takoer je bio bogat izvor nitrilozida. A bakini pekmezi od marelica i bresaka
gotovo uvijek su sadravali jezgre tog konzerviranog voa koje se jelo u zimskim
mjesecima. Ona vjerojatno nije znala to breskve i marelice sadre niti zato su
zdrave. Ali znala je da jesu zdrave jednostavno zato jer joj je to rekla njezina
majka.
I tako vidimo da su namirnice koje su nekad amerikom narodu pruale
ogromne koliine prirodnog vitamina B17 s vremenom sve vie bile zanemarivane
ili zamjenjivane namirnicama u kojima gotovo uope nema tog faktora. Znaajno
je to je u tom istom razdoblju stopa raka neprekidno rasla do toke u kojoj
danas svaka trea osoba obolijeva od te bolesti.
Ne moe se tvrditi da stope raka rastu samo zato to drugi uzroci smrtnosti
padaju te da zbog toga ljudi ive due. U prvom redu, ljudi ne ive ba toliko
Paper Fattens Catde, (UPI) Oakland Tribune, 22. studenog 1971. g.
40
Svijet bez raka
due - u prosjeku samo nekoliko godina, i to proteklih etiriju generacija. U
godini 1972., godini u kojoj je prosjena dob amerikog stanovnitva padala,
godini u kojoj je stopa rasta stanovnitva pala praktiki na nulu, stopa smrtnosti
od raka narasla je na najviu razinu dosad: triput viu od stope iz 1950. godine.
9
Osim toga, u onim zemljama gdje ljudi ive due nego u Sjedinjenim Dravama
stopa raka nia je nego u SAD-u.
Ne moe se pobjei od tih vanih injenica. Dok medicinski svijet, Savezna
vlada i Ameriko drutvo za rak troe milijarde dolara i milijune radnih sati
traei egzotini virus raka na koji planiraju potroiti jednako mnogo novca
u pokuaju stvaranja djelotvornog cjepiva, odgovor im lei ravno pred nosom.
Ustvari, postojao je u pisanoj i usmenoj predaji tisuama godina:
I doda Bog: Evo, dajem Vam sve bilje to se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla
plodonosna to u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu! (Postanak
1:29)
9
Cancer Cure Still Eludes Scientists, (NEA) News Chronicle (Calif.) 29. kolovoza 1973. g., str. A-9.
4.
Odluujui test
Pogled na mnoge kulture irom svijeta u kojima nema
ili nije bilo raka; analiza njihove tradicionalne hrane.
NAJBOLJI NAIN DA se dokae ili ospori teorija o lijeenju raka vitaminima
bio bi uzeti veliku grupu od nekoliko tisua ljudi, izlagati ih tijekom mnogo
godina stalnoj prehrani namirnicama bogatim nitrilozidima i onda provjeriti
rezultate. To bi svakako bio odluujui test.
Sreom, ve je proveden.
U udaljenim i zabaenim mjestima Himalaja, izmeu zapadnog Pakistana,
Indije i Kine, nalazi se maleno kraljevstvo zvano Hunza. Taj narod poznat je
u svijetu po svojoj zadivljujuoj dugovjenosti i dobrom zdravlju. Za Hunze
nije neobino da dozive vie od sto godina, a neki ak sto dvadeset pa i vie.
Medicinski timovi koji su ih posjetili izvijestili su da meu Hunzama nisu
pronali rak.
Iako danas prihvaena znanost ne moe objasniti kako ti ljudi ive bez raka,
zanimljivo je primijetiti da tradicionalna prehrana Hunza sadri preko dvjesto
puta vie nitrilozida od prosjene amerike prehrane. Ustvari, u toj zemlji, u
kojoj je novac bio nepoznat pojam, bogatstvo ovjeka mjerilo se brojem stabala
marelica koje je posjedovao. A jezgre marelica smatrali su najcjenjenijom
hranom.
Na elu jednog od prvih medicinskih timova koji su doprijeli do zabaenog
kraljevstva Hunza bio je svjetski poznati britanski kirurg i lijenik dr. Robert
McCarrison. U asopisu Journal of The American Medical Association od 7.
sijenja 1922. godine dr. McCarrison je izvijestio:
Hunze ne znaju to je rak. Imaju... ogromne nasade marelica. Sue ih na suncu i
u velikim koliinama koriste u svojoj prehrani.
41
42 Svijet bez raka
Kad Hunze posjetiteljima ponude svjeu breskvu ili marelicu, ovi po navici
bace tvrdu koticu na zemlju nakon to su pojeli plod. To u njihovih vodia
domaina izaziva zgranutost i nevjericu. Oni jezgru smatraju najukusnijim
dijelom voa.
Dr. Allen E. Banik, optiar iz Kearneva, Nebraska, bio je jedan takav posjetitelj.
U knjizi Hunza Land (Zemlja Hunza) opisao je to se dogodilo:
Prvo iskustvo s marelicama Hunza, svjee ubranima sa stabla, imao sam kad ih
je moj vodi ubrao nekoliko, oprao u planinskom potoku i ponudio mi da ih
kuam. Pojeo sam slasno voe i leerno bacio kotice na tlo. Nakon to me s
nevjericom pogledao, jedan stariji ovjek sagnuo se i pokupio kotice. Razbio ih
je izmeu dva kamena i dao mi ih je. Vodi je sa smijekom rekao: Pojedite ih.
To je najbolji dio voa.
To je pobudilo moju znatielju i pitao sam: to radite sa sjemenkama koje ne
pojedete?
Vodi mi je objasnio da spremaju zalihe, ali veinu vrlo sitno samelju i zatim pod
pritiskom iscijede kako bi dobili vrlo hranjivo ulje. To ulje, tvrdio je moj vodi,
prilino je slino maslinovom ulju. Ponekad, kad je potrebno, progutamo licu
tog ulja. U posebnim danima primo nae chappatije [kruh] u njemu. U noima
svetkovina nae ene njime naulje kosu kako bi bila sjajna. Dobar je sastojak za
utrljavanje kod modrica na tijelu.
1
Godine 1973. princ Mohammed Ameen Khan, sin Mira od Hunza, rekao je
Charlesu Hillingeru iz Los Angeles Timesa da je prosjean ivotni vijek njegovog
naroda oko osamdeset pet godina. Dodao je: Mnogi lanovi Vijea staraca koji
pomau mom ocu u upravljanju zemljom imaju vie od sto godina.
2
Sa znanstvenim nepovjerenjem i prema glasinama i prema pisanoj rijei,
dr. Ernst T. Krebs mladi sastao se na veeri s princem Khanom i raspitivao o
istinitosti lanka iz LA Timesa. Princ je sve spremno potvrdio i zatim ispriao
kako kod njih nije neobino nakon ruka pojesti trideset do pedeset jezgri
marelica, koje njima slue kao grickalice.
3
Jedui ih, unosi se u tijelo ak 75.000
meunarodnih jedinica vitamina A dnevno, uz gotovo 50 mg vitamina BI7.
Usprkos svemu tome, ili moda ba zbog toga, ivotni je vijek Hunza, kako je
potvrdio princ, bio oko osamdeset pet godina. To je u neshvatljivoj opreci sa
situacijom u Sjedinjenim Dravama, gdje je, u to vrijeme, ivotni vijek bio oko
sedamdeset jedne godine. ak i danas, nakon vie od dva desetljea, oekivani
ivotni vijek pri roenju u SAD-u je samo sedamdeset est godina.
Allen E. Banik i Renee Taylor, Hunza Land (Long Beach, Kalifornija: Whitehorn, 1960.), str. 123-24.
Los Angeles Times, 7. svibnja 1973. g., dio I-A.
3
Jezgre Hunza sadre samo oko 6% amigdalina prisutnog u obinim marelicama iz Kalifornije. Pojesti
toliko jezgri uzgojenih u SAD-u ne bi bilo pametno zbog mogunosti trovanja. Vidi Sedmo poglavlje
koje govori o otrovnosti kotica voa.
Odluujui test 43
Ta brojka moe zvuati dosta dobro, ali sjetimo se da ukljuuje milijune starih
ljudi koji jesu ivi, ali zapravo ne ive. Moda je njihov ivot zaista produen
pomou operacija ili lijekova, ali je u tom procesu unitena kvaliteta njihovih
ivota. Govorimo o onima sa smanjenom mentalnom sposobnou koji imaju
bezizraajan pogled ili ovise o mehanizmima za odravanje ivota ili su vezani
uz krevet i potrebna im je njega dvadeset etiri sata dnevno. U statistikama
Hunza nema takvih sluajeva. Veina Hunza je zdrava, krepka i vitalna gotovo
do pred samu smrt. Kvalitetan ivot vaniji je od duine ivotnog vijeka. Hunze
imaju oboje.
Treba istaknuti da unos vitamina A kod Hunza moe biti sedam i pol puta
vei od najvee dopustive koliine - prema FDA - u tabletama ili kapsulama. Ta
je Agencija pokuala potpuno zakonski zabraniti jedenje sjemenki marelice.
ene Hunza poznate su po upadljivo glatkoj koi ak i u starosti. Njihova
lica obino izgledaju petnaest do dvadeset godina mlade nego kod njihovih
vrnjakinja u drugim dijelovima svijeta. One tvrde da njihova tajna lei u ulju
jezgri marelica kojim gotovo svakodnevno mau kou.
Godine 1974. Hunzejeposjetio senator Charles Percy, lan Senatskog posebnog
odbora za pitanja starenja. Po povratku u Sjedinjene Drave napisao je:
Poeli smo sa zanimanjem pratiti na koji nain ive Hunze. Bi li njihove
prehrambene navike mogle biti izvorom dugovjenosti? ...
Neki Hunze vjeruju da su za njihovu dugovjenost djelomino zaslune marelice.
Kao to je ria osnovna namirnicama u nekim dijelovima svijeta, Hunzama su
osnovna hrana marelice koje ljeti jedu svjee i sue ih na suncu za dugu zimu.
Jezgre marelica fino melju i cijede zbog njihovog hranjivog ulja koje koriste za
prenje i kao ulje za rasvjetu.
4
I tako, Hunze koriste marelicu, njezinu jezgru i ulje jezgre za praktiki
sve. Kao i veini zapadnih znanstvenika nepoznat im je kemijski i fizioloki
sadraj nitrilozida iz tog voa, ali u praksi su nauili da konzumiranje u velikim
koliinama poboljava ivot.
Neki su riskirali ivot na opasnim himalajskim prijevojima kako bi doli
do Hunza i objavili pet ili est izvrsnih knjiga, a jednu od onih koje zasluuju
panju napisao je dr. Banik/ Takoer se tijekom nekoliko godina objavljivao
velik broj lanaka u asopisima i novinama: svi oni daju istu sliku o prosjenoj
prehrani Hunza. Osim sveprisutnih marelica, Hunze uglavnom jedu itarice i
svjee povre. To ukljuuje heljdu, proso, lucernu, graak, bob, repu, salatu, klice
mahunarki ili itarica i razne vrste bobica. Sve nabrojeno, osim salate i repe,
sadri nitrilozide ili vitamin BI7.
You Live To Be 100 in Hunza, Parade, 17. veljae 1974. g., str. 11.
4 4 Svijet bez raka
Treba rei da je, naalost, posljednjih godina konano probijena uska cesta
preko tog planinskog dijela pa je hrana iz modernog svijeta doprla i do Hunza,
nakon ega su zabiljeeni prvi, iako rijetki, sluajevi raka.
Godine 1927. dr. McCarrison postavljen je na mjesto direktora istraivanja
prehrane u Indiji. Dio njegovog posla sastojao se od eksperimenata na albino
takorima kako bi se utvrdilo na koji nain na njih utjee hrana Hunza u
usporedbi s hranom iz drugih zemalja. U eksperiment je bilo ukljueno vie
od tisuu takora. Paljivo su ih pratili od prvog dana sve do dvadeset sedmog
mjeseca (to kod ljudi odgovara dobi od otprilike pedeset godina), kada su
takori koji su dobivali hranu Hunza bili ubijeni i secirani. Evo to je izvijestio
McCarrison:
Tijekom protekle dvije godine i tri mjeseca nije bilo sluajeva bolesti u svemiru
albino mieva, nije bilo smrti od prirodnih uzroka meu odraslim ivotinjama i,
osim nekoliko sluajnih smrti, nije bilo smrtnosti meu mladuncima. I kliniki
i post-mortem pregledi ove grupe pokazali su da su apsolutno zdravi. Moda
neki od njih i imaju kakvu skrivenu bolest ali, ako je tako, nisam uspio pronai ni
klinike ni mikroskopske dokaze za to.
5
Spomenimo, za usporedbu, da su kod vie od dvije tisue takora koje su
hranili tipinom indijskom i pakistanskom kuhinjom ubrzo zabiljeeni problemi
s oima, irevi, apscesi, pokvareni zubi, iskrivljena kraljenica, gubitak krzna,
anemija, koni poremeaji, problemi sa srcem, bubrezima i lijezdama, kao i
irok raspon gastrointestinalnih poremeaja.
U nastavku eksperimenata McCarrison je jednoj grupi takora davao tipinu
hranu engleskih niih klasa: bijeli kruh, margarin, zaslaeni aj, kuhano povre,
konzervirano meso i jeftine demove i elee. To je prehrana koja se puno ne
razlikuje od one velikog broja Amerikanaca. Pored toga to su takori oboljeli od
raznih kroninih metabolikih bolesti, postali su krajnje razdraljivi. McCarrison
je napisao:
Bili su razdraljivi i esto su ujedali one koji su ih hranili. Bilo je oigledno da im
ne odgovara prisilan boravak u kavezu: esnaestog dana eksperimenta poeli su
ubijati i jesti slabije meu sobom.
6
Stoga ne udi da je ovjek koji ivi zapadnjakim nainom ivota rtva
kronine metabolike bolesti raka, dok u Hunza to nije sluaj. I ako netko
sumnja da bi ta razlika mogla biti rezultat nasljednih faktora, vano je znati da
Citirao Renee Taylor, u Hunza Health Secrets (New York: Avvard Books, 1964.), str. 96-7.
6
Ibid, str. 97.
Odluujui test 45
kada Hunze napuste svoj nepristupaan kraj i prihvate jelovnike drugih zemalja,
ubrzo podlijeu istim bolestima i tegobama - ukljuujui rak - kao i ostatak
ovjeanstva.
Eskimi su jo jedan narod koji su medicinski timovi promatrali mnogo
desetljea i utvrdili da uope ne obolijevaju od raka. U knjizi Vilhjalmura
Stefansona Rak: Bolest civilizacije? Antropoloka i povijesna studija
7
saznajemo da
je tradicionalna prehrana Eskima nevjerojatno bogata nitrilozidima prisutnima
u ostatku mesa sobova i drugih ivotinja koje pasu travu. Nitrilozidi su takoer
prisutni u jednoj vrsti bobica (Rubus spectabilis) koja obilno raste u arktikim
krajevima. Jo jedna eskimska poslastica je zelena salata. Priprema se od sadraja
eluca sobova i jelena - svjee trave iz tundre. Meu tim travama posebno je
est morski trozubac (Triglochin maritima). Studije koje je provelo ameriko
Ministarstvo poljoprivrede pokazale su da je morski trozubac vjerojatno bogatiji
nitrilozidima od bilo koje druge trave.
to se dogaa kad Eskim napusti svoj tradicionalni nain ivota i pone se
hraniti na zapadnjaki nain? Ima veu ansu oboljeti od raka nego prosjeni
Amerikanac.
Lijenik Otto Schaefer, dr. med., koji je prouavao prehranu i stupanj zdravlja
Eskima, izvijestio je daje taj narod doivio drastinu promjenu u prehrambenim
navikama. Neizravno ju je prouzroila izgradnja vojnih i civilnih aerodroma
irom kanadskog Arktika sredinom 1950-ih godina. Ta je izgradnja privukla
Eskime zato to su im bili ponueni novi poslovi, novi domovi, nove kole - i
novi jelovnici. Samo generaciju ili dvije ranije njihova se prehrana gotovo u
cijelosti sastojala od divljai i ribe, sezonskih bobica, korijenja, lisnatog zelenja i
alga. Ugljikohidrati gotovo uope nisu bili zastupljeni.
A onda se iznenada sve to promijenilo. Dr. Schaefer pie:
Kad Eskim napusti nomadski nain ivota i pone ivjeti u naselju, on i njegova
obitelj prolaze kroz osobite promjene. Njegova djeca rastu bre i budu via, ranije
ulaze u pubertet. Zubi im se kvare, njegova supruga obolijeva od bolesti une
vreice. Velika je vjerojatnost da neki lan obitelji oboli od kakve degenerativne
bolesti po kojoj su bijelci dobro poznati.
8
Mogli bismo navesti mnoge druge narode u svijetu koji dijele iste karakteristike.
Abhazi koji ive duboko na Kavkazu na sjeveroistonoj strani Crnog mora gotovo
su jednako poznati po zdravlju i dugovjenosti kao Hunze. Slinosti izmeu
tih dvaju naroda zapanjujue su. U prvom redu, Abhazija je surova zemlja na
Cancer: Disease of Civilization? An Anthropological and Historical Study, New York: Hill and Wang,
1960.
Q
Nutrition Today, studeni/prosinac 1971. g., citirano u Modern Refined Foods Finally Reach The
Eskimos, Kaysers Health Research, svibanj 1972. g., str. 11, 46, 48.
46 Svijet bez raka
kojoj nije lako uzgojiti ljetinu. Stanovnici su navikli na teak svakodnevni rad
tijekom itavog ivota. Upravo su zbog toga fiziki i mentalno zdravi sve do
trenutka smrti. U pravilu umiru brzo, uz malo ili nimalo popratnih bolesti. Kao
kod Hunza, oekivani ivotni vijek Abhaza znatno je dui od osamdeset godina.
Mnogi imaju vie od sto godina. Jedna od najstarijih osoba na svijetu bila je
gospoa Shirali Mislimov iz Abhazije koja je 1972. godine, prema procjenama,
imala 165 godina.
9
Drugi je zajedniki faktor, naravno, hrana, koja je obino siromana
ugljikohidratima, sadri mnogo biljnih bjelanevina i bogata je mineralima i
vitaminima, pogotovo vitaminom BI7.
Sve dok su sjevernoameriki Indijanci bili vjerni svojim tradicionalnim
obiajima i prehrani, bili su izvanredno otporni na rak. U jednom je razdoblju
Ameriko udruenje lijenika poticalo saveznu vladu da provede studiju,
elei otkriti koji su to razlozi zbog kojih ima tako malo sluajeva raka meu
Indijancima plemena Hopi i Navajo. U asopisu Journal oj the AMA od 5. veljae
1949. godine pisalo je:
ini se da je indijanska prehrana slaba po kvaliteti i koliini te nedovoljno
raznovrsna. Lijenici su se pitali ima li to ikakve veze s injenicom da je samo
36 sluajeva malignog raka otkriveno meu 30.000 prijema u bolnicu Ganado
Arizona Mission. Lijenici kau da bi u jednakoj populaciji bijelaca bilo oko
1.800 sluajeva.
Trideset est u usporedbi s tisuu osamsto iznosi samo dva posto od
oekivanog broja. Oigledno, ti podaci o neemu ovise.
Dr. Krebs je, provevi temeljita istraivanja na tu temu, napisao:
Na temelju povijesnih i antropolokih podataka analizirao sam sadraj nitrilozida
u prehranama raznih sjevernoamerikih plemena. Dokazi bi trebali jednom
i zauvijek pokazati da hrana koja sadri nitrilozide nije otrovna. Neka od tih
plemena unosila su preko 8.000 miligrama vitamina B17 (nitrilozida) dnevno.
Moji podaci su potpuni u sluaju Indijanaca plemena Modoc.
10
Letimian pogled na uroenike populacije koje ne obolijevaju od raka u
tropskim podrujima poput June Amerike i Afrike otkriva veliko obilje i
raznovrsnost namirnica bogatih nitrilozidima. Ustvari, vie od jedne treine
The Secret of Long Life by Sula Benet, (N.Y. Times News Service), L.A. HeraldExaminer, 2. sijenja
1972. g., str. A-12. Takoer Soviet Study Finds Recipe for Long Life, National Enquirer, 27. kolovoza
1972. g.,str. 13.
10
Pismo dr. E. T. Krebsa ml. upueno r. Deanu Burku iz Nacionalnog instituta za rak od 14. oujka
1972. g., Griffin; Private Papers, op. cit.
Odluujui test 47
svih autohtonih biljaka na tom podruju sadri BI7. Jedna od najeih je
manioka (kasava), koju ponekad opisuju kao kruh tropskih krajeva. Ali ona
nije isto to i slatka manioka koju radije jedu u gradovima zapadne civilizacije.
Autohtoni plod je gori, ali je bogat nitrilozidima. Slatka manioka ima mnogo
manje te vitalne tvari, a ak je i ona toliko preraena da su praktiki uklonjeni
svi nitrilni ioni.
11
Jo je 1913. godine dr. Albert Schvveitzer, svjetski poznati lijenik misionar,
za boravka u Africi upro prstom u osnovni uzrok raka. Nije izolirao konkretnu
tvar, ali je na temelju svojih zapaanja bio uvjeren da odgovor lei u razlikama
u prehrani. U svom predgovoru knjizi Alexandera Berglasa Rak: Uzrok i lijek
(Cancer: Cause and Cure, Pariz: Pasteur Institute, 1957.), napisao je:
Kad sam doao u Gabon 1913. godine zapanjilo me to to nisam susreo nijednoga
pacijenta oboljelog od raka. Nisam vidio nijedan sluaj raka meu domaim
stanovnitvom dvjesto milja od obale... Ne mogu, naravno, sa sigurnou tvrditi
da uope nije bilo raka, ali poput ostalih lijenika na granici mogu samo rei da,
ako su i postojali neki sluajevi, morali su biti vrlo rijetki. ini se daje to odsutstvo
raka posljedica razlika izmeu prehrane domaeg stanovnitva i Europljana...
Misionarski i medicinski asopisi zabiljeili su mnogo populacija irom svijeta
koje ne poznaju rak. Neke se nalaze u tropskim regijama, neke na Arktiku. Neke
su lovci koji jedu goleme koliine mesa, neke su vegetarijanci koji gotovo uope
ne jedu meso. Premda ive na razliitim kontinentima i pripadaju razliitim
rasama, jedina stvar koja im je zajednika jest to da nepostojanje raka odnosno
stupanj obolijevanja od raka izravno ovisi o koliini nitrilozida ili vitamina B17
u njihovoj prirodnoj prehrani.
Kao odgovor na to, skeptik bi mogao tvrditi da te primitivne grupe nisu
izloene istim kancerogenim elementima kojima je izloen moderan ovjek
pa je moda to razlog zato su imuni na rak. Dajmo im da udiu isti zrak pun
smoga, da pue iste cigarete, gutaju iste kemikalije dodane u njihovu hranu ili
vodu, koriste iste sapune ili deodorante pa da vidimo to e onda biti.
To je valjan argument. Ali, sreom, ak je i to pitanje sada rijeeno, kako
pokazuje iskustvo. U gusto naseljenoj dravi Kaliforniji, u kojoj je zrak esto
zagaen, ivi preko 100.000 ljudi koji ine populaciju s uestalou raka ispod
pedeset posto u odnosu na ostatak stanovnitva. Ta jedinstvena grupa ima isti
spolni, dobni, socioekonomski, obrazovni, okupacijski, etniki i kulturni profil
kao i ostatak stanovnitva te drave, koji ima dvostruko veu uestalost raka. To
je kalifornijska populacija adventista sedmog dana.
The Laetriles/Nitrilosides, op. cit, str. 9, 10.
48 Svijet bez raka
Postoji samo jedna materijalna razlika koja tu populaciju izdvaja od one
ostatka drave. Ta je populacija uglavnom vegetarijanska. Znatno poveavajui
koliinu povra u svojoj prehrani - kako bi kompenzirali odsustvo mesa - oni
proporcionalno poveavaju prehrambeni unos vitamina B17 (nitrilozida).
12
Razlog zato ta populacija nije potpuno otporna na rak - poput Hunza,
starosjedilakih Eskima i drugih slinih populacija - vjerojatno lei u tome to:
1) mnogi lanovi te sljedbe pridruili su joj se nakon to su gotovo cijeli ivot
slijedili opi ili standardni obrazac prehrane; 2) voe i povre koje jedu nije
svjesno birano prema sadraju B17 i oni openito ne jedu sjemenke voa; i 3) ne
pridravaju se svi adventisti sedmog dana vegetarijanske prehrane.
Jo jedna grupa koja, zbog vjerske doktrine, jede vrlo malo mesa i, stoga, vee
koliine itarica, povra i voa koji sadre BI7, jest mormonska populacija. U
Utahu, u kojem ima sedamdeset tri posto mormona, stopa raka je dvadeset pet
posto ispod nacionalnog prosjeka. U okrugu Utah, koji ukljuuje grad Provo
i ima devedeset posto mormona, stopa raka je dvadeset osam posto nia od
nacionalnog prosjeka za ene i trideset pet posto za mukarce.
13
U ljeto 1940. godine Nizozemsku su okupirale vojne snage nacistike
Njemake. Pod diktatorskim reimom cijela nacija od oko devet milijuna
ljudi bila je prisiljena drastino promijeniti svoje prehrambene navike. Dr. C.
Moerman, lijenik iz Vlaardingena u Nizozemskoj, opisao je to se dogodilo
tijekom tog razdoblja:
Bijeli kruh zamijenjen je integralnim i raenim kruhom. Opskrba eerom bila
je drastino smanjena i uskoro je potpuno prestala. Koristio se med, ako je bio
dostupan. Prekinut je uvoz ulja pa se zato vie nije proizvodio margarin, zbog
ega su ljudi nastojali doi do maslaca. K tome, potroai su nabavljali to je
mogue vie voa i povra, nagomilavajui i kupujui od poljoprivrednika sve
to su mogli. Ukratko: ljudi su glad zadovoljavali velikim koliinama prirodnih
elemenata bogatih vitaminima.
Sad razmislite o tome to se dogodilo kasnije: godine 1945. ta je nametnuta
prehrana iznenada prekinuta. Koji je bio rezultat toga? Ljudi su opet poeli jesti
bijeli kruh, margarin, obrano mlijeko, mnogo eera, mnogo mesa i samo poneko
povre i malo voa... Ukratko: ljudi su jeli previe neprirodne i premalo prirodne
hrane pa nisu dobivali dovoljno vitamina.
14
U povru se nalaze i druge tvari koje djeluju protiv raka - poput beta karotena i grupe spojeva
poznatih kao saponini koji se nalaze u irokom rasponu povra i mahunarki. ini se, meutim, da
nitrilozidi imaju najsnanije djelovanje. Vidi Vegemania, Scientists Tout the Health Benefits of
Saponins, Richard Lipkin, Science News, 9. prosinca 1995. g., str. 392-3.
Cancer Rate for Mormons Among Lowest, Los Angeles Times, 22. kolovoza 1974. g., II. dio, str. 1.
14
The Solution of the Cancer Problem (m.s., 1962.) str. 31.
Odluujui test 4 9
Dr. Moerman je pokazao da je 1945. godine stopa raka u Nizozemskoj naglo
pala u odnosu na 1942. godinu i dosegla najniu razinu. Ali nakon 1945. godine,
kako se ponovno poela preraivati hrana, stopa raka iznova je poela rasti i
otada cijelo vrijeme postupno raste.
Naravno da iskustva iz Nizozemske ili ona zabiljeena meu adventistima
sedmog dana ili mormonima nisu konaan dokaz, jer jo uvijek ostaje otvoreno
pitanje konkretnog prehrambenog faktora, ili prehrambenih faktora, koji ta
iskustva potvruju. Zato suzimo podruje.
Od 1960-ih godina poveavao se broj ljudi koji su prihvaali teoriju o lijeenju
raka vitaminima i u skladu s time mijenjali svoju prehranu. Oni predstavljaju sve
drutvene slojeve, sve dobi, oba spola i nalazimo ih u gotovo svakoj razvijenijoj
zemlji u svijetu. Samo u SAD-u broje se u tisuama.
15
Znaajno je, dakle, da
nakon prelaska na prehranu bogatu vitaminom B17 nitko od njih, koliko je
poznato, nije obolio od raka.
16
U ljeto 1973. godine saznalo se da je Adelle Davi, jedna od najpoznatijih
nutricionistica u zemlji - ena koju su smatrali strunjakinjom po pitanjima
prehrane i raka - i sama oboljela od jednog od najopasnijih oblika raka.
Preminula je u svibnju, godinu kasnije. inilo se da e to biti kraj nutricionistike
teorije o raku. Ali, ako se stvari paljivije razmotre, ona nikad ni u jednoj od
svojih brojnih knjiga, ili u predavanjima, nije tretirala nitrilozide kao vitamin
pa ak ni kao esencijalnu hranjivu tvar. Spomenula je da je laetril, po njezinom
miljenju, djelotvoran u tretiranju raka nakon to se povukao, ali izgleda da
njegovu upotrebu, u manje koncentriranom i prirodnijem obliku, nije smatrala
neophodnom u ovjekovoj svakodnevnoj prehrani. ini se da ak ni nakon
to joj je dijagnosticiran rak u tome nije vidjela nikakvu vezu. Autor se s njom
dopisivao upravo po tom pitanju, i evo dijela njezinog odgovora:
Budui da nas okruuju stotine kancerogenih tvari u konzervansima, aditivima,
otrovnim sprejevima, umjetnim gnojivima te u zagaenom zraku i vodi, tvrdnja
da je rak bolest uzrokovana nedostatkom vitamina svakako je netona i previe
pojednostavljena.
17
Dr. Dean Burk je 30. svibnja 1972. godine uputio pismo lanu Kongresa Louu Freyju ml. u kojem je
rekao da gaje kontaktiralo najmanje 750 osoba, ukljuujui mnoge doktore medicine, velik dio kojih
mu se obratio iskljuivo radi prevencije raka. Vidi Cancer Control Journal, svibanj/lipanj 1973. g., str.
1. Na isti su nain autora ove knjige u protekla dva desetljea kontaktirale doslovce tisue korisnika
laetrila.
16
Otkad su ove rijei ugledale svjedo dana u knjizi objavljenoj 1974. godine, autor je sreo dvije osobe
koje su tvrdile da su dobile rak nakon to su svakodnevno jele jezgre marelice. Dvije! Nije poznato
koliko su ih tono pojele ili od ega se jo sastojala njihova prehrana (u jednom sluaju poznato je da
je prehrana bila uasna) ili koliko su se strogo pridravale programa ili kakvo im je bilo prethodno
zdravstveno stanje ili kakvim su vrstama kancerogenih tvari mogle biti izloene, ukljuujui medicinske
rendgenske preglede i puenje. Ipak, ti sluajevi dokazuju da ideja lijeenja raka vitaminima nije 100%
savrena. Prihvaate li 99%?
17
Poruka Adelle Davi upuena G. Edvvardu Griffinu, 1. kolovoza 1973. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
50 Svijet bez raka
Treba rei da je ta dama bila izvanredna nutricionistica. Pomogla je
tisuama ljudi da povrate zdravlje boljom prehranom i kuhanjem zdravije
hrane. Ali oigledno je da se nije slagala s ljudima koje sam ranije spomenuo
- koji su izmijenili svoju prehranu tako to su u nju ukljuili namirnice bogate
nitrilozidima; i tako, nesretna injenica da je podlegla raku ne dokazuje
nedjelotvornost laetriela.
Zato, ponovimo injenice. Dok njihovi sugraani boluju od raka u stopi od
jedne na svake tri osobe, koliko je poznato, ak ni jedan na tisuu onih koji
redovito uzimaju nitrilozide ne obolijeva od te strane bolesti.
Mnogima logika ovih injenica iznesenih na jednom mjestu ima smisla
pa bi se vrlo lako ve ovdje mogla zavriti rasprava. Ali, s obzirom na snano
protivljenje ovom shvaanju, nemojmo se zadovoljiti logikom teorije. Potvrdimo
naa uvjerenja i znanou o toj teoriji, kako bismo razumjeli zato djeluje onako
kako nam naa logika govori da sigurno djeluje.
5 .
Rak: navala ivota
Objanjenje trofoblastike teze o raku; opis
jednostavnog urinskog testa na rak; procjena BCG
cjepiva kao sredstva protiv raka; pregled vitalne uloge
guterae u kontroli raka.
GODINE 1902. JOHN BEARD, profesor embriologije na Sveuilitu Edinburgh
u kotskoj, napisao je lanak objavljen u britanskom medicinskom asopisu
Lancet u kojem je ustvrdio da nema razlike izmeu stanica raka i odreenih
predembrijskih stanica koje su normalne za rane faze trudnoe. Struni naziv
za te normalne stanice je trofoblasti. Opseno istraivanje dovelo je profesora
Bearda do zakljuka da su rak i trofoblasti, zapravo, jedno te isto. Zato je njegova
teorija poznata kao trofoblastika teza o raku.
1
Trofoblast u trudnoi zaista ima sva klasina obiljeja raka. Brzo se iri i
razmnoava dok prodire u stijenku maternice, pripremajui mjesto gdje e se
embrij moi vezati radi majinske zatite i hranjenja.
Trofoblast se formira kao rezultat lanane reakcije koju pokree jedna druga
stanica koja se zove diploidni totipotent.
2
Za nae potrebe jednostavno emo
ju zvati stanica ukupnog ivota, jer u sebi sadri sve odvojene karakteristike
itavog organizma i ima potpuni kapacitet da se razvije u bilo koji organ ili tkivo
ili, to se toga tie, u cijeli embrij.
Ponekad ju zovu i unitarna teza o raku na temelju toga to su svi oblici raka, u osnovi, isti.
Nema potrebe da ulazimo u sve detalje oko formiranja tih stanica, jer to nas obino samo optereuje
injenicama koje nisu neophodne za razumijevanje osnovne teorije. Svatko koga zanima pozadina
ove teorije moe se informirati u javnoj knjinici konzultirajui bilo koji standardni prirunik
o embriologiji. Posebice su vrijedni The Enzyme Treatment of Cancer and its scientific Basis Johna
Bearda (London: Chatto & Windus, 1911.) i The Biology of Cancer Charlesa Gurchota (San Francisco:
Friedman, 1948.).
51
52 Svijet bez raka
Oko osamdeset posto tih stanica ukupnog ivota smjeteno je u jajnicima
ili testisima i slue kao genetski spremnik za budue potomstvo. Ostale su
rasporeene drugdje po tijelu zbog razloga koji jo nisu u potpunosti jasni, ali
bi mogli ukljuivati procese regeneracije i ozdravljenja oteenog ili ostarjelog
tkiva.
Hormon estrogen dobro je poznat po tome to izaziva promjene u ivom
tkivu. Iako se openito smatra enskim hormonom, prisutan je kod oba spola
i obavlja mnoge vitalne funkcije. Gdje god je tijelo ozlijeeno, bilo fizikom
traumom, kemijskim djelovanjem ili boleu, estrogen i drugi steroidni hormoni
uvijek se javljaju u visokim koncentracijama i mogue je da slue kao stimulatori
ili katalizatori staninog rasta i obnavljanja tijela.
Danas znamo da stanica ukupnog ivota dobiva poticaj za stvaranje
trofoblasta kada doe u dodir s tim steroidnim hormonima koji djeluju kao
organizacijski podraaji. Kad se to dogodi onim stanicama ukupnog ivota
koje su se razvile iz oploene jajne stanice, nastaju posteljica i pupana vrpca,
sredstva za hranjenje embrija. Ali kad se dogodi nespolnim putem u sklopu
opeg procesa ozdravljenja, rezultat je rak. Da budemo precizniji, trebali bismo
rei da je rezultat rak ako se proces ozdravljenja ne zavri nakon to obavi svoj
zadatak.
U svom djelu A Report on Cancer, (Izvjetaj o raku)
3
koje otkriva mnogo
iznenaujuih informacija, dr. sc. Hardin B. Jones spomenuo je ovu pojavu:
Druga vana stvar koju treba uzeti u obzir u vezi s rakom je da su svi oblici
otkrivenog raka povezani s nasuminim izgledima za preivljavanje koji se ne
smanjuju dok je rak prisutan. To uvjerljivo implicira da postoji neko prirodno
fizioloko obuzdavanje napredovanja te bolesti i da je brzo napredovanje raka
koje esto moemo vidjeti u terminalnim stadijima posljedica zatajenja prirodnog
obuzdavajueg utjecaja.
Ubrzo emo vidjeti zato taj prirodni obuzdavajui utjecaj moe zakazati, ali
zasad, kako ne bismo previe pojednostavljeno opisali taj proces, moemo rei
da je rak rezultat prekomjernog ozdravljenja. To je razlog zato se kae da puenje,
prekomjerno izlaganje suncu ili brojne tetne kemikalije mogu uzrokovati rak.
Bilo to to uzrokuje tetu na tijelu moe dovesti do raka ako tjelesni procesi
ozdravljenja ne rade pravilno - kao to emo vidjeti.
Dr. Stevvart M. Jones iz Palo Alta, Kalifornija, opisao je taj proces na ovaj
nain:
Rad iznesen pred 11. godinjom konferencijom znanstvenih pisaca Amerikog drutva za rak, New
Orleans, 7. oujka 1969. g.
Rak: naval a i vota 53
Svaki put kad se stanica trofoblasta pojavi u tijelu izvan trudnoe, mogue je
da prirodne sile koje ju kontroliraju u normalnoj trudnoi nisu prisutne i u
tom sluaju ona zapoinje s nekontroliranim dijeljenjem, invazijom, irenjem
i metastaziranjem. Na to ju potie organizirajua tvar, obino estrogen, ije
prisustvo dodatno pospjeuje aktivnost trofoblasta/ib je poetak raka.
4
Ako je istina da stanica trofoblasta nastaje u lananoj reakciji koja ukljuuje
estrogen ili druge steroidne hormone, iz toga bi logino slijedilo da je
neprirodno visoko izlaganje tim tvarima faktor koji pogoduje nastanku raka.
I zaista, dokazano je da je to istina. Upotreba dietilstilbestrola kao stimulatora
debljanja stoke prekinuta je 1972. godine zato to je dokazano da je taj sintetski
estrogen, koji je u tragovima bio prisutan u govedini koju kupujemo u naim
prodavaonicama, uzrokovao rak eluca kod pokusnih takora.
Takoer je otkriveno da ene koje uzimaju kontracepcijske pilule - posebice
one koje sadre estrogen - ne samo to dobivaju ireverzibilne promjene na
grudima, nego imaju i gotovo triput vei rizik od raka u odnosu na ene koje
ih ne uzimaju. Tu injenicu istaknuo je dr. Otto Sartorius, direktor Klinike za
kontrolu raka u Opoj bolnici Santa Barbara u Kaliforniji, koji je zatim dodao:
Estrogen je hrana na kojoj raste karcinom [rak]. Kako biste izazvali rak kod
niih ivotinja, prvo trebate uvesti estrogensku bazu.
5
U svemu tome postoji faktor koji izaziva zbunjenost jer se, povremeno,
ini da neki oblici raka reagiraju na hormonsku terapiju - davanje estrogena
ili testosterona. Ali ta vrsta terapije daje povoljne rezultate samo u sluajevima
koji ukljuuju rak spolnih lijezda, kao to su grudi ili prostata, ili onih organa
na koje snano djeluju spolni hormoni. Pacijenticama se daju muki hormoni, a
pacijentima enski hormoni. Prividno povoljno djelovanje rezultat je pokuaja
hormona da se suprotstave ili oslabe te lijezde. Ako se rak sporije razvija, to je
zato to je organ usporen.
Meu nuspojave takvih terapija spadaju promjene seksualne fiziologije
pacijenta. Takoer, korisne rezultate koje daju, ako ih uope ima, lijenici obino
opisuju kao palijativne, to znai da se rak ne lijei, nego se samo privremeno
usporava. Ali najgori je dio to to bi - pogotovo u sluaju mukaraca koji koriste
estrogen - prisustvo neprirodno visokih razina steroida u cijelom sustavu lako
mogla biti faktor koji pogoduje nastanku novog kanceroznog tkiva na drugim
mjestima osim primarne lokacije.
Kad se rak pone stvarati, tijelo reagira pokuajem da ga izolira i okrui
stanicama koje su sline onima na mjestu gdje se pojavio. U poetku je rezultat
toga oteklina ili kvrica. Dr. Jones nastavlja:
Nutrition Rudiments in Cancer, S.M. Jones, M.S., B.A., Ph.D., M.D.,
(Palo Alto, Kalifornija., 1972.) str. 6.
54
Svijet bez raka
Kako bi suzbilo estrogensko djelovanje trofoblasta, tijelo preplavljuje podruja
trofoblasta morem beta glukuronidaze (BG) koja deaktivira av estrogen pri
dodiru. Istovremeno, stanice tkiva koja su napadnuta trofoblastima defenzivno
se umnaaju u pokuaju da lokalno obuzdaju irenje.
Obino su pokuaji tijela da kontrolira gnijezdo trofoblasta uspjeni, trofoblast
bude uniten i benigni polip ili drugi benigni tumor ostane kao podsjetnik da je
tijelo pobjedilo rak.
6
Pod mikroskopskom analizom utvrdi se da mnogi od tih tumora podsjeaju
na mjeavinu ili hibrid trofoblasta i okolnih stanica, to je injenica koja je neke
istraivae navela na preuranjeni zakljuak da ima mnogo razliitih tipova raka.
Ali tumori se ine razliitima u onoj mjeri u kojoj su dobroudni; to znai - u
mjeri u kojoj sadre nekancerozne stanice.
to je vea malignost, to tumori vie poinju sliiti jedan drugome i jasnije
poinju poprimati klasina obiljeja trofoblasta u trudnoi. A najmalignije od
svih oblika raka - korionepiteliome - gotovo je nemogue razlikovati od stanica
trofoblasta. Jer, kako je dr. Beard istaknuo prije gotovo jednog stoljea, oni su
jedno te isto.
Zanimljivpodataku vezi s tim injenicama je taj da stanice trofoblasta stvaraju
poseban hormon koji se lako moe otkriti u urinu. Taj hormon poznat je kao
korionski gonadotropni hormon (CGH).
7
Ako je rak trofoblast, onda bi se moglo
oekivati da stanice raka takoer lue taj hormon. I zaista, one to rade. Takoer,
injenica je da ni za jednu drugu vrstu stanica nije poznato da lui CGH.
8
To
znai da ako se CGH otkrije u urinu, to pokazuje da je prisutan ili normalan
trofoblast trudnoe ili abnormalan maligni rak. Ako se radi o pacijentici - ili je
trudna ili ima rak. Ako se radi o mukarcu, rak je jedini mogui uzrok.
Vanost te injenice je dalekosena. Jednostavan test urina, slian dobro
poznatom testu trudnoe na kuniu, moe otkriti prisustvo raka mnogo ranije
nego to se on manifestira kao bolest ili kvrica. To baca ozbiljnu sumnju na
opravdanost kirurkih biopsija. Mnogi lijenici uvjereni su da bilo kakvo rezanje
malignih tumora, ak i radi biopsije, poveava vjerojatnost da e se tumor
proiriti. (Vie o tome u jednom od narednih poglavlja.) U svakom sluaju,
upitna je potreba za takvim procedurama s obzirom na injenicu da je dostupan
urinski test na CHG.
9
Tijekom 1960-ih i 70-ih godina dr. Manuel Navarro,
Citirano u Birth Control Pills Endanger Your Breasts, Ida Honorof, Prevention, srpanj 1972. g., str.
89. Vidi takoer Pill Linked to Cancer Risk, L.A. Times, 21. studeni 1972. g., str. A-21.
6
Ibid., str. 7.
7
U humanoj biologiji, ponekad se spominje pod nazivom HCG (humani korionski gonadotropin).
8
Slina tvar lui se u prednjoj hipofizi, ali nije ista.
9
To je modificiran, osjetljiviji mikro-Aschheim Zondek test i ne smije se brkati s Anthrone testom
koji se temelji na slinom principu ali, zbog tehnikih problema povezanih sa samim testom, zasad
nije pouzdan kao CHG test.
Rak: naval a i vota 55
profesor medicine i kirurgije na Sveuilitu Santo Tomas u Manili, ponudio je
taj test amerikim lijenicima i izvijestio o 95%-tnoj tonosti i kod pacijenata
koji imaju i onih koji nemaju rak. Kod gotovo svih takozvanih greaka radilo
se o tome da je aktivnost raka otkrivena kod pacijenata za koje se vjerovalo da
nemaju rak. Ali u velikom postotku sluajeva ti isti pacijenti kasnije su dobili
klinike manifestacije raka, to upuuje na zakljuak da je CHG test ipak bio
toan. Lijenici koji su imali iskustva s tim testom nauili su da nikada ne
pretpostavljaju da je pogrean kada ukazuje na prisustvo trofoblasta.
Okrenimo se sada pitanju obrambenih mehanizama. Prije nego to se
moemo nadati da emo pobijediti rak, moramo prvo razumjeti kako priroda
pobjeuje rak - kako priroda titi tijelo i kontrolira rast stanica trofoblasta. Bilo
bi za oekivati da je to glavno pitanje koje danas odreuje smjer istraivanja raka.
Naalost, nije tako. Veina istraivakih projekata zaokupljena je egzotinim i
toksinim lijekovima ili ureajima koji emitiraju smrtonosne zrake u odabrane
dijelove tijela. U prirodi nema pandana niemu od toga pa ne udi to je napredak
razoaravaju. Ali, u novije vrijeme, mala grupa istraivaa poela se ponovno
okretati prirodi i, budu li ustrajali na tom putu, s vremenom e sigurno postii
uspjeh. Od svog tog rada najvie obeava prouavanje prirodnog mehanizma
tijela za imunitet.
Tijela svih ivotinja sadre milijarde bijelih krvnih zrnaca. Postoje razliite
vrste kao to su limfociti, leukociti i monociti, ali sve one imaju istu funkciju
- napadaju i unitavaju sve to je strano i tetno za ljudsko tijelo. Ljudi koji
imaju smanjen broj bijelih krvnih zrnaca postaju osjetljivi na infekcije svih vrsta
i, ustvari, ako je stanje dovoljno ozbiljno, mogu umrijeti od obine inficirane
posjekotine ili prehlade.
Budui da je funkcija bijelih krvnih zrnaca da unitavaju strana tijela, inilo
bi se loginim da ona takoer napadaju i stanice raka. Jedan medicinski asopis
ovako je objasnio problem:
Jedno od kljunih svojstava naeg tijela je sposobnost razlikovanja izmeu sebe
i ne-sebe. Drugim rijeima, mi moemo prepoznati (bioloki) strani materijal
koji dospije u naa tijela. Ta sposobnost omoguava nam da se borimo protiv
infekcija i da stvaramo otpornost na budue infekcije. To takoer znai da kod
transplantacije organa problem nije samo u sloenoj operaciji. Za obrambeni
sustav tijela - imunoloki aparat - presaeni organi su, jednako kao bakterije
i virusi, strani napadai koje treba suzbiti. Imunologe je jako dugo zbunjivalo
to to stanice raka, iako su nesumnjivo strane tijelu, nekako uspijevaju izbjei
smrtonosnoj panji imunolokih sustava. Presudno je pitanje, kako?
10
New Assaults on Cancer, Roger Lewin, World of Research, 13. sijenja 1973. g., str. 32.
56 Svijet bez raka
Pismo dr. Krebsa Andrevvu McNaughtonu od 2. kolovoza 1971. g., McNaughton Foundation, San
Francisco, Kalif., Griffin, Private Papers, op. tit.
12
Rad tog mehanizma znatno je sloeniji nego to se moe zakljuiti iz ovog pojednostavljenog
objanjenja, a mnogo toga jo nije potpuno razjanjeno. Na primjer, istraivai jo nisu odgonetnuli
kako su stanice trofoblasta u trudnoi zatiene od kimotripsina za vrijeme poetne faze trudnoe.
One, oigledno, imaju neku vrstu dodatne zatite koja nedostaje stanicama trofoblasta izvan trudnoe.
Mogue je da su to poviene lokalne razine kobalamina koji pretvara cijanovodinu kiselinu u tiocijanat
(vitamin B12) , uz privremenu visoku razinu rodanaze (zatitnog enzima). Ali to nije potpuno sigurno
i predstavlja zanimljivo podruje za budua istraivanja.
13
Vid Cancer killing Cells Found to Eat Tumors, Harry Nelson, autor za Times Medical, LA. Times,
4. travnja 1973. g., str. 32.
U ovom inae odlinom lanku nalazimo jednu od velikih pogrenih
pretpostavki koja je danas smetnja gotovo svim ortodoksnim pristupima
istraivanju raka: pretpostavku da su stanice raka strane tijelu. Upravo suprotno,
one su vitalan dio ciklusa ivota (trudnoe i ozdravljenja). U skladu s time,
priroda ih je opskrbila djelotvornim sredstvima za izbjegavanje bijelih krvnih
zrnaca.
Jedna je od karakteristika trofoblasta to da je okruen tankim proteinskim
omotaem koji nosi negativan elektrostatski naboj. Tehniki naziv za to je
pericelularna sijalomucinska ovojnica. Bijela krvna zrnca takoer imaju negativan
naboj. I budui da se jednaki polovi odbijaju, trofoblast je dobro zatien.
Obrambeni faktor je samo obino stanino elektrostatsko polje. Komentirajui
vanost tih injenica, dr. Krebs je napisao:
Tri etvrtine stoljea klasina je imunologija praktiki udarala glavom o kameni
zid u jalovoj potrazi za antigenima raka, stvaranjem antitijela za rak itd.,
itd. Rak ili stanica trofoblasta nije antigena zbog pericelularne sijalomucinske
ovojnice...
11
Dio naina na koji je priroda rijeila taj problem, kao to je istaknuo profesor
Beard 1905. godine, nalazi se u deset ili vie enzima guterae, od kojih su
tripsin i kimotripsin posebice vani za unitavanje trofoblasta. Ti enzimi u svom
neaktivnom obliku (kao zimogeni) nalaze se u lijezdi guterai. Tek nakon to
stignu do tankog crijeva pretvaraju se u svoj aktivni oblik. Kad se oni apsorbiraju
u krvotok i stignu do trofoblasta, probave negativno nabijenu proteinsku
ovojnicu. Rak nakon toga bude izloen napadu bijelih krvnih zrnaca i stanice
raka umiru.
12
U veini rasprava o ovoj temi polazi se od pretpostavke da su limfociti
najaktivnija od brojnih vrsta bijelih krvnih zrnaca. Ali miljenja o tome se danas
neprestano mijenjaju. Jedna je studija, na primjer, izvijestila da su pravi napadai
monociti. Iako monociti ine samo dva ili tri posto od ukupnog broja, studija
je utvrdila je da su daleko razorniji za kancerozna tkiva od limfocita koji su bili
brojniji. U svakom sluaju, krajnji rezultat je isti.
13
Rak: naval a i vota 57
Ubrzo nakon to je Beard iznio svoju zapanjujuu teoriju, lijenici su poeli
eksperimentirati s enzimima guterae u lijeenju raka, a i povoljni izvjetaji
su se poeli pojavljivati u medicinskim asopisima tog vremena. Godine 1906.
Frederick Wiggins, dr. med., opisao je svoj uspjeh u sluaju raka jezika i u
zakljuku izrazio nadu da e budue rasprave o tripsinu i amilopsinu i klinika
iskustva s njima u razumnom vremenu izvan svake sumnje demonstrirati da na
raspolaganju imamo siguran i djelotvoran lijek za tretiranje malignih bolesti.
14
Izmeu studenog 1906. i sijenja 1907. godine medicinski asopisi objavili su
taj i jo tri izvjetaja o uspjenom lijeenju raka enzimima guterae.
Poevi od 1972. godine velik publicitet poeo se poklanjati obeavajuem
eksperimentalnom radu s BCG-om (cjepivom protiv tuberkuloze poznatim
kao Bacillus Calmette Guerin). To se temeljilo na teoriji da BCG - virus TBC-a
koji je oslabljen tako da ne predstavlja prijetnju pacijentu - stimulira stvaranje
bijelih krvnih zrnaca u tijelu u sklopu njegovog prirodnog mehanizma obrane.
Kada cjepivo ue u krvotok tijelo ne zna da je virus TBC-a slab i poinje stvarati
bijela krvna zrnca kako bi odbilo napadaa. I ona tada slue kao barijera svakom
pravom virusu TBC-a koji bi se mogao pojaviti kasnije. Osim to djeluju kao
budua barijera protiv TBC-a, pretpostavlja se da su, barem teoretski, takoer
djelotvorna protiv stanica raka. I bilo je opreznih izvjetaja o odreenom
napretku u tom smjeru. Meutim, kao to smo vidjeli, prisustvo bijelih krvnih
zrnaca samih za sebe tek je jedan dio rjeenja za problem raka. Bez uzimanja
u obzir faktora guterae i prehrane, pravi napredak na tom putu bit e vrlo
ogranien.
Uspjeh s BCG-om koji je zabiljeen u mnogim izvjetajima mogao se
pripisati kako prehrambenim faktorima tako i bilo emu drugom.U jednom
takvom izvjetaju opisan je tretman za rak koji je pruala dr. Virginia Livingston.
Pacijent, koji je takoer bio lijenik, odluio je na temelju vlastitog iskustva da
e, budui da je konvencionalna terapija protiv raka davala tako slabe rezultate,
umjesto toga isprobati BCG. Zato se obratio dr. Livingston koja je, u to vrijeme,
bila jedan od malobrojnih lijenika koji su znali za taj pristup. Tretman je potom
bio opisan u lanku:
Dr. VVheeleru [pacijentu] ubrizgan je BCG, odreena mu je stroga dijeta s niskim
unosom kolesterola te je dobivao antibiotike. Dijeta je, kako je rekao, zabranjivala
rafinirani eer, meso peradi i jaja te propisivala sirovo povre, mnogo ribe i vie
vitaminskih dodataka.
Nakon dva mjeseca oteklina je splasnula, rekao je dr. Wheeler.
VViggin, EH. , Case of Multiple Fibrosarcoma of the Tongue, with Remarks on the Use of Trvpsin
and Amylopsin in the Treatment of Malignant Disease, /. Am. Med. Assoc, 15. prosinca 1906. g.;
47: 2003-8.
58 Svijet bez raka
Zadnji laboratorijski testovi pokazali su remisiju kanceroznih stanica - to jest,
povratak u normalno zdravo stanje - i prisustvo novog, zdravog tkiva, rekao
je.
15
Analizirajmo to. Prehrana koju je dobivao dr. Wheeler sastojala se od
namirnica koje ne troe enzime guterae za svoju probavu. To je slino prehrani
to ju propisuju lijenici koji koriste terapiju vitaminom B17 jer ona oslobaa
gotovo sve enzime guterae za apsorpciju u krvotok gdje mogu raditi svoj
posao na stanicama raka. Pored toga, dr. VVTieeler je dobivao vie vitaminskih
dodataka. Stoga je sasvim mogue da su ta dva faktora bila jednako vana, ako
ne i vanija, od davanja BCG-a.
Ako se vratimo na temu enzima guterae, poznato nam je da stanice
trofoblasta u normalnom embriju nastavljaju rasti i iriti se sve do osmog tjedna.
Tada iznenada, bez oiglednog razloga, prestanu rasti i budu unitene. Dr. Beard
je jo 1905. godine imao openit odgovor na pitanje zato se to dogaa. Ali
nedavna istraivanja pruila su preciznija objanjenja. U osmom tjednu poinje
raditi bebina guteraa.
Znaajno je da je tanko crijevo, blizu toke gdje se guteraa prazni u njega,
jedno od malobrojnih mjesta u ljudskom tijelu gdje se rak gotovo nikada ne
moe nai. Sama guteraa esto jest ukljuena u primarnu malignost, ali to je
zato to se nuni enzimi ne aktiviraju dok ne izau iz guterae i uu u crijeva ih
krvotok. Zbog toga u tankom crijevu ima izuzetno mnogo tih tvari, dok ih sama
guteraa moda dobiva vrlo malo. Kao to je primijetio jedan kliniki lijenik:
Jedno od najupadljivijh obiljeja patologije malignih bolesti jest gotovo potpuni
izostanak karcinoma [raka] u dvanaesniku [prvom segmentu tankog crijeva] i
njegova sve vea uestalost du gastrointestinalnog trakta u izravnom omjeru s
udaljenou od tog poteenog segmenta.
16
Takoer, vidljivo je da dijabetiari - oni koji boluju od zatajenja guterae
- imaju triput veu vjerojatnost da dobiju rak od nedijabetiara.
17
Te injenice, koje su godinama zbunjivale medicinske istraivae, konano je
mogue objasniti u svjetlu trofoblastike teze o raku. Ta teza, kao to je ustvrdio
dr. Krebs, nije dogma koje se nepopustljivo dre njeni zagovaratelji; to je samo
jedino objanjenje koje je u potpunom skladu sa svim utvrenim injenicama
o raku.
Vaccine BCG Used With Amazing Success-Brings Complete Reversal of cancer in Patient With
Malignant Neck Tumor, National Enauirer, 26. studenog 1972. g.
16
Raab, W.-Klin. Wchnschr. 14:1633, citirano u Laetriles/Nitrilosides, op. cit., str. 35.
17
Jones, Nutrition Rudiments in Cancer, op. cit., str. 8.
Rak: naval a i vota 5 9
Dr. Stevvart M. Jones tome je dodao:
Ta je teorija najstarija, najuvjerljivija i najrazumnija postojea teorija o raku.
Izdrala je test od sedamdeset godina suoavanja s novim informacijama o raku,
a da ju nikad nije opovrgnula bilo koja nova injenica... Opsena, heterogena
znanost o raku koja se u meuvremenu razvila koherentna je samo u svjetlu ove
teorije.
18
Zvati to teorijom vrhunac je suzdravanja. U nekom trenutku mora se
priznati da je istina - istina i da je potraga gotova. To se konano dogodilo
15. listopada 1995. godine na stranicama jednog ortodoksnog medicinskog
asopisa - 93 godine nakon to je profesor Beard objavio tu teoriju i 43 godine
nakon to ju je dr. Krebs razglasio po cijelom svijetu. Bio je to izvjetaj o studiji
koju su na Medicinskom fakultetu u Pittsburghu proveli doktori Acevedo,
Tong i Hartsock. Ta studija, koja se bavila genskim karakteristikama humanog
korionskog gonadotropnog hormona, potvrdila je da su rak i trofoblast isto.
Izvjetaj je zakljuio: Nakon 93 godine dokazano je da je Beardova teorija bila
ispravna.
19
Meutim, rasprava e se nastaviti. Mnogima je istraivanje uzbudljivije (i
profitabilnije) od otkria. Zato e i dalje, sve dok budu dobivali dovoljno novca,
nagomilavati u svojim umovima i laboratorijama teorije i projekte koji ne vode
nikuda.
Ali istina je zapanjujua i jednostavna. Iako veina istraivaa polazi od
pretpostavke da je rak stran tijelu i dio procesa smrti i raspadanja, on je, umjesto
toga, vitalan dio ciklusa ivota i izraz navale ivota i ozdravljenja.
18
Ibid., str. 1,6.
Human Chorionic Gonadotropin-Beta Subunit Gene Expression in Cultured Human Fetal and
Cancer Cells of Different Types and Origins, Herman F. Acevedo, Ph. D., Jennifer Y. Tong, Ph. D., i
Robert J. Hartsock, dr. med., Cancer, 15. listopada 1995. g., sv. 76, br. 8, str. 1467-1473.
6 .
Faktor prehrane kao mehanizam podrke enzimskom
faktoru; biografska skica dr. Ernsta T. Krebsa mlaeg
i njegovog otkria laetrila; korisni uinci vitamina
BI 7 na irok raspon poremeaja kod ljudi; pregled
sloenosti ukupnog prirodnog mehanizma obrane od
raka.
KAO TO SMO pokazali u prethodnom poglavlju, rak moemo promatrati
kao neku vrstu procesa prekomjernog ozdravljenja u kojem tijelo stvara stanice
trofoblasta pokuavajui prevladati odreenu tetu na normalnim tkivima ili
njihovo starenje. Te stanice trofoblasta zatiene su proteinskom ovojnicom
s elektrostatskim nabojem. Meutim, u prisustvu dovoljnih koliina enzima
guterae ta se zatitna ovojnica razgradi, to izlae trofoblaste razornoj sili
bijelih krvnih zrnaca tijela. Na taj nain, priroda je guterai dodijelila vitalnu
ulogu sprjeavanja raka tako to stanice trofoblasta dri pod kontrolom.
Ali to se dogaa ako je, zbog starosti ili nasljednih faktora, guteraa slaba ili
ako namirnice koje jedemo troe gotovo sve enzime guterae na svoju probavu,
ostavljajui vrlo malo za krvotok? to ako, zbog operacije ili zraenja, oko raka
postoji oiljno tkivo koje usporava cirkulaciju i sprjeava enzime da dopru do
njega? I to je ako je brzina kojom se rak iri toliko velika da enzimi guterae ne
mogu drati korak s njom? to onda?
Odgovor je daje priroda osigurala rezervni mehanizam, drugu liniju obrane,
koja ima izvanredne anse obaviti posao ak i ako prva linija popusti. Ona
ukljuuje jedinstven kemijski spoj koji doslovno truje maligne stanice raka i
istovremeno hrani sve ostale. I tu se ideja lijeenja raka vitaminima konano
vraa u priu.
Kemijski spoj o kojem je rije je vitamin BI7, a nalazi se u prirodnim
namirnicama koje sadre nitrilozid. Takoer je poznat i kao amigdalin i, kao
takav, bio je opseno prouavan i koriten vie od sto godina. Ali, u svom
koncentriranom i proienom obliku koji je razvio dr. Krebs specijalno za
61
Potpuni mehanizam
62
Svijet bez raka
terapiju protiv raka, poznat je kao laetril. Meutim, jednostavnosti radi, u ovoj
knjizi prednost emo dati jednostavnijem imenu, a to je vitamin B17.
Profesor John Beard, ovjek koji je prvi predstavio trofoblastiku tezu o raku,
slutio je da postoji i prehrambeni faktor pored enzimskog faktora, ali ga nikad
nije uspio identificirati. Tek su 1952. godine taj ekstrinsini faktor otkrili dr.
Ernst T. Krebs ml. i njegov slavni istoimeni otac.
Tij ekom velike epidemij e gripe 1918. godine koj a j e odnijela ivote vie o d deset
milijuna Amerikanaca, dr. Krebs stariji uspio je spasiti gotovo 100% pacijenata
koji su se nali pod njegovom njegom, a bilo ih je na stotine. Kao diplomirani
ljekarnik i ovlateni lijenik zaposlen u Nevadi, bio je ivo zainteresiran za
injenicu da su Vvashoe Indijanci iz tog podruja gotovo potpuno otporni na
bolesti dinog sustava bijelog ovjeka. Otkrio je da je njihov narodni lijek za
takve bolesti Dortzina voda, uvarak od korijena divlje biljke sline perinu,
poznate pod botanikim imenom Leptotaenia dissecta. Eksperimentirao je s tom
biljkom, razvio djelotvornije metode ekstrakcije aktivnih sastojaka i otkrio da
posjeduje zadivljujua antiseptika i ljekovita svojstva. Taj ekstrakt koristio je u
spaavanju ivota svojih pacijenata tijekom epidemije 1918. godine.
Tako je dr. Krebs stariji 1918. godine bio prvi koji je uveo i koristio antibiotik
u znanstvenoj medicini. Meutim, u to se vrijeme ak i tvrdnja o vjerojatnosti
da uope postoji antibiotik ili unutarnji germicid koji moe ubiti bakterije,
a da ne nateti tijelu, smatrala apsurdnom. Journal of the American Medical
Association je 5. lipnja 1920. godine glatko odbacio te tvrdnje. Bilo je to trideset
godina prije nego to su Carlson i Douglas sa Sveuilita Vvestern Reserve u
Clevelandu, Ohio, ponovno otkrili leptonin - antibiotik iz korijena leptotenije -
i objavili svoje otkrie u asopisu Journal of Bacteriology u svibnju 1948. godine.
U njihovom saetku pie:
Antibiotska aktivnost uljnih frakcija korijena biljke Leptotaenia dissecta utvrena
je na 62 soja i vrste bakterija, plijesni i gljivica. ...sredstvo je bilo baktericidno za
gram-pozitivne bakterije ... i gram-negativne bakterije.
Godine 1953. znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveuilita u Utahu
objavili su vie radova pod naslovom Studije o antibiotskom ekstraktu
leptotenije.
1
Potvrdili su tvrdnje dr. Krebsa starijeg o uinku leptonina protiv
virusa gripe. Stvarnost leptonina kao antibiotika irokog spektra postala je
toliko osnovana da je Odjel za bakteriologiju Medicinskog fakulteta Sveuilita
Southern California jednom studentu odobrio njegovo istraivanje, prihvaajui
ga kao temu za magistarski rad iz mikrobiologije. Taj isti student, Daniel Everett
Johnson, kasnije je doktorirao mikrobiologiju na Kalifornijskom sveuilitu u Los
1
Antibiotics and Chemotherapy (3 (4) 393) , 1953.
Potpuni mehani zam 63
Angelesu 1953. godine na temelju svoje dizertacije koja je pokazala antibiotsko
djelovanje leptonina protiv stotina razliitih mikroorganizama.
Dr. Krebs stariji takoer se rano poeo zanimati za rak. Primijetio je da je
to bolest koja pogaa uglavnom bijelce. Sjeajui se svojstava Dortzine vode
naslutio je da se klju vjerojatno krije ili u nekoj ljekovitoj biljci ili u hrani.
Meutim, do konanog otkria nije doao on nego njegov sin, koji se u to vrijeme
potpuno posvetio traenju odgovora na zagonetku o raku.
Dr. Ernst T. Krebs mlai u poetku je elio slijediti svog oca u bavljenju
medicinom. Ubrzo nakon to se upisao na medicinski fakultet shvatio je da
predmet njegovog zanimanja nije lijeenje pacijenata nego svijet medicinske
kemije. Nakon tri godine anatomije i medicine na Medicinskom fakultetu
Hahnemann, promijenio je studij i postao doktor biokemije.
Kao student bio je na praksi na Sveuilitu u Illinoisu izmeu 1938. i 1941.
godine. Specijaliziravi se za bakteriologiju, diplomirao je na Sveuilitu u
Illinoisu 1942. godine. Poslijediplomsku praksu odradio je na Sveuilitu
Mississippi i na Kalifornijskom sveuilitu.
Tijekom svog ivota dr. Krebs je napisao mnogo znanstvenih radova,
ukljuujui radove Unitaristika ili trofoblastika teza o raku i Nitrilozidi u
biljkama i ivotinjama. Primio je mnoga priznanja i doktorate u svojoj zemlji i
inozemstvu. Bio je znanstveni direktor Memorijalne zaklade John Beard do svoje
smrti 1996. godine. Otkrio je takoer je vitamin B15 (pangaminu kiselinu),
za koji je dokazano da je vana dodatna terapija u lijeenju mnogih bolesti
povezanih s oslabljenom cirkulacijom.
Rano u svojoj studentskoj praksi dr. Krebs se upoznao s trofoblastikom
tezom o raku koju je bio iznio profesor John Beard. Radei u okviru te teorije i
imajui podrku dr. Charlesa Gurchota, profesora farmakologije s Medicinskog
fakulteta Kalifornijskog sveuilita, poeo je traiti prehrambeni faktor na koji
je bio ukazao Beard.
Do 1950. godine identificirao je konkretan sastav te tvari, izolirao ju u
kristalnom obliku, dao joj ime laetril,
2
i testirao ju na ivotinjama kako bi bio
siguran da je netoksina. Sljedei korak bilo je dokazati da nije tetan za ljude.
Postojao je samo jedan nain da se to uini. Zato je zavrnuo rukav i ubrizgao ga
u vlastiti krvotok.
Ba kao to je bio predvidio, nije bilo apsolutno nikakvih tetnih ili
zabrinjavajuih nuspojava. Sada je bio spreman za posljednju fazu eksperimenata
- same pacijente oboljele od raka.
Materijal je bio dobiven iz jezgri marelice. Budui da je skretao polarizirano svjetlo na lijevu stranu
(laevorotatory), i budui da je kemijski bio mandelonitril, od spojenih prvih i zadnjih slogova
dobivena je rije laetril (engl. laetrile).
64 Svijet bez raka
Molekula B17 sadri dvije jedinice glukoze (eera), jednu benzaldehida
i jednu cijanida, sve vrsto povezane unutar nje. Kao to je svima poznato,
cijanid moe biti vrlo otrovan pa ak i smrtonosan ako se uzme u dovoljnoj
koliini. Meutim, ovako vezan u tom prirodnom stanju, kemijski je inertan
i nema apsolutno nikakvog uinka na iva tkiva. Analogno tome, za plinoviti
klor takoer se zna da je smrtonosan. Ali kad je klor kemijski vezan s natrijem u
natrijev klorid, tada je to relativno bezopasna tvar poznata kao - kuhinjska sol.
Postoji samo jedna tvar koja moe otkljuati molekulu BI 7 i osloboditi cijanid.
Ta je tvar enzim zvan beta glukozidaza, koji emo zvati enzim za otkljuavanje.
3
Kada B17 doe u dodir s tim enzimom u prisustvu vode, oslobaa se ne samo
cijanid nego i benzaldehid koji je i sam vrlo otrovan. Ustvari, kada te dvije tvari
djeluju zajedno, otrovnije su barem sto puta od svake pojedinano; ta je pojava
u biokemiji poznata kao sinergizam.
4
Sreom, enzim za otkljuavanje ne moe se nai u opasnim koliinama
nigdje u tijelu osim u stanici raka, gdje je uvijek prisutan u golemim koliinama,
ponekad u razinama preko sto puta viim od onih u okolnim normalnim
stanicama. Rezultat je taj da se vitamin B17 otkljuava u stanici raka i oslobaa
svoje otrove u stanici raka, samo u stanici raka.
Postoji jo jedan vaan enzim zvan rodanaza, koji emo identificirati kao
zatitni enzim.
5
A to je zato to ima sposobnost neutralizirati cijanid tako to
ga trenutano pretvara u nusprodukte koji su zapravo korisni i neophodni za
zdravlje. Taj enzim moe se u velikim koliinama nai u svim dijelovima tijela
osim u stanici raka koja, stoga, nije zatiena.
Analizirajmo slujeve koji bi, na prvi pogled, mogli izgledati kao iznimke
od tog pravila. Rekli smo da se enzim za otkljuavanje ne moe nai u opasnim
koliinama nigdje u tijelu osim u stanici raka. To je istina, ali obratimo panju
na izraz u opasnim koliinama. Enzim za otkljuavanje zapravo se u razliitim
koncentracijama nalazi posvuda u ljudskom tijelu. Pogotovo je est u zdravoj
slezeni, jetri i endokrinim organima. Meutim, u svim je tim sluajevima takoer
prisutna jo vea koliina zatitnog enzima (rodanaze). Zdravo je tkivo, stoga,
zatieno, jer obilje tog zatitnog enzima potpuno neutralizira uinak enzima za
otkljuavanje.
To je openit naziv koji se koristi za kategoriju enzima. Specifian enzim koji, kako se ini, otkljuava
sintetiki B17 poznat kao laetril zove se beta glukuronidaza.
4
Zanimljivo je usput spomenuti da je priroda iskoristila isti sinergizam kao obrambeni mehanizam
kod otrovne stonoge iz Louisiane i Mississippija. Tom je stvorenju priroda dala parove lijezda koji su
smjeteni na jedanaest segmenata njegova tijela. Kad osjeti prijetnju, iz tih lijezda izbacuje cijanid
i benzaldehid sa smrtonosnim uinkom koji je dobro poznat. Vidi Secretion of Benzaldehyde and
Hydrogen Cyanide by the Millipede Pachydesmus Crassicutis, Science, 138; 513, 1962.
5
Otprilike od 1965. godine naovamo, rodanaza se u znanstvenoj literaturi zove tiosulfat
transumporaza.
Potpuni mehani zam
65
Maligna stanica, u usporedbi s time, ne samo to ima vee koncentracije
enzima za otkljuavanje od onih u veini normalnih stanica, nego joj potpuno
nedostaje zatitni enzim. Tako je ona izrazito osjetljiva na oslobaanje cijanida
i benzaldehida.
Tako nekancerozni organi prirodno posjeduju jedinstvenu sposobnost da se
zatite od molekule B17 pa ak i hrane njome, dok kancerozno tkivo tu istu
vitaminsku tvar pretvara u snaan otrov protiv kojega nema obrane.
Imajui to na umu, zabavno je gledati kako znanstveni strunjaci koji
se protive laetrilu otkrivaju svoje krajnje neznanje i aroganciju u vezi s ovom
temom. Na primjer, u izvjetaju kalifornijskog Savjetodavnog odbora za rak iz
1963. godine moemo proitati:
Primili smo miljenje dr. Jessea P. Greensteina, efa laboratorija za biokemiju
na Nacionalnom institutu za rak, u vezi s rasporedom beta glukuronidaze u
neoplastinim [rak] i ne-neoplastinim [zdravim] tkivima i u vezi s tvrdnjom da
postoji tumorski enzim [za otkljuavanje] beta glukuronidaza. Ustvari, kako je
rekao doktor Greenstein, beta glukuronidaza se nalazi u svim tkivima ivotinjskog
tijela... Drugim rijeima, ima mnogo vie normalne beta glukuronidaze nego
tumorske beta-glukuronidaze u tijelu bilo koje ivotinje. U pismu datiranom
10. studenog 1952. godine, dr. Greenstein je napisao: Takva tvrdnja... da je
'maligna stanica... takorei otok okruen morem beta-glukuronidaze obina je
besmislica..
6
Dr. Greenstein je savreno u pravu kada primjeuje da se enzim za
otkljuavanje nalazi u svim tkivima ivotinjskog tijela, ali je sto posto u krivu
kad uz ismijavanje pokuava opovrgnuti da je prisutan u ogromnoj koncentraciji
unutar i oko malignih stanica. Meutim, nedostatak njegova strunog znanja
postaje vrlo oigledan iz injenice da nije, kako izgleda, nikad uo za zatitni
enzim u tim tkivima i njegovo protudjelovanje. On dri obinom besmislicom
biokemijski mehanizam o kojem, oito, ne zna nita.
Dr. Otto Vvarburg primio je Nobelovu nagradu za to to je dokazao da
stanice raka ne dobivaju energiju oksidacijom, poput drugih stanica, nego kroz
fermentaciju eera. Vvarburg je objasnio:
S gledita fizike i kemije ivota, ta razlika izmeu normalnih stanica i stanica raka
toliko je golema da je veu razliku teko zamisliti. Plinoviti kisik, donor energije
kod biljaka i ivotinja, u stanicama raka svrgnut je s prijestolja i zamijenjen
reakcijom dobivanja energije prisutnom kod najniih ivotnih oblika; tonije,
fermentacijom glukoze.
7
Izvjetaj Savjetodavnog vijea za rak, op. cit, str. 14 i 15.
Citirano u Prevention, svibanj 1968. g.
66
:
Svijet bez raka
Iz toga je lako vidjeti zato sve to poboljava normalan respiratorni
metabolizam inhibira irenje raka. Meutim, bit je u tome da e svaki benzaldehid
koji bi se mogao proiriti izvan stanica raka i doi u dodir s normalnim
stanicama biti oksidacijom pretvoren u bezopasnu benzojevu kiselinu. Poznato
je da benzojeva kiselina ima odreena antireumatska, antiseptika i analgetska
svojstva. To bi moglo djelomino objasniti injenicu da B17 ima neoekivan
uinak ublaavanja intenzivnih bolova povezanih s terminalnim rakom, to
postie bez pomoi narkotika. Iako nije analgetik sam po sebi, kada doe u
dodir sa stanicama raka oslobaa benzojevu kiselinu tono na oboljelom mjestu
i, tako, preplavljuje to podruje prirodnim analgetikom.
8
U meuvremenu,
benzaldehid koji preostane u stanicama raka bit e gotovo potpuno bez kisika,
zbog ega e se zadrati i obavljati svoje smrtonosno sinergistiko djelovanje
kroz due vrijeme.
S druge strane, ako se mala koliina cijanida proiri na susjedna normalna
tkiva, enzim rodanaza ga, u prisustvu sumpora, pretvara u tiocijanat koji je, kao
to je ranije reeno, savreno bezopasan. Ali, pored svega toga, poznato je da je
tiocijanat prirodni regulator krvnog tlaka. Takoer slui kao metabolika rezerva
za stvaranje vitamina B12 ili cijanokobalamina u tijelu, tvari koja je neophodna
za zdravlje. Za mnoge je veliko iznenaenje kada saznaju da je cijanid esencijalan
i integralan dio vitamina B12, kao i B17.
9
Jo jedna neoekivana, ali poeljna, posljedica uzimanja vitamina B17 jest to
to stimulira hemoglobin ili broj crvenih krvnih zrnaca. Jo je 1933. dokazano
da izlaganje malim koliinama cijanidnog plina izaziva taj uinak kod mieva,
10
ali tek nakon to je dr. Krebs zapoeo s radom takoer je demonstrirano da se
kao rezultat unutarnjeg kemijskog djelovanja laetrila to dogaa i kod ljudi.
Drugi eksperimenti pokazali su da cijanid i benzaldehid, koji se u tragovima
oslobaaju u ustima i crijevu, ne samo da nisu razlog za paniku, nego su
zapravo dio osjetljive prirodne ravnotee i imaju iskljuivo blagotvornu ulogu.
U ustima i elucu, ti spojevi napadaju bakterije koje uzrokuju karijes i zadah iz
usta: U crijevima ulaze u interakciju s bakterijskom mikroflorom i suzbijaju ili
eliminiraju plinove koji se odavna povezuju sa zapadnjakom hranom.
Meutim, najzanimljiviji sporedni uinak je vjerojatna veza izmeu vitamina
B17 i bolesti srpaste anemije. Crna rasa u Africi razvila je srpaste stanice u krvi,
kako se ini, kao faktor prirodne imunosti na malariju. Razvoj tog svojstva
ovisio je, jednim dijelom, o bogatom sadraju nitrilozida u autohtonoj afrikoj
prehrani. Nakon migracije pripadnika crne rase u moderne gradove Amerike i
Meutim, kliniki lijenici koji koriste laetril smatraju da je glavni uzrok smanjenja bolova vjerojatno
zaustavljanje irenja tumora i razaranja zdravog tkiva.
9
Vitamin B12 ne stvara se u biljnim tkivima. On je produkt ivotinjskog metabolizma u kojem se
cijanidni radikal vee s hidroksikobalaminom (B12a) i stvara cijanokobalamin (B12) .
10
Maxwell i Bischoff, Journal of Pharmacology and Experimental Jherapy, 49: 270
C
Potpuni mehani zam
67
Europe njihove prehrambene navike drastino su se promijenile. Rezultat toga
je bolna hemolitika kriza uzrokovana sljepljivanjem crvenih krvnih zrnaca. Ve
je utvreno da se ta bolest moe ublaiti tabletama cijanata. Ali cijanat takoer
moe nastati kao rezultat djelovanja vitamina B17 unutar tijela i ini se loginim
pretpostaviti daje tako sama priroda regulirala nain na koji ga tijelo uzima.
Zastanimo, onda, na trenutak i razmislimo o vanosti ovih pokazatelja. Je
li mogue da su reumatske bolesti, odreeni aspekti hipertenzije (povienog
krvnog tlaka), karijes, mnogi nai gastrointestinalni poremeaji, srpasta anemija
- i rak - svi izravno ili neizravno povezani s jednostavnim nedostatkom vitamina
BI7? I, ako to jest mogue, to je onda s drugim neinfektivnim bolestima koje
mue ovjeanstvo i zbunjuju medicinske istraivae? Bi li se rjeenja za njih
takoer mogla nai na polju prehrane, umjesto u lijekovima?
Potpun odgovor na ta pitanja moda neemo dobiti jo desetljeima, ali
vratimo se na glavnu temu - rak - i podruje onih pitanja na koja imamo
odgovore. Vie nije spekulacija, nego injenica potkrijepljena gomilom dokaza
da je vitamin B17 vitalan dio zadivljujueg biokemijskog procesa koji unitava
rak i, istovremeno, hrani i podrava nekancerozne stanice.
(^Svaka osoba ima stanice trofoblasta kao rezultat trajnog i normalnog procesa
regeneracije. Njih, meutim, pod kontrolom dri metabolika barijera koja
se sastoji od enzima guterae kimotripsina i nitrilozidnog faktora iz hrane,
vitamina BI7. Ta barijera predstavlja knrnp1pk<. an i s a v r e n prirodni mehanizam
koji jednostavno nije mogao biti sluajan.
Kao to je spomenuto u prethodnom poglavlju, danas se mnogo spekulira o
kancerogenim utjecajima - stvarima koje navodno uzrokuju rak. Govore nam
da puenje, dugo izlaganje suncu, kemijski aditivi u naoj hrani ili ak odreeni
virusi mogu uzrokovati rak. Ali, kao to smo vidjeli, pravi je uzrok nedostatak
enzima i vitamina. Te druge svari samo su specifini poticaji koji pokreu
proces.
Bilo to to izaziva due razdoblje stresa ili teti tijelu moe potaknuti proces
ozdravljenja. Ako on nije pod nadzorom zato to tijelu nedostaju nuni kemijski
sastojci za obnavljanje ravnotee, onda je rezultat rak
Stoga, specifini kancerogeni utjecaji, poput dima cigareta ili virusa, ne
uzrokuju rak; samo odreuju gdje e se on pojaviti.
Prirodne obrane protiv raka ne ukljuuju samo enzime guterae i vitamin B17.
Na primjer, lijenici u Europi izvijestili su da hipertermija - namjerno podizanje
pacijentove tjelesne temperature - u tolikoj mjeri poveava djelotvornost
vitaminske terapije da to ukazuje na jo jedan sinergizam, kao izmeu cijanida
i benzaldehida. Oni kau da kada se temperatura tijela podigne s normalnih 37
na 41 Celzijev stupanj, djelotvornost se poveava od tri do deset puta. Drugim
rijeima, kad je temperatura porasla i dosegla 41 stupanj, potrebna je samo
jedna treina do jedna desetina laetrila za postizanje odreenog uinka protiv
68 Svijet bez raka
raka. Mogue je da fermentativna funkcija stanica raka slabi zbog pojaane
oksigenacije i cirkulacije povezane s vruicom.
Zanimljivo je, kad o tome govorimo, spomenuti da je dr. Wilfrid Shute
(svjetski poznati zagovaratelj terapije vitaminom E za srane pacijente) izvijestio
da se, zbog nekog razloga koji mu nije bio poznat, ini da pacijenti koji su bili
na golemim dozama vitamina E nisu obolijevali od raka toliko esto kao drugi
pacijenti. Dobitnik Nobelove nagrade dr. Linus Pauling iznio je miljenje da bi
vitamin C takoer mogao biti koristan kao sredstvo protiv raka. Dr. Umberto
Saffiotti iz Nacionalnog instituta za rak blokirao je rak plua kod mieva pomou
vitamina A.
11
Takoer, kao to je objavljeno u broju asopisa Biomedical News iz
listopada 1971. godine, goleme oralne doze vitamina B kompleksa smanjile su
rast raka kod eksperimentalnih mieva za ak sedamdeset posto.
Jasno je da mnogo toga jo treba otkriti i nitko ne tvrdi da se jedino u vitaminu
B17 nalaze svi odgovori. Pored hipertermije i vitamina A, B, C i E vjerojatno
vanu ulogu imaju i drugi enzimi, drugi vitamini, pa ak i razine pH. ini se
da je vitamin B17 meu tim faktorima najvaniji i ima najizravnije djelovanje,
ali nijedan od njih ne moe se zanemariti, jer su svi oni meusobno povezani
dijelovi ukupnog prirodnog mehanizma.
Sreom, nije nuno da ovjek u potpunosti razumije svaki aspekt ovog
mehanizma kako bi on na njega djelovao. Sve to zapravo treba znati jest da
treba jesti hranu bogatu svim vitaminima i mineralima - posebice vitaminom
B17 - i svesti na minimum dugotrajne tetne utjecaje na tijelo i stres.
12
Is There An Anti-Cancer Food?, Gena Larsen, Prevention, travanj 1972. g.
12
Izvrstan vodi za pripremu jela bogatih vitaminom B17 je The Little Cyanide Cookbook June de
Spain (Vvestlake Village, CA: American Media, 1975.).
Strah od cijanida
Novinska pria o paru koji se navodno otrovao jedui
jezgre marelice; detaljnije razmatranje injenica u
ovom sluaju; procjena toksinog potencijala sjemenki
koje sadre B17; dokaz daje laetril manje otrovan od
eera.
DANA 1. RUJNA 1972. godine Zavod za zdravstvo Kalifornije medicinskoj je
struci i tisku objavio svoj Mjeseni izvjetaj o obolijevanju. U njemu se nalazila
stavka o jednom paru iz Los Angelesa koji je bio lijeen od trovanja cijanidom
nakon to je pojeo trideset jezgri marelica. Dana 4. rujna Los Angeles Examiner
objavio je UPI-jevu vijest pod naslovom: KOTICE VOA MOGU STVARATI
CIJANID. A est dana kasnije New York Times je objavio slinu priu: JEZGRE
MARELICA POVEZANE S TROVANJIMA NA OBALI.
Svi Amerikanci bili su upozoreni - i zaplaeni - da se uvaju tih sjemenki!
Onima koji su bili tek maglovito upoznati s priom o laetrilu to je praktiki bio
nokaut-udarac upotrebi vitamina BI7. A kao to emo pokazati u poglavlju koje
slijedi, vjerojatno se upravo to i htjelo postii.
Kao odgovor na tu novinsku priu, g. Jay Huchinson, bivi pacijent s rakom
koji svoj oporavak pripisuje laetrilu, brzo je poslao sljedee aljivo pismo, s
hitnom avionskom dostavom, Mohammedu Jamelu Khanu, Miru od Hunze:
Dragi Mire i Rhani od Hunze:
Pourio sam vam poslati ovo izuzetno hitno upozorenje kako biste poduzeli hitne
mjere i upozorili vau vladu i va narod na prijetnju zdravlju o kojoj je izvijestio
Zavod za javno zdravstvo Kalifornije 3. rujna 1972. godine. Prilazem lanke iz
novina u San Franciscu...
Mire, morate uvjeriti va narod da prestane jesti te kotice! Prestanite praviti
brano od njih! Prestanite hraniti vau novoroenad uljem i, za Muhameda
miloga, prestanite ih pomazivati njime!...
69
70 Svijet bez raka
Molim vas da mi brzo odgovorite i, pritom, ako vam nije teko, objasnite nam
zato je va narod meu najzdravijima na svijetu, zato vai mukarci i ene ive
vitalnim ivotom i u svojim kasnim devedesetim godinama te zato vi i va divan
narod nikada ne obolijevate od raka?
1
Veina ljudi, meutim, uope nije shvatila sarkazam. Oni su priu o otrovanom
paru shvatili smrtno ozbiljno. Mnogi koji su bili uli da bi te sjemenke mogle biti
korisne protiv raka, ali nisu razumjeli njihov kemijski sastav, sada su se bojali
koristiti ih i bili su puni sumnji. Jedan pretjerano revni zavod za zdravstvo na
Havajima konfiscirao je sve sjemenke marelice s polica trgovina zdrave hrane,
a veinu trgovina na kopnu zastraivanjem su prisilili da ih izbace iz ponude.
Novinska pria dobro je ispunila svoju svrhu.
Sumnjajui da bi se u ovoj prii moglo skrivati vie od onoga to je vidljivo na
prvi pogled, autor ove knjige pokuao je dobiti vie detalja od Zavoda za zdravstvo
- pogotovo imena para o kojem se radilo. Ali, inilo se da Zavod nije elio da
im netko postavlja pitanja. Dr. Ralph W. Vveilerstein, medicinski dunosnik
kalifornijskog javnog zdravstva u Uredu za hranu i lijekove, odgovorio je: Zao
nam je, povjerljivost izvjetaja o obolijevanju sprjeava intervjuiranje pacijenata
koji su se otrovali u Los Angelesu.
2
ini se da je dr. Dean Burk iz Nacionalnog instituta za rak uspio dobiti vie
informacija. U pismu datiranom 13. prosinca 1972. godine objasnio je:
Taj par iz Los Angelesa... zaista se razbolio i bio je primljen na hitni odjel nakon
to je popio napitak pripremljen od jezgri marelica, plodova marelice i destilirane
vode koji je odstajao preko noi - smjesu koja je vjerojatno tijekom noi donekle
fermentirala i nesumnjivo bila vrlo gorka te izazvala bolest (muninu, povraanje
itd.) nakon otprilike jednog sata, to je prilino dugo za cijanid, koji obino
djeluje unutar nekoliko minuta od unosa. G. Murrav [iz Zavoda za zdravstvo
okruga Los Angeles] nije bio spreman izjasniti se je li cijanid bio glavni uzrok
bolesti od koje su se, kako se ini, brzo oporavili. Rekao je da s obzirom na
okolnosti... ne elite brzati sa zakljucima i rei da je njihova bolest definitivno
bila posljedicom unosa amigdalina... Mislim da osobno ne mogu rei da sam
dokazao da su njihovu bolest izazvale jezgre marelica.
Naravno, zanimljivo je da je od, pretpostavljam, tisua sluajeva iz kalifornijskih
Mjesenih izvjetaja o obolijevanju nekako ba Murrayjev i Chinnov materijal o
amigdalinu [pria o paru iz Los Angelesa] dospio u tisak irom zemlje - vjerojatno
uz pomo i vodstvo dravnih zdravstvenih vlasti.
Citirano u Of Apricot Pits and Hunzaland, Mike Culbert, Berkelev Daily Gazette, 13. kolovoza
1972. g.
Pismo autoru od 20. rujna 1972. godine; Griffin, Private Papers, op. cit.
St rah od cijanida 71
G. Gray je u jednom nezavisnom lanku napisao: Pristup Zavoda za zdravstvo
bio je diskreditirati laetril, a da se uope nikad izravno ne spomene. Dobili su
suradnju tiska tako to novinari nisu otili dalje od ureda Zavoda za zdravstvo u
pisanju svojih pria..
3
V
U drugom pismu, datiranom 20. prosinca 1972. godine, dr. Burk je dodatno
proirio svoja gledita:
injenica je da znaajno velik broj ljudi jede 10-20 jezgri marelica tijekom
dana, a nakon nekog vremena ak i 50-100 jezgri bez opasnosti, iako ipak ne
sve odjednom kao to su... uradili sladokusci iz Los Angelesa. Ista opa situacija
vrijedi za velik broj uobiajenih namirnica koje mogu biti otrovne ili izazvati
alergiju i slino kao to su jagode, luk, kampi itd., koje zdravstvene agencije,
proete duhom 1984. godine, nikada masovno ili u potpunosti ne uklanjaju s
polica prodavaonica hrane....
Jedno je da zdravstvena agencija upozorava ljude protiv glupih i rijetkih
postupaka u pogledu bilo kojeg aspekta zdravlja, a neto sasvim drugo da se
ljudima potpuno uskrati izvrsna hrana koja je potpuno bezopasna ako se jede na
normalan, razuman nain kako to ini 99,999% stanovnitva.
4
Rekli smo da je vitamin B17 bezopasan za nekancerozne stanice. To je istina,
ali vjerojatno bi bilo preciznije rei da je onoliko bezopasan koliko to neka
tvar moe biti. Na kraju, ak i voda ili kisik, koji su neophodni za ivot, mogu
biti fatalni ako se uzmu u neprirodno velikim dozama. A to takoer vrijedi za
vitamin B17.fNa primjer, noTpalnn je da se vrlo mala koliina beta glukozidaze
(enzima za otkliuavanie1 moe nai unutar sjemenki veine voa bogatog
nitrilozidima. Taj enzim, kada ga aktiviraju izluine u ustima i elucu, izaziva
oslobaanje vrlo malih koliina ciianida i henzaldehida na tim mjestima. Kao
to je ranije spomenuto, prisustvo ogranienih koliina tih kemikalija u ustima,
elucu i crijevima nije opasna i ini se da je zapravo dio predviene osjetljive
prirodne kemijske ravnotee ije odsustvo moe doprinijeti karijesu, loem
zadahu i raznim gastrointestinalnim poremeajima. Ali to se dogaa ako se te
sjemenke jedu u pretjeranim koliinama?
Postoji sluaj ovjeka koji je, navodno, umro zato to je pojeo gotovo punu
alicu sjemenki jabuka. Usput reeno, taj sluaj nikada nije provjeren i lako
je mogue da je izmiljen; ali pod pretpostavkom da je istinit, da je ovjek sa
sjemenkama pojeo i jabuke, dobio bi iz plodova dovoljno dodatne rodanaze
Pismo dr. Deana Burka g. M. Standardu, 13. prosinca 1972. g., Griffin, Private Papers.
4
Pismo dr. Deana Burka g. B. Stenjenu, predsjedniku waikikijskog ogranka Nacionalnog zdravstvenog
saveza, 20. prosinca 1972. g., Griffin, Private Papers.
72 Svijet bez raka
(zatitnog enzima) da neutralizira uinak ak i tolike koliine sjemenki u
njegovom elucu. Ali, morao bi u tom sluaju pojesti nekoliko sanduka jabuka,
to je, naravno, nemogue.
Treba spomenuti da na nekoliko mjesta u svijetu postoje odreene sorte
marelica koje daju jezgre s deset puta veom koncentracijom nitrilozida od onih
koje rastu u Sjedinjenim Dravama. ak ni te jezgre nisu opasne, naravno, kad
se jedu u razumnim koliinama i s cijelim plodom, ali kad se jedu samo jezgre, i
to u velikim koliinama, mogu biti opasne. Kod Hunza jezgre prvih plodova svih
novih stabala marelica prvo provjere starjeine, kako bi vidjeli jesu li ekstremno
gorke. Ako utvrde da jesu - to se vrlo rijetko dogaa - to stablo unite.
Ta neuobiajena stabla takoer se ponegdje mogu nai i u Turskoj. Ali tamo
ih ne unitavaju jer se smatra da su jezgre dobre za zdravlje. U Turskoj je bio
jedan ili dva sluaja kada su mala djeca mislila da su jezgre divlje marelice
jezgre domae sorte pa su se razboljela ili umrla. Ali to je ak i u Turskoj
izvanredno rijetko. U Sjedinjenim Dravama, naravno, nikada nije zabiljeeno
postojanje takvih stabala.
Tijekom javnog predavanja dr. E. T. Krebsa mlaeg na temu laetrila jedna je
ena iz publike pitala postoji li ikakva opasnost da se pojede previe sjemenki
koje sadre faktor B17. Ovo je bio njegov odgovor:
To je odlino pitanje. Ustvari, ono ponekad ilustrira uroenu zadrtost ljudskog
duha. Pojedemo li sjemenku s cijelim plodom, nemogue je da dobijemo
previe nitrilozida iz jezgri. S druge strane, ako uzmemo jabuke, bacimo cijele
plodove i prikupimo pola alice sjemenki jabuke pa odluimo pojesti tih pola
alice sjemenki jabuke, postoji mogunost da se ozbiljno razbolimo od prevelike
koliine cijanida...
Ne moete pojesti toliko bresaka, marelica, ljiva, treanja ili jabuka da dobijete
dovoljnu koliinu sjemenki u kojoj bi bila otrovna koliina nitrilozida, ali moete
uzeti dio biljke i uiniti to.
5
Dr. Krebs je zatim istaknuo da prenje tih sjemenki ne umanjuje vrijednost
vitamina B17, ali unitava enzim za otkljuavanje. Tako oni koji su zabrinuti
zbog otrovnosti mogu poduzeti dodatne mjere opreza i ispriti svoje sjemenke
prije nego ih pojedu.
6
Meutim, treba imati na umu da priroda nije predvidjela
njihovo konzumiranje na taj nain i, radei to, gubimo mogue koristi od
kemijske aktivnosti u ustima, elucu i crijevima.
Cancer News Journal, rujan/prosinac 1970. g., str. 7, 8.
6
Za one koji to ele raditi dr. Krebs predlae prenje od 30 do 50 minuta na 100 C kako bi se
deaktivirala beta glukozidaza.
St rah od cijanida 73
Nije poznato kolika je koliina ni t r i l nz i da potrebna tijelu. Moda se nikada
nee moi utvrditi jervarira ovisno o osobi - njezinoj dobi, spolu, stanju guterae,
prehrani, teini i nasljednim faktorima. To je razlog zato je apsurdno da bilo tko
pokuava objaviti ili propisati takozvane minimalne dnevne potrebe (Minimum
Daily Requirements, MDR) ili preporuene dnevne doze (Recommended Daily
Allovvances, RDA), kako ih sada zovu.
Takoer se vrlo esto, kad je rije o bolestima nedostatka hranjive tvari, smatra
da su ili prisutne ili nisu prisutne i da ne postoji nita izmeu. Ili imamo skorbut
ili ga nemamo. To moe voditi u zabludu. Skorbut je krajnji oblik nedostatka
vitamina C. Kod slabijeg oblika ne moraju biti prisutni klasini simptomi
skorbuta, ali se on moe manifestirati kao umor, osjetljivost na infekcije i druge
nefatalne bolesti.
Svjetski poznati biolog Albert Szant-Gyorgyi ovako je to objasnio:
Skorbut nije prvi simptom nedostatka. To je znak konanog sloma organizma,
predsmrtni sindrom i postoji ogromna razlika izmeu skorbuta i potpuno
zdravog stanja...
Ako zbog neodgovarajue prehrane dobijete prehladu i umrete od upale plua,
vaa dijagnoza bit e upala plua, a ne neishranjenost, i vjerojatno je da vas je va
doktor lijeio samo od upale plua.
7
Slino tome, nemogue je znati koji zdravstveni problemi, osim raka, mogu
biti posljedicom djelominog nedostatka vitamina BI7.
Zato se veina promatraa slae da je, kada niste sigurni, bolje uzeti previe
nego premalo.
Dr. Krebs je predloio minimalnu razinu od pedeset miligrama BI 7 dnevno
za normalnu, zdravu odraslu osobu. Naravno, netko tko ima predispoziciju za
rak imao bi vee potrebe, a netko tko je ve bolovao od te bolesti imao bi mnogo
vee potrebe.
Prosjena jezgra marelice uzgojena u Sjedinjenim Dravama sadri priblino
etiri ili pet miligrama BI7. Meutim, to je samo prosjena brojka i moe varirati
u rasponu od ak est puta, ovisno o veliini jezgre, sorti stabla, klimi i stanju
tla. Ali, uzmemo li prosjenu brojku, moemo vidjeti da je potrebno deset do
dvanaest jezgri marelice dnevno kako bi se dobilo pedeset miligrama BI7.
Je li to opasna koliina? Teko. Zabiljeeni su sluajevi u kojima su ljudi
svakodnevno jeli osamdeset pet do sto jezgri marelica bez tetnih nuspojava.
Meutim, treba odmah istaknuti da to nije preporuena doza. Budui da koliina
nitrilozida u tim jezgrama moe varirati u odnosu od ak est naprema jedan,
The Living State; With Observatipns on Cancer (New York and London: Academic Press, 1972.), str. 77.
74 Svijet bez raka
mogue je da je osamdeset pet jezgri s jednoga stabla ekvivalentno petstotinjak
jezgri s drugog stabla.
Priroda nije svemogua. Ona ne moe predvidjeti takve neumjerenosti.
Zato je mudro drati se jednostavnog pravila da se ne jede odjednom koliina
sjemenki vea od one koja bi se pojela unutar razumne koliine cijelih plodova.
To je zdravorazumsko pravilo i moe se slijediti s potpunom sigurnou.
Nijedna kemijska tvar iz prirode nije tako pogreno shvaena kao cijanid.
Tijekom godina stvorilo se neznanje koje granii s praznovjerjem, a ono potjee
jo iz ranih dana znanosti kada je otkriveno da je cijanid potencijalno otrovan.
To prastaro pogreno shvaanje odralo se sve do danas u tolikoj mjeri da je,
za prosjenu osobu, rije cijanid sinonim za otrov. Posljedica toga je kulturalna
odbojnost prema toj tvari svaki put kad ju otkrijemo u naoj hrani. Poduzimaju
se svi napori da se ona ukloni iz namirnica. Police u naim prodavaonicama
stalno obilaze predstavnici lokalnih zdravstvenih agencija kako bi se uvjerili da
ona nee doprijeti do nas, a savezna Uprava za hranu i lijekove ak je objavila da
je protuzakonito prodavati bilo koji proizvod u kojem ima vie od etiristotog
dijela od jednog posto te tvari!
8
Uz takvu vrstu zatite nije ni udo da su
Amerikanci rtva munjevitog irenja avitaminoze poznate kao rak.
Toliko o cijanidu u prirodnim namirnicama. to je s laboratorijskim oblicima
vitamina B17 poznatima kao amigdalin ili laetril? Odgovor je da tu ima jo
manje razloga za brigu. Ve vie od stotinu godina standardni prirunici iz
farmakologije tu tvar opisuju kao neotrovnu. Nakon gotovo dva stoljea upotrebe
u svim dijelovima svijeta nikada nije bilo niti jednog prijavljenog sluaja smrti
ili ozbiljne bolesti povezane s njim.
Openito se smatra da je amigdalin 1830. godine otkrio njemaki kemiar
Liebig. Prema American Illustrated Medical Dictionary (izdanje iz 1944. godine),
amygdalin znai poput badema, to navodi na zakljuak da je prvi materijal iz
kojega je izoliran bila jezgra gorkog badema.
9
U ovom ili onom obliku otad se
gotovo neprekidno prouava i, prema dr. Burku, o amigdalinu se u kemijskom
i farmakolokom pogledu zna vie nego o veini lijekova u irokoj primjeni.
Spominje se u farmakopejama od 1834. godine. Jo su 1848. godine provedena
ispitivanja otrovnosti na psima. Godine 1907. uvrten je u Merckov Index. A 1961.
pojavio se u kinesko-korejskim biljnim farmakopejama Sun Chu Leeja i Yung Chu
Leeja, u kojima je opisana njegova specifina primjena za otapanje raka.
10
Vidi Requirements of the United States Food, Drug, and Cosmetic Act, FDA publikacija br. 2,
dopunjeno izd., lipanj 1970. g., str. 26.
9
U Sjedinjenim Dravama komercijalni ili slatki bademi ne sadre vitamin BI7. Meutim, gorki
bademi vrlo su bogati ovom tvari - ak i bogatiji od jezgri marelica. Ali, dijelom zbog amerike vee
sklonosti prema okusu slatkog badema, a dijelom zato to je FDA ograniila prodaju gorkih badema
(vidi prethodnu biljeku), gotovo sva stabla gorkih badema sada su unitena.
10
Pismo dr. Deana Burka g. M. Standardu, 13. prosinca 1972. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
Strah od cijanida 75
Poput mnogih kemijskih tvari amigdalin se moe javljati u nekoliko razliitih
kristalnih oblika. Koji e oblik imati ovisi o broju molekula vode ugraenih u
njega. Meutim, bez obzira na oblik, svi kristali, nakon to se otope, daju jedan
te isti amigdalin.
Tip kristala amigdalina koji je razvio dr. Krebs, poznat kao laetril, jedinstven
je zbog toga to je znatno topljiviji od bilo kojeg drugog oblika pa se zato moe
davati pacijentu u mnogo veim koncentracijama u istom volumenu ubrizganog
materijala.
Komentirajui pitanje o moguoj otrovnosti laetrila, dr. Burk je sve saeo u
ovu kategoriku tvrdnju:
U etrdeset pet godina uenja i istraivanja raka, od toga posljednjih trideset tri
godine na amerikom Nacionalnom institutu za rak, s ladicama koje su doslovno
natrpane svom moguom objavljenom literaturom o primjeni amigdalina
(laetrila) u vezi s rakom i uz bezbrojne neobjavljene dokumente i pisma,
nisam pronaao nikakve tvrdnje o dokazanoj farmakolokoj tetnosti amigdalina
za ljudska bia u bilo kojoj dozi koju preporuuju ili primjenjuju lijenici u
Sjedinjenim Dravama i inozemstvu.
11
Dr. D. M. Greenberg, profesor emeritus biokemije na Kalifornijskom
sveuilitu u Berkelevju, i savjetnik Savjetodavnog vijea za rak Kalifornijskog
zavoda za javno zdravstvo, dodao je ovo zapaanje koje se slae s prethodnim:
Nema sumnje daje isti amigdalin (laetril) neotrovna tvar. To ne dovodi u pitanje
nitko tko je prouio izvjetaje predane Savjetodavnom vijeu za rak savezne
drave Kalifornije.
12
U ranim danima eksperimentiranja s laetrilom postojala je bojazan da bi ta
tvar mogla biti otrovna kada se uzima oralnim putem. Ta zabrinutost temeljila
se na injenici da, u poetku, nisu bili usavreni naini da se iz ekstrakta
marelice ukloni beta-glukozidaza (enzim za otkljuavanje). Budui da je laetril
visoko koncentrirani oblik BI7, na temelju teorije se strahovalo da bi mogao
predstavljati problem kada ga aktiviraju eluani sokovi. Zbog toga su neki od
ranih pisanih radova o laetrilu preporuali samo injekcije i upozoravali da se ta
tvar ne uzima oralno. U svakom sluaju, odavno nitko ne upozorava na to jer
nema potrebe, a danas nema ba nikakvih medicinskih razloga da se izbjegava
oralni oblik.
Pismo dr. Deana Burka odvjetnicima Stephenu Wiseu i Gregoryju Stoutu od 17. prosinca 1972. g.;
Griffin, Private Papers, op. cit.
Izjava dana 13. listopada 1969. g., citirano u izvjetaju priloenom u pismu dr. Deana Burka, Ibid.
12
76 Svijet bez raka
Tablete aspirina dvadeset su puta otrovnije od ekvivalentne koliine
laetrila. Otrovnost aspirina kumulativna je i moe se nakupljati danima ili ak
mjesecima. Meutim, kemijsko djelovanje B17 obino se zavri za nekoliko sati
i ne nakupljaju se nikakvi ostaci. Svake godine u Sjedinjenim Dravama preko
devedeset ljudi umre od trovanja aspirinom. Nitko nikad nije umro od BI7.
Aspirin je analog jedne tvari koja se nalazi u prirodi, ali je, usprkos tome,
umjetan lijek. Nije jednak modelu prema kojem je stvoren. Nasuprot tome, B17
je tvar koja se u velikim koliinama nalazi u biljkama koje su prikladne za ljudsku
prehranu. To nije umjetna kemikalija i nije stran tijelu. Njegov proieni oblik
zvan laetril jo je manje otrovan od eera.
U nizu testova provedenih na odraslim mievima dr. Dean Burk je izvijestio da
su ivjeli u savrenom zdravlju do izuzetno duboke starosti - njihova normalna
prehrana sastojala se od pedeset posto odmaenih jezgri marelica. Rekao je
da je na taj nain svaki mi dobivao ogromnih stotinu dvadeset pet miligrama
vitamina B17 dnevno. I dodao je da su jezgre pruale, ktomu, izvrstan hranjivi
materijal, bogat bjelanevinama i mineralima.
13
U drugom nizu testova bijeli takori dobivali su sedamdeset puta veu dozu
od normalne doze laetrila koja se daje ovjeku i jedine izazvane nuspojave bili
su pojaani apetit, poveanje teine i poboljano zdravlje; ba kao to bi se i
oekivalo kod uzimanja vitamina.
' Pismo dr. Deana Burka lanu Kongresa Louu Freyju ml. od 30. svibnja 1972. g., objavljeno u Cancer
Control Journaf, svibanj 1973. g., str. 6.
8
"Nadrilijenici" koji
promiu laetril
Imena, profesionalni statusi, medicinska dostignua
i kliniki rezultati nekih od istaknutijih lijenika koji
podravaju laetril; korisne nuspojave koje izaziva
njegova upotreba; predloena prehrana protiv raka;
kratak opis vitamina B15.
LAETRIL JE PROKLETA PRIJEVARA!
To je bilo javno priopenje Helene Brown, predsjednice kalifornijskog
Amerikog drutva za rak.
1
Jo 1974. godine bilo je najmanje dvadeset est objavljenih radova uglednih
lijenika koji su koristili laetril prilikom tretiranja svojih pacijenata i zakljuili
da je laetril siguran i djelotvoran u lijeenju raka.
2
Pored toga, postoje opirni privatni zapisi lijenika koji su ga koristili u
klinikom okruenju, ali nikada nisu objavili svoje rezultate, osim u pismima to
su ih poslali svojim kolegama ili u javnim predavanjima i intervjuima. Ameriko
drutvo za rak i drugi glasnogovornici ortodoksne medicine ele nas uvjeriti
kako samo nadrilijenici i ludi znanstvenici prihvaaju taj zakljuak. Ali lijenici
koji su proveli te eksperimente i oni koji se slau s njihovim zakljucima nisu
nadrilijenici. Navedimo neke od njih:
U Njemakoj - Hans Nieper, dr. med. Bivi je direktor Odjela za medicinu u
Bolnici Silbersee u Hannoveru. Pionir je medicinske upotrebe kobalta i pripisuje
mu se razvoj ciklofosfamida, lijeka protiv raka. Zaetnik je ideje elektrolitskih
nosaa u prevenciji srane nekroze. Ranije je bio na elu Laboratorija za kemijska
The Pain Exploiters: The Victimizing of Desperate Cancer Patients, Today's health, studeni 1973.
g., str. 28.
Potpuni popis tih radova nalazi se u The Laetriles/Nitrilosides, op. cit, str. 84, 85.
7 7
78 1/
Svijet bez raka
istraivanja cirkulacije Bolnice Aschaffenburg. Naveden je u Who's Who in World
Science (Tko je tko u svjetskoj znanosti), a bio je i direktor njemakog Drutva
za medicinsko lijeenje raka. Jedan je od najslavnijih i najuglednijih svjetskih
specijalista za rak.
Tijekom posjete SAD-u 1972. godine dr. Nieper je novinarima rekao:
Nakon vie od dvadeset godina tako specijaliziranog rada, utvrdio sam da su
neotrovni nitrilozidi - to jest, laetril - daleko superiorni bilo kojem drugom
poznatom tretmanu ili sredstvu za prevenciju raka. Po mom miljenju, to je
jedina postojea mogunost za konanu kontrolu raka.
U Kanadi - N.R. Bouziane, dr. med. Bivi je direktor Istraivakog laboratorija
u Bolnici St. Jeanne d'Arc u Montrealu i lan bolnikog odbora za tumore
zaduenog za kemoterapiju. Diplomirao je medicinu s najviim ocjenama na
Sveuilitu u Montrealu, a stupanj doktora znanosti stekao je na Sveuilitu
u Montrealu i Sveuilitu St. Joseph's, podrunici Sveuilita Oxford u New
Brunswicku. Bio je profesor kemije i profesor hematologije i ima certifikat
koleda kao kliniki bakteriolog, hematolog i biokemiar. Takoer je bio stariji
lan Amerikog udruenja bioanalitiara.
Nakon prvog niza testova s laetrilom ubrzo nakon njegova otkria dr.
Bouziane je izvijestio:
Uvijek imamo dijagnozu na temelju histologije [mikroskopske analize tkiva].
Nikada nismo pristupali istraivanju nijednog sluaja bez histolokih dokaza o
raku...
U naem su istraivanju neki terminalni sluajevi bili toliko beznadni da nisu
ak ni primili ono to smatramo osnovnom dozom od trideset grama. Meutim,
veina pacijenata postala je pokretna i neki su se u tom kratkom razdoblju
ponovno poeli baviti svojim normalnim aktivnostima uz doze za odravanje
Na Filipinima - Manuel Navarro, dr. med. Bivi je profesor medicine i kirurgije
na Sveuilitu Santo Tomas u Manili; pridrueni lan filipinskog Nacionalnog
vijea za istraivanja; lan Filipinskog kolegija lijenika, Filipinskog udruenja
za endokrinologiju i metabolizam; lan Filipinskog lijenikog udruenja,
Filipinskog drutva za rak i mnogih drugih medicinskih grupa. Meunarodno
je priznat kao istraiva raka i autor je vie od sto vanijih znanstvenih radova,
od kojih su neki bili proitani pred Meunarodnim kongresom za rak. Godine
1971. dr. Navarro je napisao:
zdravlja.
3
The Laetrile Story, op. cit. str. 3. Takoer Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 20.
"Nadrilijenici" koji promi u laetril
79
Specijalizirao sam se za onkologiju [prouavanje tumora] posljednjih osamnaest
godina. Isti broj godina koristim laetril-amigdalin u tretiranju svojih pacijenata
koji boluju od raka. Tijekom tog razdoblja od osamnaest godina tretirao sam
ukupno vie od pet stotina pacijenata laetrilom-amigdalinom raznim nainima
primjene, ukljuujui oralni i intravenozni. Veina mojih pacijenata koji su
primali amigdalin bila je u terminalnom fazi bolesti kad smo zapoeli tretman
tim materijalom.
Moje je dobro promiljeno kliniko miljenje, kao aktivnog onkologa i istraivaa
na ovom polju, da sam dobio vrlo znaajne i ohrabrujue rezultate s upotrebom
laetrila-amigdalina u tretiranju pacijenata u terminalnoj fazi raka i da su ti
rezultati usporedivi ili bolji od rezultata koje sam dobio s upotrebom otrovnijih
standardnih citotoksinih sredstava.
4
U Meksiku - Ernesto Contreras, dr. med. Vie od tri desetljea vodio je
Kliniku za rak Good Samaritan (danas Bolnica Oasis) u Tijuani. Jedna je od
najuglednijih linosti meksike medicine. Poslijediplomsko obrazovanje stekao
je na Harvardskoj djejoj bolnici u Bostonu. Radio je kao profesor histologije i
patologije na meksikom Vojnom medicinskom fakultetu i kao glavni patolog u
Vojnoj bolnici u Ciudad de Mexicu.
Dr. Contrerasjeprviputuo zalaetril 1963. godine kadmu jejedna pacijentica
u terminalnoj fazi raka iz Sjedinjenih Drava skrenula panju na njega i zamolila
ga da je njime tretira. Ta se ena oporavila i dr. Contreras je poeo intenzivno
istraivati njegova svojstva i upotrebu. Otad je lijeio mnogo tisua pacijenata
koji su bolovali od raka, veinom amerikih graana kojima je bila uskraena
sloboda koritenja laetrila u njihovoj zemlji.
Dr. Contreras je ovako saeo svoja iskustva s terapijom vitaminima:
Palijativno djelovanje [poboljavanje kvalitete ivota pacijenta] prisutno je
kod oko 60% sluajeva. esto, i u znaajnoj mjeri, vidim zaustavljanje ili ak
povlaenje bolesti kod oko 15% vrlo uznapredovalih sluajeva.
5
U Japanu - Shigeaki Sakai, istaknuti tokijski lijenik. U radu objavljenom u
listopadu 1963. godine u asopisu Asian Medical Journal, dr. Sakai je izvijestio:
Pokazalo se da laetril, kada se daje oboljelima od raka, gotovo da nema tetnih
nuspojava i rekao bih da osim laetrila nijedan lijek protiv raka ne moe dovesti do
breg oporavka takvih pacijenta. Razumije se samo po sebi da laetril kontrolira
rak i prilino je djelotvoran bez obzira na to koji dio tijela pogaa.
Pismo dr. Navarra g. Andrevvu McNaughtonu iz Zaklade McNaughton od 8. sijenja 1971. g.,
objavljeno u Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 19, 20.
5
Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 20. Moramo imati na umu da su to pacijenti u
terminalnoj fazi bolesti - ljudi koje je ortodoksna medicina otpisala kao beznadne sluajeve. Petnaest
posto oporavka u toj grupi vrlo je impresivno dostignue.
80
Svijet bez raka
U Italiji - profesor Ettore Guidetti, dr. med. s Medicinskog fakulteta Sveuilita
u Torinu. Dr. Guidetti je govorio na konferenciji Meunarodne unije protiv raka
odranoj u Brazilu 1954. godine i otkrio kako je prema njegovim istraivanjima
primjena laetrila kod pacijenata u terminalnoj fazi raka uzrokovala razaranje
irokog raspona tumora, ukljuujui tumore maternice, cerviksa, rektuma
i dojke. U nekim sluajevima, rekao je, mogli smo vidjeti kako grupa
smrtonosnih neoplastinih masa slinih cvjetai nestaje vrlo brzo. Izvijestio je
da je, nakon to je dao laetril pacijentima koji boluju od raka plua, mogao uz
pomo radiografije pratiti povlaenje neoplazmi ili metastaza.
Nakon Guidettijevog izlaganja jedan ameriki lijenik iz publike ustao je i
rekao da je laetril istraen u Sjedinjenim Dravama i da je utvreno kako je
beskoristan. Dr. Guidetti je odgovorio: Ne zanima me to je utvreno u
Sjedinjenim Dravama. Ja samo izvjetavam o onome to sam vidio u svojoj
klinici..
6
U Beligiji - profesor Josepha H. Maisina stariji, dr. med., sa Sveuilita u
Louvainu gdje je bio direktor Instituta za rak. Bio je takoer predsjednik emeritus
Meunarodne lige protiv raka koja svake etiri godine organizira Meunarodni
kongres o raku.
G
L u Sjedinjenim Dravama moemo navesti sljedea ugledna imena: dr. Dean
<c iz Nacionalnog instituta za rak; dr. John A. Morrone iz Medicinskog centra
Jersev City; dr. Ernst T. Krebs ml , koji je razvio laetril; dr. John A. Richardson,
hrabri lijenik iz San Francisca koji je osporavao pravo vlade da zabrani
upotrebu laetrila u Sjedinjenim Dravama;
7
dr. Philip E. Binzel mlai, lijenik iz
Washington Court Housea, Ohio, koji je koristio laetril vie od dvadeset godina
s izvanrednim uspjehom te mnogi drugi iz vie od dvadeset zemalja s jednako
besprijekornim reputacijama.
Veina tih lijenika neovisno je izvijestila da pacijenti obino doivljavaju
nekoliko vanih nuspojava. One ukljuuju normaliziranje krvnog tlaka kori
pacijenata s hipertenzijom, poboljanje apetita, poveanje hemoglobina i brpja
crvenih krvnih zrnaca, nestanak fetora
j
(j w
p t n Q
-
t t a ] 1
B
r
' ^nf
>
c mJr
i s a
esto
prisutnog kod bolesnika u terminalnoj fazi raka), i iznad svega, oslobaanje od
bolova bez narkotika. akTako jepacijent terapijulaetrilom zapoeo prekasno
da bj s? spasio, jwaj posljednji uinak sam je po sebi veliki blagoslov.
Ne smije se zakljuiti da je jedina korist od laetrila to da poboljava kvalitetu
ivota dok pacijent umire. Produenje ivota mnogim je pacijentima najvea
nagrada. Dr. Binzel je u knjizi Alive and Well (ivi i zdravi) usporedio statistike
o dugoronom preivljavanju svojih pacijenata koji boluju od raka sa stopama
6
Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 19.
7
Vidi John A. Richardson, dr. med, i Patricia Griffin, R.N., Laetrile Case Histories; The Richardson
Cancer Clinic Experience (VVestlake Village, CA: American Media, 1977.)
"Nadrilijenici" koji promi u laetril 81
Sljedei dijagram, preuzet iz knjige dr. Binzela Alive and Well, pokazuje
njegovu usporedbu izmeu prehrambene i konvencionalne terapije. Primarni rak
predstavlja pacijente sa samo jednom lokacijom raka. Metstatski rak predstavlja
pacijente iji se rak proirio na vie lokacija.
PREIVLJAVANJE PACIJENATA
(5 ILI VIE GODINA)
LU
s
N
LU
cc
o.
X.
<
s
a.
100
80
60
40
20 -
POETNA
OKUPA
PREHRAMBENA
TERAPI JA
PREHRAMBENA
TERAPI JA
| KONVENCI ONALNA
TERAPI JA

KONVENCI ONALNA
TERAPI JA
PRIMARNI RAK METASTATSKI RAK
Philip E. Binzel, dr. med., Alive and Well: One Doctor's Experience with Nutrition in The Treatment of
Cancer Patients (VVesdake Village, CA: American Media, 1994.)
preivljavanja onih koji su na ortodoksnim terapijama. U njegovu studiju bilo je
ukljueno 108 pacijenata, sluajevi kojih su pokazivali 23 razliita tipa raka. Evo
to je izvijestio:
To znai da od 1 0 8 pacijenata s metastatskim rakom, kroz razdoblje od 18 godina,
7 6 pacijenata ( 7 0 , 4 %) nije umrlo od raka. Opet, ak i ako dopustim mogunost
da je 9 pacijenata - koji su umrli iz nepoznatog razloga - zaista umrlo od raka,
imamo... 6 2 , 1 % [stopu dugoronog preivljavanja]....
Uzmete li u obzir samo one pacijente koji su preivjeli pet ili vie godina, to
znai da su moji rezultati bili 2 8 7 % bolji od onih o kojima je izvijestilo Ameriko
drutvo za rak kad se radi o tretiranju metastatskog raka samo ortodoksnim
metodama.
8
82 Svijet bez raka
Pored klinikih rezultata koje su ti lijenici postigli u tretiranju ljudi provedeno
je barem pet paljivo kontroliranih eksperimenata na mievima koji su pokazali
nedvojbeno djelovanje laetrila protiv raka. To ukljuuje: (1) eksperiment
proveden u Scind Laboratories iz San Francisca 1968. godine, (2) studije na
Pasteurovom institutu (Pariz) dovrene 1971. godine, (3) studije provedene
na Institute von Ardenne (Dresden, Njemaka) 1973. godine, (4) eksperimente
na Institutu Southern Research iz 1973. godine, i (5) brojne pokuse na Sloan-
Ketteringu od 1972. do 1977. godine. Usprkos svemu tome, glasnogovornici
ortodoksne medicine i dalje tvrde kako nema dokaza da laetril djeluje. Dokazi
su posvuda.
9
Iako se upotreba samo laetrila pokazala djelotvornom u mnogim sluajevima,
jo bolji rezultati obino se postiu kad se uzimaju i dodaci prehrani. Pokojni
John Richardson, dr. med. iz San Francisca postigao je jednu od najviih stopa
oporavka meu lijenicima koji koriste laetril u cijelom svijetu. Evo kako je sam
iznio savjete koje je davao svojim pacijentima:
Biljno carstvo: Iz biljnog carstva jedite sve to je jestivo i na to niste preosjetljivi.
Sve jedite cijelo. Jedite sve jestive dijelove hrane - pogotovo vlaknaste dijelove.
Takvu je hranu najbolje jesti sirovu; ali kad ju ne moete podnijeti sirovu, kuhajte
hranu tek onoliko koliko je potrebno da ju ipak konzumirate u sirovom obliku.
ivotinjsko carstvo: Jedite svu ribu to je mogue svjeiju i lagano skuhanu bez
ivotinjskih masti (mogu se koristiti biljna ulja). Jedite meso peradi bez koe. Sve
to ne spada u ovu formulu zaboravite. To ne jedite. Formula je sveobuhvatna
pa nije potrebno spominjati: nema mlijenih proizvoda, govedine, ovetine,
svinjetine, slanine, unke itd.
Jetra je za neoplastine bolesti ono to je srce za bolesti cirkulacije. Jetra je
kljuna.
Pijte dovoljno tekuine, ukljuujui svjee sokove, negazirane ili gazirane.
Vitaminski dodaci: Vit. C, 1500 mg do 5000 mg; 800-1200 meunarodnih
jedinica d-alfa tokoferola (vitamina E); uzimajte i kvalitetne multivitaminske
dodatke, najbolje ekoloke ili dobivene iz prirode.
Otrove svih vrsta treba izbjegavati, ukljuujui duhan i alkohol. Pijte to
manje kave, izbjegavajte sredstva za smirenje, sedative, analgetike. Antibiotici
su u redu. Odmaranje je vano, dok bi kod vjebanja trebalo tedjeti oboljelo
podruje...
Trebali biste ukljuiti vitamin B15 (pangaminu kiselinu) koja detoksicira
jetru kao transmetilacijsko sredstvo i poveava potencijal tkiva za apsorpciju
See How They Lie, See How They Lie, dr. Dean Burk, Cancer News Journal, sv. 9, br. 3 (lipanj 1974.
g.), str. 5.
"Nadrilijenici" koji promi u l aetril
83
kisika, a budui da trofoblast ivi od procesa fermentacije, oigledni su razlozi
za uzimanje BI5.
Dodatni enzimi guterae: Utvrdili smo da su tvari dobivene od osuene jetre
djelotvorna nadopuna prehrani.
10
Prehrambena ogranienja koja je propisao dr. Richardson namijenjena su
onima koji imaju rak. Nisu preporuljiva zdravim osobama jer su nepotrebno
restriktivna. Za one koji nemaju rak - uobiajena prehrana koja sadri namirnice
bogate nitrilozidima trebala bi biti dostatna.
11
Evo to je preporuio dr. Krebs:
Za doruak kaa od heljde, prosa i lana, sa eleom od bazge na dvopeku od prosa.
Sve to uz dodatak pirjanih suhih ljiva.
Za ruak lima grah ili varivo od graha i zelenog kukuruza sa slanutkom; peciva
od prosa sa demom od ljiva; vino od bazge.
Za ruak salata s klicama graha i prosa; peciva od heljde i prosa; zaslaena
melasom od sirka; kuni koji je, po mogunosti, bio hranjen djetelinom; nakon
ruka rakija od marelica, bresaka, treanja ili ljiva pripremljena na izvornan
nain gnjeenjem cijelog voa.
Grickanje bobica iz porodice malina, oraha i izdanaka bambusa takoer je
preporuljivo.
Dr. Krebs je istaknuo da u Starom zavjetu postoji formula za pripremu zrnja
za kruh i ona govori o est sastojaka, od kojih je pet bogato nitrilozidima. To su
jeam, grah, lea, proso i grahorica (slanutak ili garbanzo).
12
Predviena prirodna ravnotea ne zahtijeva goleme koliine vitamina BI7
u svakodnevnoj prehrani nita vie no to je potrebno kad se radi o drugim
vitaminima. Mogue je da netko samo pojede sjemenke iz jedne do dvije jabuke
dnevno i time dobije odgovarajuu koliinu. Ali to je vjerojatno na granici
nedovoljnog, posebice s obzirom na to da u zapadnom drutvu B17 uglavnom
nije prisutan u drugim namirnicama koje bi dopunile tu koliinu. Zato bi
vjerojatno bilo preporuljivo imati vei unos od toga.
Oigledno, neke od namirnica koje je spomenuo dr. Krebs nisu lako dostupne
prosjenom stanovniku grada. Kao zamjenu, mnogi ljudi jednostavno su usvojili
naviku da svakodnevno pojedu est do dvanaest jezgri marelica ili bresaka ili ih
melju u svojim mikserima i koriste kao lagani zain za itarice, salate i slino. Oni
koji ne vole nagorak okus tih sjemenki mogu ih mljeti i stavljati u prazne kapsule.
To znai da nitko ne mora biti uskraen za taj vitamin ako ga zaista eli.
Otvoreno pismo zainteresiranim lijenicima, datirano studeni 1972. g., dopunjeno 1972. g.; Griffin,
Private Papers, op. cit.
11
Jo jednom toplo preporuujemo The Little Cyanide Cookbook June de Spain (Wesdake Village, CA:
American Media, 1975.).
12
Ezekiel 1V-.9.
84 Svijet bez raka
Vitamin B15 nekoliko je puta spomenut kao vana dopunska terapija vitaminu
B17 i ta dva vitamina esto se brkaju. Zato odvojimo trenutak da objasnimo
razliku.
Vitamin B15 ponekad zovu i pangamina kiselina. Pan znai posvuda, a. gami
znai sjeme. Tako je nazvan jer se nalazi u malim koliinama gotovo posvuda na
zemlji u sjemenu i obino u pratnji drugih vitamina iz B-kompleksa.
Njega je, kao i B17, takoer otkrio dr. E. T. Krebs mlai, kad je istraivao
kemijska svojstva jezgri marelica 1952. godine. Moe se rei da je to bio
neoekivan bonus ili nusprodukt potrage za vitaminom BI7.
Najbolji nain da shvatimo djelovanje B15 je da ga smatramo instant-kisikom.
On poveava djelotvornost kisika u cijelom tijelu i pomae u detoksikaciji
otpadnih produkata. Budui da stanice raka ne rastu u prisutnosti kisika, nego
ovise o fermentaciji glukoze, vjerojatno je daje BI 5, neizravno, neprijatelj raka.
U Sjedinjenim Dravama vitamin B15 nije iroko poznat i rijetko se koristi.
Razlog tomu je pria gotovo identina onoj o laetrilu. Vladini slubenici nisu
htjeli priznati da je B15 dragocjen. U meuvremenu, uvelike se koristi u mnogim
drugim zemljama. Rusija pogotovo prednjai pred Sjedinjenim Dravama u
upotrebi ove tvari i provela je opsena istraivanja o njegovim primjenama.
Ustvari, 1965. godine Sovjetska akademija znanosti objavila je zbornik radova
od 205 stranica o svojim dotadanjim otkriima. Godine 1968. Znanstveni
savjetodavni odbor Ministarstva zdravstva jednoglasno je potvrdio sve izvorne
tvrdnje iz izvjetaja i sovjetskoj industriji lijekova odobrio masovnu proizvodnju
B15 za opu upotrebu.
Objavljeno je da su ruski sportai dobivali velike doze B15 za vrijeme njihovog
sudjelovanja na Olimpijskim igrama. Ako je to istina, za to postoje dobri razlozi.
Eksperimenti su pokazali da ta tvar, iako je samo prirodni prehrambeni faktor,
znatno poveava tjelesnu snagu i izdrljivost. Kad su takori bili stavljeni u kade s
vodom i prisiljeni da plivaju, svi oni koji su dobivali vitamin B15 i dalje su plivali
dugo nakon to su se drugi umorili i utopili. Kad su drugi takori bili stavljeni
u staklene komore iz kojih je postupno uklanjan kisik, takori na vitaminima
ivjeli su mnogo due - i time uz manje kisika - od kontrolne grupe.
Sovjetski znanstvenici objavili su da je vitamin B15 djelotvoran na takvim
podrujima kao to su problemi s cirkulacijom, srani problemi, povien
kolesterol u krvi, otvrdnjavanje arterija, bronhijalna astma, dijabetes melitus i
zarastanje rana. Posebice su istaknuli da je B15 djelotvoran u usporavanju procesa
starenja! Profesor Shpirt iz Gradske klinike bolnice br. 60 u Moskvi zakljuio
je: Vjerujem da e doi vrijeme kada e kalcijev pangamat (B15) biti, pored
soljenke, na stolu svake obitelji s lanovima starijim od etrdeset godina.
13
Za detaljnu analizu tih otkria vidi Vitamin B15 (Pangamic Acid: Properties, Functions, and Use.),
(Moskva, Znanstvena izdavaka kua, 1965.), prevela i objavila zaklada McNaughton, Sausalito,
Kalifornija.
"Nadrilijenici" koji promi u laetril 85
Lijenici koji ele koristiti vitamin BI5 u Americi prisiljeni su djelovati na
rubu zakona jer je njihova vlada ikanirala njegove proizvoae i blokirala
njegovo putanje u prodaju. Kao to je primijetio dr. Krebs:
Nas zanima vitamin B15 - prirodni sastojak prirodne hrane, za koji se
eksperimentiranjem utvrdilo da je definitivno koristan za poveanje otpornosti
na bolesti, a takoer i za odravanje zdravog funkcioniranja tijela.
Pangamina kiselina daje narodu Rusije, Japana, Jugoslavije, Francuske,
panjolske i Njemake veliku prednost u pogledu zdravlja i dugovjenosti. Ali
nije dostupna nama, u zemlji gdje je otkrivena.
Sreom, postoje neki dokazi da nekoliko prestinih medicinskih institucija
konano poinje priznavati B15 usprkos vladinim preprekama. Nadajmo se da
e se taj trend ubrzano iriti.
Mogue je da e ortodoksna medicina priznati i prihvatiti B15 mnogo prije
BI7. To je zbog toga to treba prevladati manje postojeih interesa. AMA nije
objavila nikakve openite negativne i pogrdne izjave pa niija reputacija nije
ugroena. Ali, s vremenom, sama teina injenica morat e takoer dovesti do
prihvaanja B17. A ljudi koji danas nose glavni teret kontroverzije, profesionalnog
izopavanja i drutvenog prezira postat e poznati, i to ne kao nadrilijenici,
nego kao veliki medicinski pioniri svoga vremena.
9 .
RANIJE SPOMENUTO ZASTRAIVANJE cijanidom bilo je samo jedan mali
plotun u neprekidnoj baranoj vatri napada slubenih institucija na laetril. itav
koriteni arsenal protee se od taktika zastraivanja do istih lai. Ali uglavnom
se javlja u obliku izjava znanstvenika, pod krinkom prividne zabrinutosti za
dobrobit javnosti, da vitaminska terapija moe zvuati dobro u teoriji, ali da u
praksi jednostavno ne djeluje.
Dr. Ralph VVeilerstein, medicinski slubenik za javno zdravstvo kalifornijske
Uprave za hranu i lijekove glatko je rekao: Nitko nije pokazao bilo kakve
pouzdane podatke da ima ikakvu vrijednost.
1
Savezna FDA objavila je:
Uprava za hranu i lijekove nije vidjela nijedan kompetentan, znanstveni dokaz
da je laetril djelotvoran u lijeenju raka.
2
A Ameriko drutvo za rak (ACS),
u impresivnoj knjizi pod naslovom Unproven Methods of Cancer Management
(Nedokazane metode lijeenja raka), ustvrdilo je:
Nakon palj ivog prouavanja literature i drugih dostupnih informacija, Ameriko
drutvo za rak nema dokaza da tretiranje laetrilom daje ikakve objektivne
rezultate u lijeenju raka kod ljudi.
3
Food additive ban likely, San Jose Mercury (Kalif.), 9. rujna 1972. g.
A Cancer Journal for Clinicians (objavio ACS) srpanj/kolovoz 1972. g.
Unproven Methods of Cancer Management, 1971., str. 139.
"Nedokazani" lijekovi
za rak
Kliniki dokazi u prilog trofoblastikoj tezi;
laboratorijski eksperimenti koji pokazuju da laetril
ubija stanice raka; povijesti sluajeva pacijenata u
terminalnoj fazi raka koji svoj oporavak pripisuju
djelovanju laetrila.
8 7
88
Svijet bez raka
Komentirajui tu tvrdnju, dr. Dean Burk iz Nacionalnog instituta za rak
rekao je da je to:
... tvrdnja koja nema gotovo nikakvu znanstvenu vrijednost, meutim, ima
veliku vrijednost kao puka propaganda. injenica je... da openito ima malo
dokazanih metoda koje su u irokoj primjeni, tako da je rije nedokazana,
kako je koristi ACS, preteka i neopravdana rije.
4
Meutim, to se tie ire javnosti, ako Ameriko drutvo za rak klasificira
vitamin B17 ili laetril kao nedokazan lijek protiv raka, tada je to sve to ona
treba znati. Zbog toga je slubena priopenja prestinih organizacija poput ovih
teko ignorirati. Ali, isto vrijedi i za povoljne rezultate onih klinikih lijenika
koji su koristili laetril na svojim pacijentima. Netko je u krivu!
Na prethodnim stranicama prouili smo znanstveni integritet istraivakih
projekata na kojima se temelji slubeno protivljenje laetrilu i vidjeli da su oni
u svakom pogledu okantno manjkavi. Otkrili smo, takoer, da gotovo svi
strunjaci za rak koji govore protiv laetrila ne rade to iz osobnog iskustva, ve
jednostavno iz svoje potpune vjere u znanstveni integritet tih diskreditiranih
izvjetaja.
Meutim, dokazivanje da su argumenti protiv laetrila lani ne predstavlja
argument u korist laetrila. Nuno je, stoga, prouiti dokaze da vitamin B17 zaista
u praksi djeluje jednako dobro kao to djeluje u teoriji.
Djelotvornost trofoblastike teze kao osnove za terapiju protiv raka
demonstirana je i u laboratoriju i u klinikama. Na primjer, 1935. godine, davno
prije otkria laetrila, dr. Isabella Perry s Odjela za patologiju Medicinskog
fakulteta Sveuilita u Kaliforniji provela je niz eksperimenata u kojima je
takore s tumorima podvrgnula produenom udisanju cijanidnih para. Evo to
je napisala:
Znatan postotak ivotinja tretiranih na taj nain pokazao je potpuno povlaenje
tumora. I tumori koji su se povlaili i oni koji su rasli kod tretiranih ivotinja
imali su nisku sposobnost za presaivanje.
5
Perry je primijetila da ti eksperimenti vjerojatno nisu od velike koristi za ljude
jer, da bi uope bile djelotvorne, razine cijanidnih para morale bi biti opasno
blizu smrtonosnima - to je problem koji nije prisutan kada se cijanid oslobaa
samo na mjestu raka, kao to je sluaj kod djelovanja vitamina BI7. Unato
Pismo dr. Deana Burka dr. Franku Rauscheru, direktoru Nacionalnog instituta za rak od 20. travnja
1973. g., objavljeno u Cancer Control Journal, rujan/listopad 1993. g., str. 5.
5
1he Effects of Prolonged Cvanide Treatment on The Body and Tumor Growfh in Rats, American
Journal of Cancer, 1935., 25: 592.
"Nedokazani" lijekovi za rak
89
tome, kod tih takora dolo je ne samo do potpunog povlaenja tumora nego,
u usporedbi s kontrolnom grupom koja nije dobivala cijanid, i do prosjenog
produenja ivota od preko tristo posto.
Kad se okrenemo laboratorijskim izvjetajima o laetrilu, rezultati jo vie
ohrabruju, u prvom redu zato to nema opasnosti povezane s udisanjem
cijanidnih para. Dr. Dean Burk, direktor Odjela za citokemiju vladinog
Nacionalnog instituta za rak, izvijestio je da BI7, u nizu testova provedenih na
ivotinjskim tkivima, nije imao nikakvog tetnog uinka na normalna tkiva,
ali je u dodiru sa stanicama raka oslobaao toliko cijanida i benzaldehida da
nijedna od njih nije mogla preivjeti. Rekao je: Kada dodamo laetril kulturi
raka pod mikroskopom, pod uvjetom daje enzim glukozidaza takoer prisutan,
moemo vidjeti kako stanice raka umiru poput muha..
6
Tijekom sudjelovanja na Sedmom meunarodnom kongresu o kemoterapiji
odranom u Pragu 1971. godine, dr. Burk je izjavio:
ini se da laetril djeluje protiv mnogih oblika raka, ukljuujui rak plua. I
apsolutno je netoksian...
In vitro testovi s Ehrlichovim ascitinim karcinomom [poseban tip kulture raka]
otkrili su da, dok je samo cijanid ubijao jedan posto stanica, a samo benzaldehid -
dvadeset posto, kombinacija tih dviju tvari bila je djelotvorna protiv svih stanica.
Amigdalin [laetril] uz dodatak glukozidaze [enzima za otkljuavanje] takoer
je uspio ubiti 100 posto stanica ascitinog tumora, zahvaljujui oslobaanju istih
dvaju spojeva. (2)
U drugoj seriji testova dr. Burk je izvijestio da je za produenje ivota takora
koji su imali rak laetril bio zasluan osamdeset posto u odnosu na one iz
kontrolne grupe koja nije bila inokulirana.
7
ovjek koji je doao do tih otkria bio je jedan od vodeih specijalista za
rak u svijetu. Primio je nagradu Gerhard Domagk za istraivanje raka, nagradu
Hillebrand Amerikog kemijskog drutva i proglaen je vitezom zapovjednikom
Medicinskog reda Betlehema (Rim) koji je 1459. godine osnovao papa Pio XI.
Imao je doktorat iz biokemije koji je stekao na Sveuilitu u Kaliforniji. Bio je lan
Nacionalnog vijea za istraivanja Sveuilita u Londonu, Instituta za biologiju
Kaiser Wilhelm, a takoer i Harvarda. Bio je vii kemiar na Nacionalnom
institutu za rak, koji je pomogao osnovati, a 1946. godine postao je direktor
odjela za citokemiju. Bio je u jedanaest znanstvenih organizacija, napisao je tri
Amygdalin Claimed Nontoxic Anti-Cancer Therapeutic Agent, Infectious diseases, 15. listopada
1971. g., str. 1,23.
Svjedoenje na Sasluanjima pred Pododborom za javno zdravlje i okoli, Odbor za unutarnju i
vanjsku trgovinu, Zastupniki dom, Devedeset drugi kongres, citirano u Cancer News Journal, srpanj-
listopad 1972. g., str. 48.
90 Svijet bez raka
knjige o istraivanju kemoterapije raka. Suautor je vie od dvjesto znanstvenih
radova s podruja kemije stanica.
Ako dr. Burk kae da laetril djeluje, on djeluje!
Dr. Burk nije lijenik. On je biokemiar. Njegovi eksperimenti provedeni su
na kulturama raka i laboratorijskim ivotinjama, ne na ljudima. Meutim, kao
to smo vidjeli, podaci o zdravlju Hunza, Eskima i drugih grupa irom svijeta
statistiki su dokaz da vitamin B17 - zajedno s drugim tvarima s kojima se javlja
u prirodi - zaista kontrolira rak kod ljudi s djelotvornou od gotovo 100%. Ali
to je s rakom koji je ve nastao? Moe li B17 obnoviti zdravlje osobe nakon to
ona oboli?
" Odgovor je da, ako se bolest otkrije ha vrijeme i ako pacijent nije pretrpio
preveliku tetu od prethodnog tretiranja rendgenskim zraenjem ili otrovnim
lijekovima. Naalost, veina rtava raka pone uzimati laetril tek nakon to je
njihova bolest toliko uznapredovala da su rutinski medicinski kanali od njih
digli ruke. Obino im kau da imaju jo nekoliko mjeseci ili tjedana ivota. I u
tom traginom stanju pred smrt pacijenti se odlue za vitaminsku terapiju kao
posljednju nadu. Ako umru - a zaista, mnogima se to dogodi - ubrajaju se u
statistike neuspjehe laetrila. Ustvari, injenica da je u toj fazi mogue spasiti
ikoga od njih predstavlja pobjedu laetrila. Nakon to avitaminoza uznapreduje do
odreenog stupnja, teta koju je napravila jednostavno se ne moe popraviti.
Poznato je, na primjer, da teak nedostatak vitamina A kod gravidnih ivotinja
dovodi do potpunog sljepila potomstva. Ustvari, potomstvo e se roditi bez
onih upljina, mrenice ili ak bez optikih ivaca. Nikakva koliina vitamina
A dana u toj kasnoj fazi ne moe vie vratiti vid.
Slino tome, dijete kojem su se noge iskrivile uslijed rahitisa, bolesti
uzrokovane nedostatkom vitamina D, nikada ne moe opet postii normalnu
strukturu kostiju, koliko god vitamina D primalo.
Kod raka je proces drugaiji. Umjesto izostanka razvoja normalnog tkiva
ili pojave malformacija, tkivo doslovno biva uniteno. Kancerozne izrasline
napadaju i razaraju, ostavljajui za sobom organe koji ne mogu raditi jer su
gotovo potpuno nestali.
ovjeku koji je pogoen vatrenim orujem moe se izvaditi metak, ali on
moe svejedno umrijeti. Slino tome, vitamin B17 moe deaktivirati pacijentov
rak, ali pacijent moe svejedno umrijeti od ireverzibilne tete ve uinjene na
njegovim vitalnim organima.
Tako je, s obzirom na taj strahoviti hendikep, broj pacijenata u terminalnoj
fazi bolesti koji su ipak ozdravili zapravo krajnje impresivan. Ustvari, postoji
doslovce na tisue takvih povijesti sluajeva u medicinskim zapisima. Ameriko
drutvo za rak pokualo je stvoriti dojam da su svi koji svoje izljeenje pripisuju
laetrilu hipohondri koji zapravo nikada nisu ni imali rak. Ali zapisi otkrivaju
prilino drugaiju priu. Pogledajmo samo nekoliko primjera.
"Nedokazani" lijekovi za rak 91
DAVID EDMUNDS
Gospodin David Edmunds iz Pinole, Kalifornija, operiran je u lipnju 1971.
godine zbog raka debelog crijeva, koji se takoer bio proirio ili metastazirao na
mokrani mjehur. Kad ga je kirurg otvorio, otkrio je da se maligno tkivo toliko
proirilo daje bilo gotovo nemogue u potpunosti ga ukloniti. Zaepljenje crijeva
rijeeno je presijecanjem debelog crijeva i izvlaenjem otvorenog kraja izvan
njegovog abdomena - to je procedura poznata kao kolostomija. Pet mjeseci
kasnije stanje se pogoralo i g. Edmundsu je reeno da ima jo samo nekoliko
mjeseci ivota.
Gospoa Edmunds, registrirana medicinska sestra, ula je za laetril i odluila
ga je isprobati. est mjeseci kasnije, umjesto da lei na samrtnoj postelji, g.
Edmunds se, na iznenaenje svojih lijenika, osjeao toliko dobro da se vratio
gotovo normalnom nainu ivota.
Istraivaka citoskopija mokranog mjehura pokazala je da je rak nestao. Na
vlastito inzistiranje ponovno je primljen u bolnicu kako bi se utvrdilo moe li se
njegovo debelo crijevo opet sastaviti. Prilikom operacije nisu pronali nita to
bi uope podsjealo na tkivo raka. Zato su ponovno sastavili crijevo i poslali ga
kui na oporavak. Bilo je to prvi put u povijesti bolnice da je kod ovakvog stanja
napravljena obrnuta kolostomija.
8
U vrijeme kad ga je autor zadnji put kontaktirao tri godine kasnije, g.
Edmunds je ivio normalnim ivotom i bio je zdrav i pun energije.
JOANNE WILKINSON
Godine 1967. u VValnut Creeku, Kalifornija, gi Joanne Wilkinson, majci
estero djece, uklonjen je tumor iz lijeve noge neposredno ispod bedra. etiri
mjeseca kasnije dolo je do recidiva koji je zahtijevao dodatnu operaciju i
uklanjanje miia i kostiju.
Godinu dana kasnije na preponama se pojavila bolna kvrga i poela je oticati.
Biopsija je otkrila da joj se rak vratio i da se iri.
Lijenik joj je rekao da e opet biti nuna operacija, ali da e ovaj put morati
amputirati nogu, kuk, a vjerojatno i mokrani mjehur i jedan bubreg. Plan je bio
da joj prvo otvore plua kako bi vidjeli je li i taj dio zahvatio rak. Ako ga nau,
onda nee amputirati jer ionako ne bi bilo anse da ju spase.
Na molbe njezine sestre i jedne zajednike prijateljice ga Wilkinson je
odluila da se nee podvrgnuti kirurgiji, ve e umjesto toga isprobati laetril.
To je jako uznemirilo njezinog lijenika, koji joj je rekao da ako ne ode na
operaciju nee ivjeti due od dvanaest tjedana. Ga Wilkinson opisuje to se
zatim dogodilo:
Vidi Cancer 'Miracle-Cure', Mark Trantwein, Berkeley Daify Gazette.
92 Svijet bez raka
Bila je subota, 16. studenog 1968. godine. Nikada neu zaboraviti taj dan! Na
nozi sam jo imala avove od biopsije.
Dr. Krebs
9
mi je dao injekciju laetrila - i tumor je reagirao. Jako je narastao
- od veliine oraha do veliine malog limuna - i krvario je etiri ili pet dana.
Dolazila sam ponedjeljkom, srijedom i petkom svaki tjedan tijekom pet tjedana
na injekcije, a onda se tumor poeo smanjivati. Pet tjedana kasnije vie ga nisam
mogla napipati.
Rendgenska snimka napravljena mi je esti tjedan, u ponedjeljak, i redovno
nakon toga ila sam na rendgen kako bi se pratio napredak. Nastavila sam primati
injekcije tijekom est mjeseci - 10 cm3 triput tjedno i, naravno, pridravala sam
se prehrane bez mlijenih proizvoda, bez iega napravljenog s bijelim branom
- bez jaja - ali s bijelom ribom, piletinom i puretinom.
I osjeala sam se divno! Ustvari, u kolovozu 1969. godine doktor mi je rekao da
mi vie ne trebaju injekcije. Moje rendgenske snimke bile su u redu i pokazivale
su da se tumor smanjio. Formiralo se oiljno tkivo i nije bio aktivan.
10
Posljednji
put razgovarao sam s gom Williams devet godina nakon to joj je njezin lijenik
rekao da bez operacije nikako nee ivjeti due od dvanaest tjedana. ivjela je
zdravim i produktivnim ivotom. Sve to je ostalo kao sumoran podsjetnik na to
da se jedva spasila bio je mali oiljak od biopsije.
JOE BOTELHO
Gospodin Joe Botelho iz San Pabla, Kalifornija, bio je na operaciji
(transuretralnoj resekciji) i lijenik mu je rekao da ima tumor na prostati koji
jednostavno treba izvaditi. Kako je reagirao na to?
Nisam im dopustio da ga izvade jer sam mislio da e ga to samo proiriti. Lijenik
mi je rekao da neu dugo poivjeti. elio mi je dati kobalt, a ja nisam pristao ni
na to.
U prodavaonici zdrave hrane uo sam za lijenika u San Franciscu koji koristi
laetril. Posjetio sam ga i rekao mi je da je prostata veliine sapuna. Dobivao sam
jednu injekciju svaka etiri dana tijekom nekoliko mjeseci.
11
Gospodin Botelho, koji je tada imao ezdeset pet godina, pridravao se
strogog reima prehrane osmiljenog tako da tijelo ne troi enzim guterae,
tripsin. Kad je autor razgovarao s njim tri godine kasnije, tumor je bio nestao
i rekao je da mu je ak i kosa poela ponovno tamnjeti. Nije bio siguran to je
uzrok tomu, ali pripisivao je to svojim boljim prehrambenim navikama.
Radi se o Byronu Krebsu, dr. med., bratu dr. E. T. Krebsa mlaeg.
1 0
Vidi LaetrileAn Answer to Cancer? Prevention, prosinac 1971. g., str. 172-175.
11
Ibid., str. 175, 176.
"Nedokazani" lijekovi za rak 93
Comedian Red Buttons Says 'Laetrile Saved My Wife From Death By cancer' The National Tattler,
19. kolovoza 1973. g., str. 5.
1 a
Laetrile Works Through C.O.M. Times, College of Marin Times, 12. travnja 1972.
ALICIA BUTTONS
Alicia Buttons, supruga slavnog komiara Reda Buttonsa, meu tisuama
je Amerikanaca koji svoje ivote pripisuju djelovanju laetrila. Govorei na
konferenciji o raku u Los Angelesu, Red Buttons je izjavio:
Laetril je spasio Aliciju od raka. Lijenici ovdje u SAD-u prognozirali su joj
prolog studenog jo samo nekoliko mjeseci ivota. Ali ona je sada iva i zdrava,
predivna i vitalna supruga i majka, zahvaljujui Bogu i onim divnim ljudima koji
su imali hrabrosti stati u obranu svoje znanosti.
12
Ga Buttons je bolovala od uznapredovalog raka grla i lijenici ortodoksne
medicine odustali su od nje kao od terminalnog sluaja. Meutim, otputovala je
- bila joj je to posljednja ansa - u tadanju Zapadnu Njemaku kako bi zatraila
terapiju laetrilom od dr. Hansa Niepera iz Bolnice Silbersee u Hanoveru. Za
nekoliko mjeseci rak joj se potpuno povukao, bolovi su nestali, apetit joj se vratio
i bila je zdravija i jaa nego ikad. Lijenici u Sjedinjenim Dravama potvrdili
su njezin zapanjujui oporavak, ali nisu mogli vjerovati da je obian vitamin
odgovoran za to to je Alicia i dalje iva i zdrava dvadeset tri godine kasnije.
CAROL VENCIUS
Nespremnost mnogih lijenika da prihvate da lijeenje raka vitaminima
djeluje lijepo je opisala gospoica Carol Vencius, biva rtva raka iz Marin
Countvja, Kalifornija. Nakon uspjenog lijeenja laetrilom u Tijuani, Meksiko,
pod njegom dr. Ernesta Contrerasa, gica Vencius vratila se kui. Evo to je
ispriala:
Otila sam drugom lijeniku koji me potom lijeio. Doekao me s pitanjem: to
radite ovdje? Razbijate li sjemenke marelice, kupate li se u njima? Kade li Vas
tamjanom?.
Rekla sam mu: U redu, dosta sa alama i zamolila ga da proita lanak College
of Marin Times [u kojem su bile informacije o laetrilu]. Odgovorio je da po
tom pitanju nema to rei. Kad sam inzistirala, rekao je: Carol, moda mi ipak
moete pomoi. Vidite, patim od nesanice i siguran sam da bi me taj lanak
mogao uspavati..
13
Pria gice Vencius, naalost, nije jedina. Poela se aliti da se openito osjea
bolesno: nou se preznojavala, osjeala je svrbe, imala je vruice i glavobolje.
94 Svijet bez raka
Nakon opsenih pretraga u bolnici rekli su joj da ima Hodgkinovu bolest (oblik
raka koji u poetku zahvaa limfne vorove). Gica Vencius je nastavila:
Samo nekoliko dana nakon toga doao mi je u posjet jedan prijatelj i ispriao
da u Meksiku postoji terapija vitaminom zvanim laetril. Nisam posluala njegov
savjet, bila sam previe uplaena. A osim toga, tada sam imala potpuno povjerenje
u svoje lijenike...
Prva stvar koju su pokuali bilo je zraenje kobaltom. Nedugo nakon to su poeli,
moj lijenik mi je rekao: Carol, Vi, naravno, znate da ete nakon ovog tretmana
biti sterilni.. Vraga sam znala. Naravno da sam se jako uzrujala... Prola sam
kroz menopauzu u dobi od 28 godina.
Druge nuspojave bili su neopisivi bolovi, gubitak apetita i privremeni
gubitak kose. est mjeseci nakon tretmana njezina pluna i perikardna upljina
poele su se puniti tekuinom. Pokuali su je drenirati iglama, ali nastavila se
puniti. Imala je slabije srane napade.
Nakon est tjedana i tri drenae perikardne upljine njezini lijenici i dalje
su raspravljali da li da joj izvade perikard (membranu koja okruuje perikardnu
upljinu). Dana 28. studenog 1970. godine izvadili su ga.
Tijekom narednih mjeseci - do srpnja - ponovno je osjeala opi umor, patila
od nesanice i gubitk apetita, a zatim se - tijekom iduih nekoliko mjeseci - stanje
jo vie pogoravalo, sve dok lijenici nisu odluili pokuati s lijekovima.
Prva injekcija izazvala mi je blagu muninu. Dva tjedna kasnije primila sam
jo dvije injekcije koje su izazvale snanu muninu i dijareju. Osjeala sam
intenzivne bolove u vilici koji su trajali tjedan dana. Bilo je toliko strano da
nisam mogla jesti. Nakon toga sam tjedan dana imala migrenske glavobolje pa
greve u elucu pa onda greve u nogama. Simptomi su ukupno trajali etiri
tjedna.
Meutim, nakon toga sam se deset dana osjeala tako dobro, kako se ve
godinama nisam osjeala. Taj pozitivan rezultat, kako su mi rekli, bio je znak da
je bolest jo uvijek aktivna i da su lijekovi bili od koristi. Zatim je opet krenulo
nizbrdo, vratili su se bolovi, nesanica, umor i sve ostalo. Tada sam odluila da,
to god se dogodilo, vie neu ii na kemoterapiju.
U toj fazi gica Vencius je zakljuila da ionako nema nade pa nije bilo
razloga da ne ode u Meksiko i, na kraju krajeva, ne iskua lijeenje laetrilom.
Dr. Contreras joj je rekao da Hodgkinova bolest sporije reagira na vitaminsku
terapiju od mnogih drugih oblika raka, kao to su rak plua, guterae, jetre ili
debelog crijeva, ali da svakako vrijedi pokuati. Meutim, ve nakon treeg dana
uzimanja laetrila rekla je da su joj se bolovi potpuno povukli, a nakon samo
tjedan dana ponovno se osjeala gotovo normalno. Za nekoliko mjeseci povratila
je zdravlje i nastavila uzimati uobiajenu dozu vitamina B17 za odravanje.
"Nedokazani" lijekovi za rak
Pitanje doza za odravanje vrlo je vano. ini se da ovjek koji oboli od raka
i oporavi se ima znatno veu potrebu za B17 od osoba koje ne boluju od raka.
Veina lijenika koji su koristili laetril prilikom lijeenja raka nauila je kroz
iskustvo da njihovi pacijenti, nakon to se oporave, mogu smanjiti doze laetrila,
ali ako ga potpuno izbace, to je gotovo siguran poziv raku da se vrati. To je
razlog zato lijenici koji koriste laetril nikad ne kau da on izlijei rak. Radije
koriste precizniju rije kontrolira, koja implicira da se radi o trajnom procesu.
MARGARET DeGRIO
Tu injenicu najdramatinije i najtraginije ilustrira sluaj ge Margaret
DeGrio, supruge okrunog supervizora u Sierra Countvju, Kalifornija. Nakon
to je dvaput bila na operaciji, a rak se i dalje irio, tri lijenika su joj rekla da
je njezin sluaj beznadan i da moderna medicinska znanost vie ne moe nita
uiniti. Ali Mike DeGrio itao je o laetrilu i odluio je odvesti svoju suprugu na
lijeenje u Meksiko. Bila je to ista stara pria: Ona se odmah poela oporavljati
i, nakon etiri mjeseca intenzivnog tretmana, vratila se u svoj dom u Sjevernoj
Kaliforniji s tek blagim simptomima raka od kojega je prije bolovala. Brzi
nestanak tumora potvrdio je njezin ameriki lijenik, iako nije mogao objasniti
zato se to dogodilo.
Meutim, nedugo nakon toga ga DeGrio oboljela je od ozbiljne infekcije
dinog sustava. Hospitalizirali su je u San Franciscu zbog upale plua. Tamo je
bila vie od tri tjedna. Za to vrijeme njezin lijenik i bolniko osoblje nisu joj
doputali da uzima svoju dozu laetrila za odravanje jer su se bojali da bi se to
moglo kositi s kalifornijskim zakonom protiv nadrilijenitva. Uskraivanje te
doze dogodilo se u kritinom trenutku njezinog oporavka i faze izljeenja. Ga
DeGrio podlegla je raku u noi 17. listopada 1963. godine.
14
DALE DANNER
Godine 1972. dr. Dale Danner, podijatar iz Santa Paule, Kalifornija, dobio je
bolove u desnoj nozi i jaki kaalj. Rendgenske snimke otkrile su karcinom obaju
plunih krila i neto to je izgledalo kao masivni sekundarni tumori u nozi. Rak
je bio otporan na radioterapiju i nije ga bilo mogue operirati. Prognoza je bila:
neizljeiv i fatalan.
Na inzistiranje svoje majke dr. Danner je pristao isprobati laetril, iako nije
vjerovao u njegovu djelotvornost. Kako bi joj ugodio, u Meksiku je kupio veliku
zalihu laetriela. Ali iz onoga to je proitao u medicinskim asopisima bio je
uvjeren da se radi o obinom nadrilijenitvu i prijevari. Moda je i opasan,
mislio je, jer je iz literature znao da sadri cijanid.
14
The Laetrile Story, Jim Dean i Frank Martinez, The Santa Ana Register, rujan 1964. g. Izvrstan
prikaz jalovosti i traginosti ortodoksne terapije protiv raka moe se pronai u See the Patients Die,
Wynn Westover (Sausalito, CA: Science Press International, 1974.)
96 Svijet bez raka
Za nekoliko tjedana bolovi i kaalj pogorali su se do te mjere da ih nije bilo
mogue obuzdati nikakvom koliinom lijekova. Puzao je od bolova, nije spavao
tri noi, postao je maloduan i oajan. Oamuen nedostatkom sna, lijekovima i
bolovima, posegnuo je, na kraju, za svojim zalihama laetrila.
Dok si je davao jo jednu ogromnu dozu lijeka, nadajui se da e mu pomoi
da zaspi, ubrizgao si je laetril izravno u arteriju. Prije no to je izgubio svijest, dr.
Danner je uspio uzeti dozu za barem punih deset dana - a moda ak i dvadeset
dana - odjednom.
Kad se probudio trideset est sati kasnije, udio se tomu to je iv i to su mu
se i kaalj i bolovi znatno smanjili. Vratio mu se apetit i osjeao se bolje no ikad
u posljednjih nekoliko mjeseci. Nevoljko je morao priznati daje laetril djelovao.
Zato je kupio dodatne zalihe i zapoeo rutinski tretman manjim dozama. Tri
mjeseca kasnije vratio se na posao.
15
WILLIAM SYKES
U jesen 1975. godine William Sykes iz Tampe, Florida, obolio je od limfocitne
leuukemije i raka slezene i jetre. Nakon to mu je izvaena slezena lijenici su
mu rekli da, u najboljem sluaju, ima jo nekoliko mjeseci ivota.
Iako su mu preporuili kemoterapiju - ne kao lijek, nego tek kako bi pokuali
odgoditi smrt za nekoliko tjedana - g. Sykes se umjesto toga odluio za laetril.
Evo kako sam opisuje to se dogodilo:
Kad smo posjetili lijenika nekoliko tjedana kasnije, on je objasnio kako i zato
laetril pomae mnogim pacijentima oboljelima od raka i predloio mi je da
uzimam intravenozne injekcije od 30 cm3 laetrila svakodnevno tijekom sljedea
tri tjedna. Takoer mi je dao enzime i dijetu koju sam trebao slijediti, zajedno s
dodacima prehrani.
Nakon nekoliko dana poeo sam se osjeati bolje, ali prilikom naeg treeg
posjeta lijenik mi je rekao da me vie ne moe lijeiti. Rekli su mu da e mu
ukinuti dozvolu za rad bude li nastavio koristiti laetril. Pokazao je mojoj supruzi
kako e mi davati laetril, prodao nam je ono to je imao i dao nam adresu gdje
moemo nabaviti jo.
Sljedei tjedan nastavio sam s programom i svakim danom osjeao sam se bolje.
Jednog me dana nazvao lijenik iz Ann Arbora i pitao zato se nisam vratio na
kemoterapiju. Rekao je da igram ruski rulet sa ivotom. Na kraju me nagovorio
da se vratim na kemoterapiju pa sam otiao u Ann Arbor i zapoeo tretmane.
Svakim danom osjeao sam se gore. Oi su me pekle, osjeao sam kao da mi
trbuh gori. Za samo nekoliko dana bio sam toliko slab da sam jedva mogao ustati
iz kreveta... Lijek me ubijao bre od bolesti! Nisam ga vie mogao podnositi pa
Pria je potvrena u intervjuu s autorom snimljenom na kazetu.
"Nedokazani" lijekovi za rak 97
sam prekinuo kemoterapiju. Vratio sam se svojim zalihama laetrila i dodataka
prehrani i ubrzo sam se poeo osjeati bolje. Ovaj put je trebalo vie vremena, jer
sam se borio protiv uinka kemoterapije, kao i protiv raka...
Ubrzo sam opet mogao raditi sklekove i vjebe, a da se nisam umarao. Danas,
u dobi od 75 godina [20 godina nakon to su rekli da imam jo samo nekoliko
mjeseci ivota] i dalje igram racquetball dvaput tjedno.
16
U pismu autoru datiranom 19. lipnja 1996. godine ga Hazel Sykes iznijela je
ovu dodatnu informaciju:
Nakon to je Bili pobijedio rak, jednog je dana k njemu doao lijenik. (To je
bio dr. med. koji je davao kemoterapiju u jednoj poznatoj bolnici.) elio je znati
kako je Bili pobijedio rak, jer je njegova supruga bila teko bolesna od raka. Bili
je rekao: Zato joj ne date kemoterapiju? Njegov odgovor bio je: Nikada ne
bih dao kemoterapiju nikome od mojih prijatelja ili lanova obitelji!. On nije bio
jedini lijenik koji je doao k Billu s istim pitanjem.
17
BUD ROBINSON
Sljedeem pismu Buda Robinsona iz Phoenbca, Arizona, nije potreban
dodatni komentar. Bilo je poslano dr. Ernstu Krebsu mlaem.
Dragi dr. Krebs,
Hvala Vam to ste mi poklonili novi roendan (17. svibnja).
Podsjeam Vas, 15. studenog 1979. godine moj lijenik i jo etiri urologa
prognozirali su mi najvie etiri mjeseca ivota s rakom prostate te mi zakazali
termine za zraenje i kemoterapiju, za koje sam znao da e me ubiti ako to ne
uini rak. Zato sam odbio njihove tretmane.
Onda sam Vas jedne nedjelje popodne kontaktirao telefonom i zapoeo s vaim
jednostavnim programom.
Sada mi je 71 godina i u 13. sam godini [preivljavanja]. Tri od etiri urologa
umrla su od raka prostate, a etrdeset ili pedeset ljudi danas je ivo i osjeaju
se jako dobro, zahvaljujui tome to su slijedili moj jednostavan Krebsov
program.
Hvala Vam jo jednom to ste mi vratili moj ivot.
Va prijatelj,
H. M. Bud Robinson
18
Otvoreno pismo Dragim prijateljima*; Griffin Private Papers, op. cit.
Pismo autoru, 19. lipnja 1996. g., Griffin Private Papers, op. cit.
Pismo Buda Robinsona Erstu T. Krebsu mlaem, 18. svibnja 1992. g.; Griffin Private Papers, op. cit.
98
Svijet bez raka
To pismo napisano je 1992. godine. Kad ga je autor kontaktirao u lipnju 1996.
godine g. Robinson je i dalje bio zdrav. Tada mu je bilo 75 godina, a ne 71, a broj
oboljelih od raka kojima je pomogao da se izlijee narastao je na 90.
Upotreba amigdalina u lijeenju raka nije nova. Najraniji zabiljeeni sluaj
objavljen je 1845. godine u Gazette Medical de Pari.'
9
Mladi pacijent koji je
bolovao od raka dobio je 46.000 miligrama amigdalina kroz razdoblje od
sedam mjeseci 1842. godine i, prema izvjetaju, jo uvijek je bio iv u vrijeme
objavljivanja lanka tri godine kasnije. ena kojoj se rak bio proirio po itavom
tijelu primala je razliite koliine amigdalina poevi od 1834.(!) godine i jo
uvijek je bila iva u vrijeme izvjetaja jedanaest godina kasnije.
Od objavljivanja tog prvog izvjetaja objavljene su i dokumentirane doslovce
tisue slinih povijesti sluajeva. To je vano znati jer, kao to smo ranije pokazali,
glasnogovornici ortodoksne medicine autoritativno tvrde da jednostavno nema
dokaza da laetril djeluje. Istina je da su dokazi posvuda.
Kad ih se suoi s ovim dokazima, neki lijenici, zbog svojih profesionalnih
predrasuda prema prehrambenoj medicini, trae alternativna objanjenja.
Najdrae im je objanjenje da je rak sa zakanjenjem reagirao na ranije tretmane,
kao to su zraenje ili farmaceutski lijekovi. A ako sluajno nije bilo prethodnog
tretmana osim laetrila, onda kau da pacijent vjerojatno nikada nije ni imao
rak. A kad im se pokae da je pacijent bio na operaciji ili biopsiji, tvrde da se
radilo o spontanoj remisiji, to znai da je jednostavno nestao sam od sebe, bez
intervencije izvana.
Istina je, naravno, da povremeno ima sluajeva kad se rak prestane iriti
ili nestane bez medicinskog tretmana.
20
Ali takvi su sluajevi rijetki. Kod raka
na odreenim dijelovima tijela, kao to je korionepiteliom testisa, na primjer
- toliko su rijetki da se ne mogu statistiki analizirati. A kad se dogodi niz takvih
sluajeva, a svi ukljuuju dokazani rak i svi su reagirali na BI7, nerazumno je
govoriti o spontanoj regresiji.
Prilikom govora na jednom banketu u San Franciscu 19. studenog 1967.
godine, dr. Krebs se osvrnuo na est takvih sluajeva. Zatim je dodao:
Sada je prednost ako prethodno niste bili na zraenju, jer ako niste prethodno
primili zraenje koje nije dalo rezultate, onda ne moete uivati zamiljene koristi
od zakanjelog djelovanja ranijeg zraenja. Zato ovaj mladi spada u kategoriju
spontane regresije...
, y
Gazette Medical de Pari, sv. 13, str. 577-582.
70
Bilo bi zanimljivo prouiti takve sluajeve kako bi se vidjelo postoji li veza s moguom promjenom
prehrambenih navika. Moja je pretpostavka da bi takva studija pokazala promjenu u hrani, bilo u
izboru ili promjeni mjesta, koja je dovela do manjeg optereenja guterae i/ili pruila bolji izvor
prirodnog vitamina B17.
"Nedokazani" lijekovi za rak
99
A kada to znanstveno prouimo, znamo da se spontana regresija javlja u manje od
jedan na 150.000 sluajeva raka. Statistika vjerojatnost daje spontana regresija
zasluna za potpuno povlaenje est uzastopnih sluajeva korionepitelioma
testisa daleko je manja od vjerojatnosti da sunce sutra ujutro nee izai.
S godinama koje prolaze i sve veim brojem pacijenata koji su ivui dokaz
svojih tvrdnji, postaje sve tee ignorirati ili odbacivati te oporavke. Ako se radi o
spontanim remisijama, onda se zaista, ruku na srce, moe rei da laetril dovodi
do mnogo vie spontanih remisija od svih drugih oblika terapije zajedno!
10.
Amer. Cancer Soc. Warns of Valley Quacks, The Valley News (Van Nuys, Kalif.), 10. prosinca 1972. g.
1 0 1
"Dokazani" lijekovi za
rak
Uinci kirurgije i zraenja u tretiranju raka;
usporedba koja pokazuje da oni koji ne prime
nikakav tretman ive jednako dugo, ako ne i due, od
tretiranih pacijenata.
POBORNICI TERAPIJE LAETRILOM oduvijek su naglaavali da za rak nema
lijeka, u uem smislu rijei. Budui da je to u osnovi bolest izazvana nedostatkom
hranjive tvari, moe se samo govoriti o prevenciji ili kontroli, ali ne i o lijeku.
Meutim, meu pobornicima ortodoksnih terapija nema takve suzdranosti.
Slubeni glasnogovornici industrije raka govore amerikoj javnosti, ne
trepnuvi okom, da imaju dokazane lijekove za rak i da svatko tko pribjegava
nadrilijekovima kao to je laetril samo gubi dragocjeno vrijeme koje bi puno
bolje iskoristio sluei se tim dokazanim lijekovima. Koji su to lijekovi? To su
kirurgija, zraenje i farmaceutski lijekovi.
Slijedi tipian izvjetaj koji su objavile jedne novine iz Los Angelesa:
Ameriko drutvo za rak danas je upozorilo na sve ee prijevare u vezi s rakom
koje se dogaaju u dolini San Fernando.
Ga Stanlev Grusheskv, predsjednica za obrazovanje podrunice tog drutva u
Dolini, rekla je da je zabrinuta zbog mogunosti da je proteklih tjedana neke
stanovnike obmanula propaganda u korist neortodoksnih lijenika tvrdnjama
o nedokazanim lijekovima za rak... Tim bi se tvrdnjama lako mogle namamiti
lakovjerne rtve u rvanj nadrilijenitva...
Ga Grusheskv je rekla da... Nadrilijeenje raka ubija mnoge lakomislene
pacijente jer vrijeme koje se izgubi na lane ureaje i tretmane odgaa djelotvoran
tretman, sve dok ne bude prekasno da se spasi pacijentov ivot.
1
1 0 2 Svijet bez raka
U istom je stilu dr. Ralph Vveilerstein iz Kalifornijskog zavoda za javno
zdravstvo izjavio:
Upotreba laetrila u ranim sluajevima raka nautrb konvencionalnih tretmana
mogla bi biti opasna, budui da se tretman prihvatljivim, modernim kurativnim
metodama - kirurgijom ili zraenjem - odgaa sve dok se ne pojave metastaze, a
tada rak moda vie nije izljeiv.
2
U knjigama o raku u javnim knjinicama esto se mogu nai knjike oznake
koje dijeli Ameriko drutvo za rak. Na jednoj od njih prikazan je pikov as
sa sloganom: NEDOKAZANI LIJEK ZA RAK. NEMOJTE SE KLADITI U
SVOJ IVOT NA NJEGA. Na poleini pie: Za vie informacija o dokazanim
lijekovima za rak piite ili nazovite Ameriko drutvo za rak. Kao odgovor,
autor im je poslao pismo u kojem je izrazio iznenaenje tvrdnjom da je bilo koja
terapija protiv raka dovoljno djelotvorna da se moe zvati dokazanim lijekom.
Evo odgovora:
Za gospodina G. Edwarda Griffina:
Hvala vam na Vaoj poruci. Ima dokazanih lijekova - ako se rak otkrije na vrijeme
- to su operacije i/ili zraenje, a i kemoterapija, sve vie i vie, igra svoju ulogu.
3
Ameriko drutvo za rak je 1996. godine tvrdilo da postoje milijuni izlijeenih.
U njihovim objavljenim statistikama za tu godinu moemo nai ovo:
Procjenjuje se da je vie od 10 milijuna Amerikanaca koji su danas ivi bolovalo
od raka, a od toga je 7 milijuna dobilo dijagnozu te bolesti prije pet ili vie godina.
Veina od tih 7 milijuna pacijenata moe se smatrati izlijeenima.
4
To je stav ortodoksne medicine. Zato pogledajmo rezultate i koristi od
takozvanih izljeenja postignutih operacijama, zraenjem i kemoterapijom.
Operacija je najmanje tetna od tih triju stvari. Moe spasiti ivot, pogotovo
kad je potrebno ukloniti zaepljenja crijeva kako bi se sprijeila smrt od
sekundarnih komplikacija. Operacija takoer ima psiholoku prednost jer
vidno uklanja tumor i nudi privremeno olakanje ili nadu. Meutim, operacija
je korisna u onoj mjeri u kojoj tumor nije zloudan. to je vei udio stanica raka
u tom tumoru, manje je vjerojatno da e operacija pomoi. Najzloudniji od
svih tumora obino se smatraju inoperabilnima.
2
Citirano u College of Marin Times (Kentfield, Kalif.), 26. travnja 1972. g.
Pismo Mabel Burnett od 18. prosinca 1972. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
4
CancerFacts & Figures1996., str. 1.
"Dokazani" lijekovi za rak 1 0 3
Daljnja je komplikacija operacije u tome to rezanje tumora - ak i radi
biopsije - dovodi do dviju stvari koje mogu pogorati stanje. Prvo, jzaziva
traumu na tom podruju. Tojpokree proces ozdravljenja koji pak_dovodi do
stvaranja veeg broja stanica trofoblasta kao nusprodukata tog procesa. (Vidi V.
poglavlje.) Drugi je uinak to da, ako se maligno tkivo ne ukloni u potpunosti,
ostatke moe okruiti oiljno tkivo od operacije. Kao posljedica toga, rak esto
bude izoliran od djelovanja enzima guterae koji su neophodni za izlaganje
stanica trofoblasta kontrolnom djelovanju bijelih krvnih zrnaca.
Moda je najvei razlog protiv operacije injenica da, statistiki, nema vrstih
dokaza da pacijenti koji se podvrgnu operaciji imaju imalo dui oekivani ivotni
vijek, u prosjeku, od onih koji to ne uine. Prvu statistiku analizu ovog pitanja
sastavio je 1844. godine dr. Leroy d'Etoilles, a objavila ju je Francuska akademija
znanosti. To je, do danas, najopsenija studija te vrste ikada objavljena. Tijekom
razdoblja od trideset godina 174 lijenika predala su povijesti sluajeva 2.781
pacijenta. Prosjeno preivljavanje nakon operacije bilo je samo jednu godinu i
pet mjeseci - to se mnogo ne razlikuje od dananjeg prosjeka.
Dr. Leroy d'Etoilles razvrstao je svoje statistike prema tome jesu li pacijenti
bili podvrgnuti operaciji, kaustinim sredstvima ili su odbili takve tretmane.
Njegova otkria bila su okantna:
Kada se sve uzme u obzir, operacije ili kaustina sredstva imali su kao rezultat
produenje ivota od dva mjeseca za mukarce i est mjeseci za ene. Ali to je bilo
samo u prvih nekoliko godina nakon poetne dijagnoze. Nakon tog razdoblja,
oni koji nisu prihvatili tretman imali su oko pedeset posto veu vjerojatnost
preivljavanja.
5
Novija istraivanja dala su sline rezultate. Pacijenticama oboljelima od raka
dojke uklanjao se ne samo tumor nego i cijela dojka i limfni vorovi. esto su
se uklanjali i jajnici, jer njihovi hormoni stimuliraju rak. Najzad je 1961. godine
zapoeto je opseno istraivanje, nazvano Nacionalni projekt za kirurgiju i
pomona sredstva kod raka dojke. Nakon sedam i pol godina statistikih analiza
rezultati su bili konani: nije bilo znaajne razlike u postotku preivjelih izmeu
pacijenata koji su imali manju operaciju i onih koji su imali veu.
Moglo se i oekivati da e se poduzeti napori da se diskreditira ta studija.
Timovi revizora proeljavali su arhive 5.000 lijenika i 484 medicinska centra
koji su u njoj sudjelovali. Godine 1991. objavljeno je da studija nije pouzdana.
Zato? Zato to je jedan lijenik (od njih 5.000) falsificirao svoje podatke, a dva
Walter H. Walshe, The Anatomy, Physiology, Pathology and Treatment of Cancer (Boston: Ticknor & Co.,
1844.)
1 0 4 Svijet bez raka
medicinska centra (od 484) vie nisu mogla pronai sve laboratorijske testove
svojih pacijenata ili njihove formulare o pristanku.
6
Ali dokaze nije bilo mogue pokopati. Na Medicinskom fakultetu u Irvinu
Kalifornijskog sveuilita slina studija provedena izmeu 1984. i 1990. godine
dovela je do ovog zakljuka: Kad su svi drugi faktori jednaki, nema razlike
izmeu BCS-a [potedne operacije dojke] i potpune mastektomije bilo da je
rije o potpunom izljeenju ili ukupnom preivljavanju..
7
Jedan od vodeih nacionalnih statistiara za podruje raka je Hardin B. Jones,
dr. se, bivi profesor medicinske fizike i fiziologije s Kalifornijskog sveuilita u
Berkelevju. Nakon viegodinjeg analiziranja klinikih podataka, ovo je izvjetaj
koji je iznio na konvenciji Amerikog drutva za rak:
U pogledu operacija, nikakva veza izmeu intenziteta operativnog zahvata i
duine preivljavanja nije bila pronaena kod potvrenih malignosti. Naprotiv,
jednostavna ekscizija raka pruala je u osnovi jednako preivljavanje kao
radikalna ekscizija i disekcija limfnih vorova.
8
Ti podaci, naravno, odnosili su se na operaciju dojke. Govorei o operacijama
openito, dr. Jones je nastavio:
Iako nema dovoljno netretiranih sluajeva koji bi se statistiki usporedili
s tretiranima, iznenauje da je rizik od smrti dviju grupa toliko slian. U
usporedbama se polazilo od pretpostavke da su tretirani i netretirani sluajevi
neovisni jedni o drugima. Ustvari, ta je pretpostavka pogrena. U poetku su
svi sluajevi netretirani. Kako vrijeme prolazi, neki pacijenti prime tretman, a
vjerojatnost tretmana poveava se proporcionalno vremenu u kojem je bolest
prisutna. Stoga oni sluajevi kodkojih neoplastini proces napreduje sporo [i zbog
toga su automatski skloniji dugoronom preivljavanju] imaju veu mogunost
da postanu tretirani sluajevi. Meutim, iz istog razloga, vjerojatnije je da e
te osobe due preivjeti, bilo da su tretirane ili ne. Da bi tablice duine ivota
stvarno reprezentirale netretirane pacijente oboljele od raka, potrebno ih je
prilagoditi u skladu s injenicom da sluajevi koji prirodno due ive imaju veu
vjerojatnost da budu premjeteni u kategoriju tretiranih, nego da ostanu meu
onima koji su netretirani do smrti.
Vidi Ravdin, R.G., et.al, Results of a Clinical Trial Concerning The Worth of Prophvlactic Oophorectomv
for Breast Carcinoma, Surgery, Gynecology & Obsetrics, 131:1055, prosinac 1970. g. Takoer Breast Cancer
Excision Less with Selection, Medical Tribune, 6. listopada 1971. g., str. 1. Takoer Breast Cancer Research
on Trial, Science News, 30. travnja 1994. g., str. 277, 282, 283, 286.
Treatment Differences and Other Prognostic Factors Related to Breast Cancer Survival: Delivery Systems
and Medical Outcomes, Anna Lee Feldstein, Hoda Anton-Culver i Paul J. Feldstein, Journal ofthe American
Medical Association, ISSN:0098-7484,20. travnja 1994. g.
Hardin B. Jones, Ph. D, A Report on Cancer, rad iznesen na 11. godinjoj konferenciji znanstvenih
pisaca Amerikog drutva za rak, New Orleans, 7. oujka 1969. g.
"Dokazani" lijekovi za rak 1 0 5
ini se da je prividni oekivani ivotni vijek netretiranih sluajeva raka nakon
takvogprilagoavanja tablice dui nego kod tretiranih sluajeva.
[istaknuo autor]
Kolika je, dakle, statistika ansa za dugorono preivljavanje od pet ili vie
godina nakon operacije? To, kako kau, ovisi o dijelu tijela koji je zahvatio
rak, brzini njegovog rasta i o tome je li se proirio na sekundarno podruje.
Na primjer, dva najea oblika raka koji zahtijevaju operaciju jesu rak dojke i
rak plua. Kod raka dojke samo esnaest posto pozitivno reagira na operaciju
ili terapiju rendgenskim zraenjem. Kod raka plua postotak pacijenata koji e
preivjeti pet godina nakon operacije varira izmeu pet i deset posto.
9
A to u
optimistine brojke u usporedbi s oekivanim preivljavanjem kod nekih drugih
tipova raka kao to su, na primjer, korionepiteliomi testisa.
Kada govorimo o raku koji je metastazirao na sekundarne lokacije, slika
postaje praktiki beznadna - s operacijom ili bez nje. Kako je to jedan specijalist
za rak saeo bez uvijanja:
Pacijent kod kojega prilikom prvog pregleda postoje kliniki vidljive udaljene
metastaze ima praktiki beznadnu prognozu kao i pacijenti kod kojih metastaze
u isto vrijeme nisu primijeene, ali se kasnije jave na lijeenje s udaljenim
metastazama.
10
Objektivna je procjena, stoga, daje statistika stopa dugoronog preivljavanja
nakon operacije, u najboljem sluaju, prosjeno samo deset ili petnaest posto.
A nakon to rak metastazira na drugo mjesto, operacija nema gotovo nikakvu
vrijednost u pogledu preivljavanja. Razlog je to to, poput drugih terapija koje
odobrava ortodoksna medicina, operacija uklanja samo tumor. Ne uklanja
uzrok.
Argumenti za terapiju rendgenskim zrakama isti su kao i za operaciju. Cilj je
ukloniti tumor, ali spaljivanjem umjesto izrezivanja. Ovdje se, takoer, u prvom
redu unitavaju nekancerozne stanice. to je tumor zloudniji, to je otporniji
na radioterapiju. Kad ne bi bilo tako, terapija rendgenskim zraenjem imala bi
visok postotak uspjenosti - koji, naravno, nema.
Ako se prosjean tumor sastoji od kanceroznih i nekanceroznih stanica, i
ako je zraenje razornije za nekancerozne nego za kancerozne stanice, onda je
Vidi Results of Treatment of Carcinoma of the Breast Based on Pathological Staging, F.R.C Johnstone,
dr. med., Surgery, Gynecology & Obstetrics, 134:211,1972. Takoer Consultant's Comment, George Crile
ml., dr. med., Calif. Medical Digest, kolovoz 1972. g., str. 893. Takoer Project at better Lung Cancer
Survival, Medical tribune, 20. listopada 1971. g. Vidi takoer izjavu dr. Lewisa A. Leonea, direktora odjela
za onkologiju Bolnice Rhode Island u Providenceu, citiranu u Cancer Controls Still Unssuccessful, LA.
Herald Examiner, 6. lipnja 1972. g., str. c-12.
10
Johnstone, Results of Treatment of Carcinoma of the Breast, op. cit.
1 0 6 Svijet bez raka
logino oekivati da rezultati budu smanjenje veliine tumora kao i poveanje
postotka zloudnosti. Ustvari, upravo to se i dogaa.
Komentirajui taj mehanizam, dr. John Richardson objasnio ga je ovako:
Zraenje i/ili otrovi koji oponaaju zraenje zaista smanjuju opipljivu, oiglednu ili
mjerljivu tumorsku tvorbu. esto to smanjenje moe biti do sedamdeset pet posto
mase tvorbe ili vie. Zraenje i otrovi jesu sredstva sa selektivnim djelovanjem.
Oni selektivno ubijaju sve osim definitivno neoplastinih [kanceroznih] stanica.
Na primjer, dobroudni miom maternice obino se pod zraenjem istopi kao
snijeg na suncu. Ako u takvom tumoru ima neoplastinih stanica, one e
ostati. Veliina samog tumora tako se moe smanjiti za devedeset posto, dok
e se relativna koncentracija definitivno neoplastinih stanica time poveati za
devedeset posto.
Kao to svi kliniki lijenici znaju - ili bi barem trebali znati - pacijentovo ope
zdravlje ne popravlja se u znaajnoj mjeri nakon to su zraenje ili otrovi smanjili
vidljivu tvorbu u leziji. Naprotiv, esto dolazi do eksplozivnog ili fulminantnog
poveanja bioloke malignosti lezije. Karakteristina je u vezi s time pojava
difuznih metastaza i naglo slabljenje ope vitalnosti, nakon ega ubrzo slijedi
smrt.
11
I tako vidimo da rendgenska terapija trpi od istih nedostataka kao i operacije.
Ali ima i jedan nedostatak vie: zapravo poveava vjerojatnost da e se rak razviti
u drugim dijelovima tijela.
Pretjerano izlaganje zraenju djelotvoran je nain da se izazove rak. To je
prvi put dokazano u sluaju preivjelih u Hiroimi. Kod njih je zamijeeno
poveanje uestalosti raka. U meuvremenu su to potvrdile mnoge nezavisne
studije. Na primjer, nedavni naslov u jednim nacionalnim novinama kae nam:
OTKRIVEN 'ALARMANTAN' BROJ SLUAJEVA RAKA KOD LJUDI KOJI
SU IMALI TERAPIJU RENDGENSKIM ZRAKAMA PRIJE 20 GODINA.
12
Standardni prirunik za registrirane medicinske sestre Textbook of Medical
Surgical Nursing najkategoriniji je po tom pitanju. U njemu pie:
To pitanje vano je za javno zdravlje jer potencijalno ukljuuje velik broj ljudi
koji mogu biti izloeni niskim razinama zraenja tijekom dugog vremenskog
razdoblja. Klasian primjer predstavljaju ene koje su poetkom 1920-ih godina
radile na bojenju kazaljki satova i budilica svjetleim bojama (koje su sadravale
radij). Godinama kasnije, zbog kancerogenog uinka radija javljao se sarkom
kostiju. Slino tome, leukemija se ee javlja kod radiologa nego kod drugih
lijenika. Jo jedan primjer su preivjeli iz Hiroime u kojih je bilo vidljivo
djelovanje niskih razina zraenja...
Otvoreno pismo zainteresiranim lijenicima, studeni 1972. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
National Enauirer, 7. listopada 1973. g., str. 29.
"Dokazani" lijekovi za rak 1 0 7
Meu najozbiljnije kasne posljedice radijacijskog oteenja spada poveana
osjetljivost na maligne metaplazije i razvoj raka na mjestima ranijeg ozraenja.
Dokazi navedeni u korist ovog odnosa govore o poveanoj uestalosti karcinoma
koe, kostiju i plua nakon razdoblja latencije od dvadeset i vie godina, tj. od
vremena kad su ta mjesta bila ozraena. Dodatnu podrku pruaju relativno
visoka uestalost karcinoma titnjae sedam i vie godina nakon niske doze
zraenja na podruju grudne lijezde u djetinjstvu, kao i poveana uestalost
leukemije nakon ozraenja cijelog tijela u bilo kojoj dobi.
13
Godine 1971. istraivaki tim sa Sveuilita u Buffalou pod vodstvom dr.
Roberta W. Gibsona izvijestio je da manje od dvanaest rutinskih medicinskih
snimaka istog dijela tijela poveava rizik od leukemije kod mukaraca za barem
ezdeset posto.
14
Drugi znanstvenici sve su zabrinutiji zbog rastue zaluenosti
Amerikanaca rendgenskim zrakama i mole da se to ludilo zaustavi, traei ak
i ukidanje pokretnih rendgenskih jedinica za snimanje plua radi otkrivanja
TBC-a.
15
A ta rutinska rendgenska snimanja bezopasno su blaga u usporedbi
s intenzivnim zraenjima koja se danas emitiraju u tijela oboljelih od raka.
Rendgenske zrake izazivaju rak zbog barem dva faktora. Prvo, one nanose
fiziku tetu tijelu, koja potie stvaranje stanica trofoblasta u sklopu procesa
ozdravljenja. Drugo, one slabe ili unitavaju stvaranje bijelih krvnih zrnaca koja,
kao to smo vidjeli, tvore imunoloki obrambeni mehanizam, prvu crtu obrane
tijela protiv raka.
Kada se radi o statistikama, malo je ili nimalo dokaza da zraenje zaista
poveava pacijentove izglede za preivljavanje. Nacionalni projekt za kirurgiju i
pomona sredstva kod raka dojke, koji smo ranije spomenuli u vezi s operacijama,
takoer je proveo studije o uincima zraenja. Evo saetka njihovih otkria:
...postoperativno zraenje nije pacijentima tretiranima na taj nain pruilo
zamjetljive prednosti u smislu da povea udio onih koji nee imati problema
tijekom narednih pet godina.
16
U kolovozu 1998. godine Science News objavio je pregled podataka biljeenih
tijekom vie od 30 godina i izvijestio da zraenje moe zapravo smanjiti izglede
pacijenta za preivljavanje: *
Brunner, Emerson, Ferguson i Doris Suddarth, Textbook of Medical-Surgical Nursing (Philadelphia: J.B.
Lippincott Co., 1970.) 2. izdanje, str. 198.
14
Too Many X-Rays Increase Risk of Leukemia, Study Indicates*, National Enauirer, 5. prosinca 1971. g.,
str. 11.
15
Top FDA Officials Warn: Chest X-Rays in Mobile Vans Are Dangerous and Must be Stopped, National
Enauirer, 10. rujna 1972. g., str. 8.
6
Fisher, B et. al, Postoperative Radiotherapy in the Treatment of Breast Cancer; Results of the NSAPP
Clinical Trial, Annals of Surgery, 172, br. 4, listopad 1970. g.
1 0 8 Svijet bez raka
Podaci iz devet studija... pokazuju da tretmani zraenjem nakon operacije
zapravo smanjuju izglede za preivljavanje mnogih pacijenata, pogotovo onih
kod kojih se rak u poetku nije proirio. Rezultati su objavljeni u asopisu Lancet
od 25. srpnja... Stopa preivljavanja 2 godine nakon operacije bila je 48 posto za
one koji su primili tretmane zraenjem i 55 posto za pacijente koji su imali samo
operaciju.
17
^ PrV> [ D <L O G/t J/L.
To je neugodna injenica za radiologe jer dovodi u pitanje smisao njihova
rada u medicinskoj zajednici. Zbog toga se ne moe oekivati da ete uti
kako o tim pitanjima raspravljaju radiolozi ili oni ija primanja ovise o izradi,
prodaji, upotrebi ili odravanju linearnih akceleratora vrijednih milijune dolara.
Iznenauje, stoga, kad ujemo kako su o tim istinama otvoreno progovorila tri
radiologa na istom podiju tijekom jednog medicinskog skupa. Bili su to William
Powers, dr. med., direktor Odjela za radijacijsku terapiju na Medicinskom
fakultetu sveuilita u Washingtonu, Phillip Rubin, _dx_md
!JL
jiaelnik Odjela
za radioterapiju na Medicinskom fakultetu Sveuilita u Rochesteru i Vera.
Peters, dr. med., iz Bolnice Princess Margaret u Torontu, Kanada. Dr. Powers je
izjavio:
Iako se predoperativna i postoperativna terapija zraenjem ve desetljeima
esto koriste, jo uvijek nije mogue dokazati nedvojbenu kliniku korist od tog
kombiniranog tretmana...
ak i ako se stopa izljeenja zaista povea kombinacijom zraenja i terapije,
nuno je utvrditi tetu u poveanom pobolu koji se moe javiti kod pacijenata
bez povoljne reakcije na dodatnu terapiju.
18
Ono to dr. Powers misli kada kae povean pobol jest injenica da zbog
zraenja ljudi obolijevaju. U studiji provedenoj na Sveuilitu Oxford utvreno
je da je mnogo ena koje su primile zraenje umrlo od sranog udara jer su im
srca bila oslabljena tretmanom.
19
Zraenje takoer slabi imunoloki sustav, to
moe dovesti do smrti uslijed sekundarnih uzroka kao to je upala plua. Mnogi
pacijenti kojima na smrtnom listu pie da su umrli od zatajenja srca, upale plua
ili zatajenja disanja zapravo su umrli od raka ili - da budemo precizniji - od
tretmana raka kojemu su se podvrgli. Statistike o raku - temeljene na podacima
iz smrtnih listova - skrivaju istinu o neuspjenosti ortodoksne terapije protiv
raka.
Lung Cancer Radiation Questioned, Science News, 1. kolovoza 1998. g., str. 68.
18
Preoperative and Postoperative Radiation Therapy for Cancer, govor na estoj nacionalnoj konferenciji
o raku odranoj pod sponzorstvom Amerikog drutva za rak i Nacionalnog instituta za rak, Denver,
Colorado, 18.-20. rujna 1968. g.
19
Breast Cancer Update/Q & A, Ridgely Ochs, Newsday, 19. prosinca 1995. g., str. B23.
"Dokazani" lijekovi za rak 1 0 9
Na spomenutoj konvenciji radiologa, dr. Phillip Rubin iznio je pregled
statistika o preivljavanju raka objavljenih u asopisu Journal of the American
Medical Association. Zatim je zakljuio:
Kliniki dokazi i statistiki podaci iz brojnih pregleda citiraju se kako bi se
ilustriralo da se nije postiglo nikakvo poveanje preivljavanja dodatnim
zraenja.
Tome je dr. Peters dodala:
Kod karcinoma dojke stopa smrtnosti i dalje se podudara sa stopom uestalosti,
to dokazuje da nije bilo pravog poboljanja uspjenosti tretiranja bolesti u
proteklih trideset godina, iako je tijekom tog vremena bilo tehnikih poboljanja
i u kirurgiji i u radioterapiji.
Usprkos injenici da su iskustva gotovo svih lijenika suprotna, Ameriko
drutvo za rak i dalje javnosti lupeta o tome kako njihove statistike pokazuju
veu stopu oporavka meu tretiranim pacijentima nego meu netretiranima.
Na kraju krajeva, da nije tako, zato bi itko troio novac ili pristajao na bolove
i nagrivanje tijela koji su posljedica ortodoksnih tretmana? Ali, kako se samo
mogu izvlaiti s takvim otvorenim laima?
Odgovor je da oni zapravo ne lau - samo su malo iskrivili istinu. Drugim
rijeima, oni samo prilagoavaju metodu prikupljanja i evaluacije statistika kako
bi dobili eljene rezultate. Prema rijeima dr. Hardina Jonesa:
Evaluacija klinike reakcije na tretiranje raka operacijom i zraenjem, odvojeno
ili u kombinaciji, dovodi do sljedeih otkria:
Dokazi u prilog vie stope preivljavanja tretiranih grupa u odnosu na netretirane
neobjektivni su zbog metode definiranja grupa. Sve prijavljene studije uzimaju
na razmatranje sluajeve u vrijeme nastanka bolesti i prate ih do smrti ili do
kraja trajanja studije. Ako osobe u netretiranoj ili sredinjoj grupi umru bilo
kada tijekom provoenja studije, prijavljuju se kao smrti u kontrolnoj grupi.
Meutim, u tretiranoj grupi, smrti koje se dogode prije zavretka tretmana
iskljuuju se iz statistika, budui da ti pacijenti vie ne zadovoljavaju kriterije
utvrene definicijom izraza tretiran. to je vie vremena potrebno za zavretak
tretmana, kao, na primjer, u viestupanjskoj terapiji, to je pogreka vea...
Kad se urauna taj uinak, uobiajene malignosti pokazuju upadljivo slinu
stopu smrtnosti, bilo da se tretiraju ili ne.
20
Jones, A Report on Cancer, op. cit.
1 1 0 Svijet bez raka
Takva statistika pogreka je znaajna, ali teko da bi mogla biti odgovorna
za najdrau tvrdnju Amerikog drutva za rak kako je zabiljeeno milijun i pol
ljudi izlijeenih od raka zahvaljujui naporima medicinske struke i Amerikom
drutvu za rak kojem pomae FDA.
21
Odgovor lei u injenici da postoje neki oblici raka, kao to je rak koe,
koji vrlo dobro reagiraju na tretman. esto prestanu rasti ili nestanu ak i bez
tretmana. Rijetko su fatalni. Ali oni pogaaju velik broj ljudi - dovoljno da to
drastino promijeni statistike tablice. U poetku se razliiti oblici raka koe
nisu ukljuivali u nacionalne tablice. Osim toga, u to je vrijeme vrlo malo ljudi
trailo medicinski tretman konih poremeaja, jer su ih radije tretirali domaim
lijekovima, od kojih su mnogi, usput reeno, djelovali jednako dobro kao i
dananje znanstveno prihvatljivije tehnike.
U svakom sluaju, kako su lijenici postajali sve brojniji, a ljudi sve imuniji te
u mogunosti potraiti strunu lijeniku pomo, i kako su stari narodni lijekovi
bili sve manje cijenjeni, broj prijavljenih sluajeva raka koe postupno je rastao
pa ga danas Ameriko drutvo za rak navodi kao referentni podatak. Tako sve
to su trebali uiniti, kako bi dobili veinu od tih milijun i pol izlijeenih, bilo
je - izmijeniti svoje statistike, ukljuivi u njih i rak koe - abrakadabra!
Kako je otkrio dr. Hardin Jones:
Poevi od 1940. godine razni dvojbeni stupnjevi malignosti poeli su se,
redefiniranjem naziva, klasificirati kao rak. Nakon tog datuma udio izljeenja
raka s normalnim oekivanim ivotnim vijekom brzo je porastao, u skladu s
udjelom ukljuenih dvojbenih dijagnoza.
22
Ameriko drutvo za rak tvrdi da pacijenti danas preivljavaju due
zahvaljujui ortodoksnoj terapiji. Ali ljudi ne ive due nakon to dobiju rak; oni
ive due nakon to im se dijagnosticira rak. Uz moderne dijagnostike tehnike
rak se moe otkriti u ranijoj fazi. Vrijeme izmeu dijagnoze i smrti jest due, ali
duina samog ivota uope se nije poveala.
23
To je samo jo jedna statistika
varka.
Kod primjene terapija rendgenskim zrakama smanjuje se broj leukocita u
tijelu, zbog ega pacijent postaje osjetljiviji na infekcije i druge bolesti. Takvi
pacijenti esto podlegnu, na primjer, upali plua umjesto raku. I, kao to je
ranije reeno, to je ono to pie na smrtnom listu - kao i u statistikama. Kao to
je primijetio dr. Richardson:
Pismo ge Glenn E. Baker, glavne direktorice, Juni okrug, ACS, upueno g. T. G. Kentu, objavljeno u
Cancer Newsjournal sijeanj/veljaa 1972. g., str. 22.
22
Jones, A Report on Cancer, op. cit.
23
Robert N. Proctor, Cancer Wars: How Politics Shapes What We Know and Don't KnowAbout Cancer (New
York: Basic Books, 1995.), str. 4.
"Dokazani" lijekovi za rak 111
Vidio sam pacijente koji su zbog zraenja kraljenice kobaltom ostali paralizirani,
a nakon vitaminskog tretmana njihov je HCG test bio jedva pozitivan. Kod tih
smo pacijenata uklonili rak, ali zbog radiogenog manipuliranja ne mogu hodati...
Umrijet e od kobalta, a ne raka.
24
Postoji stari vic o lijeniku koji je nesretnoj udovici rekao: Bit e vam drago
uti da smo izlijeili bolest vaeg supruga neposredno prije no to je umro..
Smrt amerikog senatora Paula Tsongasa u sijenju 1997. godine bila je dokaz
da to nije vic. U njegovom nekrologu je pisalo: Tsongas je hospitaliziran 3.
sijenja zbog problema s jetrom izazvanih tretmanima protiv raka. U trenutku
svoje smrti bio je izlijeen od raka.
Ako je pacijent dovoljno jak da preivi zraenje, problem i dalje nije rijeen.
Nakon to je rak metastazirao na drugo mjesto, praktiki nema izgleda da pacijent
preivi. Osim to nema gotovo nikakvu vrijednost u pogledu preivljavanja, za
radioterapiju je takoer karakteristino da potie irenje raka koji bi trebala
suzbijati.
Jedna je od najrazvikanijih tvrdnji Amerikog drutva za rak da rano
otkrivanje i tretiranje poveavaju izglede za preivljavanje. To je jedan od onih
slogana koji dovode milijune ljudi u ordinacije njihovih lijenika na mistino
iskustvo zvano godinja kontrola. Pregled i kontrola mogu biti djelotvoran
poticaj za prihode industrije raka, ali njihova medicinska vrijednost nije toliko
dokazana kao to bi se dalo zakljuiti iz medijske kampanje. Kao to je dr. Hardin
Jones jasno rekao:
U pogledu trajanja malignih tumora prije tretmana, nijedna studija nije utvrdila
razvikani odnos izmeu ranog otkrivanja i boljeg preivljavanja nakon tretmana...
Ozbiljni pokuaji da se brzi tretman dovede u vezu s izgledima za izljeenje bili
su neuspjeni. Kod nekih tipova raka primijeeno je suprotno od oekivane
veze izmeu kratkog trajanja simptoma i visokih izgleda za izljeenje. Dugo
trajanje simptoma prije tretmana kod nekoliko tipova raka dojke i grla maternice
povezano je s duim preivljavanjem od uobiajenoga... Ni vrijeme ni opseg
tretmana prave malignosti osjetno ne mijenjaju prosjean tijek bolesti. Postoji
mogunost da tretman pogora prosjenu situaciju.
25
S obzirom na sve to, razdraujue je sluati kako glasnogovornici ortodoksne
medicine neprestano upozoravaju javnost da je upotreba laetrila tetna,
uz argument da se zbog uzimanja laetrila oboljeli od raka nee izlijeiti
od dokazanih lijekova. Proglas dr. Ralpha "VVeilersteina iz Kalifornijskog
Pismo Johna Richardsona, dr. med., G. Edwardu Griffinu od 2. prosinca 1972. g.; Griffin, Private Papers,
op. cit.
25
Jones, A Report on Cancer, op. cit.
1 1 2 Svijet bez raka
zavoda za javno zdravstvo s poetka ovog poglavlja tipian je primjer. Ali dr.
VVeillerstein ima dvije slabe toke. U prvom redu, vrlo je mali broj pacijenata koji
trae terapiju laetrilom, a da ve nisu bili podvrgnuti takozvanim modernim
kurativnim metodama operacija i zraenja. Ustvari, mnoge od njih proglasili su
beznadnim sluajevima nakon to te metode nisu dale rezultata. Ti ljudi se tek
nakon operacija i zraenja okreu vitaminskoj terapiji kao posljednjoj ansi. Tako
je prigovor dr. Vveilersteina usmjeren na iskonstruirani problem. Ali vanija od
toga je injenica da tretmani koje zagovara Vveilerstein jednostavno ne djeluju.
Borei se poput usamljenog ratnika u neprijateljskom uporitu, dr. Dean
Burk iz Nacionalnog instituta za rak uporno je nazivao stvari pravim imenom.
U pismu svom efu, dr. Franku Rauscheru, rekao je:
Usprkos gore spomenutim dokazima... slubenici Amerikog drutva za rak, pa
ak i Nacionalnog instituta za rak, nastavili su javnosti objanjavati da otprilike
svaki etvrti sluaj raka danas biva izlijeen ili kontroliran, ali to rijetko ili
nikada ne potkrepljuju statistikim ili epidemiolokim dokazima. A ti dokazi su
nuni da takva izjava bude i znanstveno smislena, koliko god ona bila djelotvorna
za prikupljanje sredstava. Takva je izjava pogrena zato to skriva injenicu da, kod
sistemskog ili metastatskog raka, stvarna stopa kontrole u vidu konvencionalnog
petogodinjeg preivljavanja jedva da je vea od jedan prema dvadeset...
26
Netko bi mogao upitati dr. Vveilersteina gdje su sve te moderne kurativne metode
na koje se on, Kalifornijsko savjetodavno vijee za rak i velik broj administratora
tako govorljivo pozivaju?.. Ne, metastazirani rak, u svojim raznim oblicima i
vrstama ostaje, u najveoj mjeri, jednako neizljeiv kao to je bio u vrijeme
Kefauverovog amandmana prije deset godina.
27
Statistike Amerikog drutva za rak su fascinantne. One se sastoje od mnogo
stranica tablica i dijagrama koji prikazuju rak prema lokaciji, spolu, dobi i
geografiji. Ali kad se radi o konkretnim brojkama o tim dokazanim izljeenjima
- nema niega. Postoji samo nepotkrijepljena tvrdnja: Danas svaki trei pacijent
biva spaen, za razliku od svakog petog prije jedne generacije.. To moda jest, a
moda nije istina, ovisno o definiciji rijei spaen. Ali ak i ako to ne osporimo,
moramo imati na umu da takoer postoji odgovarajue poveanje broja onih
koji obolijevaju od raka. Zato je tako? Evo slubenog objanjenja:
Glavni faktori jesu poveanje dobi stanovnitva i broja stanovnika. Znanost je
pobijedila mnoge bolesti pa se prosjean ivotni vijek Amerikanaca produio.
Dui ivot vodi ovjeka u dob u kojoj rak najee pogaa - od petog desetljea
ivota nadalje.
Pismo Deana Burka Franku Rauscheru; Griffin, Private Papers, op. cit, str. 3.
Pismo Deana Burka lanu Kongresa Freyu ml.; Griffin, Private Papers, op. cit, str. 5.
"Dokazani" lijekovi za rak 1 1 3
Sve je to naoko uvjerljivo - dok se ne proue injenice:
Prvo, poveanje broja stanovnika nema nikakve veze s time. Statistike svaki
trei i svaki peti proporcijske su, a ne brojane. One predstavljaju omjere koji
vrijede bez obzira na veliinu populacije.
Drugo, prosjean ivotni vijek stanovnitva od 1980. do 1996. godine
produio se za manje od tri godine. To nikako ne moe objasniti drastino
poveanje smrtnosti od raka u tom istom razdoblju.
I tree, starija ivotna dob uope ne mora biti faktor - o emu neosporno
svjedoe Hunze i Abhazi kod kojih nema sluajeva raka.
U svibnju 1986. godine oblaci propagande rasprili su se i suneva zraka istine
probila se do medicinskih medija. The New England Journal of Medicine objavio
je izvjetaj Johna C. Bailara III. i Elaine M. Smith. Dr. Bailar je radio u Odjelu
za biostatistiku harvardskog Fakulteta za javno zdravlje; dr. Smith je radila na
Medicinskom centru Sveuilita u Iowi. Njihov izvjetaj bio je brutalno iskren:
ini se da su neke mjere koje su poduzete u praenju raka dovele do znaajnog
napretka, neke pak do znaajnog nazadovanja, dok kod nekih nije bilo veih
promjena. Koju god mjeru odabrali, ona nam ukazuje kako na nevieni uspjeh u
borbi protiv raka tako i na katastrofu.
Najbolju mjeru napretka u borbi protiv raka po naem miljenju predstavlja
kombinirana stopa smrtnosti za sve oblike raka, dobno prilagoena amerikom
standardu iz 1980. godine. Ta mjera uklanja uinke promjene dobnog sastava i
broja stanovnika, sprjeava selektivno iznoenje podataka kako bi se potkrijepila
odreena gledita, svodi na minimum uinke promjena u dijagnostikim
kriterijima koje su povezane s nedavnim napretcima u pregledima i otkrivanju i
izravno mjeri ishod koji nas najvie zanima - smrt...
Dobno prilagoene stope smrtnosti pokazuju spor i postojan rast tijekom
nekoliko desetljea i nema dokaza ni o kakvom novijem trenda smanjivanja.
U tom klinikom smislu gubimo rat protiv raka... Glavni je zakljuak taj da
priblino 35 godina intenzivnih napora usmjerenih na poboljanje tretmana
moramo ocijeniti kao uvjetni neuspjeh.
28
U nastavku izvjetaja, objavljenom jedanaest godina kasnije, Dr. Bailar
je otkrio da se turobna slika nije popravila. Rekao je: Desetljeima ulaemo
najvee napore: milijarde dolara potpora, najbolje znanstvene talente kojima
raspolaemo. Nita od toga nije dalo rezultate..
29
Progress Against Cancer? New England Journal of Medicine, 8. svibnja 1986. g., str. 1231.
$30 billion 'War on Cancer' a bust? USA Today, 29. svibnja 1997. g., str. 1.
1 1 4 Svijet bez raka
Jasno je da Ameriko drutvo za rak - ili barem netko na vrlo visokom
poloaju u njemu -amerikom narodu pokuava prodati maglu. injenice
govore - unato ACS-ovim statistikama - da ortodoksna medicina nema
dokazane lijekove za rak, a ono to ima alosno je nedostatno s obzirom na
presti koji uiva, novac koji prikuplja i snobovski prezir kojim obasipa svakoga
tko ne prihvaa njezine tretmane.
11
Nova dimenzija
ubojstva
Dokaz da su lijekovi protiv raka nedjelotvorni i da
izazivaju rak; FDA je odobrila eksperimente na
ljudima koji su doveli do smrti od lijekova umjesto od
raka.
SLJEDEI LANAK POJAVIO se u Los Angeles Timesu 18. kolovoza 1973.
godine pod naslovom: UBOJSTVO LIJEKOM ZA RAK - LAETRILOM:
Los Angeles (UPI) - Predsjednica kalifornijske podrunice Amerikog drutva
za rak u srijedu je proizvoae i distributere lijeka laetrila nazvala iriteljima
obmana i istog nadrilijenitva.
Helene Brown... rekla je da je FDA redovno testirala laetril, dobila negativne
rezultate i zabranila njegovu upotrebu kao lijeka za rak.
Nadrilijeenje raka je nova dimenzija ubojstva prema gi Brown koja je
rekla... da se danas 10 vrsta raka moe izlijeiti ili kontrolirati kemoterapijom
- tretiranjem bolesti lijekovima.
Ni mjesec dana kasnije, govorei na ACS-ovoj nacionalnoj konferenciji o
njezi pacijenata oboljelih od raka, ga Brown otvoreno je izjavila: Trenutano
medicinsko znanje omoguuje izljeenje sedamdeset posto svih vrsta raka, ako
se otkriju rano.
]
Glasnogovornici Amerikog drutva za rak nikad se ne umore od ponavljanja
mita o dokazanim lijekovima. Ali rijetko izgledaju toliko smijeno u oima
onih koji neto znaju o pravim statistikama o preivljavanju kao kada govore o
izljeenjima kemoterapijom.
Cancer Quacks Deadly, (AP) The Clarion Ledger, (Miss.), 13. rujna 1973. g.
1 1 5
1 1 6 Svijet bez raka
Vidjeli smo kratak pregled bijednih rezultata ortodoksne kirurgije i zraenja.
Meutim, uspjesi takozvanih lijekova protiv raka jo su slabiji. Glavni je razlog
taj to je veina tih lijekova koji su trenutano u upotrebi vrlo otrovna, ne samo
za rak, nego i za tijelo openito. Mnogo su pogubniji za zdravo tkivo nego za
malignu stanicu.
Sve tvari mogu biti otrovne ako se uzmu u dovoljno velikoj koliini. To vrijedi
za aspirin, eer, laetril pa ak i vodu. Ali za razliku od tih tvari, lijekovi protiv
raka nisu otrovni zbog predoziranja ili nuspojava, nego im je to primarni uinak.
Drugim rijeima, njihova otrovna priroda ne tolerira se samo kao nuna cijena
koju treba platiti da se postigne neki eljeni uinak, ona jest eljeni uinak.
Te kemikalije biraju se zato to imaju svojstvo razlikovanja razliitih tipova
stanica i, zbog toga, truju neke tipove stanica vie nego druge. Ali nemojte
odmah zakljuiti da prepoznaju razliku izmeu kanceroznih i nekanceroznih
stanica, ubijajui samo kancerozne, jer nije tako.
Stanini otrovi koji se danas koriste u ortodoksnoj terapiji protiv raka ne mogu
razlikovati kancerozne od nekanceroznih stanica. Umjesto toga, oni djeluju tako
da prave razliku izmeu stanica koje rastu brzo i stanica koje rastu sporo ili
uope ne rastu. Ciljaju na stanice koje se aktivno dijele. Posljedica toga je da
ne ubijaju samo stanice raka koje se dijele nego i mnotvo normalnih stanica u
tijelu koje su takoer u procesu diobe.
Teoretski, one kancerozne stanice koje se dijele bre od normalnih stanica bit
e unitene prije no to pacijent moe umrijeti, ali to je cijelo vrijeme neizvjesna
trka. U sluaju kanceroznih stanica koje se dijele istom brzinom, ili ak sporije
od normalnih stanica, ne postoji ak ni teoretska ansa za uspjeh.
U svakom sluaju, cilj tih lijekova je trovanje sustava pa su bolovi i munine
koji zbog toga nastaju esto vea patnja od same bolesti. Otrovi pogaaju
krvne stanice prilikom diobe i uzrokuju trovanje krvi. Gastrointestinalni sustav
zahvaaju konvulzije, uzrokujui muninu, dijareju, gubitak apetita, greve
i sve veu slabost. Stanice dlaka brzo rastu pa tijekom tretmana otpada kosa.
Zahvaeni su i reproduktivni organi, to uzrokuje sterilnost. Mozak postaje
umoran. Vid i sluh slabe. Svaka mogua funkcija poremeti se i pacijenti osjeaju
takve bolove da bi mnogi od njih radije umrli od raka nego nastavili tretman.
Ironino je da osoblje koje daje te lijekove pacijentu poduzima velike mjere
opreza kako bi bilo sigurno da se i samo ne izlae njima. Standardni prirunik za
medicinsko osoblje Handbook of Cancer Chemotherapy daje ovo upozorenje:
Potencijalni rizici povezani s rukovanjem citotoksinim sredstvima postali su
problem za zdravstvene radnike. U literaturi se navodi da zdravstveni radnici
koji se ne pridravaju mjera sigurnog rukovanja osjeaju razne simptome kao
to su nadraenost oka, membrane i koe, ali i vrtoglavicu, munine i glavobolje.
Pored toga, i dalje se istrauje mogua veza s mutagenezom i teratogenezom
Nova dimenzija ubojstva 1 1 7
[deformirane bebe]. Za mnoga kemoterapijska sredstva, posebice alkilirajua
sredstva* poznato je da su karcinogena [uzrokuju rak] u terapijskim dozama.
[istaknuo autor]
2
Budui da su ti lijekovi tako opasni, Chemotherapy Handbook navodi
esnaest sigurnosnih procedura OSHA-e (Agencija za sigurnost i zdravlje na
radu) za medicinsko osoblje koje radi u njihovoj blizini. To ukljuuje noenje
jednokratnih maski i odijela, naoala i dvostrukih rukavica od lateksa. Agencija
za zatitu okolia, pod kategorijom opasni otpad, regulira proceduru za
zbrinjavanje potroenih igala i druge opreme koja se koristi s tim lijekovima.
Ipak, te iste tvari ubrizgavaju se izravno u krvotok nesretnih pacijenata kako bi
^izlijeile rak od kojega boluju!
Mnogi od tih lijekova opisuju se kao radiomimetici, to znai da oponaaju ili
stvaraju isti uinak kao zraenje. Zbog toga takoer suzbijaju imunoloki sustav
i to je jedan od razloga zato pridonose irenju raka na druga podruja. Ali
dok su rendgenske zrake uglavnom usmjerene na samo jedno ili dva mjesta,
te kemikalije vre svoj smrtonosni utjecaj na svaku stanicu u tijelu. Kao to je
istaknuo dr. John Richardson:
I terapija zraenjem i pokuaji trovanja kod domaina izazivaju snanu
imunosupresiju koja uvelike poveava osjetljivost na metastaze. Bilo bi sasvim
iracionalno pokuati tretirati rak imunoloki i/ili fizioloki i istovremeno
davati imunosupresante u obliku zraenja bilo koje vrste, metotreksata, 5-FU,
citoksina ili slinih beskorisnih i opasnih opih staninih otrova. Svi ti tretmani,
kao to znamo, koriste se za sprjeavanje pojave odbacivanja koja je povezana
s transplantacijom organa. itav je fizioloki smisao racionalne terapije protiv
raka pojaati pojavu odbacivanja.
3
Gledite da toksini lijekovi protiv raka obino postiu upravo suprotno od
onoga to im je namjena nije ogranieno na pobornike laetrila. To je ivotna (ili
bismo moda trebali rei smrtna?) stvarnost koja je postala iroko prihvaena ak i
meu onima koji primjenjuju te lijekove. Dr. John Trelford s Odjela za porodiljstvo
i ginekologiju Bolnice Dravnog sveuilita u Ohioju, na primjer, je rekao:
ini se da danas kemoterapija ginekolokih tumora ne produava oekivani
ivotni vijek osim u sporadinim sluajevima... Problem slijepe primjene
kemoterapije znai ne samo gubitak uinka lijeka nego i smanjenje pacijentove
otpornosti na stanice raka zbog otrovnosti tih sredstava, [istaknuo autor]
4
Roland T. Skeel, dr. med., i Neil A. Lachant, dr. med., Handbook of Cancer Chemotherapy; Fourth
Edition (New York: Little, Brown and Company, 1995.)
Otvoreno pismo zainteresiranim lijenicima, studeni 1972. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
4
A Discussion of the Results of Chemotherapylogical Cancer and the Hosts Immune Response,
Zbornik radova este nacionalne konferencije o raku, op. cit.
1 1 8 Svijet bez raka
Dr. Trelford nije usamljen u svojim zapaanjima. Izvjetaj Southern Research
Instituta, datiran 13. travnja 1972. godine, na temelju istraivanja provedenog za
Nacionalni institut za rak pokazuje da veina prihvaenih lijekova iz kategorije
dokazanih lijekova Amerikog drutva za rak izaziva rak kod laboratorijskih
ivotinja koje su prethodno bile zdrave!
5
U hrabrom pismu dr. Franku Rauscheru, svom nadreenom u Nacionalnom
institutu za rak, dr. Dean Burk osudio je politiku daljnjeg prihvaanja tih lijekova
na Institutu kada svi znaju da uzrokuju rak. On je tvrdio:
Ironino je da su praktiki sva kemoterapijska sredstva protiv raka - koja
trenutano imaju odobrenje Uprave za hranu i lijekove za primjenu ili testiranje
na ljudima koji boluju od raka - (1) vrlo ili na razliite naine otrovna u koritenim
dozama; (2) izrazito imunosupresivna, to jest destruktivna za pacijentovu prirodnu
otpornost na razliite bolesti, ukljuujui rak; (3) uglavnom vrlo karcinogena
[uzrokuju rak]... Te sada pouzdano utvrene injenice objavljene su u brojnim
publikacijama samog Nacionalnog instituta za rak, kao i u publikacijama iz
itavih Sjedinjenih Drava i, zapravo, iz cijelog svijeta. Takoer, ovo to je upravo
reeno o kemoterapijskim sredstvima protiv raka koja je odobrila FDA vrijedi,
iako moda u manjoj mjeri, i za radioloke i kirurke tretmane raka kod ljudi...
U Vaem odgovoru na moju raspravu od 19. oujka spremno ste priznali
da lijekovi protiv raka koje je odobrila FDA jesu otrovni, imunosupresivni i
karcinogeni, kao to je pokazano.
Ali ste potom, unato dokazima (ukljuujui i Vau izjavu iz Bijele kue od 5.
svibnja 1972. godine) koji odreda ukazuju na alosno nisku djelotvornost takvih
lijekova izjavili, prilino paradoksalno: Smatram da je program kemoterapije
protiv raka jedna od najboljih programskih sastavnica koje je NCI ikada imao....
Netko bi se mogao pitati ne stvara li to prilino lou sliku o drugim programskim
podrujima?...
Iskreno, nikako Vas ne razumijem. Ja tvrdim da se program i niz spojeva s
odobrenjem FDA koji imaju djelotvornost od samo 5-10% teko mogu opisati
rijeju izvrsno, tim vie to predstavljaju ukupan plod tridesetogodinjih
napora svih nas na podruju terapija protiv raka.
6
Malo je dokaza za dugogodinje preivljavanje uz kemoterapiju. Evo samo
nekoliko navoda negativnih ocjena koje su dali lijenici, od kojih mnogi i dalje
prepisuju kemoterapiju:
Dr. B. Fisher je, piui za Annals ofSurgery (rujan 1968. g.), ustvrdio:
NCI-jev ugovor o istraivanju PH-43-68-998. Informacija sadrana u pismu Deana Burka lanu
Kongresa Lou Freyu ml., 30. svibnja 1972. g.; Griffin, Private Papers, op. cit, str. 5.
6
Pismo Franku Rauscheru od 20. travnja 1973. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
Nova dimenzija uboj stva 1 1 9
Kao rezultat jake otrovnosti i njegovog nedostatka terapijskog uinka, daljnja
upotreba 5-FU kao pomone terapije kod operacije dojke u primijenjenom
reimu nije opravdana.
7
Dr. Saul A. Rosenberg, izvanredni profesor medicine i radiologije na
Medicinskom fakultetu Sveuilita Stanford:
Zadovoljavajua palijacija postie se kod mnogih pacijenata. Meutim, doi e
do neizbjenog recidiva malignog limfoma i, to zbog otpornosti na lijek, to
zbog netolerancije na lijek, bolest e se ponovno javiti zahtijevajui prilagodbe
kemoterapijskog programa te zavriti neuspjehom kontrole procesa bolesti.
8
Dr. Charles Moertal s Klinike Mayo:
Nai najdjelotvorniji reimi prepuni su rizika, nuspojava i praktinih problema;
nakon to tu cijenu plate svi pacijenti koje smo tretirali, samo e mali postotak
biti nagraen kratkotrajnim razdobljem obino nepotpune regresije tumora...
Nai prihvaeni i tradicionalni kurativni napori, dakle, neuspjeni su u 85%
sluajeva... Neki pacijenti s gastrointestinalnim rakom mogu imati vrlo dugo
preivljavanje bez ikakvog tretmana, [istaknuo autor]
9
Dr. Robert D. Sullivan, Odjel za istraivanje raka na Klinici Lahey:
Poduzimaju se enormna istraivanja na podruju raka kako bi se razvili lijekovi
protiv raka za upotrebu u kontroli neoplastinih bolesti kod ljudi. Meutim,
napredak je spor i nikakva kemijska sredstva sposobna za ope kurativno
djelovanje na metastazirane oblike raka dosad nisu razvijena.
10
Ako je istina daje ortodoksna kemoterapija (1) otrovna, (2) imunosupresivna,
(3) kancerogena i (4) nedjelotvorna, zato bi je onda lijenici i dalje koristili?
Odgovor je da ne znaju to bi drugo radili. Pacijenti se obino ne alju na
kemoterapiju, osim ako njihovo stanje nije toliko beznadno da se gubitak
ivota ionako ini neizbjenim. Neki lijenicu tu fazu ne zovu terapija, nego
eksperimentiranje, to je, iskreno govorei, poteniji opis.
Surgical Adjuvant Chemotherapy in Cancer of the Breast: Results of A Decade of Cooperative
Investigation, Annals ofSurgery, 168, br. 3, rujan, 1968. g.
The Indications for Chemotherapy in the Lymphomas, Sixth National cancer Conference
proceedings, op. cit.
a
Govor odran u dvorani Klinikog centra Nacionalnog instituta za rak, 18. svibnja 1972. g.
10
Ambulatory Arterial Infusion in the Treatment of Pri mary and Secondary Skin Cancer, Zbornik
radova este nacionalne konferencije o raku, op. cit.
1 2 0 Svijet bez raka
Jo jedan razlog za koritenje lijekova u tretiranju raka lei u tome to lijenik
nije sklon rei pacijentu da nema nade. On u sebi zna da je nema, ali takoer
zna da pacijent to ne eli uti i da e potraiti drugog lijenika koji e nastaviti
s nekom drugom vrstom tretmana, koliko god on bio beskoristan. Zato rjeava
problem tako to i dalje predlae tretman.
U svojoj knjizi The Wayward Cell, Cancer (Neobuzdana stanica, rak), dr.
Victor Richards jasno kae da se kemoterapija koristi u prvom redu samo kako
bi se pacijenta poticalo da se vraa na tretmane i zbog jaanja njegovog morala
dok umire. Ali to nije sve! On kae:
Usprkos tome, kemoterapija ima izuzetno vrijednu ulogu jer usmjerava pacijenta
na pravilnu medicinsku terapiju, a u pacijenata u kojih je rak u odmakloj fazi
ili je lijeenje beznadno ne doputa pomisao da su lijenici digli ruke od njih.
... Razborita primjena i testiranje potencijalno korisnih lijekova takoer mogu
sprijeiti irenje nadrilijeenja raka.
11
[istaknuo autor]
Boe sauvaj da netko odustane od dokazanih lijekova - koji izazivaju
muninu, strane bolove, irenje raka i priznato su nedjelotvorni - radi takvog
nadrilijenitva kao to je laetril!
Ovdje je, konano, razotkriven pravi cilj veine takozvanih edukacijskih
programa ortodoksne medicine - psiholoki uvjetovati ljude da ne probaju
nij ednu alternativnu vrstu terapije. To je razlog zato ponavlj aju mit o dokazanim
lijekovima.
Ameriko drutvo za rak u svom je lanku Unproven Methods of Cancer
Management (Nedokazane metode lijeenja raka) ustvrdilo:
Kada netko shvati daje 1.500.000 Amerikanaca danas ivo zato to su otili svojim
lijenicima na vrijeme i da se ta izljeenja mogu zahvaliti dokazanim tretmanima
zraenjem i kirurgiji, manje je vjerojatno da e riskirati sa sumnjivim lijenikom
ili nekim nedokazanim tretmanom.
12
Prije nego to zavrimo s temom terapije protiv raka i prijeemo na polje
istraivanja o raku, razjasnimo i rezimirajmo naa dosadanja otkria. Evo
kratkog pregleda etiriju ponuenih oblika terapija protiv raka:
OPERACIJA: Najmanje tetna. Ponekad moe spasiti ivot, mjera za hitne
sluajeve. Nema dokaza da pacijenti koji prime radikalne ili opsene operativne
opcije ive imalo due od onih koji prime najkonzervativnije opcije ili, to se toga
11
Victor Richards, The Wayward Cell, Cancer; Its Origins, Nature, and Treatment, (Berkeley: The
University of California Press, 1972.), str. 215-16.
Unproven Methods of Cancer Management, op. cit, str. 17, 18.
12
Nova dimenzija uboj stva 1 2 1
tie, onih koji ne prime nikakvu operaciju. Vjeruje se da poveava vjerojatnost
irenja raka na druge lokacije.
Kada se radi o unutarnjim tumorima koji zahvaaju reproduktivne ili vitalne
organe, statistika stopa dugoronog preivljavanja je, u prosjeku, 10-15%.
Nakon to je rak metastazirao, statistiki izgledi za dugorono preivljavanje
blizu su nule.
RADIOLOGIJA: Vrlo tetna na mnogo naina. iri rak i slabi pacijentovu
otpornost na druge bolesti. Ozbiljne i bolne nuspojave, ukljuujui zatajenje srca.
Nema dokaza da tretirani pacijenti u prosjeku ive imalo due od onih koji nisu
tretirani. Statistika stopa dugoronog preivljavanja nakon metastaza blizu je
nule.
KEMOTERAPIJA: Takoer iri rak kroz slabljenje imunolokih obrambenih
mehanizama i ope trovanje. Pacijenta ini osjetljivim na druge bolesti i infekcije,
to esto dovodi do smrti od drugih uzroka. Izuzetno teke nuspojave. Nema
dokaza da tretirani pacijenti u prosjeku ive imalo due od onih koji nisu tretirani.
Statistika stopa dugoronog preivljavanja nakon metastaza blizu je nule.
VITAMINSKA TERAPIJA: Neotrovna. Nuspojave ukljuuju poveani apetit,
dobivanje na teini, nii krvni tlak te poveanje razine hemoglobina i broja
eritrocita. Uklanja ili znatno smanjuje bolove bez primjene narkotika. Jaa
otpornost tijela na druge bolesti. Prirodna je tvar koja se nalazi u hrani i
kompatibilna je s ljudskim biolokim iskustvom. Unitava stanice raka i hrani
nekancerozne stanice.
Ima li se u vidu da veina pacijenata zapone s vitaminskom terapijom tek nakon
to su ih ortodoksnim tretmanima rezali, spaljivali ili trovali i nakon to im
je reeno da za njih vie nema nade, broj pacijenata koji ozdrave i dugorono
preive (15%) vrlo je ohrabruju. Za one koji se najprije okrenu vitaminskoj
terapiji, stopa dugoronog preivljavanja vea je od 80% (vidi sljedee poglavlje
za statistiki pregled.)
I na kraju, kada se posvetimo pitanju istraivanja raka, vidimo da se suoava s
istim frustracijama i samoizazvanim neuspjesima kao i lijeenje raka. Gotovo svi
trenutani istraivaki projekti zaokupljeni su pitanjem kako lijeiti rak, umjesto
da se bave pitanjem to je rak. Zbog toga je osnovni problem istraivanja raka
danas mnogo vie pitanje fundamentalne nego primijenjene znanosti.
Trinaesto izdanje Encyclopedia Britannica iz 1926. godine o teorijama o raku
kae sljedee:
Sam broj i raznovrsnost hipoteza pokazuju da nijedna nije potvrena. Veina
njih pokuava objasniti rast, ali ne i porijeklo bolesti.
1 2 2 Svijet bez raka
Kad je u pitanju ortodoksna medicina, ta je tvrdnja danas jednako istinita kao
to je bila 1926. godine. Kao rezultat toga, istraivai sastavljaju sve dui popis
stvari koje navodno uzrokuju rak - sa svime, od smoga u zraku i insekticida
u sirovom vou i povru do brojnih nepoznatih virusa. Ne shvaajui da sve
to djeluje samo kao poticaj za pravi uzrok - nedostatak enzima i vitamina -
oni istrauju sve mogunosti odjednom. Pokuavaju pronai tisuu zasebnih
lijekova od kojih svaki ima specifinu namjenu - filtrirati smog, uklanjati
insekticide, unitavati viruse i tako dalje. to vie istrauju, otkrivaju vie
uzroka i njihov zadatak sve je beznadniji.
Unato ovom nizu neuspjeha, gotovo svakodnevno itamo u naem tisku
ohrabrujue prie o tome kako smo nadomak velikom uspjehu u lijeenju raka.
Dana 23. rujna 1972. godine Los Angeles Herald-Examiner je ak na naslovnoj
stranici objavio vijest i to masnim slovima: PRONAEN LIJEK PROTIV
RAKA! A ugledni istraivai iz najprestinijih medicinskih institucija po navici
paradiraju pred televizijskim kamerama govorei nam kako su svojim najnovijim
otkriima sve blie odgovorima na zagonetnu bolest raka i kako su nadomak
lijeku za rak. Nalazimo se nadomak velikom uspjehu ve desetljeima!
Razlog za to je jednostavan. Ti ljudi primaju istraivake potpore savezne
vlade, zaklada osloboenih poreza i Amerikog drutva za rak. Oni moraju
tvrditi da postiu ohrabrujue napretke ili vie nee dobivati sredstva. Da su
iskreno izvijestili da su radili vie od etiri desetljea, zaposlili tisue istraivaa,
iskoristili milijune radnih sati i potroili milijarde dolara, a nisu doli ni do
ega bitnoga - pa, lako je zamisliti to bi se dogodilo s buduim financiranjem
njihovih istraivakih projekata. Kola istraivanja raka sada dosee vrijednost
od vie milijarda dolara godinje. Najvei dio tog kolaa dobivaju oni koji tvrde
da su nadomak velikom uspjehu jer, tko bi elio biti odgovoran za ukidanje
sredstava ba sada kad je lijek tako blizu?
U meuvremenu, istraivai nisu toliko zaokupljeni time da shvate to je rak,
koliko traenjem tvari ili tretmana kojima se rak moe ukloniti. I to je teorija
fantastinija, vei su izgledi da dobiju savezni novac.
Kada tisak pie o istraivakim potporama, naslovi esto govore cijelu priu:
MORSKO JAJE POMAE U SUZBIJANJU RAKA KOD MIEVA (L.A. Times);
STRUNJACI U LOVU NA ZAGONETNO SREDSTVO KOJE UZROKUJE
RAK, (LA. Times); OTROV ZA TAKORE POMAE PACIJENTIMA U
TERMINALNOJ FAZI RAKA DA IVE DUE, TVRDI TIM LIJENIKA
(National Enquirer); NADA NA KRILIMA LEPTIRA (Medical World News).
Ovaj bi zadnji naslov moda trebalo proiriti. lanak poinje ovako:
Slutei na temelju ranijih spoznaja da kukci sintetiziraju tvari koje mogu usporiti
rast stanica, kemiar George R. Pettit s Arizonskog sveuilita u Tempeu proveo
je est godina, i potroio oko 100.000 dolara, ekstrahirajui spojeve iz etvrt
Nova dimenzija ubojstva 1 2 3
milijuna leptira... u sklopu programa Nacionalnog instituta za rak. Kako bi dobio
svoje... kukce, dr. Pettit zatraio je pomo 500 sakupljaa s Tajvana.
I tako potraga ide dalje - otrov za takore, avionsko gorivo, krila leptira,
morska jaja - sve osim prirodne ljudske hrane.
Znaajno je da su jedini sluajevi kada ortodoksna istraivanja daju korisne
informacije oni kada je to u skladu s trofoblastikom tezom o raku. Ili, drugim
rijeima, na polju konkretnog znanstvenog znanja steenog kroz nedavna
znanstvena istraivanja nema niega to nije u skladu s trofoblastikom tezom o
raku. To vrijedi za iroki raspon istraivakih projekata.
Na primjer, uzbuenje oko mogunosti da BCG djeluje kao sredstvo protiv
raka u skladu je s injenicom da su leukociti prva linija obrane protiv raka, kao
to je teoretizirao dr. John Beard prije gotovo jednog stoljea.
Dr. Robert Good, bivi predsjednik Instituta Sloan-Kettering, otkrio je jo
ranije, dok je bio predsjednik Odjela za patologiju Sveuilita u Minnesoti, da se
ini kako mijenjanje koliine bjelanevina u prehrani mieva utjee na poveanje
njihove otpornosti na rak. Rekao je: Taj rad otvara pitanja o ulozi prehrane kod
ljudi koji boluju od raka.
13
Na studije ga je potaknulo zapaanje da australski Aboridini konzumiraju
hranu siromanu bjelanevinama, a imuni su na rak. Dobri doktor Good bio je
na pravom tragu, ali to je bio trag koji on nikada nije slijedio. Niskoproteinska
prehrana ne moe se patentirati.
I dr. J. N. Davi, profesor patologije na Medicinskom fakultetu Albanv,
sluajno je naiao na dio rjeenja kad je primijetio da je posljednjih godina
dolo do zapanjujueg poveanja uestalosti raka jednjaka u Keniji, dok ga u
susjednoj Ugandi praktiki nije bilo. Primijetio je, takoer, da je vrlo mogue da
postoji odreena veza izmeu raka debelog crijeva i prehrane. Zapitao se zato
je rak debelog crijeva rijedak sluaj u siromanim zemljama gdje vlada oskudica
hrane.
Onima koji su upoznati s tradicionalno visokim sadrajem nitrilozida
u nerafiniranoj hrani siromanih zemalja odgovor je oigledan. Bude li dr.
Davi nastavio postavljati prava pitanja, prije ili kasnije morat e pronai prave
odgovore. A onda e se morati boriti protiv cijelog medicinskog establimenta.
U meuvremenu, doao je do zakljuka da bi se uzrok razlika mogao nalaziti
u vrstama piva koje se piju u tim dvjema zemljama - to moda nije daleko od
istine, jer se razliita piva rade od razliitih itarica kao to su kukuruz, sirak i
proso, koje imaju razliite koncentracije vitamina BI7.
1 4
Ali, sve dok dr. Davi
Protein StudyDiet Linked to Cancer Control, San Francisco Chronicle, 21. listopada 1971.
godine. Takoer American College of Surgeons, A New Cancer Link; Gene-Pool Pollution, Modem
Medicine, 29. studenog 1971. g., str. 13.
14
Vidi Seek Clues to Dramatic Rise of Throat Cancer in Kenya, Infectious Diseases, 2. srpnja 1972. g.
1 2 4 Svijet bez raka
bude teoretizirao samo o pivu, a ne o vitaminima, zadrat e potovanje svojih
kolega i vjerojatno e nastaviti dobivati sredstva za svoj istraivaki program.
I tako to ide. Trofoblastika teza (injenica) o raku stalno dobiva nove potvrde
od strane nezavisnih istraivaa koji, naalost, ne nasluuju vanost svojih
otkria. Meutim, neki od njih s vremenom primijete iru sliku. Na primjer,
dr. Bruce Halstead, direktor i osniva Instituta Vvorld Life Research u Coltonu,
Kalifornija, putovao je u Sovjetski Savez i otkrio da tamonji znanstvenici
istrauju prirodne neotrovne tvari jo od 1960-ih godina i da su, kako se ini,
daleko ispred Sjedinjenih Drava na tom podruju. Oduevljeno je govorio
o jednoj takvoj tvari zvanoj Eleuterococcus koja je, prema njegovom opisu,
sumnjivo slina pangaminoj kiselini ili vitaminu B15 koji je otkrio dr. Krebs.
U svakom sluaju, dr. Halstead nije uspio privoljeti FDA da odobri
eksperimentiranje s tom tvari. alio se:
Pokuavao sam svugdje. Ne mogu nagovoriti nijednu farmaceutsku kompaniju
da me podri zbog propisa FDA koji se odnose na specifine lijekove. Tu je cijelo
podruje medicine u sukobu.
Dr. Halstead je takoer bio na pravom tragu, to je nesumnjivo razlog zato
je naiao na kameni zid otpora medicinskog i politikog establimenta. Kad je
primijetio daje Kongres upravo bio odobrio 1,6 milijarda dolara za istraivanje
raka, rekao je da, po njegovom miljenju, to nee dati rezultata jer e sve biti
potroeno na istraivanja egzotinih i otrovnih umjetnih lijekova umjesto na
istraivanje prirodnih neotrovnih spojeva. Zatim je dodao:
Predviam da e lijekovi za rak doi s podruja prirodnih proizvoda. Jednog
dana otkrit emo da je neko autohtono stanovnitvo imalo proizvod koji lijei
rak i da ga je koristilo. Moda ga nisu svjesno koristili u tu svrhu, ali otkrit emo
da su ga koristili i da su rezultati bili autentini.
Kad bismo zaista mogli provesti detaljnu studiju svih prirodnih materijala koje
koriste primitivna plemena irom svijeta, vjerujem da bismo (Sjedinjene Drave)
postali vrlo produktivno podruje u istraivanju raka.
15
Ali to nije pristup industrije raka. Umjesto toga, zalueni svojim novosteenim
vjetinama u stvaranju umjetnih spojeva, oni preziru prirodu i trate milijarde
dolara poreznih obveznika na svoje otrovne spojeve. I, kako se svake godine
razviju deseci takvih lijekova, oboljeli od raka postaju ljudski pokusni kunii za
njihovo testiranje.
Russia, U.S. Join Ranks in Cancer Battle Project, L.A. Herald Examiner, 20. veljae 1972, str. A-
18.
Nova dimenzija uboj stva 1 2 5
LSD Therapv: Quiet Revolution in Medicine, L. A. Times, 15. prosinca 1972. g., VII. dio str. 10,
11.
Nisu sva testiranja pokuaji da se izlijei rak. Mnoga od njih provode se
samo zato to istraivai imaju na raspolaganju velik broj pacijenata koji e, po
njihovom rezoniranju, ionako umrijeti pa zato onda ne koristiti njihova tijela
u istraivake svrhe dok u njima jo ima malo ivota. Ako to zvui kao previe
otro osuivanje, razmislite o istraivakom projektu koji je financirala savezna
vlada u Psihijatrijskom istraivakom centru drave Marvland u Cantonsvilleu.
Projekt je vodio dr. Stanislav Grof, psihijatar rodom iz eke koji se specijalizirao
za upotrebu psihodelinih lijekova, posebice LSD-a.
Ta je pria toliko bizarna da e mnogima biti teko povjerovati u nju. Zato
razmotrimo priu oevica, posebnog izvjestitelja Washington Posto koji je posjetio
istraivaki centar i pogledao video-snimke nekih eksperimenata. Izvjestitelj
je, usput reeno, bio izuzetno naklonjen cijelom eksperimentalnom programu
i predstavio ga je u najboljem moguem svjetlu. Ali usprkos toj pristranosti,
izvjetaj predstavlja okantno razotkrivanje potpune nebrige tih ljudi za ljudske
uzorke koji su im dani za eksperimentiranje:
Ujutro na dan njegove seanse, pacijentu se daje jedna crvena rua u vazi. Glazbeni
terapeut iz centra izabrao je program namijenjen pojaanju iskustva - Vivaldija,
Beethovena, Bacha, Wagnera, Simona i Garfunkela, Ramavana majmunsko
pjevanje s Balija i drugo...
Evo primjera jedne seanse snimljene na videokaseti: Pacijent koji je bolovao od
raka, fiziki radnik u kasnim etrdesetima, potiten i u strahu od skore smrti,
tjeskobno je sjedio na kauu razgovarajui s Grofom i medicinskom sestrom.
To tako boli, rekao je glasom punim emocija. Nikada ne plaem, mislim, ne
mogu si pomoi, ali moram pustiti to da izae prije ili kasnije. Zajecao je i Grof
gaje utjeio.
Sestra mu je intravenozno ubrizgala jaku dozu LSD-a i ekao je deset do trideset
minuta da pone djelovati. Kad je poeo djelovati, reagirao je strahom. Ne znam
to da radim, zavapio je. Jecao je i na kraju povratio u lonac... Grof ga je umirio
s nekoliko rijei, nakon ega mu je na ui stavio stereo slualice. Pacijent je bio
svladan monim zvukom Mormonskog crkvenog zbora koji je pjevao Molitvu
Gospodnju.
Leao je nepomino... Nakon dueg vremena pacijent je poeo izgovarati rijei:
Poput vatrene lopte. Sve je baeno u nju, koliko se mogu sjetiti. Sve je definitivno
uniteno. Sve je nestalo. Ne sjeam se, ali tko god to bio, rekao je da je osloboen.
Netko je bio osloboen. Ne znam tko je to bio. Ne znam tko je to bio, ali bio je
slobodan.
Grof je upitao pacijenta je li on taj koji je osloboen i ovjek je odgovorio, Da,
da.
16
1 2 6 Svijet bez raka
Sljedei dan pacijent je bio uvjeren da je doivio vjersko iskustvo. Osoblje
je bilo vrlo zadovoljno jer, kako su objasnili, pomogli su pacijentu da pronae
smisao u svom ivotu i potpunije uiva u svojim zadnjim mjesecima.
etiri dana kasnije, ovjek je umro od raka.
okantno je saznati da, prema etikom kodeksu koji slijede FDA i medicinska
struka koju ona sada kontrolira, nije nuno obavijestiti pacijenta da se na njemu
eksperimentira. To je zlokobna injenica, ne samo za pacijenta koji prima
eksperimentalni lijek, nego i za pacijenta koji oekuje lijeniku pomo, ali
umjesto toga ga stave u kontrolnu grupu u kojoj prima placebo - odnosno ne
dobiva nikakvu pomo. Robert N. Veatch, strunjak za medicinsku etiku, rekao je
1973. godine Senatskom pododboru za zdravstvo daje, samo u jednom tipinom
istraivakom projektu devedeset i jedno dijete, koje je sluilo kao kontrola u
studiji tretmana za astmu, primalo nedjelotvoran tretman u razdobljima koja
su trajala do etrnaest godina. Takoer je potvrdio da nijedna majka ili dijete
iz studije nisu znali da je u tijeku bilo kakva studija.
17
Od 1970. godine vie od 100.000 pacijenata koji su bolovali od raka koriteno
je u eksperimentima bez njihovog znanja i pristanka.
18
U izvjetaju koji je pripremljen za predsjednika Senatskog pododbora
i objavljen u Kongresnom zapisniku 5. listopada 1966. godine dr. Miles H.
Robinson je otkrio:
Neutvreni broj pacijenata oboljelih od raka koji su inae imali prilino dug
oekivani ivotni vijek umro je tijekom tih testiranja prema izvjetajima u NCI-
jevom Cancer Chemotherapv Reports. Pune razmjere smrtnosti i pobola teko
je procijeniti, budui da mi je urednik asopisa rekao da se objavljuju samo
najbolja istraivanja.
19
Sljedee izjave preuzete su iz samo nekoliko od tih najboljih slubenih
izvjetaja o kemoterapiji:
Poduzeti su napori da se izaberu pacijenti koji su u dovoljno dobrom stanju da
podnesu predvienu otrovnost... Neoekivano, zbog rane smrti dvoje od prvih
petero tretiranih pacijenata doza je morala biti smanjena na 8,0 mg/kg/dnevno.
Nije primijeeno nikakvo znaajno djelovanje protiv tumora u bilo kojem
trajanju...
Unethical Experiments Hit, Prevention, srpanj 1973. g., str. 97.
Omar Garrison, The Dictocrats, (Chicago, London, Melbourne: Books for Today, Ltd., 1970.), str.
271.
19
Ibid., str. 273.
Nova dimenzija ubojstva 1 2 7
Tijekom ove studije umrlo je estero od osmero pacijenata [djece]... Nikakav
terapijski uinak nije primijeen. Klinike manifestacije otrovnosti sastojale su
se od povraanja, hipotenzije, promjena u sluznici usta i dijareje, tim redom po
uestalosti. Oteenja bubrega i edem mozga primijeeni su prilikom posmrtnog
prouavanja svih estero pacijenata koji su umrli za vrijeme primanja ovog
lijeka...
Smrt dvoje pacijenata nedvojbeno je bila uzrokovana otrovnou lijeka... Kod
osmero od etrnaestero pacijenata koji su preivjeli poetni ciklus terapije bilo
je vidljivo brzo ope propadanje. Oni su umrli unutar deset tjedana od poetka
terapije. Nae je miljenje da je otrovnost lijeka doprinijela brzoj smrti tih
pacijenata...
Zbog teke otrovnosti, uzroka smrti etrdesetero pacijenata izvorno tretiranih
punim petodnevnim pripremnim dozama koje su koristili radnici u
VVisconsinu, istraivai u istonoj grupi odluili su izbaciti petu pripremnu
dozu iz svakog ciklusa.
20
injenica je da se mnogi od tih eksperimenata ne provode zato da se vidi je
li lijek djelotvoran protiv raka, ve samo zato da se utvrdi koliko ga se moe dati
prije nego to se pacijent razboli od njegovog otrovnog djelovanja.
Prosjenoj je osobi teko pojmiti razmjere tih legaliziranih tortura i ubojstava
to se u ime znanosti vre nad rtvama koje nita ne slute. I alosno je da toliki
broj ljudi iz medicinske struke, ali i povezanih s njom, prihvaa to bez protesta.
FDA financiraipotie iru upotrebu tih smrtonosnih lijekova dok istovremeno
lijenicima zabranjuje eksperimentiranje s laetrilom - za koji se zna da je barem
tisuu puta manje otrovan - uz apsurdan argument da jo nije dokazano da je
bezopasan] To je kao dodavanje soli na ranu! M za jedan lijek protiv raka koji je
odobrila FDA nije dokazano da je bezopasan. Naprotiv, za veinu je dokazano
da su izuzetno opasni. Pa ipak, Ameriko drutvo za rak je imalo obraza nazvati
upotrebu laetrila novom dimenzijom ubojstva, dok su, ustvari, oni i njihovi
beskorisni, nedokazani nadrilijekovi ti koji zaista zasluuju taj epitet.
Ibid., str. 273, 274.
12.
Statistika usporedba
Inherentne slabosti svih statistika o raku; potreba za
statistikim usporedbama usprkos tim slabostima;
usporedba rezultata koje dobivaju ortodoksni lijenici
i oni koji koriste laetril; posljedice konsenzusne
medicine.
ZNATAN DIO RESURSA Amerikog drutva za rak i Nacionalnog instituta
za rak troi se na prikupljanje statistika. Svake godine proeljavaju se podaci
tisua lijenika i bolnica kako bi se izradile statistike prema geografiji, dobi,
spolu, lokaciji, razmjerima, tipu tretmana i duini preivljavanja. To je divovski
zadatak na koji se utroe stotine tisua radnih sati i milijuni dolara. Ta je
aktivnost otprilike jednako vana za pobjedu nad rakom kao i prebrojavanje
rtava za vrijeme rata. Strunjaci znaju sve o tome tko ima rak, ali nita o tome
kako ga izlijeiti.
Za razliku od pobornika ortodoksne medicine koji objavljuju tone statistika
o praktiki svemu, pobornici vitaminske terapije izuzetno nerado govore u tim
kategorijama. To se isprva moe initi kao nedostatak samopouzdanja s njihove
strane ili, jo gore, kao pokazatelj da zapravo nemaju nikakvih vrstih dokaza
kojima bi potkrijepili svoje tvrdnje. Meutim, za to oklijevanje postoje dobri
razlozi.
Prvi je razlog to to - da bi se dobile statistike iz kojih bi se mogle napraviti
korisne usporedbe - treba postojati kontrolna grupa. To, drugim rijeima, znai
da bi oni koji vjeruju u vitaminsku terapiju morali primiti pacijente oboljele od
raka, ali onda neke od njih ne tretirati ili ih tretirati ortodoksnim terapijama.
To bi, naravno, tim lijenicima bilo ravno ubojstvu i oni u tome ne bi mogli
sudjelovati. Ve su bili svjedocima traginih rezultata ortodoksnih terapija to
su ih proli pacijenti koji kod njih dolaze kad im to ostane kao zadnja nada.
Traiti od tih lijenika da dijelu pacijenata odrede nastavak tih tretmana bilo bi
kao traiti od njih da stave vrui ara na ljudsku kou da vide hoe li uzrokovati
1 2 9
1 3 0 Svijet bez raka
opekline i bolove. Pa ipak, ne formirati takve kontrolne grupe ostavilo bi
prostora za tvrdnje daje pacijentov oporavak ovisio o neem drugom, na primjer
spontanoj regresiji ili naknadnoj reakciji na ortodoksni tretman.
Vana je jo jedna injenica: ak i da se formiraju kontrolne grupe, bilo bi
teko pouzdati se u njih sa sigurnou. Postoji toliko varijabli u faktorima kao
to su lokacija raka, stupanj metastaziranja, prehrambena prolost, nasljedne
osobine, emocionalno stanje, dob, spol, ope zdravlje, medicinska povijest,
okoli i tako dalje. Gotovo svaka od tih varijabli mogla bi se navesti kao razlog
zbog kojega su statistike nevaee.
Svaki put kad su pobornici vitaminske terapije nastojali ponuditi preglede
svojih klinikih rezultata, pobornici ortodoksne medicine osuivali su ih jer
njihove studije nisu imale odgovarajue kontrolne grupe, tvrdei da se njihovi
rezultati mogu objasniti drugim faktorima ili da je njihova dokumentacija o
praenju subjekata nakon studije neadekvatna. U veini sluajeva, to su bili
opravdani prigovori. Ali upravo te iste slabosti prisutne su i u veini statistikih
studija ortodoksne medicine. Glavna je razlika u tome to se za ortodoksne
studije pretpostavlja da su tone pa se rijetko dovode u pitanje.
Prava je istina da, zbog ranije spomenutih brojnih varijabli, ne postoji polje
medicine u kojem su statistike toliko zbunjujue i besmislene kao na polju raka.
Ustvari, u mnogim sluajevima patolozi se meusobno nee sloiti oko toga je li
neko tkivo uope kancerogeno.
Dakle, kritikama nisu podlone samo statistike prehrambenih terapeuta.
Ali samo su prehrambeni terapeuti ti koji, openito govorei, iskreno priznaju
ove probleme i zbog toga nerado govore o konkretnim brojkama ili omjerima.
Dr. Krebs je, na primjer, uporno odbijao navoditi statistike, smatrajui da su
besmislene sa znanstvene toke gledita i da ne mogu dokazati istinitost njegove
teorije. Svatko tko inzistira na brojkama, tvrdio je on, pokazuje da ne razumije
znanstveni nain razmiljanja koji je s time povezan. To bi bilo kao da pokuate
dokazati vrijednost kisika prikupljajui povijesti sluajeva ljudi koji tvrde da im
je disanje spasilo ivot. Naravno, spasilo im je ivot. Ali onaj tko u to ne vjeruje
mogao bi nai stotinu prihvatljivih objanjenja zato je neto drugo, a ne kisik,
razlog to su ivi.
I dr. Richardson je toplo preporuio da se statistike ne koriste, a zatim je
dodao:
i *
Ali ovo je bolest nedostatka vitamina i enzima. Ne usuujemo se govoriti o
petogodinjem preivljavanju kada zapravo govorimo o 100%-tnom preivljavanju
uz profilaksu [prevenciju]. Kada ponete ubijati ljude radiomimetikim napadima
na njihova tijela - govorite o smrti od zraenja, a ne smrti od raka.
Stati sti ka usporedba 1 3 1
Postoji nekoliko drugih razloga zato ne treba koristiti njihova lana i
zavaravajua mjerila. Jedan od razloga je taj to se to mjerilo ne primjenjuje na
bolesti uzrokovane nedostatkom vitamina. Kasnije, kada B17 postane prihvaen...
izgledat emo budalasto zato to smo se ponizili pristajui na upotrebu tog
mjerila. Svatko tko pone shvaati vitaminski aspekt ubrzo uvia da je to poput
mjerenja vode i elika istim nespretnim ureajem.
1
Nespremnost pobornika vitaminske terapije na bavljenje statistikama temelji
se na potovanju prema znanstvenoj istini. Unato tome, javnost trai statistike
usporedbe, a malo je onih koji e se pomuiti, ui u bit stvari i shvatiti zato
takvim usporedbama ne treba vjerovati. Rezultat toga je da ortodoksna medicina,
sa svojim gomilama statistikih dijagrama i tablica, s lakoom pobjeuje u utrci
za javnim miljenjem, dok se lijenike orijentirane na prehranu osuuje kao
varalice, nadrilijenike i ubojice.
Uinimo tu trku potenom. Ne branei vrijednosti takvih statistika, barem
pogledajmo to nam govore, takve kakve jesu. Priznajmo injenicu da sve statistike
o raku treba promatrati s rezervom, ali dajmo prehrambenim terapeutima ono
isto pravo da ih koriste koje imaju i njihovi kritiari.
Statistike Amerikog drutva za rak pokazuju da e, prema sadanjim
stopama, na svake tri obitelji rak pogoditi dvije. Na svakih pet smrti od svih
uzroka, jedna je smrt od raka. Na svakih pet osoba koje dobiju rak, dvije e biti
spaene, a tri e umrijeti.
2
Dvije petine, dakle, predstavljaju ACS-ovu stopu
izljeenja od priblino etrdeset posto.
Te su brojke uvelike namjetene tako da prikazuju najpovoljniju moguu
sliku. Kao to je ranije spomenuto, one ukljuuju relativno nefatalne oblike raka
poput raka koe, ne ukljuuju one pacijente koji umru od raka prije no to su
zavrili svoj prepisani tijek tretmana - a to je povelik broj - i ne ukljuuju brojne
smrti od komplikacija uzrokovanih tretmanima raka, kao to su zatajenje srca i
upala plua.
Pokuajmo sada to ralaniti na tri kategorije:
METASTATSKI ILI TERMINALNI TUMORI - Rak se proirio na dvije ili
vie udaljenih lokacija. Pacijenti nisu reagirali na operaciju, zraenje ili lijekove i
_^ lijenik im je rekao da vie nema nikakve nade.
PRIMARNI TUMORI - Rak je u pacijenata ogranien na jedno podruje s moda
nekoliko ukljuenih oblinjih limfnih vorova. Otkriven je prije metastaza na
udaljene lokacije i ini se dovoljno ogranienim (sporo raste) da nudi odreenu
Pismo Johna Richardsona, dr. med., G. Edwardu Griffinu, 2. prosinca 1972. g.; Griffin; Private Papers,
op. cit.
Svi podaci preuzeti su iz Cancer Facts and Figures-1996, ACS, str. 1. Vidi takoer California Cancer
Facts & Figures-1997, ACS, str. 3.
1 3 2 Svijet bez raka
nadu u uspjenu kontrolu pomou ortodoksnih tretmana. Rak koe nije ukljuen
u ovu kategoriju.
TRENUTANO ZDRAVI - Pacijenti koji su relativno dobrog zdravlja i nemaju
kliniki rak ili simptome.
Istina je da te kategorije nisu apsolutne. S pravom se mogu kritizirati kao
i sve takve statistike kategorizacije. Prve dvije posebice ovise o subjektivnoj
procjeni lijenika, budui da nitko ne moe povui jasnu granicu izmeu njih.
Meutim, bilo koja pogreka kao posljedica tih problema bit e nasumina i za
nju podjednako mogu biti krive i ortodoksne i prehrambene terapije. Nijedna
grupa nee imati prednost.
Izgledi da pacijent koji ima metastatski (terminalni) rak preivi pet godina
nakon trenutka kad je rak klasificiran kao takav toliko su mali da se ne daju
statistiki izraziti. Veina lijenika rei e da izgledi nisu ni jedan naprama deset
tisua. Nemojmo biti sitniavi. Koristit emo povoljniju brojku od desetog dijela
od jednog posto.
Kad se radi o primarnom raku, teko je znati koje brojke koristiti.
Neslubena anketa koju je autor proveo na nasuminoj grupi lijenika iz june
Kalifornije dala je miljenje da je dugorono preivljavanje u ovoj kategoriji
otprilike petnaest posto. Ameriko drutvo za rak nije bilo u stanju iznijeti
ni statistike ni miljenje. Ali primili smo pismo od Nacionalnog instituta za
rak u kojem se tvrdi da oboljeli od raka koji imaju regionalnu zahvaenost
(ista kategorija kao primarni) mogu oekivati petogodinje preivljavanje
od ogromnih dvadeset osam posto!
3
Iskreno, u to je teko vjerovati, ak i ako
uzmemo u obzir sve ukljuene faktore uljepavanja. Ali, drei se nae prakse
prihvaanja tih statistika onako kako ih dobijemo, prihvatimo takoer i ovu,
iako s jako velikom rezervom.
Za one koji su trenutano zdravi i nemaju rak, vratit emo se na izjavu
Amerikog drutva za rak da e svaki trei Amerikanac (33%) dobiti rak i da
e od broja oboljelih 40% preivjeti pet godina. To znai da e 60% umrijeti.
Od 100 ljudi koji su trenutano zdravi, 33 e dobiti rak i njih 13 preivjet e
5 godina ili due. Zbrojimo li tih 13 i 67 onih koji nee dobiti rak, vidimo da
e 80 od poetnih 100 preivjeti na ortodoksnoj terapiji. To je prosjena stopa
preivljavanja od 80%.
-J Vratimo se sada na podatke o terapiji laetrilom. Gotovo svi pacijenti koji
zatrae lijeenje laetrilom ineto tek nakon to su uli u kategoriju metastaziranih
ili terminalnih. injenica da veina njih ne preivi pet godina nakon poetka
vitaminske i enzimske terapije nije iznenaujua. Iznenaujue je to da je u tom
Pismo Marvina A. Schneidermana, Ph.D., pomonog znanstvenog direktora za demografiju NCI-ja,
G. Edvvardu Griffinu od 21. oujka 1973. g. Vidi Griffin; Private Papers, op. cit.
Stati sti ka usporedba 1 3 3
stadiju mogue spasiti ikoga od njih. Pa ipak, lijenici Contreras, Richardson i
Binzel izvijestili su da je otprilike 15% njihovih pacijenata preivjelo pet ili vie
godina. Petnaest posto, naravno, nije dobro. Ali s obzirom da ih manje od 0,1
posto preivi na ortodoksnoj terapiji, ta je uspjenost stvarno zadivljujua.
Oni kod kojih rak jo nije metastazirao na sekundarne lokacije i koji, stoga,
spadaju u kategoriju lokaliziranih ili primarnih, mogu oekivati dugorono
preivljavanje od priblino 80% kao rezultat terapije laetrilom. Lijenici
Richardson i Binzel utvrdili su da rezultat moe biti do ak osamdeset pet posto,
pod uvjetom da vitalnforgani nisu pretrpjeli prevelika oteenja od kirurkih,
'radijacijskih ili kemijskih intervencija prilikom ranijeg tretiranja?
Od onih koji su trenutano zdravi i bez ikakvog klinikog raka, gotovo
sto posto moe oekivati da nee imati rak sve dok budu rutinski uzimali
"odgovarajue koliine vitamina BI7, uz pretpostavku da ne obole od nekog
rijetkog poremeaja rada guterae i ne budu izloeni neprirodnim uzronicima
raka, kao to je, na primjer, jako zraenje. Sreom. kontrolna grupa za ovu
kategoriju ve postoji - to su Hunze, Abhazi, Eskimi, Hopi i Navajo Indijanci te
druge sline populacije irom svijeta.
Usporedimo li dvije grupe statistika, evo kakvu nam priu govore:
DUGORONO PREIVLJAVANJE
O preivljavanju od 80% izvijestila je Zaklada McNaughton u svojoj prijavi IND-6734 za prvu fazu
testiranja laetrila. Vidi Cancer News Journal, sijeanj/travanj 1971. g., str. 12. Podaci dr. Richardsona
sadrani su u njegovom pismu autoru od 2. prosinca 1972. g.; Griffin; Private Papers, op. cit. Podaci dr.
Binzela objavljeni su u njegovoj knjizi Alive and Well, op. cit.
1 3 4 Svijet bez raka
Vrijedi ponoviti da su sve statistike o raku podlone brojnim nepoznatim
i nedefiniranim premisama i da su korisne samo za najopenitiju orijentaciju.
Ove, zbog toga to nastoje prikazati kombiniranu sliku, mogu posebice zavaravati
kad ih se pokua primijeniti na bilo kojoj odreenoj osobi s odreenim stanjem.
Podaci koji ulaze u te brojke variraju ovisno o dobi, spolu, lokaciji raka i stupnju
malignosti. Takoer, kategorije su donekle arbitrarne kada se radi o razlikovanju
umjereno proirenog raka od onoga koji je daleko napredovao, jer izmeu njih
esto postoji siva zona. Usprkos tome, za one koji jednostavno moraju imati
statistike, ove su precizne koliko bilo koji takav tablini prikaz moe biti. Daju
impresivnu sliku koja se ne moe samo tako ignorirati, pogotovo kad se uzme u
obzir da su pobornicima ortodoksnih tretmana dale sve prednosti koje se daju
zamisliti.
Kako lijenici postaju svjesni tih injenica i poinju eksperimentirati s
prehrambenim pristupom terapiji protiv raka, vrlo brzo postaju rtve neega
to se zove konsenzusna medicina. Konsenzusna medicina konkretan je rezultat
vjerovanja da lijenike treba kontrolirati kako bi ih se sprijeilo da ozljeuju ili
varaju svoje pacijente, kao i vjerovanja da su najbolje rjeenje za kontroliranje
lijenika drugi lijenici koji djeluju kroz strune organizacije, bolniko osoblje i
vladine agencije. Rezultat tog naizgled ispravnog ureenja jest taj da, neovisno
0 tome koliko su trenutane prakse beskorisne ili tetne, konsenzusna medicina
zahtijeva da ih koristi svaki lijenik. Bez obzira na broj izgubljenih pacijenata,
podrava se lijenikov profesionalni ugled, jer oni koji donose odluke kroz
strune recenzije koriste iste tretmane i dobivaju iste tragine rezultate. S druge
strane, odstupi li lijenik od tog modela i usudi li se primijeniti prehranu kao
temelj svog tretmana - ak i ako postie visok stupanj uspjeha - osuuju ga kao
nadrilijenika. On gubi svoje bolnike privilegije, uskrauje mu se osiguranje
zbog nesavjesnog lijeenja i ak ga mogu uhititi.
Posljedica toga je da se mnogi lijenici boje raka jednako kao i njihovi
pacijenti - moglo bi se dogoditi da ne dijagnosticiraju bolest na vrijeme ili da
zbog njihove procjene operacija kasni mjesec dana. Oni u sebi moda i znaju da
jo samo mjesec dana ivota zapravo ne znai mnogo za preivljavanje pacijenta,
ali isto tako znaju da e to imati velike posljedice po njihovu reputaciju. Lijeniku
je potrebna velika hrabrost da ne operira Ili da ne preporui zraenje ili lijekove.
To posebice vrijedi kada zna da bi, u sluaju pacijenta koji e svejedno umijeti,
pokojnikovi roaci lako mogli pokrenuti tubu protiv njega zbog nesavjesnog
lijeenja uz argument da nije uinio sve to je mogao uiniti. A u svjetlu
trenutanog krajnjeg neznanja o pravoj prirodi raka, lijeniku bi bilo gotovo
nemogue uvjeriti suca ili porotu da bi pacijent ionako umro, unato koristi
od operacije, zraenja ili lijekova. Pogotovo kad bi na klupu za svjedoke doao
glasnogovornik Amerikog drutva za rak i iznio impresivne statistike o milijun
1 pol ljudi koji su, navodno, danas ivi samo zahvaljujui takvim tretmanima.
Stati sti ka usporedba 1 3 5
Tako lijenik ne moe slijediti vlastiti sud ili vlastitu savjest. Upast e u
daleko vie nevolja ako prepie nekoliko neotrovnih vitamina, nego ako prepie
najradikalniju operaciju ili snane kemijske otrove. Svi osim najhrabrijih
pokoravaju se pravilima. To je konsenzusna medicina.
S konsenzusom ili bez njega, sa statistikama ili bez njih - j a k je bolest za koju
ortodoksna medicina nema ni lijeka ni naina kontrole koji zasluuju da ih tako
zovemo. A stopa smrtnosti od raka i dalje svake godine raste unato milijardama
dolara i milijunima radnih sati koji se godinje troe u potrazi za bar nekakvim
tragom. Ironino je da oni koji sami nisu uspjeli nai odgovor troe toliko svog
vremena i energije na osuivanje i zlostavljanje drugih koji samo ele slobodu
kako bi mogli izabrati alternativan pristup.
Dr. Krebs je esto komentirao da bi ritualno okretanje kineskog molitvenog
kotaa davalo jednako dobre ili moda bolje rezultate od ortodoksnog tretmana.
I to nije govorio u ali. Nama na Zapadu koritenje takve naprave znai isto
kao i da nema nikakvog tretmana. Ali nepodvrgavanje tretmanu barem bi nas
potedjelo smrtonosnih nuspojava zraenja i kemijskog trovanja. U tom smislu,
medicinski rezultati molitvenog kotaa bili bi prilino dobri u usporedbi s onima
koje postie Klinika Mayo.
Rak se odgovarajue moe opisati kao jedna od posljednjih utvrda misticizma
u medicinskoj znanosti, rekao je dr. Krebs. Pritom je mislio na veliki zid neznanja
i postojeih interesa koji jo uvijek sprjeavaju brojne dananje znanstvenike da
objektivno promatraju dokaze oko sebe. Da to rade, mnogi od njih morali bi
priznati da su bili u krivu. Za ovjeka koji je proveo cijeli ivot uei kompleksne
kirurke procedure, stvarajui komplicirane kemijske strukture ili usavravajui
upravljanje udovinim strojevima za rendgenske zrake, poniavajue je na
kraju prihvatiti da mu je tijekom svih tih godina odgovor bio ravno pred nosom
- ne kao rezultat njegove inteligencije ili tehnikih vjetina nego u obliku
jednostavnog prehrambenog faktora koji se nalazi u beznaajnim sjemenkama
jabuke. Zato on ustraje u svojoj potrazi za kompleksnim odgovorom. ^
Ba kao to su nama danas zabavne primitivne medicinske prakse iz povijesti
- trepanaa lubanja, putanje krvi, ljekoviti eliksiri od pasjih dlaka, guje masti
ili krvi gutera - tako e budue generacije, gledajui unatrag na nae doba,
osjeati zgraanje nad besmislenim rezanjem, spaljivanjem i trovanjem koje
Hanas prihvaamo kao medicinsku znanost.
Drugi dio
POLITIKA
LIJEENJE RAKA
13.
U PRVOM DIJELU knjige predstavili smo znanost o lijeenju raka. Prije nego
to prijeemo na Drugi dio, politiku lijeenja raka, ponovimo ukratko glavne
toke onoga o emu smo dosad govorili.
Kao to smo vidjeli, rak je neprirodan i neobuzdan rast stanica trofoblasta
koje su, same po sebi, normalan i vitalan dio ivotnog procesa.
Stanice trofoblasta stvaraju se u tijelu kao rezultat lanane reakcije koja
ukljuuje hormon estrogen. Estrogen je uvijek prisutan u velikim koliinama
na mjestu oteenog tkiva i vjerojatno slui kao organizator ili katalizator u
popravku tijela.
Rak, stoga, moe biti potaknut bilo kakvim produenim stresom ili
ozljeivanjem tijela - bilo da se radi o puenju, kemijskim aditivima u naoj
hrani ili ak odreenim virusima - jer sve to potie stvaranje estrogena u sklopu
normalnog procesa ozdravljenja.
Priroda je, sreom, osigurala metaboliku barijeru - sloeni mehanizam za
obuzdavanje i kontrolu rasta tih stanica trofoblasta. U to su ukljueni mnogi
faktori, ali ini se da meu njima najizravnije djeluju enzimi guterae i
prehrambeni faktor poznat kao nitrilozid ili vitamin BI7, jedinstveni spoj koji
unitava stanice raka i istovremeno hrani i podrava sve druge stanice.
Stoga je rjeenje za rak izbjegavati suvino ozljeivanje tijela ili stres, smanjiti
na minimum hranu, probava koje iscrpljuje enzime guterae i odravati
prehranu bogatu svim mineralima i vitaminima - posebice vitaminom B17.
1 3 9
Karteli - bijeg od
konkurencije
Pregled znanosti o lijeenju raka; saetak politike
lijeenja raka; rana povijest kemijsko-farmaceutskog
kartela I. G. Farben; rani uspjesi kartela u
Sjedinjenim Dravama i njegov brak s DuPontom,
Standard Oilom i Fordom.
1 4 0 Svijet bez raka
Protivljenje ideji lijeenja raka prehranom snano je i glasno. Uprava za hranu
i lijekove, Ameriko drutvo za rak i Ameriko udruenje lijenika oznaili su
takvo lijeenje kao prijevaru i nadrilijenitvo.
Ipak, vano je jo jednom naglasiti da se prosjean lijenik ne ubraja u
protivnike - osim, moda, u onoj mjeri u kojoj s povjerenjem prihvaa slubene
objave tih prestinih tijela. Veina lijenika, meutim, radije bi isprobala laetril
prije donoenja konane odluke. Kao rezultat toga, sve vei broj lijenika iz
cijeloga svijeta sada testira i dokazuje vrijednost vitaminske terapije u svojim
klinikama. Meutim, lijenicima u Sjedinjenim Dravama zakon i pritisak struke
zabranjuju eksperimentiranje s neortodoksnim terapijama. Zbog toga lijenici
niti ne mogu otkriti da li djeluje laetril, ve samo da li se tvrdi da djeluje.
U meuvremenu, kako se i dalje prikupljaju dokazi u prilog vitaminskoj
terapiji, protivljenje i kontroverzija takoer rastu. Razlog je jednostavan i
neugodan. Rak je, barem u Sjedinjenim Dravama, postao posao vrijedan
milijarde dolara. Ne samo to se na podruju istraivanja, lijekova i rendgenskih
zraka zgru bogatstva, nego se i jaaju politike karijere obeavanjem sve
opsenijih programa i vladinih potpora financiranih poreznim novcem.
Zloslutna je injenica da svake godine sve vie ljudi zarauje za ivot na raun
raka, nego to od njega umire. Kad bi tu zagonetku rijeio jednostavni vitamin
koji se obilno i jeftino moe nai u prirodi, ta ogromna komercijalna i politika
industrija mogla bi nestati preko noi. Stoga ne udi da postojei interesi imaju
vanu ulogu u zamagljivanju znanstvenih injenica.
To ne znai da bi kirurzi, radiolozi, farmaceuti, istraivai ili tisue ljudi
koji ih opskrbljuju i podravaju svjesno zatajili mogunost kontrole raka. Oni
su, velikim dijelom, visoko motivirani i savjesni pojedinci ija je najvea elja
zaustaviti ljudske patnje. Osim toga, oni i njihove obitelji obolijevaju od raka
jednako kao i ostatak stanovnitva. Oigledno, ne uvaju nikakve tajne lijekove
za sebe.
Ali, slijedi li nuno iz toga da je svako suprotstavljanje nevino? Bismo li
trebali vjerovati da osobna korist ili posebni interesi nikada nisu uzrok? Smisao
je drugog dijela ovog izlaganja pruiti odgovore na ta pitanja. Pokazat emo
da na vrhu ekonomske i politike piramide moi postoji grupa financijskih,
industrijskih i politikih interesnih krugova koji su, po prirodi svojih ciljeva,
prirodni neprijatelji prehrambenog pristupa zdravlju. Pokazat emo da su
oni stvorili atmosferu pristranosti koja znanstvenu objektivnost ini gotovo
nemoguom te da i oni sami esto postaju rtve vlastite pristranosti.
Objasnit emo kako te sile vre strahovit utjecaj na medicinsku struku,
medicinske fakultete i medicinske asopise tekako je prosjean lijprnik zadnji
koji bi posumnjao da su velik dio njegovog znanja i gledita suptilno oblikovali
nemedicinski interesni krugovi.
Kartel i - bijeg od konkurencije 141
Pokazat emo, takoer, da ta elitna grupa moe pomicati duge poluge politike
moi koje pokreu vladine agencije u njihovu korist te da te su agencije, koje bi
trebale biti sluge i zatitnici naroda, postale mehanizmi interesnih krugova.
To su ozbiljne optube. Nisu olako izreene i ne treba ih prihvaati zdravo za
gotovo. Zato sada obratimo panju na dokumente iz prolosti i pogledajmo ima
li dokaza koji ih podravaju.
Informacije koje slijede preuzete su prvenstveno iz vladinih sasluanja i
izvjetaja koje su objavili razni odbori Senata i Zastupnikog doma od 1928. do
1946. godine. Meu njima su najvaniji Pododbor Zastupnikog doma za istragu
0 nacistikoj propagandi iz 1934. godine, Posebni senatski odbor za istragu o
industriji oruja iz 1935. godine, izvjetaj o kartelima koje je objavio Privremeni
nacionalni ekonomski odbor Zastupnikog doma 1941. godine, Posebni senatski
odbor za istragu o programu nacionalne obrane iz 1942., izvjetaj Senatskog
odbora za patente iz 1942. i Senatski pododbor za ratnu mobilizaciju iz 1946.
godine.
Drugi izvori ukljuuju Senatski odbor za istragu o lobijima, Senatski odbor
za bankarstvo i valutu, sudske zapise s Nirnberkog procesa i desetke knjiga
koje se kao standardni izvori mogu pronai u svakoj velikoj knjinici. Drugim
rijeima, iako pria koja slijedi nije iroko poznata, ona je, usprkos tome, dio
javnih dokumenata i svatko ju moe provjeriti. Ovo je ta pria.
U godinama koje su prethodile Drugom svjetskom ratu stvoren je
meunarodni kartel sa sjeditem u Njemakoj koji je dominirao svjetskom
kemijskom i farmaceutskom industrijom. Proirio je svoje operacije na devedeset
tri zemlje i bio je snana ekonomska i politika sila na svim kontinentima. Bio
je poznat kao I. G. Farben.
I. G. poetna su slova od Interssen Gemeinschaft, to znai interesna
zajednica ili, jednostavnije, kartel. Farben znai boje, to - budui da
moderna kemijska industrija ima korijene u razvoju boja - sada zvui kao
zavaravajue bezazlena kategorija iako, ustvari, obuhvaa cijelo podruje kemije,
ukljuujui oruje i lijekove.
Oruje i lijekovi mogu biti snana motivacija za ljude. Lijekovi nude zdravlje
1 produuju ivot, dok oruje moe biti sredstvo smrti i razaranja. Nema vee
elje u ivotu svakog ovjeka od one da bude zdrav i izbjegne smrt. Onaj tko
kontrolira oruje i lijekove, stoga, ima u rukama najveu mrkvu i batinu.
Osnovni su sastojci gotovo svih kemikalija - ukljuujui one koje ranjavaju,
kao i one koje lijee - ugljeni katran ili sirova nafta. S pojavom motora s
unutarnjim izgaranjem vrijednost tih sirovina iz kojih se dobiva benzin dala je
onima koji kontroliraju njihove kemijske pretvorbe takvu mo nad dogaajima
u svijetu da je o tome zastraujue i misliti. Drugim rijeima, kemija je motor
koji pokree dananju civilizaciju. Ali gorivo za kemiju je nafta. Dok je nekada
1 4 2 Svijet bez raka
klju svjetske moi bilo zlato, danas je to nafta. A dogodilo se da isti ljudi danas
kontroliraju i jedno i drugo.
Hovvard Ambruster, autor knjige Treason's Peace (Mir postignut izdajom),
ovako je to saeo:
O I. G. Farbenu obino se govori kao o ogromnom njemakom kartelu koji
kontrolira kemijske industrije irom svijeta i iz kojih profiti teku natrag u sjedite u
Frankfurtu. Meutim, Farben nije tek industrijski koncern koji vode Nijemci radi
izvlaenja profita u zemlji i inozemstvu. Umjesto toga, on jest i treba ga shvaati
kao zavjereniku organizaciju koja, kroz strane podrunice i pomou tajnih veza,
upravlja iroko razgranatom i vrlo djelotvornom mainerijom za pijunau, iji je
krajnji cilj osvajanje svijeta - i svjetska superdrava pod kontrolom Farbena.
1
Veliki dio ranog znanstvenog znanja koje je njemakoj industriji omoguilo
da preuzme svjetsko vodstvo na podruju organske kemije bio je rezultat
pionirskih radova genija - poznatog kemiara Justusa von Liebiga. Zanimljiva je
podudarnost da je Liebig, nedugo po zavretku sveuilinog obrazovanja 1824.
godine, prvi put privukao panju znanstvene zajednice objavivi rad o kemijskim
svojstvima gorkog badema, tvari bogate vitaminom BI7. Utvrdio je prisustvo
benzaldehida, sastojka koji djeluje protiv stanica raka, ali nema naznaka da je
ikada nastavio s istraivanjima u smjeru konkretne primjene u lijeenju raka.
2
I. G. Farben su 1926. godine osnovala dva genija, njemaki industrijalac
Hermann Schmitz i vicarski bankar Eduard Greutert.
3
Greutert se rado sluio
kreativnim knjigovodstvom i stvarao je financijske labirinte kako bi prikrio
Farbenovo vlasnitvo nad kompanijama. Schmitz je bio direktor velike Deutsche
Reichsbank i Banke za meunarodne obraune sa sjeditem u vicarskoj. I tako
su, od poetka, elnici I. G. Farbena bili dio meunarodne bankarske strukture.
Do poetka Drugog svjetskog rata I. G. Farben je postao najvei industrijski
koncern u Europi, najvea kemijska kompanija na svijetu i dio najmonijeg
kartela u povijesti.
4
Trebalo bi nam sat vremena samo da naglas proitamo imena
kompanija iz cijelog svijeta s kojima je imao isprepletene kartelske sporazume.
Bilo ih je, zapravo, preko 2.000.
5
Kad se popis suzi samo na one kompanije koje
Howard Ambruster, Treason's Peace, (New York: Beechhurst Press, 1947.), str. vii.
2
Richard Sasuly, I.G. Farben, (New York: Boni & Gaer, 1947.), str. 21.
Greutert je takoer bio Nijemac po nacionalnosti. Njegova banka imala je sjedite u Baselu i bila je
poznata kao Greutert & Cie.
4
To je bilo miljenje amerikog Ministarstva pravosua izraeno u U.S. vs. Allied Chemical & Dye
Corp. et. ah, ameriki Okruni sud u New Jerseyu, 14. svibnja 1942. g.
5
General Eisenhower, kao vrhovni zapovjednik u amerikoj okupacijskoj zoni, izvijestio je da je I.
G. Farben imao udio u dionicama 613 korporacija, ukljuujui 173 u stranim zemljama, nagomilanu
aktivu od 6 milijarda reichsmaraka, i djelovao s razliitim stupnjem moi u preko 2.000 kartela. Vidi
New York Times, 21. listopada 1945. g., rubrika 1, str. 1,12.
Kartel i - bijeg od konkurencije 1 4 3
su bile u potpunom vlasnitvu, jo uvijek bi zauzimao mnogo stranica knjige.
Evo samo nekoliko poznatijih:
U Njemakoj je kartel ukljuivao est vodeih kemijskih tvrtki, ali je praktiki
obuhvaao cijelu teku industriju, posebice industriju elika. Hermann Schmitz
bio je dominantna linost u eliani Krupp i bio je u njihovom upravnom
odboru, kao i u odboru velikog kombinata za elik Vereinigte Stahhverke.
Sve u svemu, kartel je kontrolirao preko 380 njemakih tvrtki.
Drugdje u Europi I. G. Farben je upravljao takvim industrijskim divovima
kao to su Imperial Chemical u Velikoj Britaniji, Kuhlmann u Francuskoj i Allied
Chemical u Belgiji. Leslie Waller, u svojoj knjizi The Swiss Bank Connection (Veza
vicarskih banaka), daje ovaj krai opis:
Preko bazelske veze, I. G. Farben proirio se itavim planetom jaajui svoj stisak
oko kemijske industrije tako to je kupovao paljivo skrivane udjele u vlasnitvu
kompanija iz Belgije, Engleske, Francuske, Grke, Maarske, Nizozemske,
Norveke, Poljske, raznih junoamerikih zemalja, Rumunjske, Sjedinjenih
Drava i vedske.
6
U Sjedinjenim Dravama kartel je sklopio vane sporazume sa irokom
mreom amerikih kompanija, ukljuujui Abbott Laboratories, Alcoa,
Anaconda, Atlantic Oil, Bell and Howell, Borden Companv, Carnation Companv,
Ciba-Geigy, Dow Chemical, DuPont, Eastman Kodak, Firestone Rubber, Ford
Motor, General Drug Companv, General Electric, General Mills, General
Motors, General Tire, Glidden Paint, Goodvear Rubber, Gulf Oil, M.W. Kellogg
Companv, Monsanto Chemical, National Lead, Nestles, Owl Drug Companv,
Parke-Davis and Companv, Pet Milk, Pittsburgh Glass, Proctor and Gamble,
Pure Oil, Remington Arms, Richfield Oil, Shell Oil, Sinclair Oil, Socony Oil,
Standard Oil, Texaco, Union Oil, U.S. Rubber i stotine drugih.
Popis kompanija u kojima je imala potpuno vlasnitvo ili u kojima je imala (ili
e s vremenom imati) kontrolni udio jednako je impresivan. On ukljuuje Bayer
Co. (proizvoa Aspirina), American I.G. Chemical Corporation (proizvoa
fotografskog filma i opreme), Lederle Laboratories, Sterling Drug Company, J.T.
Baker Chemical Company, Winthrop Chemical, Metz Laboratories, Hoffman-
LaRoche Laboratories, VVhitehall Laboratories, Frederick Stearns and Company,
Nyal Company, Dern and Mitchell Laboratories, Chef-Boy-Ar-Dee Foods,
Breck Inc., Heyden Anti-biotics, MacGregor Instrument Company, Antrol
Laboratories, International Vitamin Corp., Cardinal Laboratories, Van Ess
Laboratories, VvTlliam S. Merrill Company, Jensen Salsberry Laboratories, Loesser
Laboratories, Taylor Chemical, Ozalid Corporation, Alba Pharmaceutical,
Leslie Waller, The Swiss Bank Connection, (New York: Signet Books, New American Librarv, Inc.,
1972.), str. 162.
1 4 4 Svijet bez raka
Nabrajanje ovih tvrtki ne implicira nezakonitost ili nedopustivost. To je samo radi utvrivanja
povijesnih injenica o kartelskim vezama kroz sporazume ili potpunu kontrolu. Te injenice mogu se
provjeriti konzultiranjem starijih izdanja standardnih poslovnih prirunika kao to su Standard and
Poor's Corporation Records i Mood/s Industrial Manual. Vidi takoer otkria ranijih istraivaa na
ovom polju kao to su Cartels in Action Stockinga i VVatkinsa; Ambrusterov Treason's Peace; DuBoisov
The Devil's Chemist. Sva su djela spomenuta i drugdje u ovoj studiji.
Bristol Mevers, Drug, Inc., Vegex, Inc., Squibb and Sons Pharmaceutical i brojne
druge, od kojih su mnoge bile dovoljno velike da budu holding kompanije koje u
svom vlasnitvu imaju brojne manje kompanije - kao i neke ne ba male.
7
Do 1929. godine I. G. Farben je sklopio niz ogranienih kartelskih sporazuma
sa svojim najveim amerikim suparnikom DuPontom. DuPont Companv
je i sama bila velika sila i uvijek je oklijevala ulaziti u kooperativne pothvate
s Farbenom, koji je obino inzistirao na tome da bude dominantan partner.
Zbog toga su mnogi sporazumi sklopljeni neizravno, preko Farbenove filijale,
Winthrop Chemicala, preko Imperial Chemicala (njihov kartelski partner u
Velikoj Britaniji) i preko Mitsuija, njihovog kartelskog partnera u Japanu. Godine
1937. American I. G. imao je velike udjele u dionicama DuPonta i Eastman
Kodaka. Korporacija Olin, u Farbenovom vlasnitvu, ula je u proizvodnju
celofana pod DuPontovom licencom.
Glavni razlog zato je takav industrijski div kao to je DuPont konano
popustio i uao u kartelske sporazume s I. G.-om bilo je to to je Standard Oil iz
New Jersevja neposredno prije toga bio uinio istu stvar. Kombinacija tih dvaju
golijata suoila je DuPont s mogunou ozbiljne domae konkurencije. DuPont
je moda mogao biti u stanju vrsto se suprotstaviti samom I. G.-ju, ali nije se
mogao nadati uspjehu i protiv I. G.-ja i protiv velikog Rockefellerova carstva.
Standard Oil je, dakle, bio presudni faktor koji je okupio najmoniju interesnu
zajednicu - I. G., Standard Oil, Imperial Chemical, DuPont i, kao to emo
vidjeti, Shell Oil.
Sporazum izmeu IG-ja, Standarda i Shella sklopljen je 1929. Pria o tome
kako je do njega dolo fascinantna je i u velikoj mjeri rasvjetljava zakulisne
manevre kompanija koje, u oima javnosti, izgledaju kao konkurentske.
Jedan od faktora koji su doveli do poraza Njemake u Prvom svjetskom ratu
bilo je to to je ostala bez nafte. Njemaki voe odluili su da u pogledu nafte
nikada vie nee ovisiti o drugim zemljama. Njemaka moda nije imala leita
nafte na svom teritoriju, ali je imala ogromne rezerve ugljena. Jedan od prvih
ciljeva njemakih kemiara nakon rata bio je, dakle, pronai nain pretvorbe
ugljena u naftu.
Godine 1920. dr. Bergius otkrio je metode dobivanja velikih koliina vodika
i njegovog pretvaranja, pod velikim pritiskom i visokim temperaturama, u
prisustvu specifinih katalizatora, u tekue proizvode od ugljena. Time su bili
osigurani zavrni koraci u dobivanju rafiniranog benzina. Trebalo je samo
usavriti proces hidrogenacije. I. G. se iznenada naao u naftakom poslu.
Kartel i - bijeg od konkurencije 1 4 5
Moglo bi se pretpostaviti da se kartel nestrpljivo bacio na proizvodnju. Ali
plan je, umjesto toga, bio zainteresirati postojee proizvoae nafte za njihov
proces i iskoristiti njihove patente kao sredstvo za dobivanje koncesija i poslovnih
prednosti na drugim podrujima. To je trebao biti mamac kako bi se uhvatio u
klopku Standard Oil, koji bi onda doveo i DuPont. I djelovao je ba kao to je
bilo planirano.
Franka Hovvarda iz Standard Oila pozvali su da posjeti veliko postrojenje
Baldische u Ludwigshafenu u oujku 1926. godine. Ono to je vidio bilo je
zapanjujue - benzin koji se dobiva iz ugljena! Gotovo u oku napisao je VValteru
Teagleu, predsjedniku Standard Oila:
Na temelju mojih dananjih zapaanja i rasprava smatram da je ovo najvanije
pitanje s kojim se kompanija ikada suoila...
Baldische je u stanju proizvoditi visokokvalitetno motorno gorivo iz lignita
i drugih vrsta ugljena niske kvalitete u koliinama do pola teine ugljena. To
apsolutno znai neovisnost Europe po pitanju opskrbe benzinom. Sve to
preostaje je izravno cjenovno nadmetanje...
Neu ulaziti u detalje, ali mislim da je iz ovoga jasan moj stav.
8
Sljedee tri godine bile su posveene pregovorima. Kartelski ugovor potpisan
je 9. studenog 1929. godine i postigao je nekoliko vanih ciljeva: u prvom redu,
njime je Standard Oilu pripala polovina svih prava na proces hidrogenacije u svim
zemljama svijeta osim u Njemakoj. To je Standardu jamilo da e kontrolirati
ili barem profitirati od svoje konkurencije na tom polju. Standard je zauzvrat I.
G.-ju dao 546.000 svojih dionica u vrijednosti od preko 30.000.000 dolara. Dvije
strane takoer su se dogovorile da nee konkurirati jedna drugoj na poljima
kemije i proizvoda od nafte. U budunosti, bude li Standard Oil elio ui na
polje industrijskih kemikalija ili lijekova, moi e to uiniti samo kao partner
Farbena. Farben je sa svoje strane pristao da nee samostalno ui na trite nafte,
ve samo u sklopu zajednikog pothvata sa Standardom. Obje strane odrekle
su se bilo kakvog plana ili politike irenja svojih postojeih poslova u smjeru
industrije druge strane kojom bi postale ozbiljan suparnik te druge strane.
9
Kako se izrazio Frank Howard iz Standard Oila:
Moe se rei da je I. G. na generalni partner u kemijskom poslu... elja je i
namjera obiju strana izbjegavati konkuriranje onoj drugoj.
10
Sasuly, I.G. Farben, op. cit, str. 144-145.
George Stocking i Myron Watkins, Cartels in Action, (New York: The Tvventieth Century Fund,
1946.), str. 93.
10
Citirano prema: Ambruster, Treason's Peace, op. cit, str. 52.
1 4 6 Svijet bez raka
Radi olakanja provedbe ovog sporazuma formirano je nekoliko kompanija
u zajednikom vlasnitvu. Jedna od njih bila je International Hvdrogenation
Patents Companv (I. H. P). Shell Oil je takoer postao partner u tom pothvatu.
Njegov cilj nije bio promicanje meunarodne primjene procesa hidrogenacije,
nego da se proces to je mogue vie dri u tajnosti. Kako je objavljeno u
Standardovom slubenom memorandumu:
I. H. P. treba biti dobro upoznat s razvojem dogaaja u svim zemljama u kojima
ima patente, a trebao bi takoer biti u potpunosti obavijeten o pokazivanju
zanimanja za hidrogenaciju i mogunosti njezinog uvoenja... Meutim, ne bi
smio buditi zanimanje u zemljama u kojima ono jo ne postoji.
11
Druga kompanija u zajednikom vlasnitvu osnovana je 1930. godine i bila
je poznata kao Jasco, Inc. Njezina svrha bila je omoguiti svakoj kompaniji da
ima udio u svim buduim novim kemijskim otkriima druge strane. Prema
sporazumu, svaki put kada bi I. G. ili Standard razvio nov kemijski proces, trebao
ga je ponuditi drugoj strani mogunost da kupi treinu udjela u patentu. Jasco bi
nakon toga iskoritavao plasman tog procesa na trita irom svijeta.
Tu, dakle, imamo savreni primjer kako su se dva divovska industrijska
carstva meusobno pribliavala, korak po korak, sve dok na kraju, na velikim
podrujima svojih aktivnosti nisu djelovala slono kao jedno. Cilj svakog od
njih bio je jednostavno ukloniti svaku trinu konkurenciju izmeu sebe te
stvoriti uvjete u kojima e oba imati zajamen budui rast i profit. Dr. Carl
Bosch, tadanji direktor I. G.-ja, nije bio samo slikovit kad je rekao da su I. G.
i Standard sklopili brak. On je prilino precizno opisao filozofsku bit svih
velikih kartelskih sporazuma.
Prostor nam ne doputa da iznesemo detaljnu kroniku svih I. G. Farbenovih
poligamnih brakova s drugim velikim amerikim tvrtkama, ali trebalo bi
spomenuti jo barem dva. Dana 23. listopada 1931. godine I. G. i Alcoa potpisali
su dogovor poznat kao Sporazum Alig. Njime su dvije kompanije udruile sve
svoje patente i tehniko znanje o proizvodnji magnezija. Drugi industrijski div
koji je postao dio meunarodne mree nije bio nitko drugi nego Ford Motor
Companv.
Kad je Henry Ford osnovao ogranak svoje kompanije u Njemakoj, I. G.
Farben je odmah kupio veinu od etrdeset posto dionica koje su bile ponuene
na tritu. Brak je bio sklopljen kada su Carl Bosch, predsjednik I. G.-ja, i Carl
Krauch, I G.-ov predsjednik odbora, postali lanovi upravnog odbora njemake
kompanije Ford. U Sjedinjenim Dravama se Edsel Ford pridruio upravnom
odboru amerike I.G. Chemical Companv, kao to su uinili i VValter Teagle,
U
Ibid., str. 492, 493.
Kartel i - bijeg od konkurencije 1 4 7
Za cijelu priu o tome kako sustav Saveznih rezervi djeluje kao bankarski kartel pod krinkom vladine
agencije, proitajte The Creature from Jekyll Island; A Second Look at The Federal Reserve System G.
Edwarda Griffma (Westiake Village, CA: American Media, 1995.).
13
Komentari Johna Schiffa pojavili su se prvi put u kolumni Charlieja Knickerbockera u New York
Journal American 3. veljae 1949. g. Vidi takoer ekskluzivni intervju s Aleksandrom Kerenskim,
voom ruske revolucije, U.S. News & World Report, 13. oujka 1967. g., str. 68.
predsjednik Standard Oila, Charles E. Mitchell, predsjednik Rockefellers
National City Bank of New York i Paul M. VVarburg, brat Maxa VVarburga koji je
bio direktor matine kompanije u Njemakoj.
Paul VVarburg bio je jedan od arhitekata sustava Saveznih rezervi kojim je
kontrola nad amerikim monetarnim sustavom prelau ruke onih istih bankarskih
krugova koje je on zastupao. Prema memoarima Franka Vanderlipa taj je plan
skovan na tajnom sastanku na otoku Jekvll u Georgiji, na kojem su prisustvovali
sam Vanderlip, senator Aldrich (obojica kao predstavnici Rockefellera), Henry
Davison, Charles Norton i Benjamin Strong (kao predstavnik J. P. Morgana),
Abraham Piatt Andrew (iz Ministarstva financija) i Paul Vvarburg (predstavnik
Rothschilda u Engleskoj i Francuskoj). VVarburgov brat, Felix, oenio je Friedu
Schiff, ker Jacoba Schiffa koji je bio na elu bankarske tvrtke Kuhn, Loeb, and
Companv.
12
Godinama kasnije, prema rijeima njegovog unuka Johna, Jacob
Schiff dao je dvadeset milijuna dolara Trockom za potrebe uspostavljanja
sovjetske diktature u Rusiji.
13
Jo je mnogo toga vanog poznato o tim ljudima, ali bit je u tome da su oni bili
vie od obinih poslovnih ljudi koji trae sredstva za irenje trita i osiguranje
profita. Bili su pripadnici one posebne vrste ljudi iji pogled see mnogo dalje od
obinih poslovnih knjiga - do obzora meunarodnih intriga i politike.
Kako bismo u potpunosti razumjeli taj aspekt njihovih karijera moramo
prvo shvatiti prirodu kartela. Kartel je grupacija kompanija koje su povezane
ugovorima ili sporazumima radi promicanja meukompanijske suradnje i, time,
smanjenja konkurencije meu njima. Neki od tih sporazuma mogu se odnositi
na bezopasne teme kao to su industrijski standardi i nomenklatura. Ali veina
njih ukljuuje razmjenu prava na koritenje patenata, podjelu regionalnih trita,
odreivanje cijena i dogovore da se nee ulaziti u konkurenciju unutar specifinih
kategorija proizvoda. Openito uzevi, kartel je sredstvo za izbjegavanje surove
konkurencije na otvorenom tritu slobodnog poduzetnitva. Rezultat su uvijek
vie cijene i manji izbor ponuenih proizvoda. Karteli i monopoli, stoga, nisu
rezultat slobodnog poduzetnitva nego bijeg iz njega.
Za poslovne ljude, motivacija za stvaranje kartelskih sporazuma slina je onoj
koja vodi radnike i obrtnike u sindikate i strukovna udruenja. Oni smatraju
da bi sniavanjem cijena svojih proizvoda ili svoga rada mogli privui vei dio
postojeeg trita. Ali to vrijedi samo ako se i drugi ne povedu a njihovim
primjerom. Meutim, razumno je pretpostaviti da e konkurencija takoer
1 4 8 Svijet bez raka
sniziti svoje cijene kako bi izbjegla gubitak kupaca. Snienje cijena jedne strane
obino vodi do pada cijena za sve. Osoba je, stoga, motivirana da se udrui s
drugim tvrtkama ili drugim radnicima i ne provodi politiku konkurencije koja
osiromauje sve.
To ne znai da su lanovi kartela uvijek uspijevali ukloniti sve sukobe
ili nadmetanja. Ponekad e neka strana u sporazumu odluiti da joj uvjeti
sporazuma vie nisu prihvatljivi pa e se odvojiti i pokuati samostalno
poslovati. Povremeno izbijaju ratovi cijena i estoka nadmetanja za trite sa
svim prizvucima pravih vojnih sukoba. Ali, ba kao u sluaju ratova izmeu
drava, ti ratovi s vremenom zavre. Jedna strana bude pobijeena ili, kao to je
ee sluaj u poslovnim ratovima, jedna strana stekne oigledan dominantan
poloaj pa se onda sklopi primirje i dogovori novi kartelski sporazum na
temelju nove ravnotee snaga.
Stocking i VVatkins u knjizi Cartels in Action (Karteli na djelu), saeto opisuju
taj proces:
Izbili su ratovi cijena, zavrili su primirjima, vie puta su se ponovno
rasplamsali, i konano su se pretvorili u dugu opsadu...
Kemijske kompanije obino pregovorima, a ne nadmetanjem, odluuju tko e
prodavati to, gdje, koliko i pod kojim uvjetima na stranim tritima, jer vjeruju
da se suradnja isplati. Do svojih odluka dolaze nepopustljivim cjenkanjima.
Svaka strana nastoji za sebe izboriti najbolje uvjete. Tako te odluke odraavaju
relativnu pregovaraku mo ukljuenih strana. Ona ovisi o mnogo faktora,
ukljuujui djelotvornost njihovog procesa, snagu poloaja njihovih patenata,
kvalitetu njihovih proizvoda, veliinu njihovih financijskih resursa i podrku
njihovih vlada. U konanici, to pitanje najvie ovisi o komparativnoj spremnosti
nekoliko strana na konkurencijski rat ako pregovori propadnu.
Takva vrsta poslovnog suparnitva razlikuje se od djelotvorne konkurencije u
tome to najveu korist vjerojatno imaju lanovi kartela, a ne potroai.
14
To je precizan opis stvarnosti koja stoji iza veine velikih proizvoda u
dananjem svijetu. Stocking i VVatkins napravili su opsean izraun predratne
trgovine i vrlo uvjerljivo dokazali da su 1939. godine u Sjedinjenim Dravama
karteli kontrolirali osamdeset sedam posto prodanih mineralnih proizvoda,
ezdeset posto poljoprivrednih proizvoda i etrdeset dva posto ukupne
proizvedene robe. Ne treba ni rei da se taj trend uvelike ubrzao od 1939. godine
pa nije teko zamisliti kakva je situacija danas. Kemijska industrija - a to znai i
farmaceutska - potpuno je kartelizirana. Jo davne 1937. godine taje injenica
bila toliko oigledna da je asopis Fortune komentirao u uvodniku:
Watkins, op. cit, str. 398, 420.
Kartel i - bijeg od konkurencije 1 4 9
Kemijska industrija usprkos sporom opadanju krivulje njezinih stvarnih cijena,
pristojna je industrija. U njoj se provodila suradnja davno prije nego to ju je
General Johnson izmislio 1933. godine. Suvina proizvodnja rijetko joj je stvarala
probleme, u njoj se nije osjeala kriza, nije se uputala se esto duge ili krvave
ratove cijena... Kemijska industrija uglavnom je samu sebe regulirala na nain
koji bi se svidio ak i sovjetskim komesarima... Industrija... provodi jedan jasan
oblik planskog gospodarstva.
15
Prisjetimo se stavova koje je 1973. godine iznijela amerika Komisija za
carine. U svom izvjetaju za Senat Komisija je iznijela sljedee:
U najveim i najsofisticiranijim multinacionalnim korporacijama planiranje, a
zatim i nadziranje provedbe plana, dosegnuli su opseg i razinu detalja koji su,
ironino, jako slini procedurama nacionalnog planiranja u komunistikim
zemljama.
16
Komentari o slinostima s planskim gospodarstvom sovjetskih komesara
(ministara) u nekoj komunistikoj zemlji prilino su na mjestu. Oni u velikoj
mjeri rasvjetljavaju inherentnu filozofiju kartela. Ako je istina da karteli i
monopoli nisu rezultat slobodnog poduzetnitva, nego bijeg iz njega, iz toga
slijedi da je najbolji nain da se pobjegne iz slobodnog poduzetnitva taj da se
ono potpuno uniti. To je razlog zato karteli i kolektivistike vlade neizbjeno
rade zajedno kao tim. Oni imaju zajednikog neprijatelja i dijele zajedniki cilj:
unititi slobodno poduzetnitvo.
Milijuni dolara koji se ulau u politiku kako bi se izglasali zakoni o zatitnim
carinama, takozvani zakoni o potenoj trgovini ili zakoni protiv nadrilijenitva,
strahovito su mala cijena za one koji e od toga imati koristi. Iako su ti zakoni
oblikovani tako da se ini da tite interes naroda, oni su, ustvari, sredstva
kojima se mainerija vlade pokree protiv suparnika kartela. Sredstva uloena
u njih viestruko se vraaju. Stoga je Biggovernment, velika vlada, sa svojom
sposobnou reguliranja svakog aspekta ekonomskog ivota, prirodni prijatelj i
saveznik kartela i monopola.
Karteli i monopoli teko bi mogli opstati bez pomoi vlade, barem u dananjoj
situaciji. Pogledajte bilo koje od velikih svjetskih trita - eera, aja, okolade,
gume, elika, nafte, automobila, hrane - bilo koje od njih i nai ete mnotvo
vladinih ogranienja, kvota i cjenovnih potpora. A posvuda je prisutna vojska
lobista koji zastupaju posebne interese, vrei pritisak na politiare da prihvaaju
zakone koji bi trebali tititi narod.
Chemical Industry, Fortune, prosinac 1937. g., str. 157,162.
16
Izvjetaj pod naslovom Implications of Multinational Firms for World Trade and Investmentfor U.S.
Trade and Lahor, veljaa 1973. g., str. 159.
1 5 0 Svijet bez raka
Karteli nisu jedini koji se bave takvim reketom. Radniki sindikati nastojali
su pobjei iz nadmetanja slobodnog trita kad su zahtijevali vladinu provedbu
zakona o minimalnoj plai i obaveznom lanstvu u sindikatu. Poljoprivrednici su
radili istu stvar s cjenovnim potporama i subvencijama. ini se da u posljednje
vrijeme gotovo svi ele da vlada intervenira i zatiti ih od surovosti otvorene
i potene konkurencije. Ni karteli se u tome ne razlikuju, osim utoliko to
prednjae pred drugima, raspolau s mnogo novca i usavrili su tu vjetinu do
krajnosti.
Stoga injenica da velike multinacionalne korporacije esto imaju istaknute
politike figure u svojim odborima nije samo pitanje prestia nego gola potreba.
Tako se ITT, na primjer, u svom glavnom odboru u New Yorku mogao pohvaliti
vanim imenima kao to su Eugene Black, bivi predsjednik Svjetske banke i
John McCone, bivi direktor Sredinje obavjetajne agencije. U Europi su to
bili Trvgve Lie, prvi glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Paul-Henri Spock iz
Belgije i lord Caccia iz Britanije. Pokuali su ak pridobiti i premijera Harolda
McMillana.
17
Nije sluajnost to se sve gore spomenute osobe same deklariraju ili kao
socijalisti ili, u najmanju ruku, politiki liberali. Nitko od njih ne bi ni mrtav
zagovarao sustav slobodnog poduzetnitva. Znaju da se put do bogatstva danas
ne prevaljuje kolima industrijskog strunog znanja nego sportskim automobilom
politikog utjecaja. Prava akcija je u vladi.
Posljedice moemo vidjeti posvuda - pogotovo u svijetu meunarodnih
financija. Situaciju je prikladno opisao Monthly Review, publikacija Havajske
banke (sijeanj 1973. godine):
ini se da nema brzih odgovora na sloena i meusobno povezana domaa i
meunarodna zbivanja. Meu onima koji bi mogli najvie izgubiti nalaze se
pojedinci koji nastoje osnovati vlastiti posao, ali i one nezavisne domae tvrtke
koje se nastoje natjecati na tradicionalnom otvorenom tritu. Oni se suoavaju
sa sve veim podvrgavanjem politikoj kontroli kroz birokraciju i trita koja je
prisvojila federalno subvencionirana konkurencija.
Imune na to jesu multinacionalne korporacije. Njihove goleme investicije u
inozemstvu, djelotvorni lobistiki poloaji i odanost svjetskom tritu - koje ne
ograniavaju lokalne vlade i konkurencija - omoguuju im ne samo da budu
neutralne prema takvom razvoja dogaaja, nego i da ga potiu.
Ferdinand Lundberg se u knjizi The Rich and the Super Rich (Bogati i
superbogati) suzdravao od svojih ljeviarskih klieja o eksploataciji radnike
klase i otvorenih pravdanja sovjetskog sustava u dovoljnoj mjeri da prepozna
Anthonv Sampson, The Sovereign State ofITT, (New York: Stein & Day, 1973.), str. 113, 114.
Kartel i - bijeg od konkurencije 1 5 1
odreene istine, ili barem poluistine, o amerikom sustavu. Napisao je gotovo
likujui:
Ograniavanju slobodnog poduzetnitva takoer su pridonijeli uglavnom
poslovni ljudi koji su neumorno pokuavali poveati vladine regulacije u skladu
s vlastitim interesima, kao u sluaju carina, subvencija i zabrane sniavanja cijena
robe sa zatienim znakom.
Ustvari, interesi poslovnih ljudi znaajno su se promijenili, od djelotvornosti
u proizvodnji do djelotvornosti u manipuliranju javnou, ukljuujui
manipuliranje vladom radi dobivanja povlastica...
Kako se sve dosad istraeno oito odvija pod dobronamjernim provienjem
vlade, oigledno je da su vlada i politika prilino zaslune za upadljivi procvat
krajnjeg bogatstva i krajnjeg siromatva u grozniavom amerikom carstvu.
18
Sve je to istina, ali nije cijela istina. Postoje dvije zamke u koje moe upasti
neoprezni promatra tih trendova. Prva je prenagljeni zakljuak da su karteli i
monopoli izraz kapitalizma ili slobodnog poduzetnitva i da rjeenje problema
lei u zamjeni kapitalizma nekom drugom vrstom sustava. Meutim, kao to smo
naglasili, karteli i monopoli upravo su suprotnost kompetitivnom kapitalizmu i
slobodnom poduzetnitvu.
Druga je zamka zakljuak da se rjeenje za zloupotrebe kartela i monopola
moe nai u poveanju vladinih regulacija i kontrola. Ali upravo to i jest problem.
Jednostavno nadilazi ljudske granice izraditi novi zakon ili skup propisa kojima
bi se vladi zajamila vea mo naoko radi reguliranja trgovine i sprjeavanja
monopola i njihovih politikih marioneta, a da se ne postigne upravo suprotni
uinak.
Trenutani antitrustovski zakoni savren su primjer. Vrlo esto zavre tako da
postanu samo jo jedan instrument pomou kojega neka poslovna grupa koristi
mo vlade za suzbijanje ili ometanje svojih manje politiki utjecajnih suparnika.
Vea i jaa vlada nije rjeenje nego problem!
Lundberg je, kao i mnogi drugi koji o tome piu, upao u obje zamke.
Shvatio je da monopol nije slobodno poduzetnitvo. ak je i vidio da je vlada
nerazdvojiv partner monopola. Meutim, shvativi to, okrenuo se oko sebe i
otvorio vrata koja vode u jo veu vladu, ak je napravio korak naprijed - u
sam komunizam:
Ne moemo se vratiti nadmetanju. Moramo krenuti naprijed u neki novi sustav,
moda komunizam, moda kooperativizam, moda mnogo potpuniju vladinu
regulaciju od one koju sada imamo. Ne znam to lei pred nama i ne brine me
previe...
19
'Ferdinand Lundberg, The Rich and the Super-Rich, (New York: Bantam, 1968.), str. 153, 154, 584.
'ibid., p. 154.
1 5 2 Svijet bez raka
Tu je, u kratkim crtama, iznesen vjerojatni razlog zato je zapanjujue dosadnu
i preopsenu knjigu (1009 stranica) g. Lundberga na listu bestselera progurao
sam establiment koji, naizgled, on osuuje. Kad bi ljudi poput Lundberga
barem stali i zapitali se zato ih angairaju da dre predavanja na sveuilitima
establimenta, zato njihove knjige eljno trae izdavai establimenta, zato su
traeni gosti na televizijskim i radijskim emisijama na kanalima establimenta i
zato primaju velikodune financijske potpore od zaklada establimenta, poeli
bi shvaati. Superbogate nije previe briga razotkriva li netko njihovo golemo
bogatstvo i mo sve dok u praksi ne ini nita kako bi njihova mo oslabila.
Ako nekome treba odati javno priznanje kao kriaru koji se bori protiv njih,
mnogo je bolje imati jednog Lundberga nego nekog pojedinca koji je takoer
protivnik velike vlade. Falanga intelektualaca koji oboavaju vladu danas
predvodi ameriki narod u njegovoj borbi protiv sve opresivnijeg establimenta.
Ipak, establiment ih mirno tolerira, ak ih i sponzorira u njihovim naporima.
Sve dok se mogu baviti pitanjima poveavanja vladinih regulacija ili ak
komunizam smatrati korakom naprijed, ne predstavljaju prijetnju. Naprotiv,
daljnje koncentriranje vladine moi u rukama nekolicine - dok ne postane
totalna mo - upravo je ono to su svjetski superbogatai odluili postii.
14.
Rani primjeri podrke kartela totalitarnim
reimima; uloga I. G. Farbena u izvlaenju Hitlera iz
politikog zaborava i pretvaranju nacistike drave u
instrument moi kartela.
NA OVOM MJESTU u naem pregledu itatelj bi se mogao zapitati kakve sve
ovo ima veze s politikom lijeenja raka. Odgovor je - kao to e biti vidljivo iz
nastavka - da itekako ima veze. Politika kartela i monopola moe se usporediti s
nogometnom utakmicom koja ima odreene ciljeve i pravila. Kada bi netko tko
nikada ranije nije uo za nogomet gledao dvije momadi koje igraju na terenu i
kada ne bi znao ba nita o sportu, uope mu ne bi bilo jasno to se dogaa. Tako
i mi moemo promatrati postupke divovskih korporacija i vladinih agencija, ali
ako nismo svjesni pravila koja odreuju igru, nikada neemo moi razumjeti
zato se stvari dogaaju tako kako se dogaaju ili uope neemo znati to se
dogaa.
Kao to je ukratko objanjeno u prethodnom poglavlju, karteli i monopoli
rezultat su pokuaja da se izbjegne surovost slobodnog poduzetnitva.
Dugorono gledano, najbolji nain da se to postigne je taj da se zatrai pomo
vlade, da se trai izglasavanje zakona kojim e regulatorna mo drave biti na
strani poslovnog pothvata, a protiv konkurencije.
Pojedincu ili korporaciji moe poi za rukom da razbiju kartele ako su
dovoljno odluni ili talentirani i u stanju prikupiti potrebni kapital. Kapital
je relativno lako prikupiti ako je potencijalni profit jako velik - kao to i jest
velik ako su prodajne i cjenovne politike kartela jako neumjerene. Ako nisu
neumjerene, onda je teta koju nanose relativno mala i nema hitne potrebe da
se naruavaju.
1 5 3
Krajnji monopol
1 5 4 Svijet bez raka
Iz toga, dakle, slijedi da karteli i monopoli ne bi mogli cvasti u ovolikoj mjeri
kada bi postojali u politikom okruenju ograniene vlade. I obrnuto, to je
vea mo vlade i to je ona meu graanima vie prihvaena kao odgovarajui
regulator trgovine, plodnije je tlo za hranjenje i rast monopola i kartela.
Iz toga takoer slijedi da ako je velika vlada dobra za kartele, onda je
vea vlada bolja, a najbolja je totalna vlada. Radi toga su, kako je utvreno,
karteli tijekom cijele svoje povijesti prikriveno podravali svaki mogui oblik
totalitarizma. Podravali su naciste u Njemakoj; s entuzijazmom su prihvaali
faiste u Italiji; financirali su boljevike u Rusiji. I pokretaka su sila koja stoji
iza bezimenog totalitarizma. A bezimeni totalitarizam sve vie postaje turobna
stvarnost u Sjedinjenim Amerikim Dravama.
ini se, na prvi pogled, paradoksalnim da superbogate tako esto nalazimo
meu pobornicima socijalizma ili socijalistikih mjera. Reklo bi se da su to
ljudi koji mogu najvie izgubiti. Ali, pod socijalizmom - ili bilo kojim drugim
oblikom velike vlade - nema konkurencije niti slobodnog poduzetnitva. To
je poeljno okruenje za one koji upravljaju karteliziranom industrijom i imaju
jake politike veze na vrhu. Na taj je nain mogue ostvarivati vee profite i
istodobno biti dijelom vladajue klase. Ti ljudi se ne boje sustava progresivnog
oporezivanja koji ugnjetava srednju klasu. Njihov politiki utjecaj omoguuje
im da osnivaju sloene zaklade osloboene plaanja poreza kako bi sauvali
i umnoili svoje golemo bogatstvo, a da pritom ne plaaju apsolutno nikakve
poreze. To je razlog zato monopolisti nikada ne mogu biti pravi kapitalisti.
Kapitalist je, u uem smislu rijei, samo osoba koja vjeruje u ideju privatnog
vlasnitva nad imovinom. Ali to nije prikladna definicija za jasno razumijevanje
ideolokih konflikata izmeu pojma kapitalizam, kako se on najee koristi,
i suprotstavljenih ideja kao to su socijalizam ili komunizam. U mnogim
primitivnim plemenima privatno je vlasnitvo po svoj prilici nepoznata stvar.
Teoretski, svim stvarima raspolae poglavica u ime svojih sljedbenika. Ali u
stvarnosti, ipak, imovina pripada poglavici, zato to on moe raditi s njom to
god eli. Sloboda koritenja predstavlja test vlasnitva. Ako mislite da posjedujete
odreenu imovinu, ali ju ne moete koristiti bez doputenja nekoga drugoga,
onda ju ne posjedujete vi, netko drugi ju posjeduje. U onoj mjeri u kojoj vi nemate
kontrolu nad vlastitom imovinom, u toj mjeri netko drugi ima udio u vlasnitvu
nad njom. Tako poglavica posjeduje svu imovinu, a teorija da njome raspolae
u ime svojih sljedbenika samo je lukavstvo da se njihovo nezadovoljstvo dri
manje ili vie pod kontrolom.
Slino tome, naa TVA (Uprava doline Tennessee) i nacionalni parkovi trebali
bi biti u vlasnitvu naroda. Meutim, ako stvarno mislite da posjedujete dio
njih, samo pokuajte prodati va udio. TVA, nacionalni parkovi i sva ostala
javna imovina u vlasnitvu su onih koji odluuju kako e se koristiti. To znai
Krajnji monopol 1 5 5
da su u vlasnitvu politiara i birokrata - i ljudi koji imaju financijsku mo nad
njima.
U komunistikim i socijalistikim zemljama gotovo sva imovina trebala
bi biti u vlasnitvu naroda - to znai u vlasnitvu onih tri posto koji su
lanovi vladajue elite. U konanici, svi su kapitalisti. Svu poeljnu imovinu
netko posjeduje. A neka od najveih svjetskih bogatstava nalaze se u sasvim
privatnom vlasnitvu komunista i socijalista koji glasno osuuju zlu doktrinu
kapitalizma.
Tako samo posjedovanje vlasnitva ne ini nekoga kapitalistom. Bolja i
ispravnija upotreba te rijei trebala bi ukljuivati dodatnu ideju slobodnog
poduzetnitva, otvoreno trite bez vladinih intervencija ili s minimalnim
intervencijama. Rije kapitalist ovdje se koristi s tom konotacijom.
Vratimo se temi. Monopolisti nikada ne mogu biti kapitalisti slobodnog
poduzetnitva. Oni se, bez iznimke, zalau ili za socijalizam ili za neki drugi
oblik kolektivizma zato to predstavljaju krajnji monopol. Te monopole koje
sponzorira vlada graani toleriraju, jer pretpostavljaju da su, kao nekom
arolijom demokratskog procesa i moi njihovog glasa, oni ta, na neki nain,
zatiena strana. To bi moglo biti istina kad bi se oni potrudili informirati o
takvim pitanjima, kad bi imali nezavisne i potene kandidate meu kojima bi
mogli birati, kad politikim strankama ne bi upravljali superbogati i kad bi ljudi
mogli osvojiti izbore bez ogromnih iznosa novca za kampanju. Drugim rijeima,
ti monopoli teoretski bi mogli raditi u korist obinog ovjeka na nekom drugom
planetu, s nekim drugim oblikom ivota koji reagira na druge motive i pod
nekim drugim politikim sustavom. to se tie nas Zemljana, nema anse.
Stvarnost je, dakle, takva da vladapostaje orue upravo onih silakoje; navodno,
regulira. Kad se paljivije pogleda, postaje jasno da su pravila uglavnom uvijek
ona koja su karteli otprije prihvatili, osim to sada imaju policijsku silu drave
koja nadzire njihovu provedbu. I to tim financijskim i politikim interesnim
krugovima omoguuje da budu zatieni od prijetnje konkurencije. Vjerojatno
jedini sluaj kada se ti propisi koriste na stvarnu tetu bilo koje multinacionalne
kompanije ili financijske institucije jest onaj kada je u pitanju unutarnja borba,
u kojoj se jedna grupa eli izboriti za poloaj ili pokuava disciplinirati drugu
grupu. Narod nikada nije zatiena strana.
Jedan od najranijih primjera podrke kartela nekom totalitarnom reimu
dogodio se u Njemakoj jo prije Prvog svjetskog rata. Karteli koji su se kasnije
udruili u I. G. Farben podravali su Bismarcka, jer su u njegovoj kolektivistikoj
filozofiji upravljanja vidjeli izvanrednu priliku da dobiju protekciju u ime
domoljublja.
Bismarck je prvi uveo socijalnu medicinu kakvu poznajemo u modernom
svijetu. Prepoznao je da e sklonost masa prema njoj biti idealan prvi korak koji
e dovesti do kasnije vee kontrole nad ostatkom ekonomije. Njegovo je gledite
1 5 6 Svijet bez raka
bilo da e socijalna medicina utrti put socijalnoj dravi. To je bio pilot-program
koji su prouavali i imitirali svi svjetski totalitaristi u godinama koje su slijedile.
1
A faizam nije bio iznimka.
Godine 1916., dok je jo vladao reim cara VVilhelma, slubenik I. G. Farbena
po imenu Werner Daitz napisao je krau raspravu koju je kartel tiskao i iroko
distribuirao. U njemu je rekao:
Javlja se nova vrsta dravnog socijalizma, potpuno razliita od onoga o emu
je bilo tko od nas sanjao ili mislio. Privatna ekonomska inicijativa i privatna
kapitalistika ekonomija nee biti oslabljene, nego e biti strogo organizirane
prema gleditima dravnog socijalizma tako to e kapital biti koncentriran u
nacionalnoj ekonomiji i usmjeravat e se prema van ujednaenim poticajima...
Ta promjena u kapitalizmu prirodnom bezuvjetnou zahtijeva rekonstrukciju
njegove ranije protutee, internacionalnog socijalizma. Razbija ga u nacionalni
socijalizam.
2
Ovdje imamo rijetku priliku zaviriti u kartelski um. Primijetite da u
novom socijalizmu nee biti sukoba s ekonomskom inicijativom (za kartele)
i nikakvih prijetnji privatnoj kapitalistikoj ekonomiji (u smislu privatnog
vlasnitva nad bogatstvom, a ne sustava slobodnog poduzetnitva). Kapital e
biti strogo organiziran i koncentriran u nacionalnoj ekonomiji i usmjeravat
e se prema van ujednaenim poticajima (pod kontrolom vlade u skladu s
prioritetima kartela). Promjena e zahtijevati rekonstrukciju ranije protutee,
meunarodnog socijalizma (prihvaanje odreenih elemenata marksistikog
komunizma kojima su se karteli ranije suprotstavljali). I moramo prigrliti ne
samo Marxov internacionalni socijalizam, nego ga moramo razliito primijeniti
na svaku zemlju na temelju nacionalnog socijalizma (nacizma, faizma ili bilo
koje druge isto nacionalne manifestacije socijalizma).
Osamnaest godina kasnije teorijsko lukavstvo postalo je stvarnost. Dana
30. rujna 1934. godine Farben je objavio izvjetaj u kojem je stajalo: Sada je
zavrena faza razvoja koja zadovoljava osnovna naela nacionalsocijalistike
ekonomije.
3
Za vie informacija o Bismarckovom prvom programu zdravstvenog osiguranja i njegovom
konanom inkorporiranju u programe Meunarodne organizacije rada (ILO) vidi knjigu Marjorie
Shearon Wilbur J. Cohen: The Pursuit of Power, (Shearon Legislative Service, 8801 Jones Mili Rd.,
Chevy Chase, MD., 20015, 1967. ) , str. 3-8
Sasulv, I.G. Farben, op. cit, str. 53.
3
Scientific and Technical Mobilization, Sasluanja pred Kilgoreovim Pododborom Senatskog odbora
za vojna pitanja, dio. XVI, str. 1971.
Krajnji monopol 1 5 7
Enciklopedija nas podsjea da je nacionalsocijalizam naziv koji se koristio u
Njemakoj za identificiranje ciljeva nacistike stranke. Ustvari, puno ime stranke
bilo je Nacionalsocijalistika njemaka radnika stranka (NSDAP). Ali nacizam
se takoer povezivao s Mussolinijevim faizmom i s vremenom su ta dva naziva
postala sinonimi. Iako su se dvije spomenute ideologije razlikovale u nekim
manje bitnim pogledima, obje su bile samo lokalne manifestacije nacionalnog
socijalizma i, u skladu s time, bile su totalitarni reimi bez obzira na nazive.
Faizam je, prema rjenikoj definiciji, vladina kontrola nad sredstvima za
proizvodnju koja su u privatnom vlasnitvu. Ta definicija moe biti dovoljna
za prosjean srednjokolski ispit iz politikih znanosti, ali ne moe ispriati
cijelu priu. U stvarnosti, njemaki faizam dvadesetog stoljea bio je kontrola
privatnih monopolista nad vladom koja je tada kontrolirala industriju, ali na
takav nain da je favorizirala monopoliste i sprjeavala konkurenciju.
Ameriki ekonomist Robert Brady ispravno je opisao njemaku faistiku
dravu kao diktaturu monopolistikog kapitalizma. Radi se o 'faizmu'
poslovnog poduzetnitva organiziranog na osnovi monopola koji ima potpuno
zapovjednitvo nad svom vojnom, policijskom, pravnom i propagandnom moi
drave.
4
Stocking i VVatkins saeli su to ovako:
Njemaka kemijska industrija pribliila se potpunoj kartelizaciji najvie to su
kombinirani napori i organizacijski talenti njemakog poduzetnitva i nacistike
drave mogli postii - a to je bilo stvarno blizu. ak i prije 1933. godine industrijsko
udruivanje ukonzorcije daleko je uznapredovalo, a od svih industrijamoda najvie
u kemijskoj. Faizam je samo upotpunio program i integrirao cijelu strukturu...
U kartelima koje je nacistika drava stvorila u njemakoj industriji esto je bilo
teko utvrditi gdje zavrava dravna i zapoinje kartelska kontrola. Totalitarizam je
na kraju ukljuivao gotovo potpuno ujedinjenje industrije i drave.
5
To ujedinjenje nije se dogodilo kao rezultat nekontroliranih, prirodnih
sila. Nastalo je kao rezultat dugih i strpljivih napora od strane voa kartela,
uz korumpiranost politiara i potpunu naivnost glasaa. Davno prije no to je
Hitler postao nacionalna figura kartel je bio dominantna sila, iza kulisa, u dugom
nizu njemakih vlada. Farbenov predsjednik Hermann Schmitz bio je osobni
savjetnik kancelara Brueninga. Dr. Karl Duisberg, prvi predsjednik odbora I.G.-
ja (ujedno i osniva amerikog Bayer Co.) i Carl Bosch, Schmitzov prethodnik
na mjestu predsjednika I. G.-ja, stvorili su tajni etverolani politiki odbor s
ciljem nametanja kontrolnih veza svim njemakim politikim strankama. U
Nirnberkom procesu barun von Schnitzler svjedoio je da I. G. nije oklijevao
Sasuly, I. G. Farben, op. cit, str. 128.
Stocking i Watkins, Cartels in Action, op. cit, str. 411, 501.
1 5 8 Svijet bez raka
koristiti obilne koliine novca u svojoj ulozi skrivenog politikog manipulatora.
Procijenio je da je svaki izbor kotao kartel oko 400.000 maraka - to je 1930-ih
godina bio znatan troak. Ali na taj nain kartel je bio zatien neovisno o tome
tko e pobijediti na politikoj areni.
6
Jo 1925. godine kartel je diktirao tempo njemake politike. U govoru
pred sredinjom organizacijom industrije Reichsverband der Deutschen, Karl
Duisberg je objasnio:
Budite ujedinjeni, ujedinjeni, ujedinjeni! To bi trebao biti neprekidan poziv
strankama u ... Reichstagu... Nadamo se da e nae dananje rijei imati uinka
i da e pronai snanog vou koji e konano okupiti sve pod jednim krovom,
jer je on [snani voa] nama Nijemcima uvijek potreban, kao to smo vidjeli u
sluaju Bismarcka.
7
Kartel u poetku nije bio uvjeren da je Hitler snani voa koji bi najbolje
sluio njihovim interesima. Ali zbog njegovog nacionalsocijalistikog programa
i sposobnosti motiviranja velikih masa javnim govorima odluili su ga pomno
promatrati i oprezno financirati. Iako su odreeni vodei lanovi kartela odluili
stati uz Hitlera jo 1928. godine, tekje 1931. kartel poeo slubeno davati ogromne
priloge nacistikoj ratnoj blagajni. Max Ilgner, neak Hermanna Schmitza, prvi
je uspostavio bliski osobni kontakt s Hitlerom. Ilgnera su esto zvali I. G.-ovim
financijskim direktorom. Meutim, njegova prava funkcija bila je upravljanje
meunarodnom pijunskom mreom te organizacije. Izvorno je bila zamiljena
kao sredstvo prikupljanja informacija o konkurentskim poslovnim pothvatima
i brzo se proirila u politiki orijentiranu operaciju kojoj je malo ravnih ak
i meu djelotvornim obavjetajnim agencijama modernih vlada. Kao to je
primijetio Sasulv:
Praenje svih vanih aspekata stanja u drugim zemljama bilo je toliko potpuno
da je Farben postao jedan od glavnih potpornja obavjetajnih organizacija i
VVehrmachta i nacistike stranke... Iznenauje injenica da je Vrhovno vojno
zapovjednitvo, koje se hvalilo time da ima najuvjebanije agente na svijetu,
trebalo zvati privatni industrijski koncern da obavlja taj posao za njih. Jo vie
iznenauje priznanje samog Ilgnera da su odnosi s OKW-om [Vrhovno vojno
zapovjednitvo] zapoeli jo 1928. godine.
8
Paralela sa skrivenim manipulacijama amerikih politikih stranaka oita je i zlosutna. Za autorovu
analizu ove situacije, pogledati njegovu knjigu The Capitalist Conspiracy, (Westlake Village, CA:
American Media, 1971). Takoer pogledati njegovu The Creaturefrom Jekyll Island; A Second Look at
The Federal Reserve (American
Media, 1995) .
Sasulv, I. G. Farben, op. cit. str. 65.
8
Ibid., str. 97, 98.
Krajnji monopol 1 5 9
U narednim godinama predstavnik I. G.-ja po imenu Gattineau uspostavio je
jo jae veze. Gattineau je bio Duisbergov osobni pomonik, a kasnije i Boschov.
Takoer je bio I. G.-ov direktor za odnose s javnou.
U jesen 1932. godine nacistika stranka poela je opasno gubiti popularnost.
Ipak, od svih konkurentskih grupa, nacisti su najvie odgovarali Duisbergovim
planovima. Zato je, u presudnom trenutku, kartel iskoristio svu svoju mo u
Hitlerovu korist. Poetni financijski prilog bio je tri milijuna maraka! A uslijedilo
je jo mnogo vie.
Kako je opisao Sasulv:
Hitler je dobio mnogo jau potporu no to se ikad usudio nadati. Industrijski
i financijski voe Njemake, na elu s I. G. Farbenom, zbili su redove i pruili
Hitleru svoju punu podrku... Uz takvo zalee on je brzo uspostavio krvoednu
faistiku dravu.
9
Ne samo da je novac stizao u, inilo se, nogranienim koliinama, nego su i
mnoge od vodeih njemakih novina - kako one koje su bile u vlasnitvu kartela
tako i one koje su bile zahvalne zbog prihoda od oglaavanja - stale uz Hitlera.
Na taj nain stvorile su potrebnu sliku ope popularnosti zahvaljujui kojoj ga
je njemaki narod prihvatio kao velikog lidera. Njemaki snani voa iznenada
se pojavio.
ak se i u Sjedinjenim Drava koristila ista taktika vrste ruke. Ako su neke
amerike novine bile neugodne prema nacistikom reimu I. G. bi uskratio
svoje oglaavanje, to je bilo strahovito ekonomsko oruje. Godine 1938.1. G. je
poslao pismo Sterling Productsu, jednoj od svojih amerikih kompanija-keri,
naredivi im da ubudue svi ugovori o oglaavanju moraju sadravati... pravnu
klauzulu prema kojoj se ugovor smjesta raskida ako se stav novina prema
Njemakoj preko noi promijeni.
10
Kako je ve reeno, Schmitz je bio osobni savjetnik kancelara Brueninga.
Nakon Hitlerovog dolaska na vlast postao je poasni lan Reichstaga, a takoer
i Geheimrat, tajni ili povjerljivi savjetnik. Jo jedan Farbenov slubenik, Carl
Krauch, postao je Goringov pouzdani savjetnik u provedbi etverogodinjeg
plana. Ali politika kartelskih voa bila je da izbjegavaju poloaje u vladi, iako
su mogli dobiti gotovo svako mjesto koje su htjeli. U skladu s tom politikom,
Schmitz je nekoliko puta odbio ponudu da mu dodijele titulu komesara
njemake industrije.
Nacistiki reim bio je Frankensteinovo udovite koje je stvorio Farben. Ali
Farben je cijelo vrijeme bio gospodar, usprkos lukavim naporima da neupuenima
9
Ibid., str. 63, 69.
10
Ibid., str. 106.
1 6 0 Svijet bez raka
sebe prikae kao bespomonu rtvu vlastite kreacije. To je bilo izuzetno mudro,
kao to se pokazalo kasnije na Nirnberkom procesu. Gotovo svi ti ljudi bili
su duboko umijeani u odreivanje nacistikih politika tijekom rata - ak su i
koordinirali rad koncentracijskih logora poput onih u Auschvvitzu, Bitterfeldu,
VValfenu, Hoechstu, Agfi, Ludwigshafenu i Buchenvvaldu zbog vrijednosti
robovske radne snage koju su pruali. Stvorili su najveu svjetsku industriju
otrovnog plina i eksperimentalno su koristili proizvod na nebrojenim tisuama
ljudi koji su ubijeni u tim logorima.
11
U svibnju 1941. godine Richard Krebs, koji je prvo bio komunist, pa nacist
(a kasnije se okrenuo protiv jednih i drugih),
12
svjedoio je pred kongresnim
Odborom za neamerike aktivnosti i rekao:
I.G. Farbenindustrie je, kao to znam iz osobnog iskustva, ve 1934. godine
bio potpuno u rukama Gestapoa. Otili su tako daleko da su imali ak i svoj
gestapovski zatvor u krugu velike tvornice koju su posjedovali u Leuni i... poeli
su, pogotovo nakon Hitlerovog dolaska na vlast, iriti ogranke na stranom
podruju kroz podrunice tvornica.
13
Meutim, na Nirnberkom procesu suci su obustavili postupak protiv
Farbenovih elnika. Nisu ih smatrali nacistikim ratnim zloincima poput
njihovih podreenih koji su nosili uniforme, nego prerevnim poslovnim ljudima
koji su samo bili u lovu na profite. Na kraju procesa nekolicini su dosuene blage
kazne, meutim veina je otila iz sudnice nekanjena. Da, njihova strategija
djelovanja iza kulisa bila je zaista mudra.
Teko je izbjei usporedbe s politikom stvarnou u Sjedinjenim Dravama.
Sve vie otkrivamo da ljudi koji imaju najveu mo u Americi nisu oni ija se
imena pojavljuju na glasakim listiima nego oni iji se potpisi pojavljuju na dnu
ekova - pogotovo kada su ti ekovi donacije za trokove kampanja.
S vremena na vrijeme javnosti se razotkriju operacije tih finpola (financijera-
politiara) i, barem na trenutak, moemo vidjeti da su prisutni u svim sferama
vladinih aktivnosti. Nebrojeno smo puta uli kako neki privatni sektor
ima nedopustiv utjecaj na vanjsku politiku, monetarne odluke, programe
poljoprivrednih subvencija, zakone o radu, carine, poreznu reformu, vojne
ugovore i, da, ak i na istraivanja o raku. Meutim, uvjerava nas se da su ti
manipulatori samo poslovni ljudi. Oni nisu politiki motivirani jer bi se, u
Za izvrstan opis Farbenove uloge u upravljanju tim logorima vidi The Devil's Chemists, Josiaha E.
DuBoisa mlaeg, pravnog savjetnika i istraitelja tuiteljstva na suenju elnicima I. G. Farbena u
Nurnbergu (Boston: Beacon Press, 1952.).
12
Vidi Krebsovu osobnu priu koju je objavio pod pseudonimom Jan Valtin, pod naslovom Out ofthe
Night (New York: Alliance Book Corp., 1941.). Richard Krebs nije u rodu s dr. Ernstom T. Krebsom,
ml.
Citirano prema: Ambruster, Treason's Peace, op. cit, str. 273.
Krajnji monopol 1 6 1
protivnom, kandidirali na izborima ili bi prihvaali imenovanja na vane javne
poloaje. Da imaju bilo kakvu politiku ideologiju, nema sumnje, morali bi se
protiviti socijalizmu jer, vidite, oni su bogati kapitalisti! Moda jesu krivi za
pohlepu i malo podmiivanja, ali ni za to ozbiljnije od toga.
Nadajmo se da e sjeanja na Auschvvitz i Buchenvvald raspriti takve
besmislice dok jo ima vremena.
15.
Ratne igre
Industrijske pripreme Njemake za Drugi svjetski
rat; stalna podrka amerikih industrijalaca
Parbenu i nacistikom reimu tijekom tog razdoblja;
profitabilna uloga koju su igrali Ford i ITT u ratnoj
proizvodnji kako za nacistiku Njemaku tako i za
Sjedinjene Drave.
DO 1932. GODINE mnogim je promatraima postalo jasno da se nacistika
Njemaka priprema za rat. Bilo je jednako oigledno da je I. G. Farben poticao
na te pripreme i bio njihov pokrovitelj. Tijekom tih godina njemaka industrija
doivjela je svoj najvei rast i svoje najvee profite.
Meutim, u Sjedinjenim Dravama stvari nisu ile tako glatko za kartelske
podrunice i partnere. Dok se rat pribliavao, amerike kompanije i dalje su
dijelile svoje patente i tehnike informacije o svojim najnovijim procesima. Ali
Farben je sve manje i manje uzvraao usluge - posebice ako su informacije imale
bilo kakvu potencijalnu vrijednost u ratnoj proizvodnji, kao to mnoge jesu. Kad
su se amerike kompanije poalile, Farben je odgovorio da je nacistika vlada
zabranila odavanje informacija i da bi, kad bi to radili, imali ozbiljnih problema
s vlastima!
Za to vrijeme amerike kompanije i dalje su potovale ugovore sa svoje strane,
uglavnom zato to su se bojale raditi drugaije. Gotovo u svim sluajevima Farben
je posjedovao jedan ili vie patenata koji su bili kljuni za njihove operacije i
svaki otvoreni sukob lako je mogao dovesti do gubitka tih vrijednih procesa, to
bi znailo poslovnu katastrofu. To je posebice vrijedilo na polju gume.
Guma je neophodna za moderni transport. To je popratni proizvod benzina,
budui da omoguuje proizvodnju kotaa koje pokreu motori na benzin.
Bez gume bi normalan ekonomski ivot bio krajnje teak. Ratovanje bi bilo
nemogue.
1 6 3
1 6 4 Svijet bez raka
I. G. je bio usavrio proces proizvodnje buna gume, ali nije podijelio
tehnologiju sa svojim amerikim partnerima. S druge strane, Standard Oil je
radio na drugom procesu dobivanja butilne gume i prenio im je itavo svoje
znanje i tehnike.
Sasulv je dao saetak nastale situacije:
Potujui svoje obveze prema nacistima, Standard je poslao informacije o butilu.
Ali oni nisu osjeali nikakve obveze prema Amerikoj mornarici. Godine 1939.,
nakon izbijanja rata, predstavnik mornarikog Ureda za gradnju i remont
posjetio je laboratorije Standarda, gdje su pazili da ne naie na bilo kakav trag u
vezi proizvodnje butila.
Standard nije imao sve informacije o buna gumi. Ali one informacije koje je
imao dao je amerikim proizvoaima gume tek nakon velikog pritiska vlade,
nakon to je rat poeo. to se tie butilne gume, Standard nije dao puna prava na
proizvodnju prema njegovim patentima do oujka 1942. godine...
Zbog kartela proizvoaa prirodne gume, Sjedinjene Drave suoile su se s
totalnim ratom bez odgovarajuih zaliha gume. A zbog rada kartela I. G.-ja i
Standard Oila, nije bio zapoet nikakav djelotvoran program za proizvodnju
sintetske gume.
1
Aluminij je jo jedan materijal koji je neophodan za moderno ratovanje.
Ali i tu je utjecaj kartela stajao na putu amerikog razvoja. Iako su Sjedinjene
Drave bile najvei potroa aluminija u svijetu, i unato injenici da su imale
vee industrijske kapacitete od bilo koje druge zemlje, 1942. godine Njemaka je
bila najvei svjetski proizvoa tog materijala nunog za rat. Alcoa (Aluminum
Companv of America) je imala veliku kompaniju-ker u Kanadi poznatu kao
Alted, koja je bila integralni dio svjetskog aluminijskog kartela. Politika te grupe
bila je ograniavanje proizvodnje aluminija u svim zemljama osim u Njemakoj
- vjerojatno u zamjenu za prava na koritenje vrijednih patenata i obeanja o
izbjegavanju konkurencije na drugim poljima. Iako Alcoa nikada nije priznala
izravno sudjelovanje u tim sporazumima, dovoljno govore sami podaci. Oni
su tijekom tih godina ograniili svoju proizvodnju daleko ispod potencijalnog
zahtjeva trita. Kao posljedica toga, Sjedinjene Drave suoile su se s jo jednim
ozbiljnim industrijskim hendikepom nakon to su bile uvuene u rat.
Kartel je takoer ometao proizvodnju lijeka atabrina - koji je djelotvoran pri
lijeenju malarije. Kinin je bio favorizirani lijek, ali u potpunosti ga je kontrolirao
nizozemski monopol koji je posjedovao njegov jedini izvor na Javi. Meutim, ini
se da je nizozemska kompanija odluila da se nee pridruiti meunarodnom
kartelu zato to je Farben uao u konkurenciju, izbacivi na trite vlastiti lijek
Sasulv, I.G. Farben, op. cit, str. 151, 155.
Rat ne igre 1 6 5
atabrin, sintetiku zamjenu. Kad su Japanci zauzeli Javu, Sjedinjene Drave
postale su potpuno ovisne o nacistikoj Njemakoj kao izvoru. Ne treba ni
rei da kartel nije podijelio tehnologiju proizvodnje atabrina sa Sjedinjenim
Dravama pa je trebalo proi mnogo mjeseci nakon Pearl Harbora da amerike
farmaceutske tvrtke uspiju proizvesti djelotvoran materijal. U meuvremenu,
prvi ameriki vojnici koji su se borili na pacifikim otocima strahovito su trpjeli
zbog malarije, ne raspolaui lijekovima kojima bi ju lijeili - opet zahvaljujui
kartelu.
Ameriki razvoj optikih instrumenata bio je jo jedna rtva tog doba.
Tvrtka Bausch and Lomb bila je najvei proizvoa visokokvalitetnih amerikih
optikih instrumenata svih vrsta. Veinu tih lea izraivala je njemaka tvrtka
Zeiss. Prema uobiajenom obrascu, kartelski ugovor namjerno je koio ameriku
tehnologiju.
Ovo su proizvodi kojih nije bilo dovoljno ili ih uope nije bilo kad su
Sjedinjene Drave ule u rat: guma, aluminij, atabrin i vojni optiki instrumenti
poput periskopa, daljinomjera, dalekozora i bombarderskih ciljnika. To su bili
hendikepi koji su u nekoj manje produktivnoj i domiljatoj zemlji mogli biti
odluujui za pobjedu ili poraz.
U meuvremenu, nacisti su i dalje revno suraivali sa svojim amerikim
kartelskim partnerima. I imali su ogromnu korist od amerike tehnologije.
Dokument pronaen krajem rata u konfisciranim spisima I. G.-ja otkriva koliko
je razmjena bila jednostrana. U tom izvjetaju Gestapou Farben je pravdao svoj
brak sa Standard Oilom i zakljuio:
Ne treba posebice naglaavati da se bez tetraetil-olova moderno ratovanje
ne bi moglo zamisliti... Na taj nain nismo morali obavljati naporan posao
razvoja jer smo mogli odmah zapoeti s proizvodnjom na temelju cjelokupnog
dugogodinjeg iskustva Amerikanaca.
2
Amerike veze s njemakom industrijom zapoele su gotovo odmah nakon
to su utihnule puke na kraju Prvog svjetskog rata. Ime Krupp postalo je
sinonim za njemako oruje i municiju. Ipak, kompaniju Krupp u prosincu
1924. godine doslovce je izvukao s otpada zajam od 10 milijuna dolara koji su
im dali njujorki Hallgarten and Companv i Goldman, Sachs and Companv.
Slino tome, Vereinigte Stahhverk, divovska eliana kojom je upravljao
Farben, primila je vie od sto milijuna dolara u povoljnim dugoronim
zajmovima od financijskih krugova iz Amerike.
Izvjetaj Vanjske ekonomske uprave Sjedinjenih Drava iz 1945. godine
zavravao je rijeima:
2
New York Times, 19. listopada 1945., str. 9.
1 6 6 Svijet bez raka
Upitno je da li je [Farbenov] trust mogao provesti svoj program irenja i
modernizacije bez podrke amerikih investitora.
3
Ali u nacistiku Njemaku otilo je daleko vie od samoga novca. Zajedno sa
zajmovima njemakim kompanijama otila je i amerika tehnologija, ameriki
inenjeri pa i cijele amerike kompanije. Izvrstan je primjer Ford.
Kao to je ve ranije istaknuto, kartel je objeruke prigrlio njemaki Ford
Motor Companv. Ford je etrdeset posto novih dionica dao na burzu i gotovo
sve ih je kupio I. G. I Bosch i Krauch pridruili su se upravnom odboru ubrzo
nakon toga u znak priznanja za znaajne udjele u vlasnitvu koje su imale njihove
organizacije. Ali vie od pola kompanije i dalje je bilo u vlasnitvu obitelji Ford.
Ratne pripreme unutar Njemake ukljuivale su konfiskaciju ili naci-
onalizaciju gotovo itave industrije koja je bila u stranom vlasnitvu. Zbog
toga je kompanija Ford bila glavni cilj. Meutim, to se nikada nije dogodilo,
prvenstveno zahvaljujui zalaganju Karla Kraucha, I. G.-ovog predsjednika
upravnog odbora. Tijekom ispitivanja na Nirnberkom procesu, Krauch je
objasnio:
Poznavao sam Henrvja Forda i divio sam mu se. Otiao sam osobno vidjeti Goringa
u vezi s time. Rekao sam Goringu da osobno poznajem i njegovog sina Edsela.
Takoer sam mu rekao da ako Fordu oduzmemo nezavisnost u Njemakoj, to
e naruiti prijateljske odnose s amerikom industrijom u budunosti. Raunao
sam na velike uspjehe u prilagodbi amerikih metoda u njemakim industrijama,
ali to se moglo ostvariti samo u prijateljskoj suradnji.
Goring me sasluao, a onda je rekao: Slaem se. Pobrinut u se da Deutsche
Fordwerke ne bude inkorporiran u Hermann Goring Werke..
Redovito sam sudjelovao na sastancima nadzornog odbora kako bih se informirao
o poslovnom procesu Henrva Forda i, ako je bilo mogue, kako bih se zauzeo za
tvornicu Henrvja Forda nakon to je rat zapoeo. Tako smo uspjeli u namjeri da
Fordwerke nastavi s proizvodnjom i djeluje samostalno.
4
To da je nacistika ratna mainerija primala ogromnu pomo od svojih
kartelskih partnera iz Sjedinjenih Drava jedna je od najneugodnijih injenica
koje su izale na vidjelo tijekom istraga po zavretku rata. I to nije bilo rezultat
samo pregovora i poslova sklopljenih prije poetka rata. To je predstavljalo
izravnu kolaboraciju i suradnju tijekom onih istih godina u kojima su nacistike
snage ubijale amerike vojnike na bojnom polju.
Kompanija Ford, na primjer, ne samo to je radila nezavisno, opskrbljujui
Njemaku vojnom opremom tijekom cijelog rata, nego je radila i u Francuskoj
3
HM., str. 82.
4
DuBois, The Devil's Chemists, op. cit, str. 247, 248.
Ratne igre 1 6 7
pod nacistikom okupacijom. Maurice Dollfus, predsjednik odbora francuske
podrunice Forda, rutinski je podnosio izvjetaje Edselu Fordu tijekom veeg
dijela rata s detaljima o broju kamiona proizvedenih svakog tjedna za njemaku
vojsku, zaraenom profitu, kao i o tome kakve su perspektive za budunost. U
jednom pismu Dollfus je dodao:
Stav o strogoj neutralnosti, koji ste zauzeli zajedno s vaim ocem, bio je od
neprocjenjive vrijednosti za proizvodnju vaih kompanija u Europi.
5
Bilo je jasno da rat izmeu Sjedinjenih Drava i Njemake nije mnogo znaio.
Dva mjeseca nakon Pearl Harbora Dollfus je izvijestio Forda o neto profitima za
1941. godinu od pedeset osam milijuna franaka. A onda je rekao:
Otkad je nastupilo ratno stanje izmeu SAD-a i Njemake nije mi lako dopisivati
se s vama. Zamolio sam Lesta da ode u Vichy i poalje ovo potom...
Nastavljamo s naom proizvodnjom kao ranije... Financijski rezultati za ovu
godinu vrlo su zadovoljavajui... Osnovali smo nau afriku kompaniju...
6
Nema podataka o povratnim porukama Edsela Forda Dollfusu nakon Pearl
Harbora, ako ih je uope bilo. Meutim, vjerojatno je da ih je bilo, s obzirom na
to da je Dollfus nastavio slati pisma. Takoer je nemogue dokazati da je Ford
odobravao da se njegove tvornice koriste za opskrbljivanje iste vojske koja se
borila protiv Sjedinjenih Drava. Ali nema sumnje da su i Dollfus i njemako
Vrhovno zapovjednitvo smatrali da te tvornice pripadaju Fordu tijekom cijelog
rata. A to je okolnost koja nije mogla trajati dugo bez neke vrste prijateljskog
jamstva stroge neutralnosti. U svakom sluaju, jedna od neobinih anomalija
rata bila je to da je, zbog kartelskih veza, Ford Motor Company proizvodio
kamione za naciste i u Njemakoj i u Francuskoj, da je proizvodio kamione za
saveznike u Sjedinjenim Dravama i obilno profitirao od obiju zaraenih strana.
A da su sile Osovine dobile rat, elnici Forda (kao i drugih kartelskih industrija)
nesumnjivo bi se ukljuili u vladajuu elitu novog nacistikog poretka. S bliskim
prijateljima poput Boscha i Kraucha nisu mogli izgubiti.
Kompanija Ford nije bila iznimka nego pravilo. Kao to su objasnili Stocking
i Watkins:
Kad je izbio Drugi svjetski rat I. G. i Mitsui, s jedne strane, i DuPont, ICI i
Standard Oil, s druge, nisu u potpunosti prekinuli diplomatske odnose. Iako je
rat ometao izravnu komunikaciju, kompanije su samo privremeno prekinule
5
Ibid., str. 248.
6
Ibid., str. 251.
1 6 8 Svijet bez raka
svoju suradnju. Openito se vjerovalo da e nakon zavretka rata nastaviti tamo
gdje su stale, u atmosferi obostrane sloge i suradnje.
7
Autori su previe oprezni u svojoj procjeni. Dokumenti jasno govore da
elnici tih financijskih krugova nisu privremeno prekinuli svoju suradnju. Samo
su je uinili tajnom i sveli na apsolutni minimum. U listopadu 1939. godine
Frank Howard iz Standard Oila bio je u Europi s posebnim ciljem da pronae
nain na koji e odrati rad kartela Standard - I. G. unato ratu. Howard je sam
opisao svoju misiju:
Uinili smo sve to je bilo u naoj moi da dogovorimo potpune planove za
modus vivendi koji bi bio na snazi za trajanja rata, bez obzira na to hoe li se u
njega ukljuiti Sjedinjene Drave, [istaknuo autor]
8
Dana 26. lipnja 1940. godine, dan nakon to je Francuska kapitulirala pred
nacistima, u VValdorf-Astoriji odran je sastanak na kojem su se okupili neki
od kljunih amerikih industrijskih tajkuna koji su bili zainteresirani za zatitu
svojih operacija u Njemakoj tijekom rata. Sastanak je sazvao Torkild Rieber,
predsjednik odbora Texacoa. Meu ostalim prisutnima bili su James Moonev,
predsjednik prekomorskih operacija General Motorsa; Edsel Ford; direktori
Eastman Kodaka i pukovnik Behn, predsjednik ITT-ja.
9
Sluaj ITT-ja vrlo je pouan. ITT je poeo investirati u nacistiku predratnu
ekonomiju 1930. godine. Stvorio je holding kompaniju pod imenom Standard
Elektrizitats, a onda je kupio jo jednu kompaniju, Lorenz, od Philipsa. Budui
da se rat brzo pribliavao, ITT je radio sve to je mogao da njegovi novi holdinzi
izgledaju kao njemake kompanije. Onda je 1938. godine, upravo dok su se
nacistike snage spremale umarirati u Poljsku, ITT preko svoje kompanije
Lorenz kupio dvadeset osam posto vlasnikog udjela u kompaniji Focke-Wulf
koja je, ve tada, izraivala bombardere i lovake avione. ITT nije mogao tvrditi
da je neupuen ili nevin. Jednostavno su investirali u rat.
Tijekom tog rata ITT-ovi pogoni u Njemakoj postali su vani proizvoai
svih vrsta vojne komunikacijske opreme. Takoer su instalirali i servisirali
veinu kljunih telefonskih linija koje je koristila nacistika vlada.
U Sjedinjenim Dravama ITT su smatrali vrlo domoljubnim. Razvio je
visokofrekvencijski radiogoniometar, popularnog naziva Huff-Duff, koji se
koristio za otkrivanje njemakih podmornica na Atlantiku. Pukovnik Behn,
tadanji predsjednik ITT-ja, primio je Orden za zasluge, najvie civilno
odlikovanje, za opskrbljivanje vojske telefonskim instalacijama.
Stocking i VVatkins, Cartels in Action, op. cit, str. 423.
8
Sasulv, I. G. Farben, op. cit, str. 149, 150.
9
Ladislas Farago, The Game ofthe Foxes, (New York: D. McKay Co., 1972.), str. 463-479.
Rat ne igre 1 6 9
Anthonv Sampson, u The Sovereign State of ITT (Suverena drava ITT),
rezimira:
Tako, dok su ITT-ovi Focke-VVulf avioni bombardirali saveznike brodove,
a ITT-ove linije prenosile informacije njemakim podmornicama, ITT-ovi
radiogoniometri spaavali su druge brodove od torpeda...
Godine 1967., gotovo trideset godina nakon tih dogaaja, ITT je uspio dobiti
dvadeset sedam milijuna dolara odtete od amerike vlade za ratne tete na
njihovim tvornicama u Njemakoj, ukljuujui pet milijuna dolara za tete na
Focke-Wulf postrojenjima - na temelju tvrdnje da je to bila amerika imovina
koju su bombardirali savezniki bombarderi. Bila je to vana nagrada kompaniji
koja je tako promiljeno investirala u njemake ratne napore i tako paljivo izvela
da postane njemaka kompanija.
Da su nacisti pobijedili, ITT bi u Njemakoj izgledao besprijekorno nacistiki;
budui da su izgubili, iznova su se pojavili kao besprijekorno ameriki.
10
Nije u opsegu ove studije analizirati sve mogue motive onih koji su nas poveli
u dva svjetska rata dvadesetog stoljea. Standardni udbenici daju objanjenja kao
to su stara suparnitva, sukobi oko prirodnih resursa, militarizam, povrijeeni
nacionalni ili rasni ponos i tako dalje. Svakako, ti faktori jesu igrali ulogu, ali
relativno malu u usporedbi s financijskim i politikim ciljevima ljudi koji su, iza
kulisa, pokretali ratne sile.
Rat je tim ljudima bio profitabilan i na druge naine. Istina, na ratnoj
proizvodnji kroz monopole uz vladinu podrku mogu se zgrnuti fantastini
profiti. Ali oni koji su bili najodgovorniji takoer su u ratu vidjeli sredstvo za
ostvarenje brzih i temeljitih politikih promjena. Ljudi koji su stajali iza Hitlera,
Mussolinija, Staljina i, da, ak i Franklina D. Roosevelta bili su svjesni da e
u ratnim vremenima narod biti daleko spremniji prihvatiti neimatinu, irenje
vlade i koncentraciju moi u rukama politikih voa, nego to bi ikada i sanjao
u vremenima mira. Ideja velike vlade - i svakako privlanost svjetske vlade
- nikako nisu mogli nai plodno tlo u Americi, osim kao rezultat nacionalne
i meunarodne krize. Ekonomske depresije bile su korisne, ali ne dovoljno.
Sporadini neredi i prijetnje meunarodne revolucije bili su korisni, ali takoer
ne dovoljno. Rat je bio daleko najdjelotvorniji pristup. U Europi i Aziji ak
dvostruko vie, to se moe provjeriti ve samom usporedbom zemljovida i
vladajuih reima prije 1939. i nakon 1945. godine. Kao to je Lenjin predvidio,
najbolji nain da se izgradi novi poredak nisu postupne promjene, nego taj da
se prvo uniti stari poredak i onda gradi na ruevinama.
11
u
Sampson, The Sovereign State ofITT, (New York: Stein & Day, 1973.), str. 40, 47.
11
Vano je znati da je Lenjin prihvatio rat, ali nije bio sklon otvorenom ratu kao sredstvu unitavanja
starog poretka. On je tvrdio da bi komunisti trebali raditi na razaranju iznutra, a ne vanjskim
osvajanjem.
1 7 0 Svijet bez raka
elja za brzim politikim i drutvenim promjenama, stoga, moe biti snana
motivacija za rat finpolima koji bi izvukli korist od tih promjena - posebice ako
se klade na obje strane. Da, rat moe biti izuzetno isplativ za one koji znaju kako
igrati igru.
16.
Napori da se prikrije Farbenovo vlasnitvo
nad tvrtkama u Americi; pomo koju su pruili
Rockefellerovi interesni krugovi; ubacivanje agenata
kartela u vladu SAD-a; konano odbacivanje sluaja
Farben.
ITATELJ BI SE jo jednom mogao pitati je li zaista nuno ukljuiti svu ovu
povijest o kartelima u studiju o lijeenju raka. I, jo jednom, moramo kategorino
rei da jest. Ne samo to nas ta povijest vodi do jasnijeg razumijevanja toga kako
je farmaceutska industrija dola pod utjecaj drugih faktora osim jednostavnog
razvoja proizvoda i znanstvene istine, nego nam takoer daje odgovor na jedno
inae krajnje zbunjujue pitanje. To pitanje, koje ljudi esto postavljaju kada
prvi put uju da je vitaminska terapija meta organiziranog otpora, obino je
formulirano otprilike ovako:
elite li rei da ljudi iz vlade, industrije ili medicine mogu biti toliko
iskvareni da stavljaju vlastite financijske ili politike interese iznad zdravlja i
dobrobiti svojih sunarodnjaka? Da stvarno mogu pasti tako nisko da uskrauju
lijek za rak?
Odgovor je, u otrenjujuem svjetlu povijesti kartela, oigledan. Ako istaknuti
graani, koji su vrlo ugledni u svojim zajednicama, mogu planirati i pokretati
svjetske ratove; ako mogu upravljati logorima s robovskom radnom snagom
i plinskim komorama za istrebljenje nevinih ljudskih bia; ako mogu kovati
spletke kako bi zgrnuli divovske profite od ratne industrije, ne samo njihove
zemlje nego i neprijatelja njihove zemlje, onda je odgovor: Bolje vam je da
vjerujete!.
Dakle, vratimo se pranjavim povijesnim spisima radi boljeg razumijevanja
trenutanih dogaaja.
1 7 1
Zavjera
1 7 2
Svijet bez raka
Ameriki partneri u kartelu koji su pokuali sakriti svoje vlasnitvo nad
njemakom industrijom prije rata nisu bili jedini. Njemaki interesni krugovi
marljivo su radili potpuno istu stvar u Sjedinjenim Dravama. Prvi svjetski
rat nauio ih je lekciju. Tijekom tog rata svu njemaku industriju u Americi
zaplijenila je savezna vlada i njom je kao trustom upravljao Ured skrbnika nad
inozemnom imovinom. Na kraju rata industrije su prodane pod uvjetima koji
su, navodno, trebali sprijeiti da se vrate pod njemaku upravu. Meutim, na
polju kemikalija i farmaceutskih lijekova, taj cilj je bio u potpunosti promaen.
Nekoliko godina kasnije sve su te kompanije opet bile u Farbenovom vlasnitvu
ili pod njihovom upravom jo vre nego prije rata.
Jedna od kljunih figura upro vedbiprijenosa te imovine bio je Earl McClintock,
odvjetnik Ureda skrbnika nad inozemnom imovinom. McClintocka je kasnije
unajmila (nagradila?) jedna od kartelskih kompanija, Sterling Products, uz plau
nekoliko puta viu od one koju je zaraivao na vladinom platnom spisku.
U tom razdoblju Farben je doivio svoje najvee irenje u Sjedinjenim
Dravama. Sterling je organizirao VvTnthrop Chemical. S DuPontom su popola
podijelili vlasnitvo nad kompanijom Bayer Semesan. Ameriki I.G. Chemical
Company nekoliko se puta preobrazio i, u tom procesu, preuzeo Grasselli
Dyestuff Company, koja je bila veliki kupac bive njemake imovine. Sterling je
kupio brojne patentirane ljekarije kao to su Fletcherova Castoria i Phillipovo
magnezijevo mlijeko. S Lewisom K. Liggettom formirali su Drug, Incorporated,
holding kompaniju za Sterling, Bayer, VvTnthrop, United Drug i Rexall-Liggett
Drugstores. Oni su kupili Bristol Meyers, proizvoaa Sal Hepatice; Vick
Chemical Company; Edward J. Nobles Life Savers, Incorporated i mnoge druge.
Do vremena kad su se nacisti poeli naoruavati za rat u Europi, Farben je stekao
kontrolu nad velikim dijelom amerike farmaceutske industrije. Investiranje
u umijee ranjavanja i umijee lijeenja uvijek je bilo glavno obiljeje razvoja
kartela, jer je potencijal za profit na tim poljima vei nego na bilo kojem drugom.
Onaj tko eli voditi rat ili povratiti svoje zdravlje - rijetko pita za cijenu.
Kad su Farbenovi opseni spisi pali u ruke amerikih vojnika na kraju Drugog
svjetskog rata, predani su ministarstvima pravosua i financija radi istrage
i analize. U jednom od meuuredskih dopisa pronaenih meu tim spisima
sasvim se otvoreno objanjava kako je kartel pokuao prikriti svoje vlasnitvo
nad amerikim kompanijama prije rata. U dopisu stoji:
Nakon prvog rata bili smo sve skloniji odluci da kamufliramo [prikrijemo]
nae strane kompanije... na takav nain da ne prikazujemo sudjelovanje I. G.-ja u
tim tvrtkama. S vremenom je sustav postajao sve savreniji i savreniji...
Zatitne mjere koje e I. G. poduzimati za sluaj [jo jednog] rata ne bi smjele
znaajno ometati voenje poslova u normalnim vremenima. Zbog raznih
razloga, od najvee je vanosti... da slubenici koji vode agencijske tvrtke, koje
Zavjera 1 7 3
su posebice dobro kvalificirane da poslue kao paravani, budu graani zemalja u
kojima prebivaju...
1
Ovaj dopis znaajno rasvjetljava ranije dogaaje. Dana 30. listopada 1939.
godine direktori American I. G.-ja (ukljuujui VValteraTeagleaizRockefellerovog
Standard Oila, Charlesa Mitchella iz Rockefellerovog National City Banka, Paula
VVarburga iz sustava Saveznih rezervi, Edsela Forda, VVilliama VVeissa, Adolpha
Kuttroffa, Hermana Metza, Carla Boscha, VVilfrieda Greifa i Hermanna Schmitza,
koji je takoer bio predsjednik American I. G.-ja) objavili su da je njihova
kompanija prestala postojati. Preuzela ju je jedna od njezinih kompanija-keri,
General Analine Works. Osim toga, nova dominantna kompanija promijenila je
ime u General Analine and Film Corporation. Prepoznatljiva slova I. G. potpuno
su nestala.
Nita se nije promijenilo osim imena. Potpuno isti upravni odbor vodio je obje
kompanije od 1929. godine. Kasnije, kako je sustav za kamufliranje postajao
sve savreniji i savreniji Hermanna Schmitza je na mjestu predsjednika
General Anelinea zamijenio njegov brat Dietrich koji je bio ameriki graanin.
Ali, i to je bilo preoigledno pa je 1941. godine Dietricha zamijenio leerni
sudac John E. Mack iz Poughkeepsieja, New York. Mack nije bio kvalificiran
za upravljanje takvim divovskim konglomeratom, ali lanovi odbora i strateki
razmjeteni savjetnici i pomonici mogli su mu lako govoriti to da radi. Njegova
najvea vrijednost bilo je njegovo ime i reputacija. Kao poznati intimni prijatelj
predsjednika Roosevelta, dao je GAF-u aureolu amerike ugledne korporacije.
Oigledno njemaka imena u odboru zamijenila su imena slinog amerikog
prestia - poput ambasadora VVilliama C. Bullitta - ljudi kojima je laskalo da
budu imenovani, ali koji su bili previe zaposleni drugim stvarima da bi stvarno
obavljali tu funkciju.
U sklopu kamuflae Schmitz se obratio svom bankarskom strunjaku iz
vicarske, Edwarfu Greutertu i osnovao vicarsku korporaciju pod imenom
Internationale Gessellschaft fur Chemische Unternehmungen A.G., poznatiju
kao I.G. Chemie. T.R. Fehrenbach, u The Swiss Banks (vicarske banke) ovako
opisuje sloene mjere predostronosti:
Najboljim sjevernoatlantskim pravnim tvrtkama s uredima u Londonu, Parizu,
Berlinu, Amsterdamu i New Yorku bilo je plaeno da proue problem. Te tvrtke
imale su kontakte ili kolege u Baselu, Lauseannei, Fribourgu i Zurichu. Oni su
se sastali. Bilo je prilino jednostavno isplanirati sukcesiju tako da vicarske
korporacije naslijede licence, imovinu i patente koji su bili u vlasnitvu odreenih
meunarodnih kartela. To je poduzeto s namjerom da se zamete trag i zbune sve
vlade koje bi to mogle istraivati.
Ambruster, Treason's Peace, op. cit, str. 89. Vidi takoer Sasulv, I.G. Farben, op. cit, str. 95, 96.
1 7 4 Svijet bez raka
Same transakcije bile su nevjerojatno sloene... Neke od njih vjerojatno nikada
neemo u potpunosti otkriti. Edvrard Greutert i njegova banka, ali i velik broj
korporacija iz ladice osnovanih kroz Greutertove usluge, postali su Schmitzovi
agenti.
Schmitz, kojega moemo opisati samo kao financijskog genija, stvorio je
udnovatu i predivnu financijsku strukturu u Baselu koja je ukljuivala dvanaest
korporacija i ezdeset pet rauna u Greutert Bank. Svaki raun bio je pod
drugim imenom. Neki su bili za korporacije na papiru, a neki su bili u ime
grupa korporacija ili sindikata - europski naziv je konzorciji. Ti konzorciji bili
su u uzajamnom vlasnitvu u beskrajnom krugu, kao i u vlasnitvu Greuterta i
Farbenovih direktora.
2
Zavrni korak u toj planiranoj obmani bila je formalna prodaja njihovih
amerikih kompanija korporaciji I. G. Chemie. Tako bi, u sluaju rata, izgledalo
da su te kompanije u vlasnitvu vicarske (neutralne zemlje) i s potpuno
amerikim vodstvom. Kaemo da je prodaja bila formalna zato jer je sav
novac, koji su kao rezultat prodaje primile amerike korporacije, bio gotovo
odmah vraen Farbenu u obliku zajmova. Ali, barem na papiru, I. G. Chemie iz
Basela sada je bio slubeni vlasnik osamdeset devet posto dionica Farbenovih
amerikih kompanija.
Amerikom stranom te transakcije upravljala je Rockefellereva banka
- National City Bank of New York. To ne iznenauje, budui da je direktor
njihovog odjela za investiranje, Charles Mitchell, takoer bio u odboru tih I.
G.-ovih holding-kompanija. Ali Rockefeller je bio umijean jo dublje od toga.
Godine 1938. Komisija za vrijednosne papire i burze zapoela je dugu istragu o
American I. G.-ju. Waltera Teaglea, lana odbora, pozvali su na klupu za svjedoke.
G. Teagle je, ako se sjeate, takoer bio predsjednik Rockefellerovog Standard
Oila. Tijekom ispitivanja g. Teagle je tvrdio da ne zna tko je imao kontrolni udio
u kompaniji u kojoj je bio direktor. Nije znao koliko je dionica posjedovao I. G.
Chemie ili tko je bio vlasnik I. G. Chemie. Ustvari, imao je drskosti rei da nema
pojma tko je bio vlasnik paketa od 500.000 dionica - vrijednih vie od pola
milijuna dolara - koje su bile izdane na njegovo ime!
Naravno, g. Teagle je ili lagao ili je bolovao od klasinog primjera korisne
amnezije. Kasnije su izneseni dokazi koji su pokazali da je 1932. godine primio
pismo od VVilfrieda Greifa, Farbenovog generalnog direktora, u kojem je jasno i
glasno stajalo: I. G. Chemie je, kao to znate, u vlasnitvu I. G. Farbena.
3
Tijekom istrage takoer je na vidjelo izala injenica da je 27. svibnja 1930.
godine, dok je bio u Londonu, Teagle primio brzojav od g. Franka Howarda,
potpredsjednika Standard Oila, s ovom porukom:
2
T. R. Fehrenbach, The Swiss Banks, (N.Y.: McGraw-Hill, 1966.), str. 216, 219.
Ambruster, op. cit, str. 114.
Zavjera 1 7 5
S obzirom na injenicu da smo vie puta poricali bilo kakav udio u vlasnitvu
American I. G.-ja, ini mi se da ne bi bilo pametno da im sada dopustimo da
nas navedu kao dioniare u njihovoj prvoj kotaciji koja je predmet sadanje
transakcije. Njima bi odgovaralo da izdaju te dionice Vama osobno... Bi li vam to
bilo prihvatljivo kao privremena mjera?
4
Konano, u lipnju 1941. godine, nakon trogodinje istrage, Komisija za
vrijednosne papire i burze digla je ruke od sluaja. Bilo zato to ju je zbunila
kamufiaa koju je izveo kartel (malo vjerojatno) ili zato to je popustila pod
pritiskom prijatelja kartela na visokim poloajima u vladi (vjerojatno), Kongresu
je predala ovaj konani izvjetaj:
Svi pokuaji utvrivanja stvarnog vlasnitva nad upravljakim dionicama bili
su bezuspjeni... Kao posljedica toga, ameriki investitori, uglavnom vlasnici
obveznica, u neobinom su poloaju - vjerovnika korporacije pod nepoznatom
upravom.
5
Svjedoenje o utjecaju kartela na same vladine agencije, koje bi trebale paziti
da karteli ne djeluju protiv interesa graana, neto je preko ega ne bismo smjeli
olako prei. To je, naalost, dio mrlje koja pomrauje sliku istraivanja raka.
Prijeimo zato sada na taj aspekt dogaaja.
Pria poinje 1916. godine, kada je dr. Hugo Schwitzer iz kompanije Bayer
napisao pismo njemakom ambasadoru von Bernstorffu. U pismu govori
0 tome kako je potrebno osigurati da na sljedeim izborima za predsjednika
Sjedinjenih Drava pobijedi osoba ija su osobna gledita i stranaka politika
u skladu s ciljevima I. G. Farbena. U to se vrijeme favorizirala Republikanska
stranka. Nedugo nakon toga Herman Metz, elnik Tammanvja koji je cijelog
ivota bio demokrat, preao je u Republikansku stranku. Metz je bio predsjednik
H. A. Metz Companv iz New Yorka, velike farmaceutske kue koju je kontrolirao
Farben. Godine 1925. pomogao je organizirati General Dvestuff Corporation,
jo jednu Farbenovu podrunicu, postavi njezinim predsjednikom. Godine
1929. Metz je pomogao organizirati American I. G. i postao potpredsjednikom
1 blagajnikom te organizacije. Metzovo obraenje iz demokrata u republikanca
bilo je znaajno, jer je ukazivalo na sklonost kartela Republikanskoj stranci.
U listopadu 1942. godine Kongresna knjinica primila je zapeaeni poklon
od oko devet tisua pisama, koja su bila dio spisa pokojnog Edwarda T. Clarka.
Ti spisi bili su vani zato to je Clark bio privatni tajnik predsjednika Calvina
Coolidgea i sadravali su vrijedne podatke u vezi sa zakulisnom politikom.
Dana 4. oujka 1929. godine Clark je napustio svoj poloaj u Bijeloj kui i, u
4
Ibid., str. 114.
5
Ibid., str. 121.
1 7 6 Svijet bez raka
indikativnoj promjeni uloga, postao potpredsjednikom Drug, Incorporateda,
divovske Farbenove udruge koja je okupljala vane kompanije kao to su Sterling
and Liggett, ali i brojne kompanije koje su bile u njihovom vlasnitvu.
G. Clark je nesumnjivo zaradio svoju plau. Nema sumnje da je nastavio
odravati jake veze i vriti utjecaj na najviim razinama vlade. Ustvari, u kolovozu
1929. godine predsjednik Herbert Hoover zamolio gaje da se vrati u Bijelu kuu
kao njegov osobni tajnik - to je on i uinio.
Jo jedan istaknuti republikanac povezan s kartelom bio je Louis K. Liggett.
Kao republikanskom lanu nacionalnog odbora iz Massachusettsa nisu mu bile
nepoznate zakulisne intrige. Blisko suraujui s Clarkom i drugim utjecajnim
ljudima, uspio je osigurati dozvolu Ministarstva pravosua za fuziju kojom
je stvoren Drug, Incorporated, unato tome to se ta fuzija izravno kosila s
protukartelskim politikama koje je bio utvrdio Kongres nekoliko godina ranije.
Je li predsjednik Hoover primao podrku kartela jer je bio ovjek ije su
stranake politike bile u skladu s njihovim ciljevima? Teko je zamisliti da
je bilo drugaije. Dok je bio ministar trgovine, dobio je zahtjevnu i odgovornu
zadau da odlui to uiniti s prijetnjom koju je predstavljao I. G. Farben. Kako
bi podijelio odgovornost za tu odluku i proces uinio ugodnijim stvaranjem
dojma demokracije, osnovao je Savjetodavni odbor za kemijsku industriju.
Taj je Odbor trebao prouiti problem i dati preporuke. To je postalo standardni
trik kojim se kod biraa stvara dojam da se sva gledita stjeu u konsenzusu.
lanovi odbora obino su paljivo izabrani tako da se moe raunati da e
uvjerljiva veina zakljuiti tono ono to je od poetka bilo planirano.
Ako u tom pravilu ikada ima iznimki, one se nisu dogodile u Savjetodavnom
odboru za kemijsku industriju. Hoover je imenovao ljude poput Henrvja
Hovvarda, potpredsjednika Grasselli Chemical Companv, VValtera Teaglea,
predsjednika Standard Oila, Lammota DuPonta iz DuPont Companv i Franka
A. Blaira, predsjednika Centaur Companv, kompanije-keri Sterling Productsa.
Kartel nije bio ugroen.
Pria o tome kako je kartel uspio osujetiti misiju Ureda skrbnika nad
inozemnom imovinom na kraju Prvog svjetskog rata zadivljujua je. Dublje
analizirati priu slino je kao pokuati razdvojiti crve u konzervi, ali ovdje,
barem, postoje vidljive i prepoznatljive komponente.
Francis Garvan bio je skrbnik nad inozemnom imovinom tijekom Prvog
svjetskog rata. Nakon ulaska Amerike u rat pomogao je da se sve kompanije
u njemakom vlasnitvu oduzmu neprijatelju i uvaju za kasniju prodaju
amerikim poslovnim tvrtkama. Nakon rata, svi Nijemci koji su mogli dokazati
da im je, kao privatnim graanima, kroz taj postupak bila oduzeta privatna
imovina trebali su biti u potpunosti obeteeni od prihoda od prodaje. Ali te se
industrije ni pod kojim okolnostima nisu smjele vratiti pod njemaku upravu.
To je bila odluna direktiva koju je skrbniku dao Kongres. Meutim, kao to je
Zavjera 1 7 7
ranije objanjeno, u samo nekoliko godina od sklapanja primirja, i nakon to je
Garvan napustio vladinu slubu, sva ta velika poduzea vratila su se pod upravu
Farbena.
Garvan je bio razgnjevljen. Javno je govorio protiv korupcije u Vvashingtonu
koja je to omoguila. Slao je pisma lanovima Kongresa. Svjedoio je pred
istranim odborima. Navodio je imena.
Trebalo ga je uutkati.
Iznenada, 1929. godine, u procesu koji je pokrenulo Ministarstvo pravosua,
Garvan se naao u ulozi optuenog za nezakonite postupke u izvravanju svojih
dunosti kao skrbnika nad inozemnom imovinom! Bio je to savren primjer
toga kako je jak napad najbolja obrana, kao i optuivanja tuitelja upravo za one
stvari koje je sam poinio. Ako nita drugo, to obino diskreditira prvog tuitelja
i unese toliku zbrku u sluaj, da povrni promatra jednostavno ne zna komu
vjerovati.
Postupak protiv Garvana vodila su uglavnom dva ovjeka: Merton Lewis i
John Crim, obojica iz Ureda dravnog tuitelja. Najznaajnija stvar u vezi s njima
je ta da su obojica ranije bili blisko povezani s Farbenovim kartelom. Levvisa je
kompanija Bosch angairala kao savjetnika 1919. godine. Crim je bio savjetnik
tvrtke Hays, Kaufman and Lindheim, kao predstavnik njemake ambasade.
(Garvan je poslao dva lana te pravne tvrtke u zatvor zbog izdajnikih aktivnosti
za vrijeme rata.)
Usprkos planiranoj zbrci optubi i protuoptubi, Garvanovo svjedoenje ulo
se jasno i glasno. On je imao dokumente, datume i insajderske informacije koje
nije bilo mogue odbaciti. Evo to je razotkrio:
Herman Metz dao je novane priloge kampanji senatora Johna Kinga, biveg
republikanskog lana nacionalnog odbora iz Connecticuta.
Prije natjecanja za Senat, John King je tri godine bio na platnom spisku
Hamburg American Linea, primajui godinju plau od 15.000 dolara za
zagonetne, nespecificirane usluge.
King je takoer bio postavljen u Ured skrbnika nad inozemnom imovinom
zahvaljujui senatoru Mosesu.
Senator Moses postavio je Otta Kahna na mjesto blagajnika fonda za izbor
novih senatora.
Otto Kahn bio je investicijski partner Paula VVarburga, jednog od direktora
American I. G.-ja.
King i Moses zajedno su osigurali imenovanje Thomasa Millera u Ured
skrbnika nad inozemnom imovinom.
Kasnije su Millera osudili i poslali u zatvor u Atlanti zato to je bio neprijateljski
agent za vrijeme rata.
1 7 8 Svijet bez raka
Garvan nije tedio imena. Njegovi spisi pokazali su da je kartel odavna
smatrao svojim plijenom i sam Ured dravnog tuitelja. Homer Cummings, koji
je est godina bio dravni tuitelj, kasnije se zaposlio kao savjetnik za General
Analine and Film, navodno s godinjom plaom od 100.000 dolara.
Garvan je svjedoio:
Cijelo to vrijeme dravni tuitelj Sjedinjenih Drava... i skrbnik za inozemnu
imovinu, Thomas Miller, radili su za Nijemce i od njih primali plau, a tko im je
predao i stavio u depove amerike dravne obveznice u vrijednosti od 50.000
dolara? John T. King, zastupnik s plaom od 15.000 dolara koji je umro tri dana
prije no to je trebao ii na suenje...
Neki od vas neki dan su vidjeli da je senator Moses postavio Otta Kahna na
mjesto blagajnika za izbor novih senatora. Niste to povezali s injenicom da je
njegov prijatelj i partner, Vvarburg - elnik i voa amerikog udjela u American
Interessen Gemeinschaft...
To nikada nije mrtvo pitanje. Mir? Nema mira. Uvijek traje bitka za prevlast u
kemijskoj industriji, jer je to kamen temeljac za sigurnost Sjedinjenih Drava ili
bilo koje zemlje u dananjem svijetu.
6
Tri mjesta u vladi koja bi bila posebice zanimljiva kartelu jesu sam
predsjedniki poloaj, Ured dravnog tuitelja i Ured dravnog tajnika. Dosad
smo govorili o prva dva. Prouimo sada tree.
Dravni tajnik John Foster Dulles bio je glavni partner u Sullivan and
Cromvvellu, najveoj pravnoj tvrtki na Wall Streetu. Sullivan i Cromwell bili su
specijalizirani za zastupanje inozemnih poslovnih interesa, a njihovi partneri
su imali isprepletene direktorske poloaje s mnogim vodeim korporacijama
i bankarskim kuama - posebice onima koje su tvorile ameriku vezu s
Farbenom.
John Foster Dulles zastupao je investicijsku banku Bh/th and Companv,
partnera First National City Bank i First Boston Corporation, dviju kljunih
investicijskih tvrtki grupe Rockefeller povezanih s Chase Manhattan Bank.
Dulles je takoer zastupao Standard Oil i bio je imenovan na mjesto predsjednika
Zaklade Rockefeller, poloaj koji je bio znak velikog povjerenja od strane obitelji
Rockefeller. Sullivan i Cromvvell bili su glavni zastupnici monih investicijskih
kua kao to su Goldman, Sachs and Company; Lehman Brothers i Lazard
Freres. Ova posljednja tvrtka je, zajedno s Kuhn, Loeb and Company, smislila i
organizirala irenje i fuzije ITT-ja.
Jo 1945. godine Dulles je bio na popisu kao jedan od direktora International
Nickel Company iz Kanade. Ta kompanija takoer je bila dio Farbenove veze
Ambruster, op. cit, str. 147, 151.
Zavjera 1 7 9
i osiguravala nagomilavanje zaliha nikla u nacistikoj Njemakoj prije rata.
7
Avery Rockefeller bio je direktor dviju kompanija - J. Henry Schroeder Banking
Corporation i Schroeder Trust Company. Takoer je bio punopravni partner
i dioniar u njihovoj podrunici Schroeder, Rockefeller and Company. Zato
ne iznenauje da je John Foster Dulles takoer bio ameriki zastupnik trusta
Schroeder koji je bio Hitlerov agent u Sjedinjenim Dravama. VVestrick je bio
zastupnik Sullivan and Cromwella u Njemakoj, gdje je zastupao multinacionalne
kompanije poput ITT-ja. A na poetku Drugog svjetskog rata Dulles je postao
glasaki opunomoenik amerikih korporacija pod Farbenovom upravom koji
je trebao sprijeiti njihovu zapljenu kao neprijateljske imovine.
Umjesto da taj ovjek ue u ameriku povijest kao orue meunarodnog
monopola i mogui ratni izdajnik, bio je imenovan za lana posebnog visokog
savjetodavnog odbora koji je osnovao Ured skrbnika za inozemnu imovinu, kako
bi formulirao osnovnu politiku tog ureda. A onda ga je predsjednik Eisenhower
izabrao za dravnog tajnika. Njegov brat Allen Dulles, takoer partner Sullivan
and Crormvella, bio je jednako upleten u mreu kartela kao pregovara s
Farbenovim interesnim krugovima za Ured za strateke usluge u vicarskoj.
(Tada je Allen Dulles rekao: Samo histerini mogu misliti da Njemaka, Italija
ili Japan razmiljaju o ratu protiv nas..) Na kraju rata, nakon to je iskoristio
svoj utjecaj da zatiti Hitlerovog agenta VVestricka,
8
bio je postavljen za direktora
Sredinje obavjetajne agencije. Postavio ga je predsjednik Eisenhower.
Tolika je mo sila o kojima govorimo.
Moda je najbolji nain da procijenimo razmjere skrivene moi kartela u
vladi Sjedinjenih Drava taj da pogledamo kako je njegov njemaki dio proao
za vrijeme i nakon rata. Kao to je ranije spomenuto, njihove amerike holdinge
zaplijenila je savezna vlada u veljai 1942. godine. Unutar nekoliko mjeseci svi
prvi direktori i elnici bili su prisiljeni dati ostavku. Ali koga je vlada postavila
na njihova mjesta? Richard Sasuly odgovara:
Izvrna uprava prela je na grupu ljudi povezanih s konstelacijom korporacijskih
interesnih krugovakoji jaaju u amerikoj industriji podvodstvom meunarodnog
financijera Victora Emanuela. Emanuel sam sjedi u upravnom odboru G. A. &
F.-ja [General Analine & Film]. Meu drugim direktorima i elnicima nalazi se
velik broj njegovih suradnika.
9
Emanuelovo preuzimanje vodeeg poloaja u I. G.-ovim holdinzima u
Sjedinjenim Dravama vrlo je znaajno. Izmeu 1927. i 1934. godine bio je u
7
William Hoffman, David; Report on a Rockefeller, (New York: Lyle Stuart, Inc., 1971.), str. 18, 19.
Takoer Ambruster, Treason's Peace, op. cit, str. 85.
Sampson, The Sovereign State ofITT, op. cit, str. 43.
Sasulv, I.G. Farben, op. cit, str. 186.
1 8 0 Svijet bez raka
Londonukao suradnik Schroederovih bankarskih krugova. To je ista organizacija
koja je, u suradnji s Grupom Rockefeller, zastupala I. G. i postala financijski
agent Adolfa Hitlera.
Sasulv nastavlja:
Kao to je poznato, Schroederi iz Londona u rodu su sa Schroederima iz
Njemake. Barun Bruno Schroeder bio je zasluan to je Hitler upoznao
najvanije industrijalce Ruhra. Barun Kurt Schroeder imao je visoki in u SS-u i
bio je poznat kao SS-ovbankar.Londonskubankarskukuu J. Henry Schroeder
and Company asopis Time je u srpnju 1939. godine opisao kao ekonomskog
stimulatora osovine Rim-Berlin.
10
A to je s Victorom Emanuelom, predsjednikom Standard Gas and Electrica,
koji je imao glavnu ulogu u novom vodstvu carstva Rockefeller-Farben?
Odgovor prua jedna kratka reenica iz izvjetaja Komisije za vrijednosne papire
i burze od 19. sijenja 1943. godine:
Schroederova grupa u Londonu i New Yorku radila je s Emanuelom na osvajanju
i odravanju dominantnog poloaja u Standardovim poslovima.
11
Zamjena mjesta meu direktorima i elnicima GAF-a, kojoj je dan velik
publicitet, bila je samo predstava. Ljudi s dokazanom odanou interesima
kartela nastavili su voditi glavnu rije. Kao i obino, ameriki narod nije ni slutio
to se stvarno dogaa.
Meutim, ono to se dogodilo u samoj Njemakoj jo bolje razotkriva utjecaj
kartela na najviim razinama amerike vlade. Tijekom kasnih faza rata glavni
industrijski gradovi u Njemakoj bili su gotovo sravnjeni sa zemljom u masovnim
bombardiranjima. To je bio presudni faktor koji je onesposobio nacistiki
ratni stroj i priveo sukob kraju. Ali kad su saveznike okupacijske snage ule
u Frankfurt, zapanjile su se otkrivi da je jedan kompleks zgrada ostao stajati
usred ruevina. Jedino su one nekim udom ostale poteene. U tim je zgradama
bilo meunarodno sjedite I. G. Farbena. Bombarderi su imali nareenja da
izbjegavaju taj vitalni cilj - samu kimu nacistike ratne proizvodnje - uz klimav
izgovor da e amerikim snagama trebati uredska zgrada kada uu u grad.
Usput, vrijedi spomenuti da je tadanji doministar rata (promaknut u
ministra rata 1945. godine) bio Robert R Patterson koji je, prije no to ga je
imenovao predsjednik Roosevelt, bio povezan s jo jednom Rockefellerovom
investicijskom bankom Dillon, Read & Companv. Dillon-Read pomogao je
financirati znatan dio Farbenovog predratnog irenja - ukljuujui njihovu
10
Ibid., str. 187.
11
Ambruster, op. cit, str. 366.
Zavjera 1 8 1
razvedenu uredsku zgradu koja je ostala poteena u bombardiranjima. James
Forrestal, bivi predsjednik Dillon, Read & Companv, u to vrijeme bio je ministar
mornarice, ali kasnije je postao prvi ministar obrane. Ako je netko sumnjiave
prirode, mogao bi zakljuiti da su g. Patterson i g. Forrestal mogli iskoristiti svoj
utjecaj da zatite neto od imovine u koju je investirala njihova kompanija.
Dok su se saveznike snage probijale u Njemaku, razmjeri moi kartela
unutar amerike vlade iznenada su postali vidljivi - doslovce. Brojni ameriki
investicijski bankari, odvjetnici i industrijski direktori - svi povezani s
Farbenovim mehanizmom - pojavili su se u uniformama brigadnih generala
kako bi provodili denacifikaciju i dekartelizaciju poratne Njemake!
Jedna od takvih linosti bio je Kenneth Stockton, predsjednik ITT-ovog
europskog upravnog odbora. Prema Anthonvu Sampsonu, Stockton se naao uz
bok Westricku. Najupadljiviji meu tim generalima bio je brigadni general
William Draper, zapovjednik Ekonomskog odjela Amerike nadzorne grupe,
odjela koji je imao najveu odgovornost za provedbu programa dekartelizacije.
A koje je civilno iskustvo Drapera inilo kvalificiranim za taj poloaj? I on je,
takoer, bio iz tvrtke Dillon-Read iz Wall Streeta - naravno!
U svibnju 1945. godine Max Ilgner uhien je i zadran radi suenja u
Niirnbergu. Netko bi mogao misliti daje Ilgner, kao voa I. G.-ove meunarodne
pijunske mree koja je postala kima nacistikog Vrhovnog zapovjednitva,
trebao biti zabrinut za svoju budunost. Ali nije. Nedugo nakon svog uhienja
napisao je pismo dvojici svojih pomonika i dao im uputu da budu u bliskom
kontaktu jedan s drugim i sa svim drugim elnicima I. G.-ja. Naglasio je da
je vano odrati funkcioniranje strukture jer, kako je rekao, nee proi dugo i
Amerikanci e ukloniti sva ogranienja.
12
Bio je u pravu. est mjeseci kasnije tvornice kartela brujale su od aktivnosti.
Dionice I. G.-ja bile su nevjerojatno sigurne na njemakoj burzi, a besplatan
ameriki novac u obliku Marshallovog plana bio je na putu.
U meuvremenu, pukovnika Bernarda Bernsteina, glavnog istraitelja
Financijskog odjela Saveznikog nadzornog vijea i otvorenog kritiara
amerikog maenja kartelaa, otpustili su njegovi zapovjednici. James Martin,
ovjek koji je bio na elu ogranka za dekartelizaciju u Ministarstvu pravosua,
ogoreno je podnio ostavku. Jedan po jedan, neprijatelji monopola bivali su
izbacivani iz igre. Bijesan i frustriran, Martin je objasnio svoju ostavku: U
Njemakoj nas nije zaustavila njemaka industrija. U Njemakoj nas je zaustavila
amerika industrija.
13
Sada je bila postavljena scena za posljednji in drame. Dok je Farben
ubrzano vraao svoj prosperitetan i utjecajan predratni poloaj u Europi,
Sasuly, op. cit, str. 201.
Sampson, op. cit, str. 45.
1 8 2 Svijet bez raka
preostalo je jo samo osloboditi njegovu ameriku imovinu vladine kontrole.
Do tada je I. G. Chemie iz vicarske ve bio uljepao svoj imid promijenivi
ime u francusko: Societe Internationale pour Participations Industrielles et
Commerciales. Prevedeno na njemaki, to je bilo International Industrie und
Handelsbeteiligungen A.G., ili Interhandel, ime po kojem je postao iroko
poznat. Jo jednom, nije se promijenilo nita osim imena.
U ime Interhandela, vicarske banke i vicarska vlada zahtijevale su da
vlada Sjedinjenih Drava sada oslobodi kompanije koje su bile u vicarskom
vlasnitvu. Tvrdile su da vlasnici Interhandela nisu njemaki dravljani (iako
su odluno odbijale otkriti tko jest vlasnik) i da je njihova amerika imovina
bila nezakonito zaplijenjena. Na sudu je, meutim, Ministarstvo financija SAD-
a dokazalo - uglavnom na temelju Farbenovih dokumenata zaplijenjenih u
Frankfurtu - da je Interhandel bilo samo najnovije ime za ono to je Ministarstvo
opisalo kao:
...zavjera da se sakrije, kamuflira i maskira vlasnitvo, kontrola i dominacija I.
G. Farbena nad imovinom i dionicama u mnogim zemljama svijeta, ukljuujui
Sjedinjene Drave.
14
Izlaz iz slijepe ulice pronaen je pod Kennedvjevom administracijom.
Robert Kennedv, predsjednikov brat, u to je vrijeme bio dravni tuitelj. On je
predloio da se General Analine proda najboljem ponuau meu amerikim
investicijskim i osiguravajuim kuama. Uspjeni ponua onda bi morao
ponuditi dionice na javnu prodaju. Ukratko, prihode od prodaje trebale su
podijeliti vlada Sjedinjenih Drava i vicarska vlada. Obje vlade iskoristile bi
novac za obeteenje amerikih, odnosno vicarskih i njemakih graana za
gubitke od teta za vrijeme rata. Godine 1953. Farbenova njemaka imovina
prebaena je Hoechstu, Baveru i drugim lanovima kartela, ostavljajui ljusku
kompanije sa samo nekoliko milijuna dolara na raunu, za namirenje tubi
rtava iz nacistikog doba. Jo jednom, I. G. je prividno nestao.
Kennedvjev prijedlog prihvatile su sve strane. Meutim, kako se pokazalo, sav
vicarski dio prihoda od prodaje otiao je izravno Farbenu, a velik dio amerikih
prihoda, ako ne i veina, naao je put do depova onih amerikih tvrtki koje
su, kao Farbenovi partneri, investirali u predratnu njemaku industriju (poput
ranije spomenutog ITT-ja). Vjerojatno je da su neke od tih amerikih kupnji bile
u ime njemakih interesnih krugova i da im je prodaja omoguila da povrate
znatan dio svog izvornog poloaja.
Aukcija se odigrala u oujku 1962. godina. Bila je to najvea kompetitivna
transakcija koja se ikada dogodila na Wall Streetu. Konzorcij od 225 kompanija
Citirao Waller, The Swiss Bank Connection, op. cit, str. 164.
Zavjera 1 8 3
pobijedio je na aukciji sa zapeaenim ponudama, plativi vie od 329 milijuna
dolara. Pobjednike ponuae zastupali su First Boston Corporation i Blyth and
Companv - pogaate - obje agenti Rockefellera!
Ne, kartel nije bio mrtav. Narastao je. Napredovao je. Njegovo teite moda
se preselilo iz Njemake kao rezultat ratnih premjetanja, ali bio je iv i zdrav u
Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Zavretak ove drame lijepo je saeo Leslie Waller napisavi:
Poput legendarnog feniksa, taj kolos od poslovnih organizacija roen je u vatri, pa
ipak preivljava najee plamenove. To je gotovo savren primjer korporacijske
besmrtnosti, temeljene na vicarskom bankarstvu... Schmitz i Greutert bili su
odavna mrtvi. Ali zahvaljujui vicarskoj upornosti, izvorna odluka da se njegovi
udjeli sakriju pod Matterhomom preivjela je nedae rata, vremena i politike.
15
Pisani izvjetaji o tom povijesnom razdoblju vrlo su opirni. Meutim,
itatelja treba upozoriti da je velik dio tog materijala napisan s odreenim
sebinim ciljevima. Po zavretku Drugog svjetskog rata postojale su dvije mone
grupe koje su se meusobno natjecale za prevlast unutar vlade Sjedinjenih
Drava. Jedna je bila meunarodni financijski i industrijski konzorcij koji je
tema ovih poglavlja. Druga je bila aparat meunarodnog komunizma. Njihovi
ciljevi i metode djelovanja bili su gotovo identini i meu njima je postojalo
znatno preklapanje i suradnja. Algier Hiss, na primjer, bio je u stanju djelovati u
obje grupe bez veih problema. Ba kao to lanovi kartela stvaraju urote protiv
interesa potroaa, istovremeno se meusobno borei za povoljniji poloaj
unutar kartela, tako, takoer, komunisti i njihovi takozvani antikomunistiki
protivnici, monopolistiki kapitalisti, meusobno surauju protiv interesa
javnosti, iako se bore jedni protiv drugih za prevlast unutar politikih sustava
svijeta. Kao posljedica toga, velik dio onoga to je napisano o zlu nacistikog ili
komunistikog utjecaja nakon rata uinjeno je prvenstveno u svrhu propagande.
Komunisti su optuivali naciste da su bili monopolistiki kapitalisti i da su imali
jake veze s amerikim industrijalcima i samom amerikom vladom. U tome
su bili u pravu. Meutim, oni su tu istinu iskoristili kao odskonu dasku za
propagandnu tvrdnju da je monopolistiki kapitalizam sinonim za tradicionalni
ameriki sustav i da, stoga, sustav treba zamijeniti socijalizmom i, na kraju,
komunizmom. Drugim rijeima, predlagali su zamjenu postojeeg nesavrenog
monopola njihovim savrenijim monopolom u narodu poznatim jednostavno
kao komunizam.
Njihovi kartelski protivnici, s druge strane, javno su postali otvoreni
antikomunisti i ogrtali su se zastavom domoljublja. Pozivali su na detaljne
Ibid., str. 160, 166.
1 8 4 Svijet bez raka
istrage i obeavali da e oistiti Ministarstvo vanjskih poslova i druge ogranke
vlade od crvenih i ruiastih. ak su pokrenuli kazneni postupak protiv
jednog ili dvojice! S vremenom, poveli su Sjedinjene Drave u niz ogranienih
ratova protiv komunistikih reima irom svijeta. (Za njih ratovi jesu profitabilni,
kako ekonomski tako i politiki.) Ali nikada nisu pokuavali pobijediti u tim
ratovima, jer su obje strane dole do zakljuka da neograniena konkurencija ne
bi bila na njihovu uzajamnu korist.
Potrebno je shvatiti tu pozadinu ako se elimo snai u gomili knjiga i lanaka
koji su preplavili ameriku scenu nakon Drugog svjetskog rata. Mnogo istine
moe se pronai u podnesenim dokazima obiju strana, ali ni jednoj strani ne
moe se potpuno vjerovati. Bude li se pouzdano vodstvo ikada pojavilo, ono e
se moi prepoznati po jednoj kvaliteti koju ni komunizam, ni nacizam, ni bilo
koji drugi totalitarizam nikada ne mogu imati. Zagovarat e i promicati drastino
smanjenje vlade. Nee samo zagovarati smanjenje birokracije ili petljanje oko
postojee strukture kako bi postala djelotvornija, ve e pozivati na eliminaciju
najveeg dijela strukture koja danas postoji. Da bismo prepoznali takvo vodstvo,
neemo morati biti politolozi, filozofi ili entuzijastini poznavatelji povijesti. Ve
samo po ovom testu moi emo razlikovati autentino od imitacije. Uz takvu
vrstu vodstva politike zavjere bit e osuene na nestanak.
17.
Grupa Rockefeller
Biografska skica Johna D. Rockefellera starijeg
i njegov kriarski pohod protiv slobodnog
poduzetnitva; poeci Standard Oila; ulazak
Rockefellera u investicijsko bankarstvo; njihov utjecaj
u farmaceutskoj industriji i meunarodnoj politici.
BILA BI OZBILJNA greka kategorizirati meunarodni kartel o kojem smo
govorili u prethodnim poglavljima kao strogo njemaki. Voe njegovih sastavnih
dijelova, bez obzira na njihovu nacionalnost, sebe smatraju internacionalistima
- ili, tonije - supranacionalistima - s malo ili nimalo odanosti zemlji u kojoj
su roeni. Njihovo domoljublje usmjereno je na divovske multinacionalne
industrijske i financijske organizacije koje ih tite i podravaju.
Robert Stevenson, bivi potpredsjednik Ford Motor Companv, bio je izvrstan
primjer tih novih graana svijeta. Business Week od 19. prosinca 1970. godine
citirao je Stevensonovu izjavu: Ne smatramo da je naa kompanija primarno
amerika. Mi smo multinacionalna kompanija. A kada stupamo u kontakt
s nekom vladom koja ne voli SAD, uvijek kaemo - "Koga volite? Britaniju?
Njemaku? Mi imamo puno zastava.".
Tijekom televizijskog intervjua u jesen 1973. godine visoki elnik Mobil Oila
bio je jo eksplicitniji kada je rekao:
Nikada se nisam suoio sa situacijom u kojoj bih rekao sebi da u biti
dobar graanin samo jedne zemlje, jer ako to uinim, vie ne predstavljam
multinacionalnu naftnu kompaniju.
1
Snake Oil From the Oil Companies, Consumer Reports, veljaa 1974. g str. 126.
1 8 5
186 Svijet bez raka
Moramo imati na umu da je kartel grupacija interesnih krugova. Iako oni
mogu djelovati slono na podrujima koja slue njihovim zajednikim ciljevima,
iako postoje uglavnom zajednike investicije i tendencija prema stvaranju jednog
industrijskog i financijskog kompleksa koji e dominirati cijelim planetom,
njegovi sastavni dijelovi, ipak, predstavljaju grupacije unutar strukture i esto
meu njima postoji natjecanje za povoljniji poloaj.
Najvea i najmonija od tih grupacija danas ima sjedite u New York Citvju i
poznata je kao Grupa Rockefeller.
Zanimanje Rockefellera za profitni potencijal lijekova vodi porijeklo jo
od oca Johna D. Rockefellera, VVilliama Avervja Rockefellera. Veliki Bill,
kako su ga zvali prijatelji i susjedi na sjeveru drave New York, bio je putujui
prodava nadrilijekova proizvedenih uglavnom od nafte i alkohola. Nikada nije
stekao medicinsko obrazovanje, ali se ipak predstavljao kao doktor VVilliam A.
Rockefeller, slavni strunjak za rak i dao je sebe upisati kao lijenika u lokalni
telefonski imenik. Na njegovim reklamnim plakatima pisalo je: Svi sluajevi raka
izlijeeni, ako nisu previe uznapredovali, a i njima se moe uvelike pomoi.
2
Doc Rockfeller bio je profesionalni varalica. Varao je svakoga kad god bi
mu se ukazala prilika - i hvalio se time. Godine 1844. optuili su ga za krau
konja. Sumnjalo se da ivi u bigamiji. A 1849. godine bio je optuen za silovanje
sluavke na imanju Rockefellera. Kako bi izbjegao suenje, Veliki Bili odselio je
u Oswego, izvan jurisdikcije suda.
3
John D. Rockefeller se, u kasnijim godinama, s ponosom prisjeao praktine
obuke koju je primio od svog oca. Rekao je:
On sam obuavao me u praktinim stvarima. Bavio se raznim poslovima; esto
mije govorio o njima... i nauio me naelima i metodama poslovanja.
4
Koja su to bila naela i metode poslovanja koje je John D. nauio od svog oca?
Biograf John T. Flynn u svojoj knjizi God's Gold; The Story of Rockefeller and His
Times (Boje zlato; Pria o Rockefellera i njegovom vremenu) prua odgovor:
Veliki Bili rado se hvalio svojom lukavou i time kako je nadmudrio ljude...
ovjek je bio praktiki bez ikakvog morala. Zabavljao je ljude priama o svojim
podvalama... Bio je ono to je kasnije postalo poznato kao maher. inio je sve
to je mogao kako bi bio siguran da e i njegovi sinovi postati maheri poput
njega.
2
John T. Flynn, God's Gold; The Story of Rockefeller and His Times, (New York: Harcourt Brace and
Co., 1932.), str. 53.
Hoffman, David; A Report on a Rockefeller, op. cit, str. 24.
4
Mathew Josephson, The Robber Barons, (New York: Harcourt Brace and Co., 1934.), str. 45, 46.
Grupa Rockeffeler 1 8 7
5
Flynn, op. cit, str. 58.
6
Hoffman, op. cit, str. 29.
7
Flynn, op. cit, str. 23, 221.
Varam svoje deke kad god mi se ukae prilika, rekao je ujaku Joeu Vvebsteru.
elim da budu prepredeni. Trgujem s dekima i ogulim ih, pobijedim ih kad
god mogu. elim da budu prepredeni.
5
To je i uspio - posebice s Johnom D. koji je kasnije postao jedan od
najnemilosrdnijih i najuspjenijih monopolista svih vremena.
Jo jednom, moramo se prisjetiti da, usprkos svoj retorici koja govori
suprotno, monopol nije produkt kapitalistikog slobodnog poduzetnitva nego
bijeg iz njega. Sam John D. Rockefeller potvrdio je to mnogo puta u svojoj
karijeri. Jedna od njegovih najdraih izreka bila je Konkurencija je grijeh.
6
Ali to nije bilo sve. John T. Flynn objanjava:
Njegov ulazak u poslovni svijet i njegova karijera bili su, u velikoj mjeri, pria o
amerikom ekonomskom razvoju i ratu protiv stava laissezfaire...
Rockefeller je definitivno bio uvjeren da je kompetitivni sustav po kojem je svijet
funkcionirao greka. To je bio zloin protiv reda, djelotvornosti, ekonominosti.
Mogao se eliminirati samo ukidanjem svih suparnika. Njegov je plan, stoga,
poprimio konkretan oblik. Odluio je sve svoje suparnike okupiti oko sebe. One
jae ukljuit e kao partnere. Ostale e ukljuiti kao dioniare... Oni koji se ne
budu htjeli ukljuiti, bit e zgaeni.
7
Uspon Rockefellerovog carstva dokaz je uspjeha tog plana. John D. stariji
imao je vei broj bliskih poslovnih suradnika. Neki su izvorno bili partneri.
Veina su bili poraeni suparnici koji su se ukljuili u strukturu. Ti ljudi postali
su multimilijunai i veina njihovih potomaka ostala je blisko povezana s
obitelji Rockefeller. Bilo da su meusobni brakovi bili dogovoreni kao brakovi
iz interesa, to je bilo esto meu vladajuim klasama u Europi, ili su bili
posljedica zaljubljenosti, rezultat je bio jednak. Bioloka (i dioniarska) loza
Rockefellera mijeala se svugdje pomalo u gotovo neprekinutoj liniji unutar pola
od ezdeset najbogatijih obitelji u zemlji. Kroz sve to, cijeli splet kontrolira, barem
u ekonomskom pogledu, jedna obitelj koja je potomak Johna D. Rockefellera
starijeg.
Nekome izvana gotovo je nemogue procijeniti pravo bogatstvo i mo obitelji
Rockefeller danas. Ali ak i povran pregled vidljivog dijela ovog carstva dovoljan
je da uzdrma matu.
Rockefelleri su 1870-ih godina uspostavili naftni monopol u Sjedinjenim
Dravama. Godine 1899. taj naftaki trust reorganizirao se u Standard Oil
1 8 8 Svijet bez raka
Companv i New Jersev. Godine 1911., kao rezultat odluke Vrhovnog suda,
Standard je bio prisiljen razdvojiti se na est kompanija - navodno kako bi se
razbio monopol. Taj in nije postigao svoj cilj. Brojne nezavisne kompanije
koje su iz toga nastale i dalje su posjedovali - a u mnogim sluajevima ak i
vodili - isti ljudi. Nitko od njih nikada se nije uputao u ozbiljnu meusobnu
konkurenciju, a svakako ne protiv Standard Oil of New Jersev, koji je i dalje bio
glavna holding kompanija Rockefellera.
U godinama nakon 1911. Rockefelleri su se vratili svojoj izvornoj politici
kupovanja drugih naftnih kompanija koje su, u oima javnosti, bile nezavisne.
Kao posljedica toga, obitelj Rockefeller stekla je i kontrolu i znaajan vlasniki
udio u tako golemim poduzeima kao to su Humble Oil (danas Exxon),
Creole Petroleum, Texaco, Pure Oil i dr. Te kompanije kontroliraju zapanjujui
labirint kompanija-keri koje posluju u gotovo svim zemljama svijeta. Sve
u svemu, Standard Oil of New Jersev priznaje da je potpuno kontrolirao vie
od 322 kompanije.
8
Pored toga, Rockefelleri su uspostavili kartelske veze kroz
investiranja u mnoge strane suparnike. Meu njima su Royal Dutch (Shell
Oil) i polovica udjela u sovjetskom Nobel Oilu.
Koliko god bio impresivan utjecaj koji Rockefelleri vre kroz svoj naftni
kartel, on je siuan u usporedbi s onime to su postigli u narednim godinama
kroz magiju internacionalnih financija i investicijskog bankarstva.
Taj dio prie poinje 1891. godine kada je First National City Bank of New
York, pod predsjednitvom Jamesa Stillmana, postala glavna banka obitelji
Rockefeller. Uz depozite Rockefellera banka je postala najvea u zemlji.
Rockefelleri su se ubrzo zainteresirali za bankarstvo i bankarske monopole
kao naine stvaranja novca s jo veim potencijalom od naftnih monopola. Dva
sina VVilliama Rockefellera, Johnovog brata, oenila su keri Jamesa Stillmana
i stvorena je veza Rockefeller-Stillman. Kasnije je obitelj Johna D. Rockefellera
preselila veinu svog kapitala u vlastitu banku, ali potomci VVilliama Rockefellera
postali su i ostali veinski vlasnici First National City Bank, banke koja je na
kraju postala jednom od najveih financijskih institucija u svijetu.
Kad je obitelj Johna D. Rockefellera napustila First National City Bank, to
nije bilo zbog nezadovoljstva ili unutarnje borbe za kontrolu. To je bilo samo
zato da se asimilira konkurencija - to je tipino za sve monopolistike poslovne
poteze. Prvo su osnovali vlastitu banku poznatu kao Equitable Trust. Nakon
toga su kupili Chase National Bank. U meuvremenu, International Acceptance
Corporation, banka u vlasnivu Kuhn, Loeb and Company, pripojila se kompaniji
Bank of the Manhattan. A nju je 1955. godine asimilirala Rockefellerova Chase
National Bank, ime je stvorena najvea bankarska tvrtka na svijetu: The Chase
Manhattan.
Hoffman, op. cit, str. 151, 152.
Grupa Rockeffeler 1 8 9
Koliko je velika Chase Manhattan Bank? Nitko izvana zapravo ne zna. Ono
to znamo, meutim, jest da je vie nalik suverenoj dravi nego tvrtki. Ima
daleko vie novca od veine zemalja. Ima vie od pedeset tisua bankovnih
slubenika koji slue kao ambasadori irom svijeta. Ima ak i stalnog poslanika
u Ujedinjenim narodima, kojima slui kao bankar.
9
Rije investicijska banka ili investicijska kua upotrijebljena je nekoliko
puta u ovoj raspravi i bilo bi dobro razjasniti njeno znaenje. Prije 1933. godine
banke u Sjedinjenim Dravama djelovale su na dva podruja aktivnosti. Vodile
su komercijalne ekovne raune i depozite pojedinaca i korporacija, to je
podruje aktivnosti poznato kao komercijalno bankarstvo. Takoer su zastupale
klijente koji su kupovali ili prodavali dionice i obveznice u raznim korporativnim
poduzeima, to je podruje aktivnosti poznato kao investicijsko bankarstvo.
Meutim, 1933. godine, kao odgovor na uznemirenost javnosti zbog sve vee
koncentracije ekonomske moi u rukama sve manjeg i manjeg broja bankarskih
dinastija, usvojen je zakon koji je od komercijalnih banaka zahtijevao da se
odreknu svih operacija investicijskog bankarstva. (Taj je zakon posljednjih
godina ukinut i opet moemo vidjeti kako banke rade obje vrste transakcija.)
Banke su se pokorile, ali rezultat nije bio ono to su birai imali na umu. Zaista
su osnovane posebne tvrtke za investicijsko bankarstvo, ali bile su u vlasnitvu
onih istih ljudi koji su bili vlasnici komercijalnih banaka. Kao rezultat fuzija,
koje su se dogodile nakon stupanja na snagu tog zakona, bilo je manje tvrtki, ali
je zato koncentracija moi bila vea nego ikada ranije.
Za Grupu Chase Manhattan sada je postojala investicijska tvrtka koja se zvala
First Boston Corporation. A za National City Group tu su bili Harriman, Ripley
& Company i Blyth & Company. Drugi, kao to su Dominick & Dominick i
Dillon ili Read, & Company, bili su ukljueni u mreu ubrzo nakon to se mo
carstva Rockefeller proirila. Formiranjem First Boston Corporation mona
obitelj Mellon povezala se s obitelji Rockefeller. Jedini vaniji blok koji jo nije
bio pripojen u monolitnu bankarsku strukturu bila je obitelj J. P. Morgan, iako
su suraivali u mnogim zajednikim projektima, ukljuujui formiranje sustava
Saveznih rezervi.
10
S rastom investicijskih banaka u Sjedinjenim Dravama New York je postao
nova arina toka svjetskih financija. vicarska, usprkos jedinstvenoj ulozi koju
ima zbog svoje bankovne tajnosti i numeriranih rauna, ne moe se usporeivati
UN je uvijek bio najdrai projekt obitelji Rockefeller. Oni su donirali zemljite na kojem se
danas nalazi zgrada UN-a. Vjerojatno je da UN smatraju vrhovnim mehanizmom provoenja
monopolistike sile irom svijeta, to je uloga za koju je zadivljujue dobro ustrojen.
10
Suprotno popularnom vjerovanju, Savezne rezerve - entitet koji kontrolira stvaranje novca u
Sjedinjenim Dravama (sredinja banka SAD-a, prim. prev.) - ne posjeduje i ne vodi vlada. To je
kartel koji se sastoji od bankarskih interesnih krugova koji su tema ovih redaka. Za cijelu priu vidi
The Creaturefrom Jekyll Island: A Second Look at the Federal Reserve, G. Edward Griffin, (Westiake
Village, CA: American Media, 1995.).
1 9 0 Svijet bez raka
s koliinom novca i moi koncentriranima u Sjedinjenim Dravama. ak je i
London, koji je bio izvor financijske moi kroz carstva Rothschilda i Morgana,
od tada pao na drugo mjesto. Amerika imovina bilo koje multinacionalne
korporacije izgraene oko Standard Oila, ITT-ja, Forda ili General Motorsa
premauje ukupnu imovinu mnogih drava. ITT ima vie zaposlenika u
prekomorskim zemljama od Ministarstva vanjskih poslova SAD-a. Standard Oil
ima veu tankersku flotu od Sovjetskog Saveza. IBM-ov budet za istraivanje
i razvoj vei je od ukupnih poreznih prihoda svih osim aice zemalja. Iako je
istina da velik dio stranog novca ipak dospije do vicarskih banaka, jo uvijek u
Sjedinjenim Dravama ima vie novca i stvarnog bogatstva nego u veem dijelu
ostatka svijeta zajedno. Osim toga, znatan dio tog bogatstva koncentriran je u
rukama financijskih i industrijskih kartelaa u New Yorku.
Jedan posto stanovnitva posjeduje vie od sedamdeset posto industrije u
zemlji, a deset posto posjeduje svu industriju.
11
Pola od toga uva se u deset
vodeih banaka Wall Streeta, nad kojima velik utjecaj, ako ne i potpunu kontrolu,
ima jedna grupa koja je toliko mala da se moe prebrojiti na prste jedne ruke. To,
reeno jednostavnim jezikom, predstavlja najveu i najintenzivniju koncentraciju
bogatstva i moi koju je svijet ikada vidio.
Kako je dolo do toga? Je li to bio plod slobodnog poduzetnitva? Je li to
bio rezultat pruanja potrebnih dobara ili usluga po konkuretnim cijenama i
time osvajanja veeg dijela slobodnog trita? Ili posljedica metoda masovne
proizvodnje i distribucije koje su snizile prodajnu cijenu robe do toke u kojoj
je postala privlana sve veem i veem broju potroaa? Svaki od tih faktora
mogao je igrati malu ulogu procesu, ali koliko god da su imali utjecaja, to je
infinitezimalno malo u usporedbi s ulogom koju su imali zajameni superprofiti
kao rezultat jednostavne eliminacije konkurencije.
Branitelji kartelizirane industrije i financija obino pokuavaju opovrgnuti
ovu injenicu navodei svake godine brojke o profitima tih poduzea. Slika koju
one stvaraju doista je skromna i prikazuje prosjean profit od tri do sedam posto.
To ak nije dovoljno ni za pokrivanje inflacije, tako da finpolima oigledno ide
mnogo bolje od toga. Ali kako?
Odgovor je u neemu to je poznato kao kontrolni profiti - profiti koji ne
odlaze onima koji posjeduju poduzee nego onima koji ga kontroliraju. To
nije isto to i skroman povrat od ulaganja koji se tipino isplauje dioniarima.
Kontrolni profiti potjeu od takvih stvari kao to su insajderske informacije
koje omoguuju predvianje promjena na burzi, od atraktivnih dionica, obilnih
honorara za konzultacije, provizija i tantijema od ugovora o pripajanju filijala,
zajmova od mnogo milijuna dolara po umjetno visokim ili niskim kamatama
(ovisno o tome to im odgovara) i slinih mehanizama.
Lundberg, The Rich and the SuperRich, op. cit, str. 461.
Grupa Rockeffeler 1 9 1
To je jednoduno miljenje strunjaka s podruja visokih financija. Vidi New York Times, 7.
studenog 1955. g.; takoer Lundberg, op. cit, str. 270; Hoffman, op. cit, str. 6, 7 i dr.
Mnogi ljudi smatraju da trebate imati u vlasnitvu pedeset jedan posto
korporacije kako biste ju mogli kontrolirati. Iako to moe biti istina za male
kompanije, ije su dionice u rukama nekolicine ljudi, kompanije vrijedne
milijarde dolara moe kontrolirati - i kontrolira - samo pet do deset posto od
ukupnog broja dioniara.
12
Mehanika kojom je mogue da ekstremna manjina ima kontrolu - a time
i profite od kontrole - nad superdivovskim industrijama fascinantna je. Ona
ukljuuje sve uobiajene poslovne trikove - poput borbi preko posrednika i
drutvenog pritiska na lanove odbora - pored veine taktika otvorenog rata.
Ona takoer ukljuuje koritenje skrivenih saveznika iz drugih zemalja koji
mogu posjedovati male ali znaajne blokove dionica preko numeriranih rauna
u vicarskim bankama. Ali najvee oruje od svih predstavlja moan utjecaj koji
mogu izvriti kroz svoju kontrolu velikih blokova dionica koje dre neizravno
kao dio investicijskih portfelja financijskih institucija, takoer pod njihovom
kontrolom.
Na primjer, velike osiguravajue kompanije riznice su milijarda dolara koje
potjeu od osiguranika. Novac koji dre u priuvi za potencijalne zahtjeve
investiran je u irok spektar vrijednosnih papira, ali veina je uloena u
dionice i obveznice velikih korporacija. Dionice nose pravo glasovanja. Ono ne
pripada vlasnicima ili menaderima osiguravajuih kompanija. Ono pripada
osiguranicima. Unato tome, manjina koja kontrolira kompaniju iskoritava
pravo da glasa u ime tih dionica ba kao da ih kontrolira. Na taj nain mali
broj ljudi koji kontrolira neku finacijsku instituciju moe umnoiti svoj utjecaj
tako da bude sto puta vei nego to bi se to moglo zakljuiti iz njihovih osobnih
kapitalnih investicija. Oni takoer mogu utjecati na cijenu dionica koje dre,
jednostavno kupujui ih ili prodajui u velikim blokovima. Profitni potencijal
od kontroliranja i predvianja takvih transakcija je ogroman. To je arolija
investicijskog bankarstva. Ona objanjava zato su voe golemih financijskih
kartela s Wall Streeta, povijesno gledano, na vrhu industrijskih carstava
Sjedinjenih Drava.
Grupa Rockefeller postala je najvei arobnjak takve vrste u zemlji. Pored
milijarda dolara vrijednih industrijskih dionica drugih ljudi koje kontrolira
kroz trustovske odjele i trustovske kompanije pridruene njenim komercijalnim
bankama; pored milijarda koje kontrolira na isti nain kroz svoje investicijske
banke;poredmegalitnihblokovadionicakojisupovjereniraznimRockefellerovim
zakladama, ona ima kontrolu i nad ogromnim udjelima u kompanijama za
ivotno osiguranje Metropolitan i Equitable, prvoj i treoj najveoj u Sjedinjenim
Dravama. Osiguravajue kompanije Traveler s i Hartford, slino tome, dole su
1 9 2 Svijet bez raka
pod kontrolu Rockefellera uglavnom preko njihovih glavnih direktora kao to
su J. Doyle DeWitt i Eugene Black, obojica direktori banke Chase Manhattan.
Na niim razinama u toj piramidi moi, Grupa Rockefeller uspjela je postaviti
svoje predstavnike na elne poloaje u odborima irom itave industrije.
To ukljuuje sljedee poznatije tvrtke: Allied Chemical, American Tobacco,
Anaconda, Armour and Companv, AT&T, Bethlehem Steel, Bulova VVatch,
Burlington Industries, Commercial Solvents Corporation, Continental Can,
Cowles Publications, Data Control, Florida East Coast Railroad, Ford Motor,
General Electric, General Foods, General Motors, Getty Oil, B.F. Goodrich,
Hearst Publications, Hewlett-Packard, IBM, International Harvester, ITT,
Kennecott Copper, Litton Industries, Minute Maid, National Lead, New York
Central Railroad, Pan American Airways, Perm Central, Polaroid, RCA, Sears,
Shell Oil, Singer, Southern Pacific Railroad, Time-Life Publications, U.S. Rubber,
U.S. Steel, Virginian Railroad, VVestern Union i VVestinghouse - da nabrojimo
samo neke!
Na polju lijekova i farmaceutskih sredstava utjecaj Rockefellera je velik, ako
ne i dominantan. Kad je David Rockefeller govorio pred Investicijskim forumom
u Parizu, rekao je da je mudro investirati u kompanije za ivotno osiguranje i
osiguranje od rizika, kompanije za poslovnu opremu i kompanije koje imaju
koristi od istraivanja lijekova.
13
Iz povijesti je vidljivo da je i sam primijenio ono to savjetuje drugima.
Meutim, ulazak Rockefellera na farmaceutsko polje bio je bolje skriven
nego kod veine drugih kategorija industrije. ini se da su za to postojala dva
razloga. Jedan je injenica da je, tijekom mnogo godina prije Drugog svjetskog
rata, Standard Oil imao trajan kartelski sporazum o neulasku na iroko polje
kemikalija, osim kao partner I. G. Farbena koji je, zauzvrat, pristao da im nee
konkurirati na polju nafte. Drugi je taj to je, zbog Farbenove nepopularnosti u
SAD-u i njegove potrebe da prikriva svoje udjele u amerikim kompanijama,
Standard skrivao ak i svoje partnerske udjele u kemijskim kompanijama iza
labirinta paravana i lanih rauna. Meutim, banka Chase Manhattan bila je
upravitelj registra dionica Farben-Rockefellerovih poduzea kao to su Sterling
Drug, Olin Corporation, American Home Products i General Analine and
Film. Kad su Farbenovi ogromni udjeli konano prodani 1962. godine, Grupa
Rockefeller bila je dominantna sila u obavljanju transakcija. Stoga, ako postoji
ikakav nain da se izvue korist iz insajderskih informacija ili da se manjina stavi
u poloaj da ubire profite od kontrole, moe se zakljuiti daje Grupa Rockefeller
upravo to uinila. Zbog toga je nekome izvana teko odvojiti punu kontrolu
Rockefellera od one koju dijele s I. G. Farbenom ili njegovim potomcima.
Meutim, neosporna je injenica da predstavljaju veliki centar moi unutar
farmaceutske industrije.
Hoffman, op. cit, str. 185.
Grupa Rockeffeler 1 9 3
Lijekovi imaju ogroman profitni potencijal. Sama priroda proizvoda pogodna
je za monopol i kartelsku manipulaciju. Kad je netko bolestan ili umire, ne
dovodi u pitanje cijenu lijeka koji mu se nudi kao olakanje. To posebice vrijedi
onda kada je lijek dostupan samo na recept. Mistinost te procedure uklanja
konkurenciju izmeu trinih marki. Profiti mogu biti ekstremno visoki - ne za
lijenike ili ljekarnike - nego za tvrtke koje proizvode lijekove.
To je glavni razlog stalnog nastojanja FDA da sva farmaceutska sredstva, osim
najslabijih doza vitamina, budu dostupna iskljuivo preko recepta. Konkurenciju
cijena i trinih marki jednostavno treba zaustaviti. Farmaceutske tvrtke
podravaju tu mjeru zato to znaju da bi im njihova kontrola nad distribucijom
lijekova omoguila monopol. Takoer znaju da e, budu li recepti obavezni,
vitamine pokrivati osiguranje. Kao rezultat toga, moi e dizati cijene, a da se
potroai ne bune. (Neovisno o tome to na kraju cijenu uvijek mora platiti
potroa, bilo u vidu viih premija osiguranja ili viih poreza.) Tako je ovo samo
jo jedan primjer koritenja moi vlade za uklanjanje konkurencije i poveanja
trokova za potroaa.
Ovdje ponovno nailazimo na jedan od prometnih znakova pored puta i on
nam pokazuje da se nismo izgubili u labirintu besmislenih informacija koje
nemaju veze s lijeenjem raka. Iako mnoge inae dobro informirane osobe
uope nisu svjesne toga, karteli zaista postoje. Oni ve desetljeima potpuno
dominiraju kemijskom industrijom. Farmaceutska industrija ne samo to
nije izuzeta od tog utjecaja, nego je u njegovom sreditu od samog poetka.
Putujemo ovom dugom stazom povijesne istrage iz tog razloga to jednostavno
ne moemo procijeniti ope protivljenje vitaminskoj terapiji, ne uzmemo li u
obzir farmaceutski kartel.
Primijeeno je da gotovo svaki dravni elnik koji posjeti Sjedinjene Drave
osobno posjeti vou carstva Rockefellera. To je ukljuivalo posjete Davidu
Rockefellera od strane osoba kao to su japanski car ili premijer Sovjetskog
saveza. A kada Rockefeller putuje u druge zemlje, uvijek mu se ukazuje kraljevska
dobrodolica, obino rezervirana za efove drava. Pa ipak, ameriki narod
velikim dijelom ne smatra Rockefellere tako vanima. Kao to je primijetio
Ferdinand Lundberg:
ini se da postoji razlika u miljenjima izmeu stranih lidera... i amerike
javnosti o stvarnom statusu Rockefellera. Je li mogue da su vanjskopolitiki
elnici u krivu kada alju dvorsku gardu i diplomate da ih doekaju? Moje osobno
miljenje o njima u skladu je s miljenjem stranaca. Finpoli (financijski politiari)
su ultraglaveine, supermegatonske njuke, komesari Brobdingnaga. U odnosu
na njih, prosjean graanin-glasa je beznaajna brojka, nijema nula, neopipljiv
fantom, sjena u vakuumu, feudalni kmet.
14
Lundberg, op. cit, str. 21.
1 9 4 Svijet bez raka
Moda razlog zato Amerikanci ne smatraju Rockefellere komesarima
Brobdingnaga kakvi zapravo jesu lei u tome to su, poput njihovih Farbenovih
pandana u nacistikoj Njemakoj, mudro izabrali ostati u pozadini. Rijetko
se pojavljuju u vijestima i zasjenjuju ih javni nastupi i obraanja dravnih
politiara. Ljudi koji sjede na vrhu piramide moi ovoga svijeta radije preputaju
traenje publiciteta svojim podreenim politiarima koji su, po temperamentu,
prikladniji za taj zadatak. Koliina moi koju u rukama imaju John ili David
Rockefeller moda nije onolika koliku na trenutak ima predsjednik Sjedinjenih
Drava. Meutim, u usporedbi s njima, predsjednik je samo komet u prolazu
koji juri prema nitavilu.
Politike figure dolaze i odlaze. Neke uivaju potovanje u povijesnim
knjigama svojih naroda. Nekima se sudi kao ratnim zloincima. Druge poginu
u atentatu. Mnoge jednostavno budu gurnute u stranu i zaboravljene, kada vie
nisu od koristi. Ali mo Rockefellera prenosi se s generacije na generaciju kao
plemika titula i postala je iva, rastua, gotovo besmrtna zasebna realnost.
18.
KAO TO SMO VIDJELI, Grupa Rockefeller, u suradnji sa skrivenom rukom
I. G. Farbena, postala je dominantna sila u amerikoj farmaceutskoj industriji.
Jedna od posljedica toga jest da meu lijekovima na recept i patentnim
lijekovima gotovo nikada neete vidjeti nadmetanje u potroakim cijenama.
Openito, jedina konkurencija koju vidimo dogaa se na podruju neodreenih
reklamnih tvrdnji poput Laboratorijski testovi dokazali su da je Bayer bolji ili
Istraivanja pokazuju da Anacin djeluje bre. Tijekom godina, farmaceutske
kue potivale su dogovor da ostaju unutar uskog polja svojih specijalnosti i da
se suzdravaju od pokuaja ulaska na zauzeta trita svojih suparnika. To je,
kako kau, pristojna industrija.
Jedan od razloga za to odsustvo konkurencije lei u tome to je veina lijekova
patentirana i mogu se dobiti samo od jednog proizvoaa. Drugi je razlog taj to
recept pie lijenikkojega vie zanima djelotvornostlijeka nego njegova cijena. Ali,
pored toga, postoji injenica da farmaceutske kue svake godine bombardiraju
trite s toliko novih lijekova da lijenik esto ne zna koliko su djelotvorni lijekovi
koje prepisuje. On zna samo da je vidio reklamu za njih u AMA Journalu, da mu
je terenski predstavnik kompanije koja ga proizvodi dao informacijski letak i
da je moda imao odreene uspjehe s njim na prethodnim pacijentima. Budui
da je praktiar, a ne istraiva, on ne moe provoditi kontrolirane eksperimente
kako bi utvrdio relativnu djelotvornost novog lijeka u usporedbi sa starijim ili
slinim lijekovima dostupnima preko neke druge tvrtke. Sve to zna jest da se
ini da taj lijek pomae nekima od njegovih pacijenata. Ako prvi lijek ne dovede
Recept za
humanitarnost
Utjecaj farmaceutskog kartela na medicinske
fakultete u zemlji; obrazovanje studenata medicine
usmjereno je na lijekove; koritenje filantropskih
zaklada za stjecanje kontrole nad obrazovnim
institucijama.
1 9 5
1 9 6 Svijet bez raka
do eljenih rezultata, onda e napisati novi recept i probati s neim drugim.
Zbog toga nije neobino da pacijent kupi vie lijekova od razliitih proizvoaa
i da tako svi dobiju dio financijskog kolaa.
Ta je injenica bila istaknuta bez uvijanja na konferenciji 1963. godine pod
sponzorstvom Sveuilita Johns Hopkins. Jedan od pozvanih predavaa bio je
dr. George Baehr iz New Yorka, koji je ustvrdio:
Moje je iskustvo, kao dugogodinjeg savjetnika lijenika u privatnoj praksi, da su
mnogi lijenici ope medicine i specijalisti stekli naviku da stalno i nepotrebno
prelaze s jednog lijeka na drugi. Na promjenu njihovih navika prepisivanja
lijekova obino ih motivira uvjerljiva propaganda iz literature s oglasima i posjete
predstavnika kompanija.
1
U toj proceduri nema niega to bi iz toke gledita lijenika bilo nedolino.
On samo ini sve to moe da pomogne svojim pacijentima, stavljajui im na
raspolaganje ono za to mu je reeno da predstavlja najnoviju tehnologiju na
podruju lijekova. Sjetite se, nije on taj koji profitira od pisanja recepata.
Nema sumnje da lijenik slui kao prodava za milijarde dolara vrijednu
industriju lijekova, ali on nije plaen za tu vitalnu uslugu. Meutim, on jest bio
obuen za to. Kroz nastavne programe vodeih medicinskih fakulteta u zemlji
studenti su izloeni tako opsenom obrazovanju o upotrebi lijekova (i uglavnom
nikakvom s podruja prehrane) da se, nakon to diplomiraju, prirodno okreu
upotrebi lijekova kao tretmana izbora za praktiki sve ljudske bolesti.
Kako su medicinski fakulteti u zemlji prihvatili te ujednaene nastavne
programe tema je kojoj emo sada posvetiti panju.
Klju za otkljuavanje ovih vrata kartelske spletke lei u zakladi osloboenoj
od poreza. Opseg ove studije doputa tek letimian pregled poetaka i rane
povijesti takvih zaklada, ali bitne su sljedee injenice:
Sustav federalnih rezervi, porez na dohodak i zakladu osloboenu poreza
smislili su i amerikom narodu nametnuli financijeri-politiari, a priu o
njima pratili smo na prethodnim stranicama. Ustvari, Sustav federalnih rezervi
zakonski je uveo senator Nelson Aldrich 1913. godine i bio je poznat kao
Aldrichov plan. Aldrich je bio primljen u unutarnji krug kad se njegova ki
udala za Johna D. Rockefellera mlaeg. Senatorov sin, Winthrop Aldrich, postao
je predsjednik Chase National Banka. Senatora Aldricha smatrali su osobnim
predstavnikom Rockefellera u Senatu pa je zbog toga imao je mnogo veu mo i
utjecaj u VVashingtonu od bilo kojeg drugog senatora iz tog doba. Jedna je stvar
sigurna. Ne bi uveo zakon o porezu na dohodak da je bilo i najmanje anse
da e se on primjenjivati na bogatstvima poput onih koja posjeduju obitelji
Rockefeller, Morgan, Carnegie ili Mellon.
1
Omar Garrison, The Dictocrats, op. cit, str. 21.
Recept za humani t arnost 1 9 7
Plan je bio jednostavan i domiljat. Najvei dio svoje vidljive imovine prenijet
e na neto to se zove zaklade. Za upravlj anje tim zakladama imenovat e paljivo
izabrane i lojalne podanike. Zatrait e da se dio njihove imovine raspodijeli
pod prividom dobrotvornosti i filantropije. Meutim, veinu tih poklona uredit
e tako da budu od koristi njima samima, njihovim poduzeima ili za postizanje
njihovih politikih ciljeva. Oni e zadrati punu kontrolu nad tim sredstvima i
koristit e ih jednako slobodno kao da su ostali izravno pod njihovim imenom.
Izbjegavat e plaanje bilo kakvog znaajnog poreza na nasljedstvo nakon
smrti donatora, osiguravi se tako da e bogatstvo neogranieno dugo ostati
nedirnuto i u rukama obitelji ili korporacijske kontrole. A navodnu dobrotvornu
prirodu zaklade koristit e kao sredstvo za izbjegavanje plaanja veeg dijela,
ako ne i itavog poreza na dohodak, za koji e se onda zalagati da ga plaaju svi
drugi.
Jo jednom treba istaknuti da socijalistika ili komunistika rjeenja koja
bi trebala sluiti tome da uzimaju od bogatih i poboljavaju stanje siromanih -
poput progresivne stope poreza na dohodak
2
- uvijek djeluju tako da eliminiraju
srednju klasu i, na kraju, izazivaju upravo suprotno od njihovog objavljenog
cilja. Da se to dogodilo u Sjedinjenim Dravama, oigledno je. Progresivna stopa
poreza na dohodakfinpolima nije nanijela ni najmanju tetu. Njihovo bogatstvo
iri se sve bre iz godine u godinu. Meutim, poslovnim i profesionalnim ljudima
koji pripadaju srednjoj klasi sada se sve vie prijei uspon meu izabrane redove
superbogatih. Sa svakim novim desetljeem od uvoenja poreza na dohodak
iri se jaz izmeu vrha i dna. Vlada, jo jednom, postaje instrument sprjeavanja
konkurencije i ouvanja monopola.
I budite sigurni, tako je bilo i planirano.
Ferdinand Lundberg objanjava:
Primatelj novca mora biti ideoloki prihvatljiv donatoru. Postoje jasni podaci
koji pokazuju da su na taj nain isto korporativni elementi u stanju utjecati na
istraivanja i mnoge sveuiline politike, pogotovo u pogledu izbora osoblja...
Zaklade su odluni podupirai fizikalnih znanosti, ija otkria imaju mnoge
profitabilne primjene U korporacijskoj sferi...
Bez obzira na to jesu li stvaratelji zaklada eljeli postii sve ove uinke ili ne,
oni su prisutni pa realistian promatra mora pretpostaviti da je to ono to su
realistini osnivai imali na umu.
3
to vrijedi za sveuilina istraivanja jednako tako vrijedi za vladina
istraivanja. U oba sluaja, farmaceutski interesni krugovi u stanju su
komercijalno profitirati od programa istraivanja lijekova koji su u potpunosti
Na uvoenje progresivne stope poreza na dohodak izrijekom je pozivao Komunistiki manifest.
Lundberg, The Rich and The Super Rich, op. cit, str. 469.
1 9 8 Svijet bez raka
ili dijelom plaeni novcem od poreza. Tu je injenicu 1972. godine potvrdio dr.
Frank Rauscher, direktor Nacionalnog instituta za rak, kada je rekao:
Samo u Nacionalnom institutu za rak godinje testiramo oko 30.000 spojeva na
antitumorsku aktivnost kod ivotinja. Svake godine, tijekom proteklih etiri ili
pet godina, u prosjeku bi do lijenike torbe stigla oko tri nova lijeka za primjenu
na pacijentu.
Taj program trenutano kota oko 75 milijuna dolara godinje i moe se oekivati
da e dati est ili sedam kliniki djelotvornih lijekova svake godine. To znai
da troimo novac od poreza u iznosu od oko deset milijuna dolara po lijeku...
Moji kolege, dr. Gordon Zubrod i dr. Saul Schepartz, vode vjerojatno najveu
nacionalnu farmaceutsku kuu u Nacionalnom institutu za rak.
4
Posljednjih godina privatni lijenik predstavlja sve manji udio medicinske
struke. Kako njegov utjecaj slabi, zamjenjuju ga grupne klinike, HMO-ove
institucije s dravnom podrkom i istraivaki centri. Mnogi od njih primaju
velike potpore za odreene medicinske projekte i postaju vrlo osjetljivi na
ideoloke ili znanstvene sklonosti onih koji daju novac. Nije da im donatori govore
to tono trebaju raditi ili to da pronau, ali primatelji jednostavno unaprijed
znaju da e, ako se previe udalje od donatorovih ciljeva koji nisu izgovoreni,
ali se jasno podrazumijevaju, to biti zadnji put da je prilikom dijeljenja novca
prozvano njihovo ime.
Postoji, na primjer, slavan sluaj potpore od 15.000 dolara koju je Zaklada
Carnegie za meunarodni mir dala Amerikoj odvjetnikoj komori za
prouavanje Konvencije o genocidu Ujedinjenih naroda. Kad se Amerika
odvjetnika komora usudila osuditi Konvenciju, Carnegijeva zaklada se
razbjesnila i zahtijevala da se projekt smjesta prekine ili da joj se vrati novac.
5
Drugi primjer utjecaja zaklada na akademski svijet jest nain na koji
je odjel za prehranu na Harvardu pretvoren u odjel za odnose s javnou
korporacije General Foods. Godinama je proelnik tog odjela na Harvardu bio
profesor Stare, unutar krugova istraivaa zdrave hrane poznat kao Profesor
Cornflakes. Jedno od dvojbenih postignua tog profesora bila je obrana
obogaenog bijelog kruha i drugih udotvornih proizvoda prehrambeno-
preraivake industrije. On je odbacivao kao gluposti i nutricionistiko
arlatanstvo sva miljenja da kemijski aditivi u hrani moda nisu bezopasni
ili da preraene namirnice iz supermarketa nisu jednako hranjive kao bilo to
svjee iz ekolokog vrta. Jednom je prilikom osudio dr. Carltona Fredricksa zbog
njegove podrke vitaminu B6 i izazvao ga da pokae makar ijedan autoritativni
New Gains in War Against Cancer U.S. News and World Report, 1972., str. 41.
5
Bar Group Accused by Carnegie Fund, New York Times, 15. listopada 1950. g., str. 1, 66. Takoer
Bar Group Denies Peace Fund Misuse, New York Times, 20. listopada 1950. g., str. 30.
Recept za humani t arnost 1 9 9
izvor koji bi podrao njegovu vrijednost. Na to je dr. Fredericks poslao Stareov
vlastiti izvjetaj o B6 koji je napisao godinama prije no to je doao pod utjecaj
Harvarda i zakladinog novca.
6
Omar Garrison dao je dublji uvid u to kako je taj utjecaj postao presudan:
Moda nema nikakve veze to je dr. Stare lan odbora jedne velike kompanije koja
proizvodi konzerviranu hranu i to njegov odj el na Harvardu prima obilne potpore
za istraivanja od prehrambene industrije. Primjerice, Harvardov predsjednik
je 1960. godine objavio da su primili, kako je on to nazvao, poticajan dar od
1.026.000 dolara od korporacije General Foods, koji e se kroz razdoblje od
deset godina iskoristiti za irenje nutricionistikih laboratorija Fakulteta za javno
zdravlje tog sveuilita, gdje je dr. Stare bio profesor nutricionizma. Intrigantno
je pitanje: Moe li ikoje znanstveno istraivanje ostati potpuno objektivno i
neiskvareno lojalnou, kada ga tako velikoduno obdaruju velike korporacije,
na komercijalnu budunost kojih e utjecati rezultati takvih istraivanja?
7
Joseph Goulden u svojoj autoritativnoj studiji o zakladama pod naslovom
The Money Givers (Davatelji novca) objanjava kako su zaklade proirile svoju
kontrolu na medicinsku struku:
Medicinska struka drhti od uzbuenja kada uje ukanje novanica od tisuu
dolara. Otkako je Ford [kroz Fordovu zakladu] 1950. godine zapoeo operacije
na nacionalnoj razini, potroio je vie od treine milijarde dolara na medicinske
fakultete i bolnice...
Zaklade su popularne u medicinskom establimentu zato to ine tako mnogo
za njegovo ouvanje. Neka bogata regionalna zaklada - Kellogg u Michiganu,
Moody u Teksasu, Lilly u Indiani - moe biti jednako utjecajna u bolnikim
poslovima koliko i dravne medicinske organizacije kroz donacije za izgradnju,
trokove rada i istraivanja.
8
Imamo li na umu da su zaklade precizna orua kreirana kako bi unaprijedila
monopole i kartele, logino je da nee biti koritena samo za irenje bogatstva
onih koji ih kontroliraju nego i za irenje snage i dosega vlade, jer je totalna
vlada najvii oblik monopola i konani cilj.
To je bio vaan aspekt potpora koje daju zaklade jo od njihovih poetaka.
Veina projekata iz drutvenih i politikih znanosti koje financiraju zaklade
dovela je do promicanja irenja moi vlade kao rjeenja za probleme i nepravde u
zemlji i svijetu. Raskone potpore daju se znanstvenicima, istraivaima, kolama,
Detalji izneseni na predavanju dr. Carltona Fredericksa na konvenciji Nacionalne federacije za
zdravlje u Los Angelesu 16. sijenja 1972. g.
Garrison, op. cit, str. 195, 196.
Q
Joseph Goulden, The Money Givers, (New York: Random House, 1971.), str. 145, 149.
200
Svijet bez raka
dramatiarima, crkvama, kazalinim grupama, organizacijama za masovno
djelovanje, pjesnicima i institutima za teorijska istraivanja iz bjelokosnih kula.
Dobivaju ih oni iz establimenta, oni koji su protiv establimenta, oni koji tvrde
da su u sredini i oni koji planiraju nasilne revolucije radi svrgavanja vlade.
Dijele se republikancima, demokratima, pripadnicima new-agea, militantima,
pacifistima, socijalistima i komunistima. Prividna razilaenja u stavovima tih
grupa povrnog promatraa navode na pogrean zakljuak da zaklade nisu
selektivne ili da promiu neku vrstu demokratskog lonca za taljenje ideja. Ali kad
se paljivije razmotri, svim tim primateljima zajedniko je jedino to da se zalazu
za rast vlade; i to je, ustvari, razlog zato su im se osmjehnule sile monopola.
Postoje tisue primjera koje bismo mogli navesti kao potvrdu ovoj teoriji,
ali ograniimo se samo na polje medicine koje je trenutano predmet naeg
zanimanja. Nedavne studije socijalne medicine u Engleskoj i vedskoj otkrile
su jednu zanimljivu injenicu. Budui da su lijekovi na recept u tim zemljama
besplatni (plaaju se kroz poreze), upotreba tih lijekova po glavi stanovnika
mnogo je via nego u Sjedinjenim Dravama. Statistike pokazuju da kada
neka osoba nema financijskog interesa u trokovima svog lijeenja, sklona je
pretjeranom koritenju medicinskih usluga samo kako bi bila sigurna da dobiva
sve koristi na koje smatra da ima pravo.
Lijenici su, takoer, skloni pisati recepte u sluajevima granine potrebe
samo kako bi bre obradili pacijenta u svojoj ordinaciji. Rezultat toga je da,
pod socijalnom medicinom, proizvoai lijekova bivaju nagraeni automatskim
i maksimalnim zasienjem trita svojim proizvodima. Farmaceutski kartel koji
kontrolira medicinski orijentirane zaklade nije previdio tu injenicu i moemo
biti sigurni da povijest pritiska zaklada u smjeru socijalizacije medicine u
Sjedinjenim Dravama nije sluajnost.
Zakladu Milbank stvorio je Albert G. Milbank koji je bio predsjednik
kompanije Borden, ali i glavni partner u pravnoj tvrtki Milbank, Tweed, Hope,
Hadlev and McClov s Wall Streeta. Milbanku kartel nije bio stran. John J. McClov,
jedan od njegovih partnera, bio je predsjednik Chase National Banka, upravitelj
Zaklade Rockefeller, predsjednik odbora CFR-a (Vijea za vanjske odnose) i
lan izvrnog odbora Squibb Pharmaceuticala. Vanost Zaklade Milbank nije
u tome to je bila ljubazni sponzor projekata koji navodno slue poboljanju
kvalitete javnog zdravlja, nego u tome to je bila jedna od prvih zaklada koje
su svoja sredstva otvoreno koristile za promicanje irenja vlade kroz socijalnu
medicinu.
Richard arter, u svom razornom napadu na Ameriko lijeniko udruenje
pod naslovom The Doctor Business (Lijeniki biznis), iznosi priu:
Tijekom administracija Coolidgea i Hoovera, organizirana medicina nije nailazila
na mnogo zakonodavnih problema. Njezin najgori problem predstavljali su Odbor
za trokove medicinske skrbi (CCMC) i filantropske zaklade koje su financirale rad
Recept za humani t arnost 2 0 1
CCMC-a. Zakladu Milbank smatrali su naroito upornom. Usprkos prosvjedima
lokalnih medicinskih drutava, nastavila je s pilot-studij ama u dravi New York
koje su ilustrirale prednosti javno organizirane preventivne medicine. to je jo
gore, njezin tajnik, John A. Kingsburv, bio je pobornik saveznog zdravstvenog
osiguranja kao i njezin predsjednik, Albert G. Milbank. Nakon to je izabran
Franklin D. Roosevelt, to pobornitvo postalo je strahovito jako. Oekivalo se da
e Roosevelt u svoj Zakon o socijalnoj sigurnosti ukljuiti obavezno zdravstveno
osiguranje.
9
Ulazak Grupe Rockefeller u sferu zaklada od najvee je vanosti za temu
ove rasprave, jer nijedna druga sila, sama za sebe, nije izvrila tolik utjecaj na
oblikovanje moderne medicine u Americi. Jedan od prvih poteza u tom smjeru
uinjen je kada je John D. Rockefeller unajmio profesionalne usluge strunjaka
za odnose s javnou po imenu Ivy Lee. Kada su Leeja pozvali pred Kongresni
odbor za istraivanje strane propagande i drugih subverzivnih aktivnosti,
10
nerado je svjedoio da ga je I. G. Farben bio unajmio za davanje strunih savjeta
veini najviih nacistikih voa, ukljuujui Goebbelsa, ministra propagande, i
samog Hitlera.
Lee je u narednim godinama postao slavan jer je postigao ono to se inilo
nemoguim zadatkom - popravio je sliku Johna D. Rockefellera u javnosti.
On je starom tajkunu savjetovao da svake godine poklanja mali postotak svog
bogatstva u obliku darova bolnicama, knjinicama, kolama, crkvama i drugih
humanitarnih donacija, ali da to ini na najupadljiviji mogui nain, obino s
javnom zgradom koja e nositi njegovo ime kao trajno svjedoanstvo njegove
velikodunosti i dobronamjernosti.
Kako bi tisak povoljno pisao o njemu, savjetovao je Rockefellera da pri
svakom pojavljivanju u javnosti ima pri ruci smotuljke sjajnih novia kako
bi ih mogao poklanjati svakom djetetu koje bi se moglo tamo zatei. Najvie
zahvaljujui slijeenju ovakvih savjeta, John D. Rockefeller postupno je izgubio
staru (i zasluenu) reputaciju lukavog i nemilosrdnog ovjeka i sve je ee bio
prikazivan kao velikoduni filantrop koji voli djecu.
Vrijednost filantropije za odnose s javnou nije otkrie Ivyja Leeja. I
sam Rockefeller je primijetio kako se negativan imid Georgea Peabodvja
promijenio gotovo preko noi kroz upadljiva djela javnog dobroinstva, a
isto je bilo i s njegovim bliskim prijateljem Andrevrom Carnegiejem. Nedugo
nakon to je Carnegie objavio svoje slavno Evanelje bogatstva, u kojem je
ustvrdio da silno bogati ljudi imaju obavezu ostvarivati humanitarne ciljeve
9
Richard arter, The Doctor Business, (New York: Doubledav, 1958.), str. 203, 204.
10
Ovaj odbor, nazvan po Martinu Diesu, kasnije je postao poznat kao Diesov odbor, ali je 1934.
godine njegov predsjednik bio John W. McCormack iz Massachusettsa.
2 0 2 Svijet bez raka
kroz filantropiju, Rockefeller mu je pisao i rekao: Uvjeravam Vas, Va primjer
e uroditi plodom.
n
Kasnije, kada je stvoren prvi Rockefellerov opi filantropski odbor, Carnegie
je imenovan za upravitelja. Bio je na tom poloaju jedanaest godina. Rockefeller
i Carnegie, primjenjujui tipinu filozofiju industrijskih kartela, dogovorili su se
da se nee natjecati ili preklapati u svojim filantropskim naporima. Upravljali
su svojim zakladama kao da su jedna. To je injenica koja je, tijekom godina,
svakom od njih dala jo vei ekonomski utjecaj nego to bi se moglo zakljuiti iz
njihovih zasebnih golemih sredstava.
ovjek s vjerojatno najveim zaslugama za unaprjeenje profitabilne znanosti
o filantropiji kroz zaklade bio je modernistiki sveenik Fred Gates. Gates je
u daleko veoj mjeri bio biznismen, nego to je bio Boji ovjek. Ustvari, on
je otvoreno priznao da ima averziju prema fundamentalistikoj religiji i da
je postao sveenik kako bi mogao promicati socijalne principe koji su, po
njegovom miljenju, bili sadrani u Kristovim uenjima. Objasnio je: elio sam
se udruiti s Njim i Njegovim prijateljima protiv svijeta i Njegovih neprijatelja.
To je, iskreno govorei, bilo jedino obraenje' koje sam ikada doivio..
12
Fred Gates privukao je panju Johna D. Rockefellera svojim djelotvornim
sluenjem magnatu brana Georgeu A. Pillsburvju. Gates je Pillsburvju pokazao
kako se rijeiti dijela svog posjeda na takav nain da je uspio stei ne samo
maksimalnu naklonost javnosti nego i kontrolu nad novcem iz drugih izvora.
Ovo je bila Gatesova formula: Pillsburv je Baptistikoj akademiji u Owatonni
poklonio 50.000 dolara pod uvjetom da ira baptistika zajednica prikupi jednaki
iznos. Gates je nakon toga preuzeo posao prikupljanja dodatnih sredstava.
Rezultat toga bio je da je prikupljeno ukupno 100.000 dolara. To je postignuto na
takav nain da je cijela poslovna zajednica, kroz vlastite financijske udjele u tom
pothvatu, bila navedena da se osobno identificira s g. Pillsburvjem i njegovim
plemenitim projektom.
Pillsburv je poklonio samo polovicu novca, pa ipak je dobio jednaki ugled u
javnosti i privatni utjecaj nad koritenjem sredstava kao i da je financirao cijeli
pothvat. To je bilo izvlaenje dvostruke koristi od neije filantropije!
John D. je brzo uvidio koliko je koristan ovjek kao to je Fred Gates, tvorac
te ideje, i ubrzo mu je dao kljunu ulogu u svojim poslovnim pothvatima. Sam
Rockefeller je kasnije ovako nahvalio Gatesa:
Fred Gates je bio divan poslovni ovjek. Njegov rad za Ameriko baptistiko
obrazovno drutvo traio je od njega da esto putuje. Jednom prilikom, kad je
VVarren VVeaver, U.S. Philanthropic Foundations; Their History, Structure, Management, and Record,
(New York: Harper & Row), str. 35.
12
Allan Nevins, John D. Rockefeller, (New York: Scribner & Sons, 1959.), v. 2, str. 271.
Recept za humani t arnost 2 0 3
iao na jug, zamolio sam ga da pogleda jednu eljezaru koja me zanimala. Njegov
izvjetaj bio je primjer jasnoe!
Zatim sam traio od njega da malo istrai neke druge nekretnine na zapadu.
Imao sam informacije da kompanija o kojoj se radilo lei na novcu. Izvjetaj g.
Gatesa pokazao je da su me prevarili.
Tada sam shvatio da sam naiao na genija za trgovinu. Nagovorio sam g. Gatesa
da postane poslovni ovjek.
13
Jedna od prvih zaklada koju su osnovali Rockefeller i Gates bila je Odbor za
ope obrazovanje. Cilj te filantropije nije bio podii opu razinu obrazovanja,
kao to su mnogi u to vrijeme mislili, nego preobraziti ameriki narod u krotko
stado zadovoljnih radnika koji se ne bune. U prvoj publikaciji Odbora za ope
obrazovanje Gates je napisao:
U naim snovima imamo neograniene resurse, a ljudi sa svojom savrenom
krotkou doputaju da ih oblikujemo naim rukama. Postojee konvencije
0 obrazovanju blijede iz naeg uma i, nesputani tradicijom, nau dobru volju
provodimo na zahvalnom i prijemivom ruralnom narodu. Neemo te ljude ili
bilo koje njihovo dijete pokuavati pretvoriti u filozofe uenja ili znanosti. Ne
trebamo ih odgajati da postanu autori, urednici, pjesnici ili knjievnici. Neemo
traiti zametke velikih umjetnika, slikara, glazbenika niti pravnika, lijenika,
propovjednika, politiara i dravnika kojih imamo napretek. Zadatak koji smo
pred sebe postavili vrlo je jednostavan i prekrasan: obuiti te ljude, takve kakvi
jesu, za savreno idealan ivot upravo tamo gdje jesu. Zato emo organizirati
nau djecu u zajednicu i uiti ih da na savren nain rade stvari koje njihovi oevi
1 majke rade na nesavren nain, u domovima, u prodavaonicama i na farmi.
14
John D. Rockefeller strastveno je volio djelotvornost - ne samo u poslu nego
i u upravljanju njegovim filantropskim fondovima. U umu tog ovjeka rije
djelotvornost znaila je vie od puke odsutnosti neiskoritenoga. Znaila je
troenje novca na takav nain da se postigne maksimalan povrat donatoru.
Gatesova formula izjednaenih sredstava razvijena za Pillsburvja bila je
dodatno usavrena za Rockefellera i ubrzo je evoluirala u model prema kojem
je John D. esto kontrolirao filantropske pothvate sa samo jednom etvrtinom
ukupnog uloenog kapitala. Mogle su se unovaiti stotine dobrovoljnih
prikupljaa sredstava kako bi se od ire javnosti prikupio ostatak novca. Ali,
budui da je najvea pojedinana donacija dolazila od Rockefellera, njemu
su odlazile zasluge i mogao je predati kontrolu nad itavim fondom u ruke
upravitelja koji su mu bili odani. Taj je model stvorio profitabilne pothvate kao
John K. Winkler,/erfm D.-A Portrait in Oils (New York: Blue Ribbon Books, 1929.), str. 176, 177.
"Occasional Paper No. I", General Education Board, 1904.
2 0 4 Svijet bez raka
to su Charitv Organization Societv, State Charities Aid, Greater New York Fund
i mnogi drugi.
Tipian primjer bilo je Njujorko drutvo za tuberkulozu i zdravlje. Osnovala
ga je grupa lijenika predanih kriarskom pohodu protiv tuberkuloze i ubrzo
je postalo rob financijske dominacije Rockefellerovog novca. Rockefeller je za
voditelja programa postavio relativno nepoznatog socijalnog radnika Harrvja
Hopkinsa.
15
Pod Hopkinsovim je vodstvom Drutvo za tuberkulozu naraslo do
meunarodnih razmjera i svake je godine, do 1920. godine, prikupljalo mnogo
milijuna dolara.
Rockefeller je kontrolirao tu operaciju, ali veina novca dolazila je od
javnosti putem dobrovoljnih priloga i kupnjom boinih markica. U sreditu
jednog velikog skandala iz 1932. godine bile su optube koje je iznio Povjerenik
za zdravstvo grada New Yorka Lewis I. Harris u pismu New York Timesu od 8.
lipnja, ali i kasnija priznanja slubenika fonda da je sav njihov novac potroen
na plae i reijske trokove.
Filantropska formula funkcionirala je toliko dobro da je odlueno kako ju treba
proiriti. Osnovane su brojne sline agencije kako bi se iskoritavao strah javnosti
i od drugih bolesti. Unutar nekoliko godina niknule su organizacije kao to
Drutvo za srce, Drutvo za higijenu u drutvu, Drutvo za dijabetes, Nacionalno
drutvo za prevenciju sljepila, Ameriko drutvo za rak i mnoge druge.
Ameriko drutvo za rak (ACS) je, usput reeno, slubeno osnovano u svibnju
1913. godine u Klubu Harvard u New Yorku. U kasnijim godinama orijentaciju
tog Drutva odreivale su linosti koje su sjedile u njegovom upravnom odboru
poput Alfreda P. Sloana (General Motors), Charlesa D. Hillesa (AT&T), Monroea
Rathbonea (Standard Oil) i Fredericha Eckera (Metropolitan Life). Ameriko
drutvo za rak polovini je vlasnik patenta na 5FU (5 fluorouracil, jedan od onih
lijekova koji se smatraju prihvatljivim tretmanom za rak).
16
Taj lijek proizvodi
Hoffman-LaRoche Laboratories koji je u krugu djelovanja I. G.-Rockefellera.
Mnogi ACS-ovi donatori okirali bi se da saznaju kako ta organizacija ima
interese u prodaji lijekova i financijske veze s farmaceutskom industrijom.
ACS porie da je ikada primio ikakav novac za svoj udio u patentu. Kad je
autor pisao kompaniji Hoffman-LaRoche i natuknuo da je to udno, budui da
bi takve isplate pomogle u financiranju ACS-ovih humanitarnih programa,
g. Samuel L. Welt, pomonik potpredsjednika i glavni savjetnik za patente
odgovorio je: Smatramo da nismo u poloaju komentirati kolike je isplate
Ameriko drutvo za rak primalo, i je li primalo, za svoj udio u patentu.*
17
Hopkins je, poput veine Rockefellerovih tienika, nastavio raditi za vladu. Postao je direktor
Ureda za javne radove, ameriki ministar trgovine, voditelj Uprave za zajam i najam i osobni savjetnik
FDR-a. ak je i ivio u Bijeloj kui. Kasnije se saznalo daje bio lan Komunistike partije.
Vidi Jones, Nutrition Rudiments in Cancer, op. cit, str. 17.
Pismo G. Edwardu Griffinu, 11. sijenja 1977. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
Recept za humani t arnost 2 0 5
Rockefellerovo prvo filantropsko ulaganje u velikom stilu dogodilo se 1890.
godine kada je, prema formuli koju je usavrio Gates, obeao 600.000 dolara
Baptistikom sveuilitu u Chicagu, pod uvjetom da gradski proizvoai mesnih
konzervi i trgovci suenom robom takoer daju doprinos od najmanje 400.000
dolara.
Biograf John T. Flynn opisao je reakciju:
Kad su objavljene vijesti o Rockefellerovom raskonom poklonu, u Bostonu se
odravala konvencija Nacionalnog baptistikog obrazovnog drutva. Objava
dara primljena je s klicanjem... Kad je predstavljen dar i izreena tona svota,
publika je ustala i zapjevala Slava Bogu na visini. Ljudi su izvikivali izraze hvale
i radosti. Onaj tko je poklonio taj novac poboan je ovjek, ponavljao je jedan
voa. Drugi je ustao i izjavio: Takvog velikodunog davatelja za vou! To je
ovjek koji treba voditi! Ovo je Boje djelo. Bog je spasio Chicago za nas. Divim
se njegovom strpljenju..
Slj edee subote irom cijele zemlj e u gotovo svim baptistikim propovjedaonicama
odravale su se mise zahvalnice. Kad je nastala kriza, rekao je jedan sveenik
pjevajuim glasom, Bog je imao ovjeka da joj se suprotstavi*. Bog nas vodi,
povikao je drugi, i podario nam je vou i darivatelja i tako nas izveo na istinu*.
U desecima propovjedaonica izgovarale su se rijei Boji ovjek! U pismu
poslanom Independentu pisalo je: Nikada nijedno dobroinstvo nije poteklo od
ieg kranskog izvora..
18
Flynn, God's Gold, op. cit, str. 305, 306.
19.
Tko plaa sviraa
Loe stanje medicinskog obrazovanja u SAD-u do
1910. g.; uloga Flexnerovog izvjetaja u dramatizaciji
potrebe za reformom; uloga koju su Zaklada
Rockefeller i Zaklada Carnegie imale u implementaciji
Flexnerovog izvjetaja; koritenje novca zaklada
kao sredstva za stjecanje kontrole nad amerikim
medicinskim fakultetima.
POSTOJI STARA IZREKA: Tko plaa sviraa, bira pjesmu. To je jedna od onih
vjenih istina koje postoje - i uvijek e postojati - u poslovnom svijetu, politici i u
obrazovanju.
Vidjeli smo kako je John D. Rockefeller osvojio srca baptistikih sveenika sa
samo 600.000 dolara poklonjenih Sveuilitu u Chicagu. Preostaje da pokaemo
kako je takoer stekao kontrolu nad sveuilitima.
Unutar jedne godine od donacije, Rockefellerov osobni izbor, dr. William Rainev
Harper, postavljenje za predsjednika te institucije. A unutar dvije godine, nastavno
osoblje uspjeno je oieno od svih disidenata koji su se suprotstavljali Rockefelleru.
Jedan profesor ekonomije i profesor knjievnosti istaknuli su se izjavivi da g.
Rockefeller po stvaralakom geniju nadvisuje Shakespearea, Homera i Dantea.
1
Nasuprot tome, profesor Bemis izbaen je iz nastavnog osoblja zbog
nekompetentnosti, nakon to je u vie prilika kritizirao postupke eljeznice za
vrijeme Pullmanskog trajka 1894. godine. Nekoliko godina kasnije, nakon to je
obitelj Rockefeller, kroz filantropiju Johna Archbalda, stekla slian utjecaj na
Sveuilitu Svracuse u zapadnom New Yorku, rektor je zbog slinih razloga otpustio
asistenta ekonomije Johna Cummonsa.
Godine 1953. zastupnik B. Carroll Reece iz Tennesseeja od Kongresa je dobio
ovlatenje za osnivanje specijalnog odbora za istragu o moi i utjecaju zaklada
osloboenih plaanja poreza. Taj odbor nikada nije mnogo postigao zbog sve
Josephson, The Robber Barrons, op. cit, str. 324.
2 0 7
208
Svijet bez raka
veeg pritiska iz raznih izvora unutar same vlade pa je Reece na kraju bio prisiljen
prekinuti rad odbora. Meutim, tijekom njegova kratkog djelovanja na svjetlo dana
izale su mnoge zanimljive i vrlo indikativne injenice. Norman Dodd, koji je vodio
istraivanja za odbor i vjerojatno bio jedan od najupuenijih autoriteta za zaklade u
zemlji, svjedoio je na sasluanjima i rekao odboru:
Nastanak i rad mree u kojoj zaklade (svojom podrkom i poticanjem) igraju
tako vanu ulogu u ovoj je zemlji praktiki doveo do toga daje nacionalni sustav
obrazovanja pod vrstom kontrolom organizacija i osoba koje su slabo poznate
amerikoj javnosti... Nastavni program u tom strogo kontroliranom planu
obrazovanja osmiljen je tako da indoktrinira amerikog studenta od upisa do
zavretka njegovog obrazovanja.
2
Koristei jedinstvene talente Freda Gatesa, Rockefeller je zapoeo svjesno i
sustavno osvajati kontrolu nad amerikim obrazovanjem, a posebice nad amerikim
medicinskim obrazovanjem. Taj proces zapoeo je 1901. godine osnivanjem
Rockefellerovog instituta za medicinska istraivanja. U njegovom odboru nalazila
su se takva politiki orijentirana medicinska imena kao to su doktori L. Emmett
Holt, Christian A. Herter, T. Mitchell Pruden, Hermann M. Briggs, VVilliam H.
VVelch, Theobald Smith i Simon Flexner. Od Christiana Hertera se oekivalo mnogo
vie, naravno, pa je postao dravni tajnik pod predsjednikom Eisenhowerom. Simon
Flexner takoer je bio predodreen za vei uspjeh. Iako njegovo ime nikada nije
postalo tako poznato kao Herterovo, on i njegov brat, Abraham Flexner, vjerojatno
su imali iri i znaajniji utjecaj na ivote ljudi od bilo kojeg dravnog tajnika.
Abraham Flexner bio je lan istraivakog osoblja Carnegiejeve zaklade za
unaprjeenje predavanja. Kao to je ranije spomenuto, Zaklade Rockefeller i Carnegie
tradicionalno su radile zajedno gotovo kao jedna organizacija na ostvarivanju
njihovih zajednikih ciljeva i ovo nikako nije bila iznimka. Braa Flexner bila su lee
koje su Rockefelerovo i Carnegievo bogatstvo fokusirale na lakovjernu i osjetljivu
medicinsku struku.
Do 1910. godine medicinska praksa u Sjedinjenim Dravama imala je mnogo
nedostataka. Diplome iz medicine mogle su se kupiti putem pote ili dobiti uz
najosnovniju obuku na medicinskim fakultetima koji nisu imali dovoljno nastavnog
osoblja i opreme. Struka je trpjela od loe javne reputacije i osjeala se potreba za
reformom.
Ameriko lijeniko udruenje (AMA) poelo je pokazivati zanimanje za
ienje vlastite kue. Stvorilo je Vijee za medicinsko obrazovanje s izriitim ciljem
nadziranja stanja medicinskog obrazovanja irom zemlje i donoenja specifinih
preporuka za njegovo poboljanje. Ali 1908. godine zapali su u potekoe zbog
razlika u miljenjima unutar odbora i nedostatka sredstava. U takav je vakuum
kooperacija Rockefeller-Carnegie ula s briljantnom strategijom i savreno izabravi
2
Citirao Weaver, U.S. Philanthropic Foundations, op. cit, str. 175, 176.
Tko plaa svi raa 2 0 9
trenutak. Henry S. Pritchett, predsjednik Zaklade Carnegie, kontaktirao je AMA-
u i jednostavno ponudio da preuzme cijeli projekt. Zapisnik sastanka AMA-inog
Vijea za medicinsko obrazovanje odranog u New Yorku u prosincu 1908. godine
otkriva priu:
U jedan sat odrana je neformalna konferencija s predsjednikom Pritchettom
i g. Abrahamom Flexnerom iz Zaklade Carnegie. G. Pritchett ve je ranije u
korespondenciji izrazio spremnost Zaklade na suradnju s Vijeem u istrazi o
medicinskim fakultetima. Sada je objasnio da Zaklada namjerava istraiti sve
struke: pravnu, medicinsku i teoloku. ...
3
On se sloio s ranije iznesenim miljenjem lanova Vijea da, iako e se Zaklada
velikim dijelom voditi prema istrazi Vijea, kako bi se izbjegle uobiajene optube
za pristranost, u izvjetaju se Vijee nee spominjati vie od bilo kojeg drugog
izvora informacija. Stoga e izvjetaj biti nepristran i imat e teinu nepristranog
tijela pa e se posvuda objavljivati. Uinit e mnogo za razvoj javnog miljenja.
4
Evo opet na djelu filantropske formule: (1) navesti druge da plate velik dio
rauna (AMA je ve bila uinila veinu posla; Carnegie je imao samo 10.000 dolara
troka), (2) kao bonus stei popularnost u javnosti (Kako je divno to te ljude zanima
unaprjeenje medicinskih standarda!) i (3) zadobiti kontrolu nad kljunom sferom
amerikog ivota.
Evo kako je ostvarena ta kontrola.
Flexnerov izvjetaj, kako su ga zvali, objavljen je 1910. godine. Kao to se i
predvialo, zaista su ga posvuda objavljivali i zaista je uinio mnogo za razvoj
javnog miljenja. Izvor je tono ukazao na manjkavosti medicinskog obrazovanja
u to vrijeme. Tome nitko nije imao to zamjeriti. Takoer je predloio irok raspon
temeljitih promjena, od kojih je veina bila sasvim opravdana. Ni tome nitko nije
mogao prigovoriti. Meutim, paljivi promatra mogao je primijetiti da su preporuke
ukljuivale jaanje kolegija iz farmakologije i dodavanje odjela za istraivanje na sve
kvalificirane medicinske fakultete.
Na prvi pogled, Flexnerov izvjetaj bio je besprijekoran i, nesumnjivo, obavio
je uslugu koja je bila prijeko potrebna. Ono to se dogodilo nakon izvjetaja
razotkriva njegovu pravu svrhu u irem planu. Rockefeller i Carnegie odmah su
poeli milijunima dolara zasipati one medicinske fakultete koji su bili podloni
kontroli. Onima koji nisu popustili uskraena su sredstva i na kraju su ih njihovi
dobro financirani suparnici izgurali iz posla.
Godine 1905. djelovalo je stotinu est fakulteta. Do 1927. njihov broj smanjio se
na osamdeset. Veina onih koji su se zatvorili bila je ispod standarda, ali izvrsnost
Ovo nije tema sadanje studije, ali itatelj ne bi trebao zanemariti injenicu da se ista strategija koja je
koritena u stjecanju kontrole nad obrazovanjem provodila i na drugim kljunim poljima.
4
Morris Fishbein, dr. med., A History ofthe AMA, (Philadelphia & London: W.B. Saunders Co., 1947.),
str. 987, 989.
Tko plaa svi raa 2 1 1
Nuno je tom popisu dodati medicinske fakultete Northwestern, Kansas i
Rochester, od kojih je svaki primio obilnu pomo bilo od Rockefellerovog novca ili
Commomvealthskog fonda, koji je u bliskom savezu s interesima Rockefellera.
7
Nakon to je dovrio svoj izvjetaj, Abraham Flexner postao je jedan od trojice
najutjecajnijih ljudi u amerikoj medicini. Druga dvojica bila su njegov brat, dr.
Simon Flexner iz Instituta Rockefeller i dr. VVilliam VVelch s Medicinskog fakulteta
Johns Hopkins i Instituta Rockefeller. Prema Hinsevju, ti ljudi, djelujui kao
trijumvirat:
... ne samo to su bili umijeani u dodjeljivanje potpora Zaklade Rockefeller, nego
su bili i savjetnici voditelja institucija, laikih lanova odbora, lanova nastavnog
osoblja medicinskih fakulteta i sveuilita u Sjedinjenim Dravama i inozemstvu.
Djelovali su kao rezonator, kao stimulatori ideja i programa, kao posrednici u
problematinim situacijama.
8
Udruenje amerikih medicinskih fakulteta bilo je jedno od glavnih orua
kontrole zaklada i kartela nad medicinskim obrazovanjem u Sjedinjenim Dravama
i Kanadi. Od 1876. godine kada je formirano, ima ulogu odreivanja irokog
raspona standarda za sve medicinske fakultete. Utvruje kriterije za selekciju
studenata medicine, za razvoj nastavnog programa, za programe kontinuiranog
medicinskog obrazovanja nakon diplome i za komunikaciju unutar struke kao i sa
irom javnosti. Udruenje amerikih medicinskih fakulteta od svog je nastanka bilo
financirano i pod dominacijom Commonwealthskog fonda, Kineskog medicinskog
odbora (utemeljenog 1914. godine kao odjel Zaklade Rockefeller), Zaklade Kellog
te zaklada Macy, Markle, Rockefeller i Sloan.
9
Da se posluimo analogijom, moemo rei da su zaklade stekle kontrolu nad
vrhom piramide medicinskog obrazovanja kada su uspjele postaviti vlastite ljude
u odbore raznih fakulteta i na kljune administrativne poloaje. Sredinu piramide
osigurava Udruenje amerikih medicinskih fakulteta koje odreuje standarde
i ujednaava nastavne programe. Meutim, baza piramide nije bila pod vrstom
kontrolom dok konano nisu bili u stanju birati i same nastavnike. Kao posljedica
toga, velik dio aktivnosti zaklada uvijek je bio usmjeren na ono to se openito
zove akademska medicina. Od 1913. godine zaklade su zaposjele to polje.
Commomvealthski fond izvjeuje da je u jednoj godini samo za tu svrhu dodijelio
pola milijuna dolara, dok se Zaklada Rockefeller moe pohvaliti s preko dvadeset
tisua stipendija i kolarina za obrazovanje medicinskih nastavnika.
10
7
Ibid., str. 268.
8
Ibid., str. 274.
9
Ibid., str. 267, 268.
10
Ibid., str. 265, 266.
Tko pl aa svi raa 2 1 3
Neko vrijeme bio sam profesor terapeutike i farmakologije i iz iskustva znam
da smo ja i drugi u to vrijeme primoravali studente da ue o beskrajnom nizu
lijekova, od koji su mnogi bili bezvrijedni, mnogi beskorisni, neki vjerojatno ak
i tetni... Uglavnom sve predmete moraju u isto vrijeme i priblino na isti nain
sluati svi studenti, a koliina informacija koja se iznese na svakom kolegiju
tolika je, da malo studenata ima vremena ili energije istraivati bilo koju temu
u duhu neovisnog zanimanja. Ako samo malo usporedimo, vidjet emo da na
studiju medicine ima manje intelektualne slobode nego u bilo kojem drugom
obliku strunog obrazovanja u ovoj zemlji.
13
Da, onaj tko plaa sviraa stvarno bira pjesmu. Onima koji financiraju medicinske
fakultete moda nee biti mogue diktirati to e se predavati do svakog najmanjeg
detalja. Ali za postizanje ciljeva kartela to nije ni potrebno. Sigurno je, meutim,
da postoji totalna kontrola nad onime to se ne predaje; ni pod kojim okolnostima
nijedan Rockefellerov sjajni novi nee otii nekom medicinskom fakultetu,
bolnici, nastavnom osoblju ili istraivau koji podrava neortodoksno miljenje da
se najbolji lijek nalazi u prirodi. Zbog svog velikodunog pokrovitelja, ortodoksna
medicina uvijek e svirati pjesmu patentiranih lijekova. U melodiju e u najboljem
sluaju biti ukljuen minimum osnova o prehrani i stalno e se iznova ponavljati da
vitamini iz prirodnih izvora ni na koji nain nisu bolji od sintetiziranih. Dan kada
ortodoksna medicina bude prihvatila prehranu kao lijeenje bolesti bit e dan kada
kartel koji stoji iza nje takoer uspije monopolizirati industriju vitamina - ni dan
ranije.
U meuvremenu, dok su studenti medicine prisiljeni provoditi godine uei
farmakologiju lijekova, imaju sree dobiju li i samo jedan kolegij o osnovama
prehrane. Rezultat toga je da prosjena lijenikova ena o prehrani zna vie od
njega.
Vratimo li se na glavnu temu, moemo vidjeti kako se utjecaj kartela nad poljem
ortodoksne medicine protee daleko ire od medicinskih fakulteta. Nakon to se
lijenik uspije probiti kroz deset ili dvanaest godina uenja onoga to su karteli
odredili kao najbolje za njega, on odlazi u svijet lijenike prakse i odmah ga obgrli
druga ruka kartelske kontrole - Ameriko lijeniko udruenje.
Zato emo se u nastavku ove prie posvetiti tom dijelu.
Citirao Morris A. Bealle, The New Drug Story, (Wash. D.C.: Columbia Publishing Co., 1958.), str.
19, 20.
20.
AMA-in utjecaj na bavljenje medicinom u Americi;
kako vodstvo AMA-e ne doputa svojim lanovima da
imaju kontrolu, kakoAMA-u financira farmaceutska
industrija; primjeri njihove povezanosti.
AMERIKO LIJENIKO UDRUENJE 1908. godine leglo je u krevet
s interesnim krugovima Rockefellera i Carnegieja u pohvalnoj namjeri da
unaprijedi ameriku medicinu. Poput mlade ene koja je pogazila svoju krepost
samo ovaj put kako bi platila potrebnu operaciju svojoj bolesnoj majci, AMA
otada cijelo vrijeme s njima dijeli postelju.
Utjecaj ove organizacije na prosjenog lijenika vjerojatno je vei nego to
je on toga svjestan. Prije svega, student medicine ne moe dobiti titulu doktora
medicine osim na fakultetu koji je slubeno odobrila AMA. On mora odraditi
sta u bolnici koja zadovoljava AMA-ine standarde kao obrazovna institucija.
Odlui li postati specijalist, njegov specijalistiki sta mora zadovoljavati
zahtjeve AMA-e. Njegova dozvola za rad izdaje se u skladu s dravnim
zakonima koje su pripremili AMA-ini elnici. Da bi dokazao svoj ugled etikog
lijenika, mora predati zahtjeve i biti primljen u okruna i dravna drutva u
skladu s procedurama AMA-e. AMA-ine publikacije pruaju mu kontinuirano
obrazovanje u obliku znanstvenih lanaka, rezultata istraivanja, recenzija i
saetaka iz medicinskih knjiga, rasprava o klinikim problemima s pitanjima
i odgovorima, procjena novih lijekova, namirnica i ureaja, rasprava uglednih
znanstvenika, urednikih lanaka, pisama uredniku i stotina slinih utjecaja
na njegovo intelektualno razumijevanje struke kojom se bavi. Na AMA-inoj
jednotjednoj konvenciji koja se odrava svake godine lijenika se izlae onome
to se zove potpuno poslijediplomsko obrazovanje pod jednim krovom.
Ako ima interesa i izdrljivosti, moe odlaziti na stotine predavanja, izlaganja
2 1 5
Tko bira pjesmu
Tko bi ra pj esmu 2 1 7
miljenja u vezi s raznim rezolucijama koje su predloili dravni delegati ili
Nacionalni upravni odbor. Ali, po uzoru na politike stranke, vodstvo zadrava
vrstu kontrolu nad tim rezolucijama tako to lanove odbora za preporuke
postavlja predsjednik Doma, a ne delegati. Odbori se biraju tako da provode
volju vodstva. Neduni lanovi koje povremeno izaberu u odbore radi privida
arenila obino su zbunjeni i smeteni.
Jedan delegat koji se izgubio u tom labirintu poalio se:
Teko je dati smislen doprinos radu. Ako ste u odboru za preporuke, bace vam
u krilo sve te rezolucije i ne moete znati gdje je glava, a gdje rep, jer nemate
vremena. Odbor se nikada prije toga nije sastao, nije imao prilike dublje prouiti
vana pitanja. Raspuste ga odmah nakon skuptine, tako daje cijela stvar nekako
kratkoga vijeka. Meutim, vai su problemi rijeeni jer je na sastanku odbora
uvijek prisutan neki lan Upravnog odbora kako bi razjasnio probleme za vas.
U starim danima bilo je jo i gore. Do prije nekoliko godina nijedna rezolucija
nije bila predoena u pisanom obliku. Morali ste sjediti i sluati svaku rije i bilo
je situacija kad biste se zatekli kako glasate za upravo suprotno od onoga za to
ste mislili da glasate.
2
Predsjednik AMA-e je samo figura. On nema nikakvih upravnih ili izvrnih
zadataka. Njegova je glavna funkcija da dri govore pred raznim grupama irom
zemlje, objanjavajui programe i ciljeve Udruenja. To je poasni poloaj i nije
dio AMA-inog trajnog vodstva.
Postanu li neki lanovi ili delegati nezadovoljni svojim vodstvom, nemaju
praktiki nikakvu mogunost napraviti neku promjenu. Za to bi bila potrebna
usklaena kampanja meu drugim delegatima kako bi se pruila podrka
potpuno novoj garnituri lanova uprave. Ali ak je i ta neznatna mogunost
praktiki blokirana. Postoji vaee pravilo, prihvaeno 1902. godine, koje kae:
Prikupljanje glasova za neki poloaj nije primjereno dignitetu medicinske struke
niti u skladu s duhom ovog Udruenja i... stoga e se smatrati diskvalifikacijom
za izbor na bilo koji poloaj unutar ovog Udruenja.
Kroz taktike poput ove AMA odrava diktatorsku kontrolu nad svojim
lanovima, nosei masku demokratskog potivanja volje veine.
Nisu svi lijenici slijepi za te injenice. Na AMA-inu diktaturu upozoreno je
jo 1922. godine u prosinakom broju Illinois Medical Journal, glasila Lijenikog
drutva Illinois. U otrom lanku pod naslovom AMA postaje autokracija
asopis je optuio AMA-u da je postala diktatorska organizacija koju vodi
jedan ovjek, da ignorira demokratsku volju lanova, da se bavi izgradnjom
2
Ibid., str. 73, 74.
2 1 8 Svijet bez raka
financijskog carstva u korist onih koji ju kontroliraju i da ne slui lijenicima
koji ju podravaju svojim lanarinama i reputacijom.
Od 1922. godine dravni medicinski asopisi postali su financijski povezani s
AMA Journalom, pa vie nema nikakve anse da se objave tako otra gledita. Ali
nezadovoljstvo se nastavlja. Lijenici moda nisu svjesni tko tono kontrolira
AMA-u ili zato, ali sve su svjesniji da ta organizacija ne zastupa njih. Godine
1969. broj lanova AMA-e prestao je rasti, i 1970. je zapravo opao. Godine 1971.
manje od polovice svih lijenika u Sjedinjenim Dravama plaalo je lanarinu.
Ako AMA-ini lanovi ili delegati ne kontroliraju svoju organizaciju, tko
ju onda kontrolira? Tko predstavlja tu diktaturu o kojoj je govorio Illinois
Medical Journal
7
.
Struktura i operativne procedure AMA-e bile su dobro zamiljene tako da sva
kontrola nad tom organizacijom bude u rukama jednog ovjeka koji se nalazi na
vodeem, stalnom poloaju u upravi. Iako ga navodno unajmljuje AMA kao svog
zaposlenika, on je zapravo izvan dosega irokog lanstva zbog svog insajderskog
znanja, svoje sposobnosti da tom zadatku posveti neogranieno vrijeme i svog
snanog utjecaja na izbor lanova samoobnavljajueg Upravnog odbora. Ali on
dri i opasniji ma od onoga koji visi nad glavom organizacije, jer je on takoer
osoba odgovorna za nabavljanje novca. AMA ne bi mogla preivjeti samo od
lanarina. Bez prihoda koje on osigurava, Udruenje bi nesumnjivo propalo.
Klju za financijsku solventnost organizacije lei u njezinoj mjesenoj
publikaciji AMA Journal. Pokrenuo ju je 1883. godine dr. Simmons u posljednjem
oajnikom pokuaju da mladu organizaciju spasi od bankrota. Prvi broj tiskan je
u 3.500 primjeraka i prodavao se po pretplatnikoj cijeni od pet dolara godinje.
Ali previalo se da e veina prihoda dolaziti od oglaivaa. Godine 1973.,
pod vrstom kontrolom odgovornog urednika dr. Morrisa Fishbeina, imao je
mjesenu nakladu od gotovo 200.000 primjeraka, a popis publikacija proiren
je na dvanaest zasebnih asopisa, ukljuujui mjesenik za laike Today's Health.
3
Sveukupno, danas AMA godinje ostvaruje deset milijuna dolara prihoda od
oglaavanja, to je gotovo polovica ukupnih prihoda Udruenja.
Tko se oglaava u AMA Journalu i slinim publikacijama? Lavovski dio
otpada na Udruenje farmaceutskih proizvoaa iji lanovi ine devedeset pet
posto amerike industrije lijekova.
Morris Fishbein je za AMA-u postao mnogo vie nego to bi se moglo
zakljuiti iz njegovog poloaja odgovornog urednika. Bio je njezin generalni
direktor i poslovni menader. Donosio je novac i odluivao kako e se troiti.
Njegova ulaganja u ime Udruenja bila u izvanredno profitabilna pa se zahvalni
lanovi nisu mogli, ili barem nisu usudili, previe ogoreno buniti. Jedan od
Taj je asopis bio iznimno zloban u svojim napadima na lijeenje raka vitaminom B17. Vidi The Pain
Exploiters; The Victimizing of Desperate Cancer Patients, Today's Health, studeni 1973. g., str. 28.
Tko bi ra pj esmu 2 1 9
razloga za uspjenost tih investicija bio je taj to je preko deset milijuna dolara iz
mirovinskog fonda organizacije uloio u vodee farmaceutske kompanije.
4
U narednim godinama velik dio izvrne kontrole AMA-e nalazio se u
rukama Joea Millera, izvrnog potpredsjednika. Millera, koji je prije toga
bio administrator vladinog zdravstvenog programa za Kentuckv i utjecajan
lan grupe Lvndon Johnson-Bobby Baker, mnogi smatraju ovjekom lienim
politike ideologije, koji samo igra svoju ulogu radi bilo kakve osobne koristi koju
moe izvui. Kao takav, bio je savren izbor za farmaceutski kartel s njegovom
obilnom financijskom podrkom AMA-inim programima. U svakom sluaju,
uspjeh AMA-e i onih koji ju vode ovisi o prosperitetu i dobroj volji farmaceutske
industrije.
Sluaj: Godine 1972. AMA-ino Vijee za lijekove dovrilo je iscrpnu studiju
o veini iroko dostupnih tvari koje su tada bile u opoj upotrebi. Dugo
oekivana evaluacija odjeknula je poput bombe. Vijee je izvijestilo da su neki
od najprofitabilnijih lijekova na policama ljekarni iracionalni i da se ne mogu
preporuiti. I kao sol na ranu, predsjednik i potpredsjednik Vijea izjavili su pred
senatskim pododborom da su veliki prihodi koje dobiva od raznih proizvoaa
lijekova AMA-u pretvorili u zarobljenika, dunika i orue farmaceutske
industrije. AMA je odgovorila rasputanjem svog Vijea za lijekove. Navedeni
razlog bio je mjera tednje.
5
Sluaj: AMA-in glasnogovornik, dr. David B. Allman, pojasnio je jednu od
glavnih direktiva svoje organizacije rekavi:
I medicinska struka i farmaceutska industrija moraju se posvetiti jednom vanom
cilju u odnosima s javnou: moraju amerikom narodu stalno ponavljati da su
gotovo svi dananji lijekovi, posebice antibiotici, jeftini po bilo kojoj cijeni.
6
Sluaj: Dok umiruje svoje lanove lijenike priopenjima za tisak i javno
gestikulira protiv vladinih intervencija na polju medicine, AMA je jedna
od najdjelotvornijih zakulisnih sila koje nastoje postii upravo suprotno.
Pod primamljivim izgovorom Pobijedimo potpuno socijaliziranu medicinu
promiui djelomino socijaliziranu medicinu, pruila je primjer zakona za
najvei nacionalni korak prema potpunoj vladinoj kontroli ikada poduzet na
tom podruju.
Taj zakon bio je poznat kao Javni zakon 92-603, koji je izglasao Kongres i
potpisao predsjednik Nixon 30. listopada 1972. godine. Bio je poznatijikao PSRO,
to je kratica od Professional Standards Review Organization (Organizacija za
4
AMA Says It Owns $10 Million in Drug Shares, (UPI) , News Chronicle (Kalif.), 27. lipnja 1973. g.,
str. 4.
5
Crossing the Editor's Desk, National Health Federation Bulletin, listopad 1973. g., str. 30.
6
arter, op. cit., str. 141.
2 2 0 Svijet bez raka
procjenu profesionalnih standarda). PSRO je ovlastio Ministarstvo zdravstva,
obrazovanja i socijalne skrbi da formira nacionalni i niz regionalnih odbora s
ciljem procjenjivanja profesionalnih aktivnosti svih lijenika u Sjedinjenim
Dravama. Ljudi u tim odborima trebaju biti lijenici, ali e ih birati ili
potvrivati vlada, i moraju slijediti standarde koje odrede vladine agencije. Ti
vladini odbori ovlateni su prisiljavati sve lijenike na standardizaciju njihovih
procedura, tretmana i recepata u skladu s tim saveznim standardima. Svi podaci o
pacijentima koji su ranije bili povjerljivi moraju biti dostupni vladi za inspekcije.
Lijenici koji ne budu suraivali moi e biti suspendirani.
Prijedlog tog plana izradio je Pravni odjel AMA-e, upuen je Kongresu u
sklopu prijedloga zakona o Medicreditu i nikad ga nije odobrio AMA-in Dom
delegata ili njezini lanovi.
Postoji jo mnogo sluajeva koji puno razotkrivaju, ali vrijeme i prostor
prisiljavaju nas da se vratimo na polaznu toku. Zaklade i financijsko-industrijske
sile iza njih uinile su nam veliku uslugu, pomogavi uzdii ameriku medicinsku
struku iznad relativno niske razine prestia i tehnike kompetentnosti na kojoj
je bila 1910. godine. Meutim, vjerojatno je da bi s vremenom struka to postigla
i sama, i sigurno je da bi bilo daleko bolje da je tako uinila. Cijena koju je
platila za to to je sluala sirenski zov novca bila je previsoka. Dopustila je sebi
da ju namame na greben novog srednjovjekovnog dogmatizma u medicini
- dogmatizma koji prisiljava sve lijenike na pokoravanje svetim proglasima
znanstvene istine - dogmatizma koji je zatvorio vrata najveem znanstvenom
napretku dvadesetog stoljea.
21.
Plaanje reketa
Agenti kartela u FDA i drugim vladinim agencijama;
CFR kao struktura kontrole nad vanjskom politikom
SAD-a; znanstvena nesposobnost u FDA; rast moi
FDA.
GODINE 1970. dr. Herbert Ley dao je izjavu koju bi, da dolazi od manje uglednog
izvora, bilo lako odbaciti kao prigovaranje loe informiranog nezadovoljnika.
Meutim, budui da je dr. Lay bio bivi povjerenik Uprave za hranu i lijekove,
njegove rijei ne mogu se samo tako zanemariti. On je rekao:
Mui me to to ljudi misle da ih FDA titi. Ne titi ih. Ono to FDA radi i to
javnost misli da radi razlikuje se kao no i dan.
1
to zaista radi FDA? Kao to e pokazati materijal koji slijedi, FDA radi tri
stvari:
Prvo, prua sredstva pomou kojih su pojedinci s njezinog platnog spiska u
stanju doi do moi i bogatstva kroz pruanje posebnih povlastica politiki
utjecajnim grupama to su podvrgnute njezinim regulacijama. Ta aktivnost
slina je reketu organiziranog kriminala: za odreenu cijenu netko moe
nagovoriti administratore FDA da mu pruaju zatitu od same FDA.
Drugo, kao rezultat tog politikog protekcionatva FDA je postala glavni
faktor u formuli po kojoj su kartelski orijentirane kompanije u industriji
hrane i lijekova u stanju koristiti policijsku silu vlade za zlostavljanje ili
unitavanje svoje konkurencije.
San Francisco Chronicle, 2. sijenja 1970. g., kako je citirano u Autopsy on The A.M.A., (Student
Research Facilitv, Berkelev, 1970.), str. 42.
2 2 1
2 2 2 Svijet bez raka
Tree, FDA s vremena na vrijeme napravi neto korisno za javnost, ako
se to ne kosi sa sluenjem interesnim krugovima, vezanim uz prve dvije
aktivnosti.
Kako bismo razumjeli razmjere utjecaja kartela unutar FDA, pogledajmo
nakratko iru sliku - dokaze postojanja tog istog utjecaja u drugim agencijama
i na svim razinama vlade. Ranije smo ukratko objasnili do koje je mjere kartel
bio uspjean u postavljanju svojih prijatelja i agenata na takva mjesta u vladi
kao to su Ured skrbnika nad inozemnom imovinom, Ministarstvo pravosua,
Ministarstvo vanjskih poslova i sama Bijela kua. Pored ranije spomenutih
imena, tu su takvi uglednici kao, na primjer, dravni tajnik Dean Rusk (bivi
predsjednik Zaklade Rockefeller, kao to je bio John Foster Dulles); ministar
financija Douglas Dillon (lan upravnog odbora banke Chase Manhattan);
Eugene Black, direktor amerike Meunarodne banke za obnovu i razvoj
(takoer drugi potpredsjednik i direktor Chase Manhattana); John J. McClov,
predsjednik UN-ove Svjetske banke (takoer predsjednik upravnog odbora
Chase Manhattana, upravitelj Zaklade Rockefeller i predsjednik izvrnog
odbora Squibb Pharmaceuticala);
2
senator Nelson Aldrich (ija se ki udala za
D. Rockefellera ml. i iji je sin VVmthrop postao predsjednikom Chase National
Banka, a takoer je bio imenovan za ambasadora u Velikoj Britaniji); predsjednik
Richard Nixon i ministar pravosua John Mitchell (odvjetnici s Wall Streeta
za VVarner-Lambert Pharmaceutical) i mnogi drugi. Popis ljudi koji jesu ili su
svojedobno bili na kljunim poloajima unutar Grupe Rockefeller nalikuje na
Tko je tko u vladi.
Nemogue je procijeniti razmjere utjecaja Rockefellera unutar federalne
vlade, a da ne znamo poneto o Vijeu za vanjske odnose (Council on Foreign
Relations, CFR). CFR su prozvali skrivena vlada Sjedinjenih Drava i, kao to
emo vidjeti, to je prilino toan opis.
CFR djeluje polutajno. Izbjegava publicitet, a lanovi moraju prisegnuti
da javnosti nee razotkriti izvjetaje s njegovih konferencija i sastanaka. Ima
formalno lanstvo od oko tri tisue elitnih linosti.
U asopisu Harper's iz srpnja 1958. godine objavljen je lanak pod naslovom
kola za dravnike. Napisao ga je lan CFR-a Joseph Kraft. Hvalei se da je
lanstvo u toj opskurnoj organizaciji postalo arobni klju koji otvara vrata
imenovanju na visoke poloaje u vladi, Kraft je objasnio da su, jo tada, meu
lanovima CFR-a bili:
McCloy je bio pomonik ministra rata od travnja 1941. do studenog 1945. g. Kao visoki povjerenik
u Zapadnoj Njemakoj nakon rata, odigrao je veliku ulogu u postavljanju svog urjaka Konrada
Adenauera na poloaj kancelara Zapadne Njemake. Takoer je bio predsjednik upravnog odbora
Zaklade Ford i glavni ameriki pregovara oko razoruanja.
Plaanje reketa 2 2 3
... predsjednik, dravni tajnik, predsjednik Komisije za atomsku energiju,
direktor Sredinje obavjetajne agencije, predsjednici upravnih odbora u tri
od pet najveih industrijskih korporacija u zemlji, dvije od etiri najbogatije
osiguravajue kompanije, i dvije od tri najvee banke, uz starije partnere dviju od
tri vodee pravne tvrtke s Wall Streeta, izdavai dvaju najveih news-magazina i
najutjecajnijeg dnevnog lista u zemlji, predsjednici Velike trojke u sveuilitima
i zakladama, kao i brojni drugi predsjednici koleda te grupica vrhunskih
znanstvenika i novinara.
Taj popis - koliko god bio impresivan - ubrzo je bio zasjenjen lavinom lanova
CFR-a koji su u meuvremenu preuzeli kontrolu nad doslovce svim nacionalnim
centrima moi. Sada vladaju kroz skrivenu kontrolu nad takvim centrima moi
kao to su vlada, mediji, obrazovanje i financije. Kako biste vidjeli da to nije
pretjerivanje, odvojite trenutak i pregledajte zamoran popis koji slijedi.
lanovi CFR-a unutar vlade jesu: Predsjednici Hoover, Eisenhower, Nbcon,
Ford, arter, Bush i Clinton;
3
dravni tajnici Stimson, Stettinius, Acheson, Dulles,
Herter, Rusk, Rogers, Kissinger, Vance, Muskie, Haig i Schultz. Od 1953. godine
do danas SAD je imao 21 predsjednika i dravnog tajnika. Sedamnaestorica njih
bili su lanovi CFR-a. To je omjer od 81%. ini se da je to aroban broj. Isti
omjer vrijedi za sve druge najvie vladine poloaje u zemlji. Drugim rijeima,
od 1953. godine, vie od 81% sljedeih poloaja bilo je u rukama lanova
CFR-a: potpredsjednici, ministri obrane, naelnici glavnog stoera, direktori
CIA-e, lanovi Vijea za nacionalnu sigurnost, ministri financija, lanovi
predsjednikovog kabineta, podtajnici, ambasadori u UN-u i vanim zemljama
te predsjednikovi savjetnici.
to se tie Saveznih rezervi, gotovo 100% lanova upravnog odbora bilo je u
CFR-u od 1953. godine - to nam govori poneto o tome koliko je tim ljudima
vano da imaju kontrolu nad naim monetarnim sustavom.
Na kraju prvog mandata predsjednika Clintona vie od 166 lanova CFR-a
bilo je na kljunim poloajima u vladi.
Toliko o vladi. Pogledajmo sada medije. lanovi CFR-a ukljuuju direktore
i novinare koji rade za New York Times, New York Post, Washington Post,
Washington Times, Chicago Tribune, Los Angeles Times, Boston Globe, Dallas
Morning News, Parade, Forbes, Christian Science Monitor, National Revievv,
Harper's, Look, Time, Life, Newsweek, U.S. News and World Report, Newsday,
Prema knjizi The Invisible Government (Nevidljiva vlada) Dana Smoota, predsjednik Kennedv
takoer je bio lan. To se temelji na predsjednikovom osobnom pismu u kojem je tvrdio da je lan.
Meutim, ja nisam vidio to pismo, a stoer CFR-a, u pismu koje mije uputio 11. lipnja 1971. g., jasno je
rekao: injenica je da je predsjednik Kennedv bio pozvan da se prikljui Vijeu, ali, koliko pokazuju
nai podaci, nikada nije prihvatio to lanstvo bilo formalno ili neformalno, plaanjem lanarine.*. U
svjetlu toga, smatrao sam daje ime predsjednika Kennedva najbolje izostaviti s popisa, koji je dovoljno
impresivan i bez njega.
2 2 4 Svijet bez raka
Business Week, Money, Fortune, Harvard Business Review, Wall Street Journal,
Atlantic Monthly, Encyclopedia Britannica, ABC, CBS, CNN, NBC, MGM,
Associated Press, Hearst News Service, Reuters, Ameriku filmsku asocijaciju
i desetke drugih.
Naglasimo da lanovi CFR-a ne rade za te medijske divove samo kao
subverzivni agenti to se kriju meu zaposlenicima, oni ih kontroliraju s vrha.
Oni su vlasnici i kljuni direktori koji odreuju sadraj i uredniku politiku.
Kroz te su kanale komunikacije i zabave lanovi CFR-a bili u stanju manipulirati
percepcijom stvarnosti u Americi.
Ve smo govorili o ulozi zaklada osloboenih poreza u ostvarivanju ciljeva
farmaceutskog kartela pa itatelja ne bi trebala iznenaditi injenica da tim
zakladama takoer gospodare lanovi CFR-a. Meu njima su direktori Zaklade
Ford, Zaklade Rockefeller, Carnegiejeva fonda, Zaklade Heritage, Zaklade
Kettering i Instituta Sloan-Kettering za istraivanje raka. To su organizacije koje
financiraju CFR.
Dugi niz godina David Rockefeller bio je predsjednik i glavni dobrotvor
CFR-a. Njegovo kontinuirano vodstvo sastoji se od dokazanih i pouzdanih
pomonika koji su vrsto unutar financijske sfere Rockefellera.
CFR nije tema ove studije pa neemo duiti o njemu. Praktiki sva najvea
nacionalna sveuilita, korporacije, bankarske kue i osiguravajue kompanije
takoer vode lanovi CFR-a. I sjetite se, cijela organizacija ima samo oko tri
tisue lanova. Prosjena osoba nikada nije ula za CFR, pa ipak, on je nevidljiva
vlada Sjedinjenih Drava.
4
Ono to povezuje lanove CFR-a plan je stvaranja svjetske vlade i osobna
mo koju oekuju da e time dobiti. Ali zaraivanje novca ne zaostaje mnogo
kao sekundarni motiv, a taj motiv je vezan uz istraivanje raka. Zato zasad
zaboravimo CFR, preskoimo pitanje vanjske politike i vratimo se na domau
politiku. Tonije, pogledajmo poblie kako je farmaceutski kartel stekao kontrolu
nad FDA.
Zaponimo tako to emo priznati oigledno. FDA ne bi mogla stei
povjerenje javnosti koje danas uiva da nije uinila i neto dobroga. FDA je
mnoge medicinske rekete sasjekla u zaetku i okomila se na mnoge tvrtke koje
su bile krive za nehigijensku preradu, prodaju pokvarene ili zagaene hrane i
distribuciju krivotvorenih i lano oznaenih lijekova. to se tie tih postignua,
zasluila je pohvalu za revnost. Meutim, kao to emo vidjeti, taj uzoran aspekt
prolosti FDA blijedi u usporedbi s njezinom drugom povijeu nesposobnosti
i korupcije.
Za pregled o ovoj temi, ukljuujui popis lanova i poloaje koje dre, vidi The New American
(Conspiracy Report), 16. rujna 1996. g. Takoer Shadows ofPower; The Council on Foreign Relations
and the American Decline Jamesa Perloffa, (Appleton, WI: VVestern Islands, 1988.). Takoer The
Capitalist Conspiracy, G. Edwarda Griffina (American Media, VVestlake Village, CA, 1971.).
Plaanje reket a 2 2 5
Consumer Reports, oujak 1973. g., str. 152.
6
DES je umjetni enski spolni hormon.
On Science, David Woodbury, Review ofthe News, 13. lipnja 1973. g., str. 27.
o
Vidi Toxics A to Z, Harte, Holdren, Schneider i Shirley (Berkeley: University of California Press,
1991.).
U oujku 1972. godine, nakon ponovljenih upita zabrinutih lanova
Kongresa, FDA je objavila svoje slubene standarde istoe koji se primjenjuju
u prehrambeno-preraivakoj industriji. Na ope zgraanje otkrilo se da FDA
doputa da se priblino jedan izmet glodavaca nae u svakih pola litre penice,
deset jajaaca muha po konzervi vonog soka od 250 ml i pedeset dijelova kukaca
ili dvije dlake glodavaca na 100 grama maslaca od kikirikija.
5
FDA je godinama branila upotrebu hormona dietilstilbestrola (DES) kao
umjetnog sredstva za debljanje stoke. A onda je, nakon to su dokazi postali
preozbiljni da se ignoriraju, taj hormon konano zabranjen jer je dokazano da,
ak i kad je ta tvar prisutna u mesu u tragovima, moe biti faktor u izazivanju
raka kod ljudi koji ga konzumiraju.
6
Meutim, isti tjedan kad je zabranila
upotrebu DES-a na stoci, osiguravi da ne dospije u ljudsku hranu, odobrila je
kontracepcijsko sredstvo za jutro poslije - pilulu koja sadri pedeset miligrama
tog istog lijeka i uzima se pet dana za redom. Kao to je jedan stoar ogoreno
komentirao: Ispada da bi ena trebala pojesti 262 tone govee jetre da dobije
jednaku koliinu DES-a koju je FDA proglasila legalnom u sredstvima za jutro
poslije..
7
Prehrambena industrij a trenutano koristi oko 3.000 kemijskih aditiva s ciljem
dodavanja okusa, bojenja, konzerviranja i openito mijenjanja karakteristika
svojih proizvoda. Veina je bezopasna u koliinama koje se koriste, ali mnoge
od tih kemikalija predstavljaju ozbiljnu opasnost za zdravlje kod dugotrajne
upotrebe.
8
Kao u sluaju DES-a, postoje jaki dokazi da su mnogi od njih tetni,
pogotovo ako se uzimaju tijekom dueg vremenskog razdoblja. Zanimljiv
je odgovor FDA na tu situaciju. Umjesto da pouri u borbu kako bi zatitila
narod, kao to je uinila u sluaju one opasne zdrave hrane i vitamina, ona
svesrdno prihvaa i brani kartelske preraivae hrane i proizvoae kemikalija
koji bi, u protivnom, mogli pretrpjeti tetu zbog gubitka trita.
Sljedee izjave, preuzete iz slubenog Informacijskog letka FDA, iznose
priu bez potrebe za dodatnim komentarom:
Openito uzevi, nema mnogo razlike izmeu svjee i preraene hrane. Moderne
metode prerade zadravaju veinu vitaminske i mineralne vrijednosti...
Istraivanje prehrane pokazalo je da prehrana koja sadri bijeli kruh s obogaenim
branom ima gotovo jednaku vrijednost kao ona koja sadri kruh od cjelovitog
zrna...
226
Svijet bez raka
Kemijska gnojiva ne truju nae tlo. Moderna gnojiva potrebna su kako bi se
proizvelo dovoljno hrane za nae stanovnitvo...
Kada pesticidi ostavljaju ostatke na usjevima, FDA i Agencija za zatitu okolia
(EPA) vode brigu o tome da koliina ne teti potroaima...
9
Vitamini su specifine kemijske tvari i ljudsko tijelo moe ih koristiti jednako
dobro, bez obzira na to je li ih sintetizirao kemiar ili priroda.
10
U studenom 1971. godine FDA je objavila jo jedan informacijski letak na
temu nadrilijenitva. U njemu pie:
Izraz nadrilijenitvo obuhvaa i ljude i proizvode... Openito govorei,
nadrilijenitvo je pogreno informiranje o zdravlju.
11
Ako upravo citirane gluposti o DES-u i divotama preraene hrane, umjetnih
gnojiva, pesticida i sintetikih vitamina nisu pogreno informiranje o zdravlju,
onda ne postoji nita to bi se moglo tako nazvati! Oxford Universal Dictionary
definira nadrilijenika kao onoga koji tvrdi da posjeduje znanje o temama u
koje je neupuen. I po jednoj i po drugoj definiciji glasnogovornici FDA najvei
su nadrilijenici koje je svijet ikada vidio.
Postoji vana razlika izmeu nadrilijenika i arlatana. Nadrilijenik moe
eventualno biti poten ovjek koji zaista misli da pomae svojim pacijentima.
arlatan je, s druge strane, u potpunosti svjestan toga da su i njegovo znanje
i njegovo lijeenje neadekvatni. Stoga ovjek moe biti nadrilijenik ili i
nadrilijenik i arlatan. Naalost, unutar FDA ima mnogo vie od pukog
nadrilijenitva.
U 1960-ima, tijekom medijski eksponirane istrage o industriji lijekova koju
je proveo Senat, razotkriveno je da mnogi visoki slubenici FDA sa strane
primaju poticaje od nekih kompanija koje bi trebali regulirati. Na primjer,
dr. Henry Welch, direktor FDA-inog Odjela za antibiotike, primio je 287.000
dolara provizije (on je to zvao honorarima). Taj iznos je predstavljao postotak
od osiguranih reklama za lijek u vodeim medicinskim asopisima. Njegovi
nadreeni bili su potpuno svjesni tog sukoba interesa, ali nisu uinili nita da ga
prekinu. Tek nakon to je ta injenica procurila u javnost i izazvala neugodnosti
upravi, od Welcha je zatraeno da podnese ostavku.
Godine 1940. dogodio se incident koji bi, da se o njemu vie pisalo u medijima,
vjerojatno toliko okirao naciju da bi ona shvatila da FDA ne titi narod nego
kartelae. U to je vrijeme Winthrop Chemical bio na udaru kritika, zato to je
Podsjeam itatelja da su industrije umjetnih gnojiva i pesticida, poput industrije lijekova, podrunice
veih karteliziranih kemijskih i naftnih industrija.
10
Nutrition Nonsense - And Sense, FDA Fact Sheet, srpanj 1971. g.
11
Quackery, FDA Fact Sheet, studeni 1971. g.
Plaanje reket a 2 2 7
na trite pustio 400.000 tableta oznaenih kao Sulfatiazol, za koje je kasnije
utvreno da sadre po 325 mg luminala. Otprilike 65 do 130 mg luminala
dovoljno je da uspava ovjeka. A 325 mg neke uspava zauvijek. Poznato je da
su te tablete ubile sedamnaest rtava u raznim dijelovima zemlje. Winthrop
Chemical nije odmah reagirao i nije obavijestio javnost o fatalnoj otrovnosti tih
tableta. Umjesto toga, kompanija je, uz pomo i dozvolu Vijea za farmaciju i
kemiju Amerikog lijenikog udruenja, nastavila prodavati tablete sulfatiazola,
poveavajui time broj rtava. FDA je suosjeala s "VVinthrop Chemicalom i bila
im je od velike pomoi. Koristei svoje birokratske moi, dr. Klumpp, direktor
odjela za lijekove u FDA i njegov nadreeni, povjerenik FDA Campbell suzdrali
su se od pokretanja kaznenog postupka zbog smrtnih sluajeva. Pomogli su oko
zatakavanja stvari i samo su VVinthorpu ukinuli dozvolu za prodaju sulfatiazola
na tri mjeseca, nakon to je trite ve bilo zasieno proizvodom. Obustava
prodaje na tri mjeseca bila je besmislena gesta. Komentirajui tu epizodu,
Howard Ambruster dodaje:
Dr. Klumpp je dotad napredovao i uzdigao se. Prihvatio je poloaj koji mu je
ponudio dr. Fishbein i postao direktorom AMA-inog Odjela za hranu i lijekove
i tajnikom njezina Vijea za farmaciju i kemiju (istog vijea koje je prihvatilo
"VVinthropov sulfatiazol i odobrilo njegovo reklamiranje). I dr. Klumpp je
nastavio dalje. Nedugo nakon toga, Edward S. Rogers, predsjednik upravnog
odbora Sterling Productsa, objavio je da je dr. Klumpp izabran za predsjednika
Winthropa.
12
Nekoliko godina kasnije, Parke-Davis and Companv proizveo je i distribuirao
antibiotski lijek po imenu kloramfenikol. Ubrzo nakon to je puten u prodaju,
u medicinskoj literaturi poeli su se pojavljivati izvjetaji o tome kako je
kloramfenikol odgovoran za zatrovanost krvi i leukopeniju (smanjenje broja
leukocita) te da je uzrokovao nekoliko smrti od aplastine anemije.
ovjek koji je bio direktor FDA-inog Ureda za medicinu u to vrijeme - i
ovjek koji je mogao narediti Parke-Davisu da povue taj lijek s trita - bio
je Dr. Joseph F. Sadusk. Meutim, umjesto da izvri pritisak na Parke-Davis,
Sadusk je iskoristio svoj slubeni poloaj da sprijei povlaenje lijeka i ak je
odredio da nije potrebno staviti etikete s upozorenjem.
Konano, 1969. godine,nakon to jelijekdonioznatanprofit svom proizvoau
i nakon to ga je zamijenio noviji proizvod, Parke-Davisu bilo je doputeno da se
izvue. Uinio je to tako da je samo poslao pismo svim lijenicima; obavijestio
ih je da kloramfenikol vie nije lijek izbora ni za jednu od infekcija, za lijeenje
kojih je izvorno bio namijenjen.
Ambruster, Treason's Peace, op. cit, str. 213.
2 2 8 Svijet bez raka
Ubrzo nakon toga dr. Sadusk je napustio FDA, navodno kako bi radio na
Sveuilitu John Hopkins, svome matinom sveuilitu. Ali, unutar jedne
godine mito je plaeno do kraja: postao je potpredsjednikom Parke-Davis and
Companv.
Nasljednik dr. Saduska bio je dr. Joseph M. Pisani. On je ubrzo dao ostavku
kako bi otiao raditi za Proprietarv Association, udruenje koje predstavlja
proizvoae bezreceptnih lijekova - dio upravo one industrije koju je dr. Pisani
regulirao.
Dr. Pisanija zamijenio je dr. Robert J. Robinson, koji je na tom poloaju ostao
jo krae od svog prethodnika. Postao je visokim rukovoditeljem u Hoffman-
LaRocheu, vodeem proizvoau lijekova na recept.
Omar Garrison, u svojoj sjajno istraenoj knjizi The Dictocrats, nastavlja
popis:
Dr. Howard Cohn, bivi ef medicinskog procjenjivanja u FDA, koji je uz veliki
profit preao iz Agencije u farmaceutsku kompaniju Ciba:
Dr. Harold Anderson, naelnik odjela za lijekove protiv infekcija u FDA, koji je
prekinuo svoje zaposlenje u vladi radi poloaja u Winthrop Laboratoriesu;
Morris Yakowitz, koji je smatrao da e mu posao u Smith, Kline and French
Laboratoriesu nuditi vee osobne koristi od njegovog poloaja efa za nadzor
sluajeva u FDA;
Allen E. Ravfield, bivi direktor Ureda za norme i zakonsku regulativu, koji se
rijeio svojih dunosti u provedbi zakona (ukljuujui elektroniku pijunau)
kako bi postao konzultantom za Richardson-Merrell, Inc.
13
Godine 1964.,podpritiskom Kongresa, FDAjeobjavila popis svojih slubenika
koji su tijekom prethodnih godina napustili Agenciju radi posla u industriji. Od
osamsto trinaest imena koja su se pojavila na tom popisu, osamdeset tri - vie od
deset posto - dolo je na poloaje u kompanijama koje su ranije regulirali. Mnogi
od tih ljudi su, naravno, bili iz samog vrha upravnih krugova FDA - ljudi koji su
bili zadueni za donoenje odluka i izdavanje direktiva. Dok su bili u FDA, imali
su pristup informacijama o istraivanjima i procesima svih kompanija. Stoga,
kad su otili raditi za jednu od tih kompanija, nije bilo razloga da ne ponesu te
informacije sa sobom, to je, oigledno, tvrtki koja ih je unajmila moglo dati
ogromnu prednost pred njezinom konkurencijom.
Ovdje, jo jednom, vidimo klasian model po kojem se birokratske moi
vlade ne koriste za zatitu naroda, to je njezin izgovor za postojanje, nego za
bogaenje pojedinaca koji dre tu mo i za eliminaciju potene konkurencije
na tritu. Glasai odobravaju neprekidno irenje moi vlade, uvijek naivno
Garrison, The Dictocrats, op. cit, str. 70, 71.
Plaanje reket a 2 2 9
oekujui da e, nekako, imati koristi od toga. Ali, na kraju, neizbjeno zavre
tako to hrane jo veu birokraciju kroz poveane poreze, plaaju vie cijene za
svoja potroaka dobra i gube jo jedan dio osobne slobode.
U tom pravilu gotovo nema iznimaka, to je oigledno ako na trenutak
razmislimo o rezultatima vladinog ulaska u takva podruja ekonomske aktivnosti
kao to su cijene i plae, ouvanje energije, zatita okolia, zdravstvena skrb i
tako dalje.
Kao to je Francuz Frederic Bastiat primijetio prije vie od sto godina, kada se
vladi jednom dopusti da se proiri izvan svoje glavne uloge zatite ivota, sloboda
i vlasnitva njezinih graana, kada napadne trite i pokua preraspodijeliti
nacionalno bogatstvo ili resurse, tada neizbjeno pada u ruke onih koji e je
iskoristiti za legalnu pljaku. Nema boljeg naina da se opiu vlade dananjeg
svijeta, a vlada Sjedinjenih Drava nije nikakva iznimka.
FDA je 1906. godine dodana stalno rastuem popisu vladinih regulatornih
agencija, velikim dijelom kao rezultat kriarskih napora vladinog kemiara po
imenu Harvev VVashington Wiley. Wileyja je u prvom redu poticala organizirana
mlijena industrija, koja je htjela da vlada prihvati zakone kojima bi se sputala
konkurencija od strane ne-mlijenih zamjenskih proizvoda. Postao je poznat
irom zemlje preko svojih knjiga i govora protiv prijevare i otrova u naoj
hrani. Kao pionir modela koji je mnogo godina kasnije slijedio Ralph Nader,
Wiley je kampanjom uspio stei ogromnu podrku kako javnosti tako i Kongresa
za vladinu regulaciju i zatitu. Rezultat je bio Zakon o istoj hrani i lijekovima
iz 1906. godine koji je stvorio FDA i dao joj iroke ovlasti nad industrijom hrane
i lijekova. Wiley je postao njezinim prvim direktorom.
Prva velika revizija Zakona o hrani i lijekovima napravljena je 1938. godine
kao rezultat fatalne pogreke glavnog kemiara u kompaniji S. E. Massengill iz
Tennesseeja. Godinu dana ranije umrlo je sto sedam ljudi, veinom djece. Umrli
su zato to su popili antibiotsku tvar poznatu kao Eliksir od sulfanilamida.
Kemiar je testirao izgled, okus i miris te tvari, ali nije testirao njezinu
sigurnost.
Publicitet koji je pratio te dogaaje doveo je do javnog prihvaanja poveanih
ovlasti FDA, prema kojima su svi proizvoai lijekova morali testirati sigurnost
svake nove tvari, a rezultate tih testova, prije slanja na trite, predati na odobrenje
Agenciji. FDA je takoer dobila ovlasti da s trita ukloni bilo koju postojeu
tvar za koju vjeruje da nije sigurna.
Sa strogo teoretske toke gledita, prvom dijelu ovog zakona nije se
moglo nita prigovoriti, ali drugi dio bio je kolosalna pogreka. Logino je
zahtijevati od proizvoaa hrane ili lijeka da poduzme razumne korake kako
bi osigurao sigurnost svoga proizvoda. Takoer je logino zahtijevati od njega
da stavi odgovarajua upozorenja na etikete svojih proizvoda tamo gdje postoji
mogunost da nepravilna upotreba nateti zdravlju. Ali dati vladinoj agenciji
2 3 0 Svijet bez raka
ovlasti da zabrani prodaju neke tvari zato to smatra da nije bezopasna - to
je poput pukotine na nasipu zbog koje je na kraju pala prepreka divljoj bujici
protekcionatva i korupcije. Napokon, veina lijekova mogla bi se ukloniti s
polica na temelju istinite tvrdnje da nisu bezopasni. Kao to smo vidjeli, proces
kojim se neki lijekovi uklanjaju, a drugi ostaju na policama nije uvijek znanstveno
utemeljen.
Kako je izvijestio asopis Science:
Za znanstvenike mjesto u FDA nije sretno mjesto za rad... Nekoliko istraivaa
pokazalo je studentima [koji su prikupljali podatke o FDA] dnevnike grozota u
kojima su drali detaljne opise napada na njihov znanstveni integritet... Najea
prituba bila je da se FDA neprestano mijea u srednjorone i dugorone
istraivake projekte, barem dijelom iz straha da e rezultati biti neugodni po
Agenciju. Studenti su takoer kritizirali FDA zbog osveivanja znanstvenicima
koji se ne slau s njezinim stavovima.
14
Bilo je dovoljno loe to smo vladi dali mo da suzbija prodaju proizvoda,
zato to navodno nisu bezopasni. Ali to je nita u usporedbi s fijaskom koji je
10. listopada 1962. godine uvrten u Zakon o hrani i lijekovima kao amandman
Kefauver-Harris. Nakon publiciteta koji su dobile deformirane bebe europskih
majki zato to su ove uzimale lijek talidomid, novim je zakonom FDA dobila
ovlasti da takoer eliminira svaki lijek za koji kae daje nedjelotvoran]
Panika zbog talidomida uope nije bila relevantna za novi zakon. Prvo,
talidomid se nije prodavao u Sjedinjenim Dravama. Drugo, uroene
deformacije nisu bile uzrokovane nedostatkom djelotvornosti tog lijeka,
nego nedostatkom odgovarajueg testiranja kako bi se utvrdila sigurnost i
dugorone nuspojave.
15
Gotovo je nemogue dokazati da je bilo koji lijek djelotvoran. Ono to na
nekoga djeluje, moda na drugoga nee djelovati. Test djelotvornosti esto je
subjektivna procjena od strane korisnika. Djelotvornost moe utvrditi samo
pacijent, bilo sam ili uz savjetovanje sa svojim lijenikom. Dati takvu ovlast
u ruke politikih namjetenika s njihovom gotovo neprekinutom povijeu
korumpiranosti tijekom godinaprava je ludost. A kao to emo vidjetiu sljedeem
poglavlju, upravo je taj aspekt reketa za zatitu bio preprekom da laetril bude
dostupan u Sjedinjenim Dravama, zbog ega je prouzroena nepotrebna patnja
i smrt milijuna ljudi.
14
Nader's Raiders on the FDA: Science and Scientists 'Misused' Science, 17. travnja 1970. g., str. 349-352.
15
U meuvremenu se pokazalo da je talidomid vrlo djelotvoran u tretiranju pacijenata oboljelih od
gube i smatra se da je spasio mnoge ivote. Ali, zbog toga to je vlada stavila ogranienja na njegovu
proizvodnju i upotrebu, mnogim pacijentima oboljelima od gube bio je uskraen lijek o kojem je
ovisio njihov ivot. Vidi Thalidomide Combats Leprosy, (AP), Boston Globe, 29. lipnja 1969. g.,
str. 50. Takoer Horror Drug Thalidomide Now Used to Save Lives of Leprosy Patients, National
Enauirer, 25. studenog 1973. g., str. 50.
Plaanje reketa 2 3 1
Moda bi trebalo spomenuti da su mnogi zaposlenici FDA poteni i savjesni
graani koji ne sudjeluju u prijevari, korupciji ili protekcionatvu. Meutim,
veina njih nalazi se na donjim razinama i nema nikakvog prava glasa u
odreivanju politika agencije kojoj slue. Ali, to se netko vie uspne unutar
strukture, vea su iskuenja, a najvii poloaji rezervirani su za one koji su
pokazali svoje talente - ne na polju znanosti gdje je istina kralj, nego na polju
politike gdje je istina, u veini sluajeva, okovana u najdubljoj tamnici kao
opasan neprijatelj prijestolja.
Meutim,koncentriranavladinamogotovojejednakosmrtonosnakadnjom
raspolae poten ovjek, kao i kad je u rukama nepotenih. Tu injenicu prilino
su uvjerljivo obrazloili Lynn Kinsky i Robert Poole u analizi koju su pripremili
za asopis Reason. Raspravljajui o nemogunosti utvrivanja djelotvornosti ili
nedjelotvornosti lijeka za populacije u cjelini, napisali su:
Najvaniju brigu birokratskog uma predstavljaju pravila i procedure izraene u
bezbrojnim slubenim formularima i papirologiji. Iz toga, u sluaju FDA, slijedi
da ako birokrat ne zna kako osigurati da lijek bude djelotvoran, sljedea najbolja
stvar jest zahtijevati toliku gomilu papirologije da se birokrat moe pokriti na
svakom moguem koraku. Kao rezultat toga, otkad je FDA poela zahtijevati
dokumentaciju o djelotvornosti, utrostruilo se vrijeme potrebno za obradu
molbe za odobrenje novog lijeka. Priprema monumentalne dokumentacije
poveava istraivake budete farmaceutskih kompanija za milijune dolara - to
ima uinak odvraanja malih (i moda inovativnijih) tvrtki od toga da uope i
pokuaju dobiti odobrenje za nove lijekove.
16
Vrijedi ponoviti da FDA ne bi mogla dugo zadrati povjerenje javnosti da se
s vremena na vrijeme nije okomljavala na pokojeg pravog negativca. Meutim,
veina tih krivaca sitni su varalice. Industrijski divovi esto su krivi za iste
prekraje, ali oni kod FDA uivaju nesluben povlaten poloaj. Jedan od razloga
za ta dvostruka mjerila lei u tome to vee kompanije imaju financijska sredstva
da se suprotstave postupcima FDA na sudovima, to je procedura koja esto
razotkriva traljav rad te Agencije i tako teti njezinom ugledu u javnosti. Budui
da je FDA posebice zainteresirana za povoljan publicitet u svojim nastojanjima
da zatiti narod, posve je prirodno da radije uzima na zub malog ovjeka koji
sebi ne moe priutiti da uzvrati udarac.
Na primjer, FDA je 1962. godine, u suradnji s dravnim zdravstvenim
slubenicima, zaplijenila zalihu ulja afrana u kapsulama u jednoj maloj
prodavaonici u Detroitu na temelju tvrdnje da su bile koritene za promoviranje
knjige Calories Don't Count (Kalorije nisu bitne) dr. med. Hermana Tallera.
The Impact of FDA Regulations on Drug Research in America Today, Lynn Kinsky i Robert
Poole, Reason, sv. 2, br. 9, reprint, str. 9, 10.
2 3 2 Svijet bez raka
Danas je iroko prihvaeno miljenje da - u dijetama - kalorije mnogim ljudima
nisu ni priblino toliko bitne kao ugljikohidrati. Ali 1962. godine FDA je objavila
da tu knjigu ameriki narod ne bi trebao itati i da se, iznad svega, kapsule ulja
afrana ne smiju prodavati ni na koji nain koji ih povezuje s temom knjige. To
su, u svojoj velikoj mudrosti, proglasili lanim oznaavanjem.
Prema standardnoj proceduri, FDA je lokalnim informativnim medijima
dojavila da e se dogoditi zapljena. Zbog toga, kad su slubenici stigli na
mjesto dogaaja, predstavnici tiska bili su na raspolaganju da u potpunosti
dokumentiraju i fotografiraju veliku raciju. Ne treba ni rei da je javnost bila
zadivljena i zahvalna, vidjevi da je njihova FDA aktivna i da ih titi od takvih
beskrupuloznih varalica.
Meutim, glavna je stvar u tome da je najvea robna kua u gradu takoer
imala izloene knjige i kapsule. Ali, prije no to e provesti raciju u manjoj
prodavaonici, FDA je nazvala zaposlenike robne kue, upozorila ih da se sprema
zapljena i sugerirala im da mogu izbjei neugodan publicitet ako nedoputenu
robu uklone tiho i dobrovoljno. Agencija je ispravno zakljuila da moe bolje
postii svoj cilj tako to e se okomiti na malog ovjeka i izbjei sukob s tvrtkom
koja ima sredstva da uzvrati udarac.
Ponekad propust da se krupni igrai tretiraju s istom strogou kao i mali nije
rezultat toga to su oni veliki, ve toga to su unutra. Oni su dio kartelskog
establimenta. Na primjer, 1970. godine, tijekom sasluanja pred Pododborom
Zastupnikog doma za meuvladine odnose, saznalo se daje FDA prisilila jedne
male novine da objave opovrgnue odreene tvrdnje iznesene u jednoj reklami za
oralno kontracepcijsko sredstvo. Ali od velikog i prestinog NewEngland Journal
of Medicine, koji je objavio istu reklamu, nije zatraeno objavljivanje ikakvog
opovrgnua. Kad su ga upitali za tu nedosljednost, povjerenik FDA Charles
Edwards odgovorio je da vei asopis zapravo nije mislio raditi prekraj.
17
To, naravno, ne znai da se FDA nikada ne suprotstavlja veim tvrtkama, jer
povremeno to radi. Ali, kad to radi, moete biti sigurni da su karte namjetene
protiv optuenika. Bez obzira na to koliko netko ima financijskih sredstava, ako
nije dio meunarodne mree finpola, ne moe se nadati ravnopravnoj borbi s
neogranienim sredstvima savezne vlade. Privatni graani moraju unajmljivati
odvjetnika. Vlada ima zgrade pune odvjetnika, ije plae se pokrivaju od poreza,
a oni samo ekaju priliku da te svoje plae opravdaju. FDA nije ni najmanje
vano koliko e se sudski proces otegnuti, jer su odugovlaenja, odgode i nastavci
zapravo dio njezine strategije da optuenika dovede do bankrota astronomskim
pravnim trokovima.
Na primjer, u sudskom postupku protiv dr. Andrewa Ivyja suenje je trajalo
gotovo deset mjeseci. Svjedoenje 288 svjedoka ispunilo je 11.900 stranica
Who Blocks Testing of Anti-Cancer Agent?, Alameda Times Star (Kalif.), 3. kolovoza 1970. g.
Plaanje reketa 2 3 3
transkripta - dovoljno za hrpu visoku preko dva metra. Procjenjuje se daje FDA
potroila izmeu tri i pet milijuna dolara novca poreznih obveznika. Prosjean
graanin nikako se ne moe nadati ravnopravnom suprotstavljanju takvoj
pravnoj ofenzivi.
Povrh tog financijskog hendikepa, optuenici se moraju suoiti s injenicom
da su rijetki suci i porote koji e imati hrabrosti presuditi protiv FDA, jer im
njezini odvjetnici vjeto usauju u umove da e, ako to uine i budu u krivu,
osobno biti odgovorni za tisue smrti. Pod takvom vrstom zastraivanja sudac ili
porota gotovo su uvijek skloni zakljuiti da znanstvena pitanja trebaju prepustiti
znanstvenim strunjacima (FDA!), a da e se oni baviti iskljuivo pitanjima
prava.
Meutim, ak i u onim sluajevima kad je odluka suda povoljna za optuenika,
on se esto mora suoavati s gnjevom slubenika FDA koji sebi daju u zadatak
da ga ikaniraju i, po mogunosti, pokreu dodatne tube.
Komentirajui taj aspekt reketa za zatitu, Omar Garrison pie:
Tijekom pravne bitke koja je izgledala kao da e zavriti nepovoljno po vladu,
jedan dunosnik FDA rekao je odvjetniku obrane: Znate, ako se ovaj sluaj
izjalovi, jednostavno emo pripremiti neku novu tubu..
To nije bila prazna prijetnja. Postoje dokumentirani dokazi koji pokazuju da je,
u sluaju za sluajem, tuena stranka koju je sud oslobodio krivnje izala iz te
kalvarije (esto iscrpljena i bankrotirana), samo da bi se suoila s drugom ili ak
treom optubom... ini se da diktokrati raunaju na to da e optuenik, prije ili
kasnije, iscrpiti svoje financijske resurse i izgubiti volju za obranom, kada shvati
da se bori protiv neogranienih mogunosti nacionalne vlade.
18
Te neograniene mogunosti nacionalne vlade ukljuuju mnogo vie od
eta pravnika plaenih porezima. Kada pojedinac jednom na sebe navue bijes
FDA, moe oekivati da e postati meta ikaniranja i od stane drugih vladinih
agencija. Vjerojatno e mu na vrata prvo pokucati netko iz porezne uprave
kako bi prouio njegove poslovne knjige s vrstom namjerom da pronae neto
pogreno. Ako optuenik prodaje neki proizvod, Savezna trgovinska komisija
bit e izuzetno osobno zainteresirana za njegov rad. Ako ima emisije na radiju ili
televiziji, stanice koje objavljuju njegove poruke kontaktirat e Savezna komisija
za komunikacije i podsjetiti ih da takav program nije u interesu javnosti. Netko iz
Uprave za sigurnost i zdravlje na radu svakako e htjeti prouiti njegove prostorije
radi moguih (neizbjenih) krenja opskurnih pravilnika o sigurnosti i zdravlju.
Odbor za nadzor prava pri zapoljavanju moe iznenada otkriti neprihvatljive
procedure zapoljavanja ili unajmljivanja. Ako je lijenik, moe oekivati da
e mu vie panje posvetiti PSRO (Organizacija za procjenu profesionalnih
Garrison, op. cit, str. 153, 156.
2 3 4 Svijet bez raka
standarda) kako bi procijenila njegove odluke pri skrbi o pacijentima. I na
kraju, ak mu potanski ured moe uskratiti usluge nune za posao, kao to je
dostava pote. A kroz sve te postupke provlait e se stalni i svjesni napori FDA
da osigura maksimalni publicitet u masovnim medijima s dvostrukim ciljem
odravanja vlastite slike zatitnika naroda i istovremenog unitavanja reputacije
i poslovanja onih koje je izabrala kao metu. Tako prethodno obavjetavanje
novinara o planiranim racijama ili uhienjima postaje osnovni dio strategije
FDA. ak i ako optuenik na kraju na sudu bude osloboen optuaba, ira e
ga javnost doivljavati kao mogueg kriminalca, zbog toga to e njegovo ime
vezati uz dramatine vijesti i slike njegova uhienja. Ekonomska teta nanesena
optueniku kao rezultat tog paljivo smiljenog publiciteta esto je daleko vea
od bilo koje globe ili kazne koju bi mogao odrediti sud.
Kako ove openite optube ne bi zvuale preotro ili pretjerano, usmjerimo
sada panju na konkretne primjere i stvarne sluajeve.
22.
Vladino ikaniranje industrije prehrambenih
dodataka i vitamina; uloga medija u diskreditiranju
laetrila u svijesti javnosti; usporedba cijene terapije
laetrilom s cijenom ortodoksnog tretmana za rak.
KAO TO SMO ukratko spomenuli u prethodnom poglavlju, jedno od glavnih
oruja u arsenalu mjera prisile kojim raspolae FDA predstavljaju priopenja
za medije i unaprijed dogovoreno medijsko praenje racija i uhienja. Suenje
pomou javnog miljenja moe imati daleko vee posljedice od suenja pred
porotom. Optuenik, ak i ako nije kriv za ono to mu se stavlja na teret - ili,
vjerojatnije, ak i ako je kriv za optube po sebi, ali nevin u smislu bilo kakvog
stvarnog nedjela - zauvijek e u oima javnosti nositi stigmu sumnjivca.
To je, u osnovi, razlog zato su laetril i jezgre marelica dobili publicitet u vidu
straha od cijanida. Poten znanstveni zakljuak jest da su te tvari bezopasnije
od veine lijekova to se izdaju bez recepta. Ipak, javnost zna samo da su bile
oznaene kao opasne i da se onima koji promiu njihovu upotrebu ne moe
vjerovati.
Mediji su rado prihvatili suradnju u tom pothvatu. Razlog nije u tome to
glavne medijske kue kontroliraju isti finpoli koji imaju prevlast u federalnoj
vladi - koliko god to bilo istina - nego samo u injenici da novinari, kao i mnogi
drugi, ne vole raditi vie nego to moraju i da zbog toga vrlo esto prihvaaju
gotove prie uz minimum nezavisnog istraivanja. Ovome dodajmo da veina
njih nikada nije imala razloga sumnjati u strunost ili integritet glasnogovornika
FDA. Drugim rijeima, poput ostatka stanovnitva, veina novinara jo ima
mnogo toga za nauiti o inherentnim kvalitetama velike vlade. Rezultat je te
situacije da su tiskani i elektronski mediji praktiki postali propagandni ogranak
FDA.
Arsenal mjera prisile
235
2 3 6 Svijet bez raka
Kada vre tu funkciju, oni postaju nepresuan izvor pristranih ili neobjektivnih
novinskih pria, a ove koje slijede predstavljaju tipian primjer:
Ga Mary Whelchel je na amerikoj strani granice s Meksikom, u blizini San
Diega, vodila mali hotel za pacijente oboljele od raka koji su se lijeili kod dr.
Contrerasa. Za nju je to bila vie misija iz milosra nego poslovni pothvat. Ipak,
u veljai 1971. godine uhiena je i strpana u zatvor zato to je nabavljala laetril
za svoje goste.
Ubrzo nakon putanja iz zatvora, ga "VVhelchel je uputila otvoreno pismo
asopisu Cancer News Journal. Evo njezinog opisa onoga to se dogodilo:
Dragi prijatelji,
Kada ovo pismo stigne do vas, veina vas ve e znati da su 25. veljae 1971.
godine u 12,30 sati Charles Duggie (kalifornijski agent za hranu i lijekove), Fred
Vogt (iz Ureda okrunog tuitelja San Diega), Frances Holway (policajka iz San
Diega) i John McDonald (policajac iz Imperial Beacha) doli u moj dom i uhitili
me zbog prodaje, davanja i distribucije laetrila kao LIJEKA za rak.
Optuili su me takoer za irenje propagande meu ljudima i nagovaranje
da idu meksikim lijenicima umjesto svojim medicinskim savjetnicima u
Sjedinjenim Dravama... Rekli su mi da imaju nalog za pretres i zapljenu i
da sam uhiena. Zatim su pretresli moju kuu kao tornado. Sve su izbacili iz
mojih fascikala, stola i polica, ukljuujui ekove, osobna pisma, raune i knjige.
Jednom rijeju - SVE!
Na kraju su me u 16 sati odvezli u okruni zatvor radi sastavljanja zapisnika i
fotografiranja... Stavili su me u eliju za pijance i tamo sam ostala...
Dok sam sjedila u tom groznom zatvoru i gledala oko sebe u gola etiri zida,
gledala pijance, prostitutke i narkomane - osim toga, nije bilo prozora i madraci
su bili razbacani po podu - imala sam vremena razmisliti o proteklih osam
godina. Prvo sam se zapitala: Kako sam i zato zavrila ovdje? Uhvatila me
panika! Osoba sam koja nikad u ivotu nije prekrila zakon, osim nekoliko
prometnih prekraja - a evo me u zatvoru!
To je izuzetno zastraujue. ini se da ste potpuno odsjeeni od civilizacije.
Nema naina da ikoga kontaktirate! Osim poziva mojim sinovima, nisam imala
naina saznati poduzima li se ita da me izvuku iz zatvora. Nije mi bilo doputeno
razgovarati ni s kim osim sa zatvorenicima. Veina njih bila je previe pijana da
ita razumije. Kako je vrijeme prolazilo (nema satova) i izvana nisu stizale nikakve
vijesti, osjeala sam se kao zaboravljen ovjek; u mome sluaju, zaboravljena ena!
Bezrezervno vjerujem u laetril. Svim srcem vjerujem daje on odgovor za kontrolu
raka. Nakon to sam osam godina ivjela s oboljelima od raka dvadeset etiri
sata dnevno, kako bih uope mogla sumnjati? Dola sam do svog odgovora. Da,
vrijedilo je svake minute toga i bez obzira na to kakva e biti presuda, sada elim
slubeno rei, neka se zna, uinila bih istu stvar, potpuno istu stvar iznova.
1
Cancer News Journal sijeanj/travanj 1971. g., str. 14.
Arsenal mj era prisile 2 3 7
Za usporedbu, pogledajmo kako se prema tom dogaaju odnosio tisak. irom
zemlje novine su prenijele priu onako kako je prvo bila podmetnuta u The New
York Times. Iz naslova kao da se orilo: ZAPLJENA U LANCU KLINIKA ZA
RAK U KALIFORNIJE Javnost je stekla dojam kako je FDA pokrenula odvanu
raciju protiv jednog od najopasnijih i najgnjusnijih kriminalaca dvadesetog
stoljea koji je u zemlju krijumario zabranjene lijekove i vrebao nedune,
bespomone i oajne rtve raka.
U lanku je pisalo:
Kalifornijski agenti Uprave za hranu i lijekove ovaj su tjedan krenuli u razbijanje
onoga to su opisali kao podzemni koridor, kojim se rtve raka prebacuju
u Meksiko na tretiranje lijekom koji je zabranjen u Sjedinjenim Dravama i
Kanadi.
Optube za zloinaku zavjeru i prijevaru podignute su protiv ge Mary C.
VVhelchel, iji je pansion bio utoite za pacijente oboljele od raka iz svih dijelova
Sjedinjenih Drava na putu do Meksika, radi tretiranja takozvanim udesnim
lijekom...
Meksike vlasti takoer istrauju rad klinika za rak.
2
LANAC KLINIKA, ba!
Veina lokalnih policijskih uprava marionete su arlatana iz FDA. Oni
uglavnom prihvaaju zdravo za gotovo proglase FDA. Zato se moe se raunati
da e u potpunosti suraivati na bilo kojoj istrazi ili uhienju. Ponekad policijski
istraitelj, ne shvaajui da ga je obmanula propaganda FDA, zakljui da se
krijumari laetrila zapravo ne razlikuju od dilera droge koji prodaju heroin.
Kada tisak intervjuira takve predstavnike zakona, oni daju izjave koje su odline
za citiranje i od velike koristi FDA.
Sljedei lanak iz novina Seattle Post-Intelligence predstavlja klasian
primjer:
Bellevue - Barem pet stanovnika VVashingtona, ukljuujui dvojicu lijenika,
dovodi se u vezu s prodajom ilegalnog lijeka protiv raka poznatog kao laetril,
prema jednomjesenoj istrazi policije iz Bellevuea, saznaje P-I.
Detektivi koji su juer proveli istragu kau da su moda tek zagrebli po povrini
operacije prodaje lijeka, koja obuhvaa nekoliko saveznih drava i Meksiko...
Prema rijeima detektiva iz Bellevuea Billa Ellisa, koji je na elu istrage, ini
se da postoje dva motiva meu zagovarateljima laetrila. Neki od onih koji su
u to ukljueni moda vjeruju da lijek zaista djeluje tako to lijei ili zaustavlja
napredovanje bolesti, rekao je Ellis.
Cancer Clinic Ring Seized in California*, New York Times Service, The Arizona Republic, 28. veljae
1971. g., str. 24-A.
238
Svijet bez raka
Ali ne moemo odbaciti ni zaradu kao motiv, dodao je.
Prodajom tog lijeka moe se zaraditi mnogo novca....
Sve upuuje na to da pacijenti moraju doivotno uzimati taj lijek, rekao je Ellis.
To je idealna situacija za profesionalne varalice. Oni vrebaju oajne ljude koji
smatraju da nemaju to izgubiti.
Policija je takoer zabrinuta zbog injenice da bi oni koji propagiraju laetril s
ciljem stjecanja profita mogli zakljuiti kako im je jednako unosno i jednostavno
uvoziti druge droge, ukljuujui heroin.
Ako osoba moe uspjeno krijumariti neku ilegalnu drogu u SAD u znatnim
koliinama, to ju sprjeava da proiri ponudu, pita se Ellis.
3
vrsta ruka propagande FDA lako je prepoznatljiva u ovim vijestima i
vjerojatno je da ni detektiv Ellis ni novinar nisu svjesni da su postali rtve pravih
profesionalnih varalica prve klase.
Pored aluzije da pobornici laetrila moda krijumare heroin (nikada
nije postojala ni trunka dokaza koja bi opravdala tu sumnju), jedna je od
najdraih podvala FDA ta, da oni koji distribuiraju laetril zgru ogromne
profite. Kalifornijski odjel za javno zdravstvo, u svojoj publikaciji The Cancer
Law (Zakon raka), tvrdio je da se praktiki isti materijal kao laetril moe kupiti
mnogo jeftinije pod trinim nazivom amigdalin, a Ameriko drutvo za rak
reklo je da laetril koji se koristi u jednoj injekciji kota samo deset do petnaest
centi.
4
Razmotrimo injenice.
Jedan gram laetrila za ubrizgavanje injekcijom amerikog je lijenika 1974.
godine (u vrijeme ove optube) kotao otprilike 4 dolara, a troak za pacijenta
iznosio je izmeu 9 i 16 dolara - to gaje inilo praktiki najjeftinijom injekcijom
u lijenikovoj ordinaciji.
Meutim, faktor koji je moda najvie utjecao na cijenu laetrila bilo je
to to je vlada zabranila njegovu upotrebu kao sredstva u lijeenju raka.
To je dobavljae otjeralo na crno trite to, zbog potrebe za tajnou i zbog
mogunosti uhienja, globa ili zatvora, uvijek podie cijenu robe - kako bi se
pokrili trokovi krijumarenja i kompenzirao rizik. Kad bi vlada uklonila svoja
zakonska ogranienja, laetril bi se mogao proizvoditi i prodavati u Sjedinjenim
Dravama tehnikama masovne proizvodnje i to bi, za kratko vrijeme, spustilo
cijenu na manje od treine sadanjeg iznosa.
A kad ve govorimo 0' ogromnim trokovima i profitima, zato se FDA ne
brine zbog tih pitanja unutar polja ortodoksne medicine?
Five Linked to sale of Illegal Cancer Drug, Seattle Post-Intelligence, 21. prosinca 1972. g., str. 1, 5.
4
Ameriko drutvo za rak citirano je u Cancer Relief or Quackery? Washington Post, 26. svibnja
1974. g., str. Cl, C4.
Arsenal mj era prisile 2 3 9
U lanku objavljenom u novinama San Francisco Chronicle pod naslovom
uvajte se brzog lijeka protiv raka dr. Ralph VVeilerstein iz Kalifornijskog
savjetodavnog vijea FDA izrazio je ok i zabrinutost zbog injenice da tipian
tridesetodnevni tretman laetrilom u Meksiku pacijenta moe kotati izmeu
tisuu i dvije tisue dolara. U stvarnosti, veina pacijenata bila bi vrlo sretna da
dobije tako razuman raun za trokove lijeenja. A zapravo su ak i te razumne
procjene bile pretjerane. Kako je izvijestio asopis Time 1971. godine:
Contrerasove tvrdnje o laetrilu [u Meksiku] umjerene su kao i njegovi honorari.
Taj lijenik naplauje samo 10 dolara za prvi pregled, 7 dolara za kasnije posjete
i 3 dolara za gram lijeka.
5
Prema dr. Contrerasu, njegovi ukupni rauni za lijeenje tijekom ranih 1970-
ih rijetko su bili vii od sedamsto do tisuu dolara. Meutim, veina njegovih
pacijenata dolazila je iz inozemstva pa su takoer morali plaati smjetaj, obroke
i prijevoz. Ukupni trokovi, ukljuujui te dodatne nemedicinske izdatke,
povremeno jesu iznosili do dvije tisue dolara, ali bilo je nepoteno natuknuti
da sve to ide u dep lijenika kao isti profit.
Da je dr. VVeilerstein elio usporeivati jabuke s jabukama, mogao je objasniti
zato je pacijent u terminalnoj fazi raka, koji je bio podvrgnut ortodoksnoj terapiji
u Sjedinjenim Dravama poetkom 1970-ih, troio, u prosjeku, trinaest tisua
dolara na operaciju, zraenja, kemoterapiju, hospitalizaciju ili kombinaciju svega
toga. Ako se FDA zaista eli okirati i poeti zabrinjavati zbog visokih trokova
lijeenja, ortodoksna terapija je djevianski teritorij koji tek treba istraiti.
asopisi i dnevni listovi establimenta pouzdano su i slijepo sredstvo irenja
propagande FDA. Isto vrijedi i za velike mree te veinu lokalnih radijskih i
televizijskih postaja. Savren primjer bila je NBC-jeva emisija Prvi utorak
emitirana 2. oujka 1971. godine. Gledateljima koji nisu znali nita o temi ta
se emisija vjerojatno inila kao objektivan dokumentarac. Ed Delanev, voditelj
emisije, zaista je imao snimljene intervjue s ljudima koji su predstavljali obje
strane kontroverzije. Ali, kao to je tako esto sluaj, miljenjem gledatelja
manipuliralo se paljivim izborom i filmskom montaom - onime tko smije rei
to i kojim redoslijedom.
Stotine pacijenata oboljelih od raka svakodnevno su traile usluge klinike
dr. Contrerasa. Dolazili su iz svih dobnih grupa, svih drutvenih sredina i svih
obrazovnih slojeva. Ipak, NBC je intervjuirao samo one pacijente koji su bili
relativno neelokventni ili su djelovali neupueno, zbunjeno i oajno. Nikom od
njih nije bilo doputeno priati o bilo kakvom povoljnom djelovanju laetrila pa
je stvoren dojam da zapravo nitko nije imao koristi.
Debate Over Laetrile*, Time, 12. travnja 1971. g.
2 4 0 Svijet bez raka
Zatim je uslijedilo podue pobijanje - organizirani i dotjerani intervjui s dr.
Jesseom Steinfeldom, direktorom Uprave za javno zdravstvo Sjedinjenih Drava,
dr. Charlesom Edwardsom, povjerenikom FDA i drugim vrlo uglednim
lijenicima establimenta. Opi zakljuak bio je da laetril moda zvui dobro u
teoriji, ali jednostavno ne djeluje!
Zagovaratelji laetrila koji su s povjerenjem suraivali s NBC-om na pripremi
emisije ostali su zapanjeni. Naveli su ih da vjeruju kako e dobiti poteno
sasluanje pred sudom javnog mnijenja, ali od poetka nisu imali nikakve
anse.
Pod etiketom drutveno korisnogprograma nacionalne T V postaje emitirale
su, i to besplatno za svoje sponzore, doslovce tisue propagandnih filmova
protiv hranjivih tvari. AMA-in film pod naslovom Medicine Man (Vra), na
primjer, predavae o zdravlju prikazuje kao uline prodavae i varalice te lukavo
poduava gledatelja kako prepoznati njihove tehnike. Film sve predavae o
zdravlju trpa u isti ko - i dobre i loe zajedno - i iznosi univerzalne osude koje
su opravdane kad se primjenjuju na loe, ali neopravdane kad se primjenjuju na
dobre. Rezultat je da se gledatelj programira da negativno reagira na sve njih i,
budui da mu je panja usmjerena na tehnike umjesto na sadraj, uvjetovan
je da odbaci odgovornog predavaa o zdravlju zajedno s neodgovornim. Za
njega su svi predavai o zdravlju arlatani, jer svi koriste neke od istih tehnika
kao i oni u filmu. Nee mu pasti na pamet da te iste tehnike koriste svi predavai
- ukljuujui one koji dre predavanja protiv predavaa o zdravlju!
Drugi propagandni film sa slinim pristupom produciralo je Ameriko drutvo
za rak i zove se Journey Into Darkness (Put u tamu). S gostujuom zvijezdom
Robertom Rvanom, kao voditeljem emisije, film je remek-djelo scenarija i glume.
U filmu se nekoliko pria ispreplee u jednu, prikazujui mentalnu torturu koju
proivljava nekoliko rtava raka. Bore se s odlukom da li da prihvate savjet svog
mudrog i ljubaznog lijenika, i slijede dokazane ortodoksne tretmane, ili da
dopuste svojim strahovima i sumnjama da prevladaju nad razumom te potrae
nedokazane tretmane medicinski neobrazovanog nadrilijenika koji obeava
udesne lijekove, ali kojega ustvari jedino zanima koliko novca pacijent moe
potroiti. Na kraju, neki donesu pravu odluku i odlue slijediti vodstvo svog
lijenika. Drugi donesu krivu odluku i zaponu svoj dug i tragian put u tamu.
Za neupuene, film je uvjerljiv. Budui da znaju da nadrilijeenje raka zaista
postoji, film ih navodi da povjeruju kako sve ono to nije odobrio ACS automatski
spada u tu kategoriju. Ne zastanu kako bi shvatili da su ljudi koje su gledali na
filmu samo glumci, da pria nije istinita ili da je scenarij napisan u skladu s
propagandnim ciljevima FDA. Unato tome, taj film prikazan je kao drutveno
korisni program na stotinama televizijskih postaja i u tisuama uionica,
drutvenih klubova i studentskih, dobrotvornih i graanskih organizacija, uz jak
utjecaj na javno miljenje. Poruka je toliko uvjerljiva da bezbrojni gledatelji koji
Arsenal mj era prisile 2 4 1
su kasnije oboljeli od raka nisu htjeli ni uti priu o laetrilu - ak ni kad bi im
njihov lijenik rekao da uz ortodoksan tretman za njih vie nema nikakve nade.
Usput reeno, ironino je primijetiti da je glumac Robert Ryan, zvijezda filma
]ourney Into Darkness, postao rtvom vlastite propagande. Umro je od raka u
srpnju 1973. godine nakon opsene terapije kobaltom. Njegova supruga Jessica
umrla je od raka godinu dana ranije.
Iako priopenja za tisak, izmanipulirane novinske prie i jednostrana upotreba
radija i televizije predstavljaju neka od najee koritenih oruja u arsenalu
mjera prisile kojim raspolae FDA, postoje i mnoga druga, jo djelotvornija.
Ona su rezervirana za one tvrdoglave potroae koji ne mogu ili ne ele podlei
pukom javnom miljenju. Jedno od njih je unitavanje kreditnog rejtinga
pojedinca. Standardna je praksa FDA pisanje ili telefoniranje kompaniji Dun &
Bradstreet i obavjetavanje o neijim problemima s vladom. Obavjetavanje
institucije Better Business Bureau takoer je uobiajeno.
Sljedei otriji korak u ikaniranju predstavlja prekid objavljivanja ili
distribucije svih pisanih materijala, ukljuujui knjige i pamflete. Prodaja knjige
One Answer to Cancer (Odgovor na rak) dr. VVilliama Kelh/ja zabranjena je
temeljem sudske odluke zato to je promovirala prehranu umjesto ortodoksne
terapije. Sud je donio odluku da distribucija knjige predstavlja jasnu i neposrednu
opasnost za iroku javnost te da vladina dunost tititi zdravlje i dobrobit svojih
graana ponitava lijenikovo ustavom zajameno pravo na slobodu govora.
Kako dr. Kelly nije bio doktor medicine nego stomatolog, bio je takoer optuen
za bavljenje medicinom bez dozvole.
To je omiljena smicalica FDA. Mnogi pisci i predavai o zdravlju uhieni su
upravo uz takav izgovor. Ako ovjek propie promjenu prehrane kao sredstvo za
uklanjanje obine glavobolje, on se bavi medicinom bez dozvole. Ako preporui
da uzimate vitamin C ili bioflavonoide za prehladu, bavi se medicinom bez
dozvole. Ako savjetuje uzimanje voa ili prirodnih vlakana za redovnu stolicu,
bavi se medicinom bez dozvole.
6
Ako kae da prirodne tvari koje se mogu nai
u namirnicama iz prirode mogu biti djelotvorna kontrola za rak, on se svakako
bavi medicinom bez dozvole. Ali kad farmaceutska tvrtka unajmi glumca da na
televiziji objavi milijunima ljudi daje Bayer dobar za glavobolju, daje Vicks dobar
za prehladu, da je Exlax dobar za redovnu stolicu ili da ortodoksna medicina
moe izlijeiti 40% svih sluajeva raka, nitko u FDA nee ni podii obrvu.
Kako bi izbjegli dojam da su spaljivai knjiga, slubenici FDA tvrdili su da
knjige ne cenzuriraju zbog ideja koje zagovaraju, ve zato to se knjige zapravo
koriste kao sofisticirane etikete za proizvode.
Kad je ovaj odlomak napisan za prvo izdanje knjige iz 1974. g ortodoksna medicina jo uvijek je
ismijavala one fanatike zdravlja* koji su tvrdili da su vlakna vana za pravilan rad crijeva. Meutim,
sredinom 1980-ih to je miljenje postalo prilino ortodoksno. Nitko ne zna koliko se tisua sluajeva
raka debelog crijeva moglo izbjei da su medicinski gurui sluali, umjesto to su se cerili.
2 4 2 Svijet bez raka
Oni moda nemaju nikakvu jurisdikciju nad idejama, ali svakako imaju
potpunu kontrolu nad proizvodima. Zato, ako autor, izdava, distributer ili
prodava knjige sluajno prodaju neki proizvod koji se u knjizi na bilo koji nain
objanjava ili promie - to bi bilo logino da ine - onda FDA zaplijeni knjigu
i proizvod zbog lanog ili obmanjujueg oznaavanja.
Kad im se zabrani pristup pisanoj rijei, mnogi autori koji se bave prehranom
svoj rad nastave u dvoranama za predavanja. I tu, takoer, bivaju zaustavljeni.
Mogu ih uhititi ili zbog bavljenja medicinom bez dozvole ili - pogotovo ako
imaju neki proizvod koji ele prodati - zbog lanog oznaavanja.
To se dogodilo g. Bruceu Buttu, starijem gospodinu kojega su, zbog prika-
zivanja filma o dobrobitima laetrila, uhitili u Carlisleu, Pennsvlvania. Dvije i
pol godine kasnije sve optube protiv g. Butta bile su odbaene na sudu, ali ne
prije no to je bio prisiljen platiti ogromne honorare odvjetnicima i tek nakon
to se o njemu stvorilo javno miljenje kao o fanatiku zdrave hrane, udaku
i nadrilijeniku za rak.
Ako je meta FDA-inog maltretiranja jo uvijek iva i zdrava nakon svega
ovoga, onda postoji jo jedno oruje u vladinom arsenalu mjera prisile koje
e ga sigurno zaustaviti: ukinite mu potu! Na kraju krajeva, potanski ured
samo je jo jedan ogranak iste savezne mainerije i potivat e, bez oklijevanja,
svaku administrativnu odluku FDA ili sudsku odluku o tome da objavljivanje
proizvoda nije u javnom interesu. Zbog tog je rjeitog izraza na brojne knjige
o zdravlju, kao i na njihovo reklamiranje, stavljena zabrana slanja potom. Na
primjer, Kardioloko drutvo izazvalo je nezadovoljstvo FDA prodajom vitamina
E radi prikupljanja sredstava za svoj rad na obrazovanju javnosti o odnosu
izmeu vitamina E i zdravog srca. Potu upuenu sjeditu organizacije presreo
je potanski ured i vratio poiljatelju uz primjedbu varalice!
Charles C. Johnson ml., upravitelj Slube za zdravlje okolia, agencije koja
je neko vrijeme nadzirala aktivnosti FDA, saeo je postojei stav vladinih
slubenika kada je rekao: Raspolaemo raznim sredstvima u naem arsenalu
mjera prisile..
7
Izraz arsenal mjera prisile govori nam mnogo o mentalitetu okorjelog
birokrata i, kao to smo vidjeli, savren je opis onoga s ime se prosjean graanin
mora suoiti kada se jednom usprotivi vladi koju je tako nezainteresirano -
moda ak i s odobravanjem - gledao kako tijekom godina postaje sve jaa. U
ime zatite naroda - na polju prehrane kao i na svim drugim poljima ljudske
aktivnosti - ona rapidno postaje najveom prijeteom silom od koje sada treba
tititi ljude.
Garrison, The Dictocrats, op. cit, str. 50.
23.
Analiza dvostrukih mjerila FDA prema kojima se
bezopasne tvari koje nisu lijekovi, poput vitamina i
dodataka prehrani, optereuju veim ogranienjima
od onih koje su sadrane u otrovnim i opasnim
lijekovima.
NEUMOLJIVI RAT FDA protiv vitamina, dodataka prehrani i nefarmaceutskih
lijekova dobro je poznat. Velik dio vremena i resursa te Agencije svake se godine
troi na upozoravanje javnosti na opasnosti koje vrebaju u prehrambenom
pristupu zdravlju. Meutim, kad se radi o lijekovima, prisutan je popustljiviji
stav koji je ujedno uvjeravanje: Nemojte se previe brinuti zbog teta od
lijekova. Uzimajte bilo to od onoga to smo odobrili i opustite se. U sigurnim
ste rukama.
U srpnju 1971. godine FDA je Objavila Informacijski letak o nuspojavama
lijekova. Pod naslovom Trebaju li se ljudi bojati lijekova zbog moguih
nuspojava? nalazimo ovaj odgovor:
Prema lijekovima treba osjeati potovanje, a ne strah. Odluka lijenika da
primijeni lijek promiljena je. Njegovo je miljenje da je bolje lijeiti bolest
odreenim lijekom, nego ju uope ne lijeiti i da je opasnije ne koristiti lijek.
1
Komentar o prednosti koju ima lijenikova odluka pohvalna je izjava o
naelima, ali, kao to vam moe rei bilo koji lijenik koji je pokuao koristiti
laetril, toga se ne pridrava ni sama FDA. A sada, uza sve vee vladine odredbe
(provode ih savezne agencije poput PSRO-a) o tome to lijenik smije ili ne
smije prepisati pojedinim pacijentima, oigledno je da vlada eli da lijenici
1
Drug Side Effects, FDA Fact Sheet CSS-D2 (FDA) 72-3001, srpanj 1971. g.
2 4 3
Dvostruka mjerila
2 4 4 Svijet bez raka
postanu obini roboti uvjebani da daju samo odobreni Savezni tretman broj
9714-32 kao odgovor na Saveznu grupnu dijagnozu broj 7482-91. Ali izjava
Prema lijekovima treba osjeati potovanje, a ne strah toan je odraz filozofije
FDA i, kad se usporedi s njezinom paranojom prema vitaminima, nudi dobru
promatraku poziciju s koje su vidljiva dvostruka mjerila koja primjenjuje.
lan Kongresa Craig Hosmer, otvoreni kritiar pristranih napada FDA na
prehranu i industriju vitamina, rekao je:
Imam informaciju da nikada nije bilo sluajnih smrti od predoziranja vitaminima,
ali svaki trei dan jedna osoba umre od smrtonosne doze aspirina... Ipak, unato
injenici da Amerikanci kupuju deset milijuna kilograma aspirina godinje, FDA
nikada nije javno razmotrila bilo kakvu regulaciju ili stavila upozorenja na kutiju.
Umjesto toga, Agencija je troila svoje vrijeme i milijune dolara poreznih obveznika
na odreivanje arbitrarnih dnevnih doza za bezopasne vitamine i minerale.
2
Kongresnik Hosmer pogodio je ravno u sr problema. Opasnost za javno
zdravlje ne lei u ekolokim dodacima prehrani ili vitaminima koji se prodaju
u prodavaonicama zdrave hrane. Ona lei u golemoj ponudi otrovnih lijekova
koje proizvodi ovjek. Nita to je preporuio neki predava o zdravlju nikada
nije izazvalo takvu tragediju kao to je bio sluaj s talidomidskim bebama. Pet
posto svih prijema u bolnicu rezultat je negativnih reakcija na legalno nabavljene
lijekove na recept.
3
Procjenjuje se da ak milijun i pol ljudi zavri u bolnici svake
godine zato to su uzimali ortodoksne lijekove - to znai da su tvari koje se
mogu legalno nabaviti stoput tetnije za ljude od svih nelegalno nabavljenih
psihodelinih droga zajedno. A kad pacijent bude primljen u bolnicu zbog
nekog razloga koji nije reakcija na lijek, njegove su anse da postane rtva bolesti
izazvane lijekom vie nego dvostruko vee. Bolesti izazvane lijekovima u bolnici
sada pogaaju vie od tri i pol milijuna pacijenata svake godine.
4
Jo je 1960. godine potvreno da se barem etrdeset novih bolesti ili sindroma
pripisuje lijekovima koritenima tijekom lijeenja,
5
a taj je broj u meuvremenu
impresivno narastao.
Situacija s lijekovima koji se izdaju bez recepta gotovo je jednako loa. Aspirin
- koji je prvi proizveo I. G. Farbenov Bayer - klasian je primjer. Do 1974. godine
Amerikanci su se navukli na aspirin u koliinama od preko dvadeset milijuna
funti (9 milijuna kilograma) godinje. To je otprilike esnaest milijarda tableta
ili u prosjeku osamdeset tableta po osobi godinje!
Garrison, The Dictocrats, op. cit, str. 217.
Important Prescribing Information from FDA Commissioner Charles C. Edwards, dr. med.,
ameriko Ministarstvo zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, 1971. g.
4
Martin Gross, The Doctors, (New York: Random House, 1966.)
5
Poruka predsjednika Kennedya o zatiti potroaa od 15. oujka 1962. g.
Dvostruka mjerila 2 4 5
Iako je aspirin analog prirodne tvari, to je sintetski lijek. Openito se smatra
opasnim ako se uzima u visokim dozama - pogotovo za djecu. Predoziranje
ne mora biti rezultat samo jednog velikog unosa aspirina, nego moe nastati
zbog kontinuirane upotrebe koja stvara kumulativni uinak. Svake godine u
Sjedinjenim Dravama ima barem devedeset smrtnih sluajeva od predoziranja
aspirinom.
6
Devedeset mrtvih svake godine nije mala stvar. Ipak, FDA ne ini nita, osim
to zahtijeva da na svakoj etiketi na kutiji pie preporuena sigurna doza uz
upozorenje: ili prema uputama vaeg lijenika. Bitna stvar ovdje nije to da bi
FDA trebala uiniti vie, nego to to primjenjuje upadljivo nepotena dvostruka
mjerila protiv dodataka prehrani. U studenom 1973. godine zaustavila je
proizvodnju i distribuciju proizvoda poznatog kao Aprikern. Aprikern je
trgovaki naziv za jezgre marelica koje su samljevene, hladno preane radi
uklanjanja ulja i kapsulirane. Taj proces zadrava nitrilozid ili vitamin BI7,
poveava koncentraciju aktivne tvari za oko 20%, smanjuje sadraj kalorija
i poveava otpornost na ueglost. Aprikern je zbog toga bio popularan meu
onima koji su bili upoznati s priom o vitaminu B17.
Na temelju opskurnih studija, navodno provedenih na Fakultetu za
farmakologiju Sveuilita u Arizoni, FDA je objavila da Aprikern sadri otrov
koji bi ubio i odrasle osobe i djecu.
7
Obratite panju na injenicu da FDA nije rekla da je Aprikern zaista ubio
neku odraslu osobu ili dijete - to aspirin radi svaki tjedan - nego da bi to
mogao. Takoer, za vrijeme sudskog procesa pokrenutog zbog tube FDA protiv
proizvoaa, znanstvenici sa Sveuilita u Arizoni koji su proveli testiranje
otrovnosti na takorima, kojim je navodno dokazano da je Aprikern opasan,
svjedoili su da rezultati njihovih testova nisu bili dovoljni za jasan zakljuak i
da oni ne stoje iza interpretacije koju je iroko razglasila FDA.
Nepokolebana, FDA je nastavila gurati po svome, tvrdei da provodi vlastite
testove i da e oni sigurno dokazati da je Aprikern opasan.
8
VVilliam Dbcon, direktor arizonskog Odjela za zatitu potroaa, koji je
suraivao s FDA na prvoj tubi protiv Aprikerna, rekao je novinarima:
Mogli smo ekati est mjeseci na rezultate testova koje provodi FDA, ali ne bih
elio da na ured bude odgovoran za smrt nekog djeteta koje je pojelo tu tvar.
9
6
FDA Fact Sheet, srpanj 1971. g., (FDA) 72-3002.
These Two Health Foods 'Dangerous', (UPI) News Chronicle, 28. studenog 1973. g., str. 11.
o
I mogue je da hoe - pa makar morali udarati te bespomone glodavce ekiem po glavi kako bi
dobili eljene rezultate!
9
Suit Labels Health Food as Harmful, Phoenix Gazette, 28. studenog 1973. g.
2 4 6 Svijet bez raka
Moemo li iz toga zakljuiti da Dbconov ured jest odgovoran za smrti od
predoziranja aspirinom? Ili trebamo posumnjati da je sva ta hinjena zabrinutost
za dobrobit javnosti samo mazanje oiju da se prikriju nesavjesna dvostruka
mjerila, pomou kojih vladine agencije za farmaceutski kartel zlostavljaju i
unitavaju konkurenciju iz industrije nefarmaceutskih lijekova? Moemo se
zapitati koliko bi g. Dixon bio zabrinut da neko dijete ili odrasla osoba, to se
toga tie, umre zato to nije pojela tu tvar.
Ne preputajui nita sluaju, arizonski povjerenik za zdravlje, dr. Louis
Kassuth, otiao je tako daleko da je izdao javno upozorenje u kojem je stajalo
da, iako cijele marelice nee biti obuhvaene vladinim embargom, njihove se
kotice ne smiju razbijati, a pogotovo se ne smiju jesti jezgre.
10
Ah, utjeno je to nas tako mudri i dobronamjerni strunjaci nadziru i tite od
nae gluposti. Kako bismo jadni bili bez njih. Tako je umirujue uzeti primjerak
vladine publikacije pod naslovom Zahtjevi amerikog Zakona o hrani, lijekovima
i kozmetikim proizvodima i proitati:
Gorki bademi se zbog otrovnosti ne smiju prodavati u neogranienim koliinama
u Sjedinjenim Dravama. Poiljke slatkih badema [koji ne sadre vitamin B17]
ne smiju sadravati vie od pet posto gorkih badema. Pasta od badema i paste od
drugih jezgri moraju sadravati manje od 25 dijelova na milijun cijanovodine
kiseline (HCN) koja se prirodno nalazi u jezgrama.
11
Ne treba ni rei da na dananjem tritu ne postoji niti jedan bezreceptni lijek
koji bi mogao proi tako stroga ogranienja otrovnosti. Zakon nas ne titi. On
je oruje protiv nas.
U pismu autoru ove knjige, datiranom 26. prosinca 1971. godine, dr. Ernst
T. Krebs mlai predvidio je tubu FDA protiv Aprikerna - tuba je uslijedila
otprilike dvije godine kasnije - kada je objasnio:
Birokrati i oni kojima ti birokrati slue sada postaju svjesni koliko je vaan vitamin
B17 (nitrilozid). ak je i nama jasno da smatraju kako je vitamin B17 jako dobar i
vrlo koristan Indijancima. Ba kao to su u prolosti, kad bi na indijanskoj zemlji
bili otkriveni vrijedni minerali ili nafta, vladini birokrati preseljavali Indijance
drugdje, na bolju zemlju, tako i sada traju pokuaji da se svi inovatori i pioniri
vitamina B17 presele daleko od dogaaja - koritenjem jedne pravne lukavtine
za drugom - dok se ne ohlade, kako bi se onda omoguilo monopolu, koji
podrava birokracija, zaposjedanje teritorija...
Apricot Pits Hit by Ban, Phoenix Gazette, 29. studenog 1973. g., str. B-l.
To je samo etiristoti dio od jedan posto. FDA Publication, br. 2, lipanj 1970. g., str. 26.
Dvostruka mjerila 2 4 7
Molim vas da imate na umu da je potencijalno ili budue trite za Aprikern
barem jednako veliko kao ono za sve druge vitamine, ukljuujui vitamin C.
Danas birokracija moe stvoriti ili unititi trite vrijedno milijarde dolara u
nekoliko dana, objavi li samo dva, tri priopenja ili proglasa. Direktor Savezne
uprave za javno zdravstvo, ukoliko ste ga potkupili - a moete ga kupiti vrlo lako,
kao to kupujete svjeu govedinu (no ne vrijedi toliko) - rei e na veernjem
televizijskom programu da ili ne fosfatnim ili nefosfatnim deterdentima.
On ita svoj tekst onako kako mu ga daju, a trite se ponaa u skladu s time.
Unato pokojem preokretu oko sporednih stvari, svi e u ovoj igri gotovo uvijek
podrati monopol.
12
FDA neprestano informira javnost da je nadrilijeenje hranjivim tvarima
veliki posao s golemim profitima. Ali uti o uistinu velikom poslu i najveim
profitima upravo farmaceutske industrije. Glasnogovornici FDA izraavaju
veliku zabrinutost zbog navodnih 3,3 milijarde dolara koje se svake godine
potroe na dodatke prehrani. ak i ako je ta brojka tona, siuna je u usporedbi
sa zapanjujuim godinjim izdacima od 55,2 milijarde dolara koji se potroe na
receptne lijekove i dodatnih 14 milijarda za lijekove koji se prodaju bez recepta.
To to FDA ne zabrinjava taj sektor njezine odgovornosti govori mnogo.
FDA priznaje da je primila izvjetaje o pretjeranoj promotivnoj aktivnosti
nekih predstavnika farmaceutskih proizvoaa - to znai da nisu svi terenski
predstavnici proizvoaa lijekova potpuno iskreni pri opisivanju proizvoda
njihove kompanije. Unato tome, Agencija openito ignorira to podruje istrage
i vei dio svojih resursa i ljudi usmjerava na prislukivanje telefonskih razgovora,
postavljanje prislukivaa i praenje predavaa o zdravlju. eli ih uhvatiti u
nekoj izjavi koja, iako je moda tona, kri odreene propise FDA. Dok se FDA
izvlai na nedovoljna sredstva od poreza za odgovarajue nametanje higijenskih
standarda u industriji preraene hrane, istovremeno se hvali kako iri svoje
operacije protiv javnih neprijatelja kao to su dobavljai peninih klica, ipka,
meda i jezgri marelica.
Jo jedan primjer dvostrukih standarda FDA otkriva njezin stav prema
natrijevom fluoridu, tvari koja se dodaje u vodovodnu vodu u vie od etiri tisue
mjesta u Sjedinjenim Dravama. Taj se stav temelji na pretpostavci da fluorirana
voda pomae u smanjenju karijesa. Izvorne studije dr. H. Trendlevja Deana
iz 1939. godine, koje su dovele do te spekulacije, upozorile su da zajednice s
niskim stopama karijesa u svojoj prirodnoj vodi za pie imaju ne samo neobino
visoke razine fluorida nego i mnogo vie kalcija. U izvjetaju je zatim pisalo: ...
ne smije se zanemariti mogunost utjecaja nekog drugog faktora u vodi [osim
fluorida]..
13
Pismo E. T. Krebsa mlaeg G. Edwardu Griffmu od 26. prosinca 1971; Griffin, Private Papers, op. cit.
Dean, Domestic Health and Dental Caries, Public Health Report, svibanj 1939. g., 54: 862-888.
2 4 8 Svijet bez raka
Meutim, fluorid je bio zanemaren i zanemaruje se jo i danas. Usvari,
malo je konkretnih dokaza da fluoridi stvarno rade ono to se tvrdi da rade,
a mnogo je dokaza koji govore suprotno. U izvornoj istrazi koju je proveo, dr.
Dean je izvijestio da 1938. godine u Pueblu, Colorado, trideset sedam posto
stanovnitva nije imalo karijes. U vodi je bilo 0,6 milijuntih dijelova fluorida.
Ipak, u East Molineu, Illinois, uz 1,5 ppm fluorida - gotovo triput vie - samo
jedanaest posto stanovnitva nije imalo karijes. Primjeujemo takoer da u
gradu Washingtonu D. C, koji je vie od dvadeset godina imao fluoriranu vodu,
njegovi graani imaju, suprotno oekivanjima, gotovo treinu vie karijesa od
graana u zajednicama koje nemaju fluoriranu vodu.
14
Ali to, zapravo, nije bitna stvar. ak i kad bi natrijev fluorid zaista smanjivao
broj karijesa kao to njegovi zagovaratelji tvrde, injenica je da je ta kemikalija
izuzetno otrovna i u vrlo malim koliinama. Toliko je otrovna da su farmaceutske
kompanije dune upozoravati potroae kako prisustvo te tvari u pilulama u
koliini od samo jednog miligrama moe kod nekih uzrokovati bolest.
Studije provedene u Antigu, VVTsconsinu, Grand Rapidsu, Michiganu i
Newburghu, New York, odreda su pokazale da se unutar nekoliko mjeseci od
poetka fluoriranja vode za pie smrtnost od sranih bolesti u tim gradovima
gotovo udvostruila i stabilizirala na razini otprilike dvostruko vioj od
nacionalnog prosjeka. Slino tome, u filadelfijskom zoolokom vrtu dolo
je do naglog porasta smrtnosti ivotinja i ptica koji se vremenski poklapao s
fluoriranjem vode.
15
Dr. Paul H. Phillips, biokemiar sa Sveuilita u Chicagu koji je proveo
dvadeset tri godine istraujui otrovnost fluorida, istaknuo je da se natrijev
fluorid, ak i kad se uzima u iznimno malim koliinama, akumulira i gomila u
skeletnim dijelovima tijela. Simptomi kroninog trovanja fluoridima ne moraju
se pojaviti godinama, a kad se pojave, moe ih biti vrlo teko dijagnosticirati.
Mogu se manifestirati u mnogim oblicima - kao kalcifikacija krvnih ila,
poremeaji bubrega, crijeva, koe, eluca, titnjae i ivanog sustava; mogu biti
odgovorni za glavobolje, povraanje, mongolizam, ireve u ustima, bolove u
zglobovima i gubitak apetita.
Dr. Simon A. Beisler, ef urologije u njujorkoj Bolnici Roosevelt, rekao je:
Jednostavno mislim da to nije bilo istraeno koliko je trebalo biti. Fluorid u vodi
moe stii do svakog organa u tijelu i postoje znakovi da moe biti tetan nakon
dueg vremenskog razdoblja.
16
Garrison, op. cit, str. 229, 230.
15
Vidi izvjee za javnost iz kolovoza 1972. g. i Is Fluorine Pollution Damaging Hearts, K.A. Baird,
dr. med., (Citizen Action Program, 608 Gowan Rd., Antigo, Wisc, 54409) .
16
Garrison, op. cit., str. 228-230.
Dvostruka mjerila 2 4 9
Kompanije koje proizvode aluminij u sklopu proizvodnih procesa stvaraju
spojeve fluorida kao otpadne tvari. Velik dio toga odlazi u zrak i s vremenom
dospijeva natrag na zemlju, gdje te tvari postaju tetne za ovjeka i ivotinje.
Udisanje para ve je dovoljno tetno, ali nakon to ih apsorbiraju jestive biljke,
pretvaraju se u organske spojeve poput fiuoracetata ili fluorcitrata koji su barem
petsto puta otrovniji od anorganske soli. To znai da povre i voe koje je bilo
navodnjavano fluoriranom vodom moe biti smrtonosno.
17
Zbog tog otrovnog otpada aluminijske kompanije bile su meta uspjenih
tubi za naknadu teta. Godine 1946. lokalni graanin tuio je tvornicu iz
Troutdalea, Oregon, i dokazao da su plinoviti fluoridi naruili zdravlje njegove
obitelji. Godine 1950. sud iz Tacome naredio je jednoj washingtonskoj tvornici
da nadoknadi tete nekom raneru, ija se stoka otrovala hranei se travom
zagaenom fluoridima. U lipnju 1958. godine farmerima iz Blount Countva,
Tennessee, dodijeljena je odteta za tete na stoci i usjevima koju su im nanijeli
fluoridi.
18
Europa je takoer imala problema s fluoridima. Smrtonosne magle iz
1930. godine konano su pripisane akutnim trovanjima fluoridima. U slinoj
katastrofi koja se dogodila 1940. godine u Donori, Pennsvlvania, utvreno je da
su koncentracije fluorida u krvi rtava bile dvanaest do dvadeset pet puta vee
nego u krvi osoba koje nisu bile otrovane.
19
Journal ofthe American Medical Association od 13. studenog 1972. godine
objavio je rezultate istraivanja klinike Mayo o dva sluaja trovanja fluoridom.
Trovanjasuse dogodila nakon pijenja vode koja je ujednom sluaju bila fluorirana
do razine od 2,6 ppm, a u drugom samo do 1,7 ppm. Te su koncentracije vane,
jer se voda u mnogim mjestima fluorira do razine od jedan ppm! Moemo se
samo pitati koliko sluajeva blagog trovanja fluoridima prolazi neprijavljeno ili
se pripisuje nekom drugom uzroku.
Nismo sigurni u emu je tono problem, kae lijenik, ali vjerojatno se
radi o nekoj vrsti virusne infekcije. Pijte ove pilule etiri puta dnevno tijekom
tjedan dana i, ako one ne rijee stvar, probat emo neto drugo. Nezgodna stvar,
ti virusi.
Dok jedna zajednica za drugom u Sjedinjenim Dravama uri fluorirati svoju
vodovodnu vodu, mnoge europske zemlje idu u suprotnom smjeru. Zapadna
Njemaka zabranila je fluoriranje vode 4. sijenja 1971. godine. vedska je to
uinila 18. studenog 1971., a nizozemski vrhovni sud proglasio je fluoriranje
K.A. Baird, dr. med., op. cit, str. 4.
18
Industry's Fluoride Problem, Lee Hardy National Health Federation Bulletin, listopad 1973. g.,
str. 20.
19
Vidi K. Roholm, The Fog Disaster in the Meuse Valley, 1930, Journal of Industrial Hygiene
Toxicology, 1937., 19:126-136. Takoer Philip Stadtler, Fluorine Gases in Atmosphere Blamed for
Death, Chemical and Engineering News, 1948., 26: 3962.
2 5 0 Svijet bez raka
nezakonitim 22. lipnja 1973. godine. Kao to je Nacionalna federacija za
zdravlje znaajno upitala: Znaju li te zemlje neto to mi ne znamo ili ne elimo
prihvatiti?
20
Da se fluoridi ne koriste u vodovodima nae zemlje vjerojatno bi se bacali
kao otpadni nusprodukti s malo komercijalnih primjena, osim u aerosolnim
sprejevima, lijekovima, otrovu za takore i odreenim markama paste za zube.
Znaajno je, dakle, da dok je FDA vodila bespotedan rat protiv bezopasnih
vitamina, jezgri marelica i laetrila, podravala je rairen i obavezan unos
natrijevog fluorida sa svakom aom vode koju popijemo.
Kao to je spomenuto u prethodnom poglavlju, FDA je uskraivala odobrenje
za testiranje laetrila njegovim pobornicima zbog takozvanih nedostataka
u gomilama papira, opsenoj dokumentaciji potrebnoj za istraivanje novih
lijekova. Tvrdila je da sigurnost laetrila upitna, jer laetril nije dovoljno provjeren
i ne moe se odobriti njegova upotreba. Pored injenice da je sigurnost laetrila
dobro dokumentirana i da su svi lijekovi koji trenutano imaju dozvolu FDA
notorno opasni, taj jepostupakjo tee probavljiv, usporedili se sblagonaklonou
prema novim lijekovima koje prodaju neke velike farmaceutske kompanije. Na
primjer, 1970. godine Searle Pharmaceutical Companv je od FDA dobila dozvolu
za prodaju jednog estrogenskog oralnog sredstva za kontracepciju unutar samo
tjedan dana od slanja zahtjeva. Meutim, u svjedoenju pred Pododborom
Zastupnikog doma za meuvladine odnose otkriveno je da su predani podaci
bili britanski (normalna je politika FDA da inzistira na amerikim podacima),
kao i da je u samim britanskim podacima jasno pisalo da se odnose iskljuivo na
djelotvornost, ne i sigurnost.
Kad je lan Kongresa Fountain pitao povjerenika FDA dr. Charlesa C.
Edwardsa koji je glavni razlog za pozitivan odgovor njegove agencije na
Searleovu prijavu, ovaj je odgovorio daje to javna sigurnost. Kad gaje zamolio
da objasni na koji je nain javna sigurnost ukljuena u tu odluku, Edvvafds se
izbrbljao kako je naa politika ne ugroavati financijske interese farmaceutskih
kompanija.))
21
SercjejojedanlijekkojijepodravalaFDA.Prvigajena trite izbacio Unimed,
Inc. 1966. godine, ponudivi ga javnosti za upotrebu u tretiranju Meniereovog
sindroma, komplikacije s unutarnjim uhom koja uzrokuje vrtoglavicu i gubitak
ravnotee. Bilo je uvjerljivih dokaza da Sere kod mnogih pacijenata zapravo
pogorava simptome Meniereovog sindroma. Usprkos brojnim albama
medicinske struke, pa ak i Kongresa, FDA nije naredila Unimedu da prestane
prodavati lijek, iako je priznala kako su predani podaci o Sercu bili manjkavi,
neodgovarajui i sadravali neistinite tvrdnje o materijalnim injenicama.
Peticija Nacionalne federacije za zdravlje protiv fluorida, oujak 1974. g.
Who Blocks Testing of Anti-Cancer Agent?, Alameda Times Star (Kalif.), 3. kolovoza 1970. g.
Dvostruka mjerila 2 5 1
Premda je priznala da su potrebne dodatne studije, FDA je branila svoju odluku
da pusti Sere na trite rekavi: Studije se ne mogu financirati ako se lijeku ne
dopusti da ostane na tritu.. Drugim rijeima, Unimed je dobio dozvolu da
nastavi
22
prodavati lijek za koji je ve bilo utvreno da je nedjelovoran, dok su
potroai bili primorani financirati istraivanja koja su trebala dokazati da je
lijek ipak od neke koristi. Kakva suprotnost nepopustljivom protivljenju FDA
laetrilu i prirodnim prehrambenim proizvodima.
Kako se izrazio senator VVilliam Proxmire:
FDA i velik dio ortodoksne medicinske struke, ali ne cijela struka, imaju aktivan
neprijateljski stav prema proizvodnji, prodaji i distribuciji vitamina i minerala
kao hrane ili dodataka prehrani. Oni industriju zdrave hrane i sve prodavaonice
zdrave hrane ele otjerati u propast. I ele to uiniti iz aktivnog neprijateljstva i
predrasuda.
23
Tema o psihodelinim drogama moda govori o krajnjoj ludosti u FDA-inoj
umobolnici dvostrukih mjerila. Omar Garrison prisjea se prie:
Amerikanci su bili zaprepateni i cijela je zemlja reagirala uzvicima ogorenja
kada je povjerenik FDA James L. Goddard, pred publikom koju su inili
sveuilini studenti, rekao da svoju ker ne bi prekorio zbog puenja marihuane
nita vie nego da je popila koktel...
ak je i prilino liberalni asopis Time blago negodovao, primijetivi da je
Goddardovo miljenje osobito iznenaujue, s obzirom na to da je direktor
FDA bio jako strog u svojim zahtjevima da farmaceutske kompanije pokau jasne
dokaze djelotvornosti i sigurnosti lijekova prije putanja na trite. Meutim, jo
uvijek nema gotovo nikakvih istraivanja o tome kako marihuana utjee - ili ne
utjee - na ovjekov um i tijelo niti ikakvih znanstvenih dokaza koji bi potvrdili
ili opovrgnuli da je bolja ili gora od alkohola.
24
Nedugo prije te izjave dr. Goddard je izrazio veliku zabrinutost zbog razmjera
u kojima Amerikanci konzumiraju nepotrebne vitaminske pilule te pozvao na
stroa ogranienja formulacija i prodaje tih bezopasnih proizvoda. Podrao je
odluke FDA i kazne do trideset godina zatvora za one koji zagovaraju upotrebu
bezopasnih biljaka i dodataka prehrani radi ublaavanja metabolikih bolesti.
Sada je dao svoj blagoslov kanabisu koji, bez obzira na sve drugo to bi se o
njemu moglo rei, nikako nije bezopasan.
Consumers Reports, oujak 1973. g., str. 155-156.
Citirano u National Health Federation Bulletin, travanj 1974. g., korice.
Garrison, op. cit, str. 175, 176.
252
Svijet bez raka
Dana 20. svibnja 1974. godine dr. Hardin B. Jones, profesor medicinske fizike
i fiziologije na Kalifornijskom sveuilitu i pomonik direktora Sveuilinog
laboratorija Donner u Berkelevju, pojavio se pred Senatskim pododborom za
unutarnju sigurnost i svjedoio:
Kao strunjak za djelovanje zraenja na ljude [primjeujem da su oteenja]
... ak i kod onih koji umjereno koriste kanabis otprilike istog tipa i stupnja
kao oteenja kod osoba koje su preivjele atomsko bombardiranje, izloivi se
visokim razinama radijacije, otprilike 150 roentgena. Implikacije su iste...
Izvjetaji Ministarstva zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi znanstveno su
manjkavi, ne pokrivaju glavna pitanja koja zahtijevaju objanjenje i, u mnogim
sluajevima, kod javnosti mogu stvoriti krivi dojam daje znanost dokazala kako
je marihuana bezopasna.
25
To su, dakle, dvostruka mjerila FDA. Moemo kupovati na bave aspirin
i stotinu drugih lijekova upitne sigurnosti. Moemo kupovati na sanduke
alkoholna pia i na vagone proizvode od duhana. U vie od etiri tisue mjesta
prisiljeni smo piti natrijev fluorid u vodi za pie. Ali kad se radi o dodacima
prehrani i vitaminima, FDA se obruava poput anela osvetnika i postaje
superzatitnikom nacionalnog zdravlja.
Kada ena oduzme ivot svom neroenom djetetu uz objanjenje da moe
raditi to god eli sa svojim tijelom, dobiva odobrenje Vrhovnog suda. Ali ako
kupi laetril elei spasiti ivot - bilo svoga djeteta ili vlastiti - ona sudjeluje u
kaznenom djelu.
Dokle e ameriki narod tolerirati ta skandalozna dvostruka mjerila?
Marijuana Smoking Poisonous, M.D. Says, (AP), Boston Herald American, 21. svibnja 1974. g.,
str. 2.
24.
Hod po najvioj ici
Kako se lijenici zastraivanjem odvraaju od
primjene laetrila; zato farmaceutska industrija trai
zamjenu za laetril koja se moe patentirati; hrabar
otpor lijenika koji koriste laetril prema FDA iAMA-i.
FDA BI NESUMNJIVO bila vrlo zadovoljna da moe uutkati sve javne izjave u
korist medicine bez lijekova i lijeenja hranjivim tvarima. Meutim, budui da
mora barem na rijeima podravati slobodu govora, morala se pomiriti s time
da ljudi mogu govoriti koliko god hoe, sve dotle dok im je zabranjeno nuditi
tvari o kojima govore. Lijenici i predavai mogu na sav glas vikati o koristi od
vitamina BI7, ali ako rtve raka ne mogu doi do jezgri marelica, Aprikerna
ili laetrila, onda nema prijetnje za status quo. U skladu s time, FDA je velik
dio svojih resursa namijenila zlostavljanju i unitavanju onih koji proizvode,
distribuiraju ili prilikom lijeenja koriste vitamin B17 za kontrolu raka.
Nad lijenicima se provode osobito otre mjere iz oiglednog razloga, a taj je
da bi nekanjeno koritenje vitaminske terapije moglo otvoriti put medicinskom
prihvaanju te terapije. Stoga svakog lijenika koji se usudi oduprijeti treba javno
unititi, tako da drugi lijenici vide i shvate to oni, takoer, mogu oekivati,
budu li dovoljno budalasti da krenu njegovim stopama.
To je izalo na vidjelo tijekom suenja Harvevju Howardu iz Svlmara,
Kalifornija, protiv kojeg se vodio kazneni postupak zbog prodaje tableta laetrila
pacijentima oboljelima od raka. Jedan od svjedoka za dravu bio je dr. Ralph
VVeilerstein iz Kalifornijskog odjela za javno zdravstvo. Dr. VVeilersteina su
pitali ima li uglednih lijenika koji prepisuju laetril. VVeilerstein je odgovorio:
Koliko je meni poznato, u Kaliforniji se od 1963. godine protiv svakog lijenika
koji je prepisivao laetril uspjeno vodio sudski postupak.
1
Sylmar Man Faces Trial on Cancer Quack Count, L.A. Times, Van Nuys section, 15. rujna 1972. g.
2 5 3
254
Svijet bez raka
Eto kako stoje stvari. Protiv svakog lijenika koji je prepisivao laetril vodio se
sudski postupak. Svaki lijenik protiv kojega se uspjeno vodio sudski postupak
ne moe biti ugledan. Stoga, nijedan ugledan lijenik nikada nije prepisivao
laetril!
Svaki se lijenik, dakle, suoava sa sljedeom dilemom: Hoe li slijediti
Hipokratovu zakletvu i svoj osjeaj moralne obveze da napravi ono za to iskreno
vjeruje da je najbolje za njegovog pacijenta ili e potivati propise koje su donijeli
lijenici-politiari u ime komercijalnih i politikih interesnih krugova? Budui
da je ljudska priroda takva kakva jest, neki e slijediti vii zakon. Veina nee.
Dr. Ernst Krebs mlai, i sam veteran brojnih pravnih bitaka protiv FDA, u
pismu datiranom 9. oujka 1971. godine upozorio je lijenika Johna Richardsona
na ono to mu se sprema, ponu li ga povezivati s laetrilom. Komentirajui
predstojee objavljivanje asopisnog lanka koji je napisao Richardson, dr.
Krebs je rekao:
Meutim, bilo bi u redu naglasiti da kada lijenik jednom krene tim putem,
ne dobiva nikakvu priliku da pobjegne od svoje pisane rijei. Ona moe imati
razoran uinak na njegov profesionalni status, na njegovu enu i obitelj, ak i na
njegovu osobnu slobodu.
Na predavanju u Sheraton-Vvestu u Los Angelesu odranom prolog etvrtka,
jedna iskrena i oigledno temperamentna ena (koju sam ve bio upoznao) ustala
je dok su se postavljala pitanja i odgovori i rekla: Bila sam lijenica u SSSR-u, ali
otila sam u zemlju za koju sam vjerovala da je slobodna. Ali sada mi okruno
[lijeniko] drutvo kae da e me, usudim li se koristiti laetril, srediti i oduzeti
mi dozvolu za rad. elim slijediti va rad. to trebam uiniti?
Odgovorio sam: Imate veliku odgovornost kao lijenica u drutvu u kojem vlada
veliki nedostatak lijenika. Zaboravite laetril i radite najbolje to moete tamo
gdje ste i, radei tako, moete biti mnogo djelotvorniji, nego ako se pridruite
bitci za koju moda niste spremni. Budui da ste se obrazovali u dijalektikom
materijalizmu, moda ete se nasmijati na ovo to u rei. Mogue je da Bog nije
dodirnuo vae rame za sluenje na ovom bojitu. Znam samo da je dodirnuo
moje..
2
Mogua opasnost po osobnu sigurnost dr. Richardsona nije spomenuta olako
ili bez opravdanja. Na drugom mjestu u tom istom pismu dr. Krebs je objasnio:
Kao to Vam moe potvrditi moja tajnica, budui da je bila sa mnom, pet sati
nakon to sam u Los Angelesu odrao prilino djelotvorno predavanje o raku
pred publikom od oko etiristo ljudi, na povratku u San Francisco bio je pogoen
Pismo E.T. Krebsa mlaeg J.A. Richardsonu, dr. med., datirano 9. oujka 1971; Griffin, Private Papers,
op. cit.
Hod po najvioj ici 2 5 5
i raznesen vjetrobran mog automobila. Sljedee noi bilo je pogoeno i razbijeno
staklo na stranjoj strani automobila (tristo milja daleko od prvog pucnja).
Policija je rekla: Moda Vam netko pokuava neto poruiti..
Ne elimo se previe baviti pitanjem fizikog nasilja, ali pokojnom Arthuru T.
Harrisu, dr. med., dvojica su mukaraca prijetila ubojstvom bude li nastavio
koristiti laetril. Od tada smo decentralizirali rad tako da, ako jednoga od nas
onemogue u radu, to e imati tek manji negativan uinak na program.
3
Potreban je nesvakidanji napor da se ovjek suprotstavi pritiscima i
prijetnjama ove vrste. Mnogi su jaki na rijeima kad je u pitanju hrabrost i
principijalnost, ali kada zagusti i protivnici ponu igrati prljavo, malo je onih
koji e ustrajati.
Dr. Krebs je bio jedan od tih ljudi. ak je i kao student na poslijediplomskoj
praksi na sveuilitu bio odluan zagovaratelj trofoblastike teze o raku. Istaknuo
se svojim eksperimentalnim radom na vitaminu BI7. U pismu autoru datiranom
23. rujna 1973. godine dr. Krebs je opisao pritiske koji su se zbog toga vrili na
njemu:
Moji akademski mentori uvjeravali su me da u pasti u zaborav ne budem li
posluan i prilagoen lan kluba, pod kontrolom. Bit e mi uskraeno akademsko
priznanje, titule, poslovi, institucije itd. Moj je odgovor bio, pukim rjenikom,
da se nose sa svim tim, jer smo u ovoj zemlji jo uvijek imali dovoljno slobode pa
sam mogao osnovati vlastitu istraivaku zakladu - Memorijalnu zakladu John
Beard - pod mrskom doktrinom slobodnog poduzetnitva.
4
itatelj e se sjetiti zapanjujue epizode iz drugog poglavlja o Centru za rak
Sloan-Kettering u Manhattanu. Nakon to je dr. Kanematsu Sugiura utvrdio da
je laetril najperspektivnije sredstvo protiv raka koje je ikada testirao, njegovi
nadreeni pokrenuli su trogodinju kampanju za diskreditiranje njegovih
rezultata. To nije bilo lako uiniti. Svaki put kad bi obavili novi test - iako su bili
isplanirani tako da budu neuspjeni - ili bi se njihova namjetaljka razotkrila ili
bi se, unato prijevari, potvrdili Sugiurini rezultati. Tek su 1977. godine uspjeli
organizirati test koji je pokazao da su netretirani mievi imali bolju reakciju
od onih koji su bili tretirani laetrilom. Na to je dr. Sugiura reagirao ljutito; kod
kontrolnih mieva, kojima je davana otopina soli, tumori su prestali rasti u
samo 40% sluajeva, a to je nemogue. Napisao je: Mi, istraivai kemoterapija,
koristimo otopinu soli zato to ona ne utjee na rast tumora. Bilo je oigledno da
test u najboljem sluaju nije valjan. Vjerojatnije je daje bio nespretno namjeten.
3
Ibid.
4
Pismo E.T. Krebsa mlaeg G. Edwardu Griffinu od 23. rujna 1973. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
256
Svijet bez raka
Unato tome, rezultati su bili upravo onakvi kakve je Sloan-Kettering oekivao.
Nije ih zanimala istinitost njihovih podataka. Konani izvjetaj za javnost bio je
da nema ni trunke znanstvenog dokaza koja bi upuivala na zakljuak da laetril
na ikoji nain djeluje protiv raka.
Naalost, sve je to bilo predvidljivo. Otprilike etiri godine prije konanog
izvjetaja Sloan-Ketteringa autor ove knjige napisao je kratki lanak pod
naslovom Scenarij - da se zna. Objavljenje u listopadu 1973. godine i u njemu
je pisalo sljedee:
Sloan-Kettering je, naravno, olienje ortodoksnog medicinskog establimenta.
Uz nebrojene milijune dolara koji se preko njegovih ustanova usmjeruju za
Rat protiv raka bilo bi, u najmanju ruku, neugodno da mu na kraju jedina
funkcija bude potvrivanje onoga, to aica nezavisnih istraivaa, bez pomoi
i jednog centa poreznog novca, govori ve vie od dvadeset godina. Establiment,
koji je potpuno predan vladinim subvencijama, vladinim programima i vladinoj
kontroli, jednostavno ne smije priznati trijumf slobodnog poduzetnitva.
Kao posljedica toga, predvidljivo je da e veina onih iz znanosti i medicine koji
sada ovise o izravnoj ili neizravnoj podrci vlade - a to ukljuuje Sloan-Kettering
- sada nastojati pronai naina (1) da se ukrcaju na vlak s laetrilom, (2) uine
to na takav nain da spase obraz unato vlastitim nevjerojatnim pogrekama
u prolosti i (3) sprijee pionire u istraivanju laetrila da za to dobiju glavno
priznanje.
Premda je uvijek opasno davati precizne prognoze budunosti, ini se, ipak,
vjerojatnim da e scenarij establimenta biti ovakav:
LAETRIL NIJE LAETRIL. Umjesto naziva laetril sve e se ee koristiti naziv
amigdalin. Velika panja posveivat e se razliitim vrstama i izvorima ove
tvari.
Konani proizvod mogao bi ak biti kombiniran s nekom drugom tvari koja e,
vrlo mogue, pojaavati blagotvoran uinak amigdalina. Naziv konane tvari
nee biti laetril.
5
TRIJUMF OVJEKA NAD PRIRODOM. Kako bi se opravdali znanstveni
trokovi, konani proizvod mora izgledati kao umjetno dobivena tvar. Ako se
ikakvo priznanje uope bude dalo prirodnim mehanizmima, to e biti samo usput
spomenuto, uz stvarno vane reakcije koje izaziva ljudskom rukom stvorena
tvar. Govorit e nam da je priroda bila ta koja nam je dala rak i da je ovjek, kao
rezultat svog beskrajnog intelekta i marljivosti, zapravo usavrio prirodu. Oni
koji su razvili laetril i meu prvima provodili istraivanja spominjat e se samo
kao rani istraivai koji su nabasali na tek mali dio cjelokupnog odgovora.
Istina je da postoje manje razlike u molekularnom rasporedu laetriela i amigdalina. Unato tome,
rije laetril openito se koristi za oznaavanje onih posebnih tvari koje su razvijene za lijeenje raka.
Nazivati ih drugaije predstavlja zamagljivanje biti problema u svijesti javnosti.
Hod po najvioj ici 2 5 7
OBRANA ASTI VLADE. Moda je najvaniji cilj medicine establimenta
ouvati ili poduprijeti sve loiju sliku o vladi. Ameriki narod treba pod svaku
cijenu uvjeriti da zapravo eli vladino upravljanje, kontrolu i, konano, vladin
monopol na polju medicine. Zbog toga e nam, najvjerojatnije, stalno iznova
ponavljati kako je lijek za rak - tu najstraniju bolest - napokon pronaen,
zahvaljujui Ratu protiv raka savezne vlade. Govorit e nam da je taj zadatak
bio daleko prevelik da bi se mogao rijeiti privatnim istraivanjem; da je u tome
mogla uspjeti samo vlada, ne u ime profita nego u ime itavog ovjeanstva.
Ustvari, moglo bi se dogoditi da se zasluge pripiu meunarodnom pothvatu koji
je zajedniki provelo nekoliko vlada (najvjerojatnije Sjedinjene Drave i Sovjetski
Savez, djelujui kroz UN-ovu Svjetsku zdravstvenu organizaciju), kako bi se ta
izjava iskoristila kao sredstvo za podizanje javne podrke ne samo vladi nego i
meunarodnoj vladi.
PROFIT. Stara je politika velikih industrija da djeluju na takav nain da smanjuju
meusobnu konkurenciju radi ostvarivanja najvie mogue razine profita...
Dobro je poznato da kemijska i farmaceutska industrija neprekidno sudjeluju u
ograniavanju trgovine i kartelskim sporazumima.
6
Nakon opisa sporazuma o procesu hidrogenacije koji je Standard Oil sklopio
s I. G. Farbenom, a koji je objanjen u jednom ranijem poglavlju, u lanku je
dalje pisalo:
Kako je bilo s procesom hidrogenacije, tako je s laetrilom. Dva desetljea na laetril
se gledalo kao na konkurenciju koju treba eliminirati. Ali sada, kada je oigledno
da se ne moe eliminirati, novi potez je iz njega izvui onoliko koristi koliko
moemo i osigurati distribuciju proizvoda o kojima je rije kroz nae [kartelske]
postojee trine kanale.
Moemo se radovati mogunosti da e se laetril masovno proizvoditi ili pod
imenom amigdalin ili zajedno s nekom sintetskom tvari pod potpuno drugim
imenom i onda distribuirati kroz postojee kanale - prepisivanjem na recept.
U takvoj distribuciji bit e malo ili nimalo cjenovnog nadmetanja i, premda
se njegova cijena nee initi nerazumnom s obzirom na koristi koje prua, za
proizvoae e mara profita biti preobilna. I, to je najvanije, nee se smatrati
prehrambenim faktorom ili vitaminom, zbog ega opi presti i trite lijekova
nee biti ugroeni. Postojea kampanja medicine iza koje stoji establiment,
kampanja usmjerena protiv vitamina, moi e se neometano nastaviti.
Sve ovo dio je predvienog scenarija koji poinje testovima na Sloan-Ketteringu.
Hoe li se stvari tako odvijati? Naravno, samo e vrijeme pokazati. Moda bi
ak i ovo predvianje, proita li ga dovoljan broj ljudi, moglo pokrenuti niz
dogaaja koji bi sprijeili njegovo ostvarenje. Samo je po sebi jasno da obmana
ne moe biti uspjena ako je osoba koju elite obmanuti unaprijed upozorena.
Bilten Odbora za slobodu izbora, listopad 1973. g.
2 5 8 Svijet bez raka
Time to unaprijed jasno kae to moemo oekivati, autor ove knjige nada se
da e ili potpuno pomrsiti raune varalicama ili ih barem prisiliti na traenje
alternativnog plana, koji e biti manje tetan ili oigledniji.
7
U prosincu 1974. godine objavljeno je prvo izdanje knjige Svijet bez raka.
Testovi sa Sloan-Ketteringa tek su se tada poeli objavljivati. Na 471. strani tog
izdanja izneseno je jo jedno predvianje:
U vrijeme dok ovo piem, izvori iz Sloan-Ketteringa kau daje trei krug klinikih
ispitivanja laeterila bio jednako obeavajui kao i prvi, ako ne i vie. Reeno nam
je da voditelji projekta nisu spremni javno raspravljati o tom pitanju, sve dok itav
niz testova ne bude zavren. Nadaju se da e objaviti informacije o djelotvornosti
laetrila im budu imali dovoljno podataka koji e zadovoljiti skeptike. To zvui
kao razuman postupak, ali mi neemo zadravati dah ekajui - posebice zato
to se ti testovi mogu oduiti jo mjesecima ili ak godinama.
8
Nadajmo se da e
u Sloan-Ketteringu biti uspjeni u odupiranju pritiscima odozgo, ali mora nam se
oprostiti to emo odgoditi slavlje dok stvar ne bude gotova.
9
Kad smo objavljivali ove rijei, nismo ni slutili koliko e one biti tone.
Pouzdan izvor blizak Sloan-Ketteringu obavijestio je autora ove knjige da je
objavljivanje tih predvianja izazvalo pomutnju meu tamonjim elnicima. Oni
su poslali poruku da bi im meki pristup olakao kretanje u naem smjeru i
da bi daljnje zastupanje tvrde linije moglo samo odgoditi konano prihvaanje
laetrila. Natuknuli su da je dr. Lloyd Old, voditelj projekta na Sloan-Ketteringu,
zapravo uvjeren u ispravnost trofoblastike teze i da eli pomoi, ali da su zbog
ove tvrdolinijake prie o interesnim krugovima, kartelima i politikoj korupciji
njegovi nadreeni - i njihovi nadreeni - sve nervozniji u vezi s tim pitanjem.
Ako je to istina, rije je o ozbiljnom priznanju. To su bili profesionalni
istraivai i imali su veliku odgovornost da pronalaze sredstva kojima e
zaustaviti visoku godinju stopu smrtnosti od raka. ivoti milijuna ljudi ovisili
su o ishodu njihovog rada. Ipak, govorili su da bi ih loi odnosi s javnou ili
zastupanje tvrde linije mogli potaknuti da napuste ili pokopaju istraivaki
projekt koji je, kako su i sami priznali, obeavao izuzetno mnogo!
Ima onih koji smatraju da nije toliko vano kome e pripasti zasluge za
rjeavanje problema raka, sve dok se ljudi mogu lijeiti i ne umirati. Ali jest
vano. To je jako vano ako su ljudi kojima pripadnu zasluge oni isti koji su bili
odgovorni za njegovo ometanje. To jest vano ako medicinske nagrade dobivaju
7
Ibid.
8
Trajali su jo tri godine.
9
G. Edward Griffin, World without Cancer: The Story of Vitamin B17 (Westlake Village, CA: American
Media, 1974.), prvo izdanje, str. 471.
Hod po najvioj ici
259
isti oni koji su, zbog svog neznanja, arogancije ili dodvoravanja, vie od od tri
desetljea prijeili da se sazna istina. I to je itekako vano ako su oni koji polau
pravo na privilegij politikog vodstva isti oni, ije su politike prouzroile meu
njihovim sugraanima toliko patnje i smrti da se to moe klasificirati samo
kao masovno ubojstvo. Drugim rijeima, vano je zbog toga, jer budunost ne
smijemo povjeriti onima koji su izdali prolost.
Epizoda sa Sloan-Ketteringom bila je samo jo jedna potvrda da u medicinskoj
struci ima malo onih koji su u stanju oduprijeti se snanim pritiscima da se
prilagode. Dalje u pismu, uz savjete dr. Richardsonu, Krebs je napisao:
Prava borba vodi se oko lijeenja raka. Nevine osobe koje dodirnu laetril dozive
traumatski sindrom, kakvom u ivotu amerikog graanina nema ravna. Zbog
toga mnogim dobrim i predanim lijenicima toplo savjetujemo da se suzdre od
prepisivanja laetrila. Naravno, u svakom drutvu uvijek se nae nekolicina onih
koji se ne osjeaju ispunjeno ako ne riskiraju hodanjem po najvioj ici cirkuskog
atora.
10
Dr. Richardson je cijenio upozorenje ovjeka koji je, slikovito reeno, ve
riskirao hodanjem po ici i nije pao. Sada, kad je iz vlastitog iskustva znao da
laetril djeluje, vie nije bilo povratka.
John Richardson ve je bio upoznat s borbom za nepopularne ciljeve. Kao
pripadnik Drutva John Birch osjetio je gorak okus napada establimentovog
tiska. Znao je da, iako se veina ljudi slae da ne moe vjerovati niemu to
proita u novinama, veina ipak povjeruje gotovo svemu to se tiska.
Drutvo Birch govorilo je amerikom narodu da nema bitne razlike meu
komunizmom, faizmom, nacizmom, socijalizmom, politikom New Deala ili
bilo kojim drugim izmom temeljenim na ideji velike vlade. Iznosilo je tvrdnju
da rjeenje veine problema u svijetu lei u smanjenju broja vladinih dunosnika.
inei to, Drutvo je pogodilo motor kartelskog mehanizma za stjecanje profita
i moi. Oporba se moe tolerirati ako je usmjerena na manje vane dijelove
mehanizma poput komunistike subverzije, korupcije na javnim poloajima,
visokih poreza ili zaduivanja drave. Ali kada neka organizacija napadne
glavni pokreta iza svih tih manifestacija - samu ideju velike vlade - upoznat e
gnjev kartelskih/mpo/a, komunista, neonacista, bezline birokratske elite i svih
drugih tobonjih gospodara amerikog naroda. Svaki od njih moe se natjecati
s drugima za relativan poloaj i mo unutar planirane svjetske vlade. Ali zbijaju
redove pojavi li se zajedniki neprijatelj koji se drzne zagovarati smanjenje broja
vladinih dunosnika i moi vlade i raditi na tome.
Pismo E.T. Krebsa J.A. Richardsonu, dr. med., od 9. oujka 1971. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
2 6 0 Svijet bez raka
Zbog svega navedenog, dr. Richardson je bio dobro informiran o prirodi sila
usmjerenih protiv njega. Dok su drugi iz pokreta za laetril pokuavali otvoriti
oi FDA, ukazujui joj na njezine pogreke i nadajui se da e promijeniti svoj
stav, dr. Richardson je znao daje to gubitak vremena. Dok su drugi slali peticije
u kojima se od FDA trailo odobravanje daljnjeg testiranja laetrila, on je govorio:
Zanemarite potpuno FDA. Dok su drugi bili zapanjeni upadljivo nepotenim
odnosom televizijskih producenata iz NBC-a prema njima, njega je iznenadilo
samo to to nije bilo i gore. I dok su drugi traili od svojih odvjetnika da nau
neku pravnu kvaku kako bi izbjegli potpuni sukob sa zakonom, dr. Richardson
je traio naine da testira ustavnost samog zakona.
Dr.Richardsonjeuhien2.1ipnjal972.godinezbogkrenjaprotuarlatanskog
zakona kalifornijske FDA - to znai da su ga optuili za koritenje laetrila u
lijeenju raka. Naoruani agenti upali su u njegov ured i, u prisustvu pacijenata
(kao i fotoreportera kojima je FDA dojavila da izvijeste o uhienju), njemu i
njegovim dvjema medicinskim sestrama stavili su lisice na ruke i odvukli ih u
zatvor kao da su opasni kriminalci. Isprevrtali su ordinaciju i zaplijenili osobne
spise i korespondenciju dr. Richardsona. Pacijente kojima je trebao lijeniki
tretman poslali su kui. Jedno dijete s uznapredovalim rakom noge umrlo je
nedugo nakon toga. Mogue je da se smrt mogla sprijeiti da nije bilo prekida
tretmana i djetetove psiholoke traume izazvane racijom.
Pravna bitka za medicinsku slobodu dr. Richardsona bila je duga i skupa.
U svibnju 1974. godine, nakon dvije godine parnienja i dva suenja - oba su
zavrila podvojenom porotom - sudac je obavijestio Upravu za hranu i lijekove
da nije uspjela dokazati svoj sluaj i da se sve optube protiv dr. Richardsona
odbacuju.
Meutim, bitka jo nije bila gotova. Osujeena na sudu, FDA je poela
kontaktirati pacijente dr. Richardsona, nadajui se da e pronai jednoga ili
dvojicu koji nisu bili zadovoljni njegovim lijeenjem. Plan je bio uvjeriti ih
da pokrenu parnice protiv lijenika - pri emu bi vlada pokrila sve pravne
trokove.
Veinalijenika ima nezadovoljne pacijente koje bi zainteresirala takva ponuda.
Meutim, doktor Richardson nije bio jedan od njih. Svi kontaktiram pacijenti
rekli su vladinim agentima da se gube. Na kraju je otac jedne pacijentice, Dorothv
Soroka, unovaen u tu svrhu. On je svojoj keri cijelo vrijeme govorio da je laetril
nadrilijenitvo. Meutim, parnica je odbaena nakon to je sama Dorothv bila
pozvana da svjedoi. Ne samo to je ona nepokolebljivo branila svoje lijeenje,
nego se, na veliku nesreu tuitelja, njezino zdravlje poboljavalo.
11
Richardson i Griffin, Laetrile Case Histories, op. cit, str. 81.
Hod po najvioj ici 2 6 1
Do tada je proces protiv Klinike Richardson vodila kalifornijska FDA. Kad
su trei put pretrpjeli neuspjeh, bilo je vrijeme da se umijea savezna FDA. Dr.
Richardson opisuje to se zatim dogodilo:
U veljai 1975. godine okruni efovi policijaizMinnesote, Alabame, Washingtona,
Wisconsina i Oregona zaplijenili su poiljke laetrila pacijentima koji su dolazili
u nau kliniku, ali i onima koji su se, u meuvremenu, vratili svojim domovima
i nastavili terapiju koliinama potrebnima za odravanje zdravlja. Odmah sam
znao da je glavni cilj tih zapljena dokazati da su moje poiljke prele granice
saveznih drava, to, teoretski, moj sluaj svrstava u meudravnu trgovinu i
time pod regulatornu nadlenost savezne vlade. Meutim, ubrzo sam doznao da
iza toga stoji jo jedan cilj - da zaglibim u kaljui pravnih zahtjeva.
Iz svake drave u kojoj je laetril bio zaplijenjen primio sam sudske pozive da
se pojavim u tim dravama kako bih se branio protiv dugog popisa optubi za
navodne zloine. Od mene se trailo da u svakoj dravi unajmim odvjetnika, da
u svaku od njih putujem na suenje i da prisustvujem beskrajnim sasluanjima i
ispitivanjima. To je bio raj za odvjetnike, ali za mene je bila nona mora. Nisam to
mogao sebi priutiti ni u pogledu novca ni u pogledu vremena. Na kraju krajeva,
bio sam samo pojedinac protiv sila savezne vlade i dravnih vlada zajedno. Oni
doslovce imaju uredske nebodere pune pravnika i agenata koji ive od novca
poreznih obveznika. Novac i vrijeme njima nisu nikakav faktor.
Otprilike u isto to vrijeme djelatnici Porezne uprave (IRS) uli su u moju ordinaciju
i poeli pretraivati moje knjige, odluni u namjeri da pronau pogreke i
nedosljednosti. Prije toga smo bili platili veliku svotu za nau reviziju poslovanja
iz 1971-72. godine. Sada mi je napravljena potpuno arbitrarna i nepravedna
procjena od 19.000 dolara duga za 1973. godinu, a da mi nije bila obavljena
revizija. Pobunio sam se protiv toga i porezna sluba se pred odgovarajuim
svjedocima sloila da sporni iznos moe stajati na uvjetnom raunu do sasluanja
na Poreznom sudu. Godinu dana kasnije dokazano je da sam bio u pravu te sam,
nakon detaljnog pregleda, zapravo dobio povrat od 1.800 dolara preplaenog
poreza za 1973. godinu. Meutim, u meuvremenu je Dennis Connover iz IRS-
ovog Odjela za ubiranje poreza ignorirao na raniji dogovor i odluio zadati
smrtni udarac. Zaprijetili su mi ovrhom nad kuom i od provedbe ovrhe dijelilo
me samo deset dana.
Savezna oma se stezala i tada sam shvatio da gubim bitku.
12
Trebalo je proi jo nekoliko godina da pria zavri, ali predosjeaj dr.
Richardsona na kraju se pokazao tonim. Godine 1976. imao je zakazano
svjedoenje pred Kalifornijskim odborom za zdravstveno zakonodavstvo u
vezi prijedloga zakona za legalizaciju laetrila. Kad se pribliio sobi za sasluanje
Richardson i Griffin, op. cit, str. 85, 86.
2 6 2 Svijet bez raka
Pismo od 22. srpnja 1975. g., koje je Carl M. Leventhal, dr. med., zamjenik direktora potpisao za J.
Richarda Cronta, dr. med., direktora, Ured za lijekove, FDA; Griffin, Private Papers, op. cit.
zgrabili su ga agenti u civilu, stavili mu lisice i odvukli ga u zatvor. To je bio
poetak dugog saveznog suenja u kojem je bio optuen za zavjeru radi
krijumarenja laetrila. Lijenik nikad nije bio osobno umijean u krijumarenje,
ali je kupovao laetril od dobavljaa koji nisu mogli dokazati da su tu tvar uvezli
legalnim putem. Budui da od svojih dobavljaa nije traio potvrde o uvozu,
pretpostavljeno je da je morao znati kako se radi o krijumarenju. Zato su tvrdili
da se, kupujui laetril za svoje pacijente, urotio s krijumarima. Vlada je na
kraju uspjela izboriti se za osuujuu presudu na temelju takvog zapanjujueg
zakljuka.
Za vrijeme ovog suenja FDA je poslala sljedee pismo Kalifornijskom
odboru medicinskih nadzornika:
FDA tereti dr. Richardsona da je djelovao i jo uvijek djeluje protivno zakonu,
znanstveno neutemeljeno i bez medicinskog opravdanja. Smatramo da je takvo
ponaanje neetiko i neprofesionalno, pogotovo zato to potie distribuciju lijeka
koji nema potvrene vrijednosti i ije promicanje predstavlja varanje javnosti.
Odboru posebice skreemo panju na neodgovorne i opasne savjete o lijeenju
raka u kojima dr. Richardson nagovara pacijente da odgode operaciju i izbjegnu
tretman zraenjem u korist tretmana laetrilom. Taj savjet, ako se prihvati,
oigledno moe izazvati katastrofalne posljedice.
Iz navedenih razloga Uprava za hranu i lijekove s potovanjem moli ovaj Odbor
da dr. Richardsonu ukine dozvolu za bavljenje medicinom.
13
Sasluanje pred Odborom medicinskih nadzornika u San Franciscu trebalo se
odrati u isto vrijeme kad i suenje u San Diegu za zavjeru radi krijumarenja.
Oba procesa koordinirala je FDA. Budui da je dr. Richardson morao biti na
sudu, bilo mu je nemogue istovremeno prisustvovati sasluanju i iznijeti svoju
obranu. I da je mogao, to vjerojatno ne bi imalo nekog utjecaja. Sasluanja su
podsjeala na Staljinova montirana suenja. Rezultati su bili unaprijed odlueni;
ostao je samo proces. Dana 28. listopada 1976. godine Odbor je objavio svoju
odluku:
Optueni je koristio laetril i pangaminu kiselinu [vitamin B
15
] kao terapijska
sredstva u lijeenju raka. Laetril i pangamina kiselina nisu priznati vitamini u
ljudskoj prehrani. Laetril nema nikakvu poznatu prehrambenu vrijednost i nije
siguran za samolijeenje...
Lijeenje pacijenata oboljelih od raka laetrilom, pangaminom kiselinom i
vitaminima kao jedini lijenikov izbor, nautrb spomenutih konvencionalnih
Hod po najvioj ici 2 6 3
Decision in the matter of the accusation against John A. Richardson, M.D., before the Board of
Medical Quality Assurance, Division of Medical Quality for the State of California*, 28. listopada
1976. g., str. 4, 5, 11.
naina lijeenja, predstavlja ekstremno odstupanje od standardne medicinske
prakse...
Certifikat broj G-2848 na ime Johna A. Richardsona, dr. med., gore spomenutog
optuenika, ukida se.
14
Dr. Richardson je na kraju zatvorio svoju uspjenu privatnu praksu u
Albanvju, Kalifornija, i pridruio se poznatoj klinici u Tijuani, Meksiko. Tamo
je mogao i dalje lijeiti oboljele od raka i - spaavati ivote. Umro je u prosincu
1988. godine.
Mnogi drugi hrabri ljudi hodaju po najvioj ici. Dr. Ernst Krebs, suotkriva
laetrila, poslan je u zatvor zato to je davao pangaminu kiselinu (vitamin B15)
kao pomonu terapiju u tretiranju raka. Dr.. James Privitera, dr. med., iz Covine,
Kalifornija, odsluio je zatvorsku kaznu zbog navodne zavjere radi prodaje
laetriela. Dr. Bruce Halstead, dr. med., iz Loma Linde, Kalifornija, jo jedan
zagovaratelj laetrila, izgubio je dozvolu za bavljenje medicinom zbog koritenja
neodobrenog biljnog pripravka zvanog ADS (Aqua Del Sol) za jaanje
imunolokog sustava. Dr. Douglas Brodie iz Rena, Nevada, jo jedan strunjak
za laetril, odsluio je zatvorsku kaznu, navodno zbog utaje poreza na dohodak.
Spomenimo i dr. Philipa Binzela, dr. med., iz VVashington Court Housea, Ohio, o
kojem smo govorili u prethodnom poglavlju. Iako u vrijeme pisanja ovih redaka
jo nije izgubio dozvolu ili bio u zatvoru, proveo je vei dio zadnjeg desetljea
svog ivota na sudu, borei se protiv industrije raka. Bitka nikada ne zavrava.
Detalje ove prljave povijesti nepravde ukljuio sam u prethodne odlomke u
nadi da e itatelju omoguiti da doivi dio frustracije i ljutnje koje su ti doktori
osjeali. Dr. Richardson je to ovako saeo:
Prosjena osoba sa sigurnim domom i poslom, koja nikada nije osjetila silovite
napade doslovce stotina odvjetnika (plae kojih pokriva novac od poreznik
obveznika), kojoj nije prijetila zatvorska kazna samo zbog toga to radi ono za to
zna da je ispravno, takva osoba jednostavno ne moe razumjeti logiku ranjenog
medvjeda...
Kad su nacistike ratne zloince optuili za genocid, oni su se pravdali da su
samo sluali nareenja i potivali zakone nacistike drave. Civilizirani svijet je
uzvikivao: Krivi su!. Od ovjeka se oekuje da potuje zakon vii od onoga
bilo koje drave. Kada od nekog ovjeka zakoni njegove vlade trae da nevine
ljude osudi na smrt, on mora odbaciti te zakone i postupati u skladu sa svojom
savjeu. Ako to ne uini, ne razlikuje se mnogo od nacista koje su objesili zbog
ratnih zloina.
2 6 4 Svijet bez raka
U sadanjoj bitci nemamo ak ni ratnu strast da opravda nae ponaanje. Pa ipak,
u posljednjih nekoliko godina nepotrebno je umrlo od raka vie ljudi no to je
bilo rtava u svim naim ratovima zajedno.
Koliko je jo patnji i rtava ameriki narod spreman podnijeti prije nego to se
suprotstavi birokraciji? Koliko lijenika mora zavriti u zatvoru prije nego to
svi lijenici viknu dosta! sve veoj vladinoj kontroli nad njihovom strukom?
Koliko nam VVatergatea treba prije nego to shvatimo da mo kvari smrtnike i da
rjeenja problema ne lee u ojaavanju moi vlade nego u smanjivanju njezine
moi?
Duh otpora se osjea u zraku. To je osvjeavajui povjetarac i ulijeva mi veliku
nadu. Odluio sam da u se boriti sam, ako tako mora biti. Ali, dok piem ove
posljednje rijei, ne mogu a da se ne zapitam ima li jo koga tamo vani?
15
Richardson i Griffin, op. cit, str. 114, 115.
25.
Koji su motivi za protivljenje lijeenju laetrilom;
teorije o ogranienoj i totalnoj zavjeri; reakcija
najirih slojeva kao pokreta promjena.
TKO SU ONI, Tohne? Zato bi itko htio sprijeiti otkrivanje lijeka za rak?
To pitanje upueno dr. Johnu Richardsonu 1971. odvelo je autora ove knjige
u ono to je postalo dvoipolgodinji projekt istraivanja i pisanja. Ova opirna
knjiga rezultat je tog napora i vie od polovice njezinih stranica posveeno je
pokuaju da se odgovori na to pitanje motiva. Sada je dolo vrijeme da sve te
informacije skupimo u cjelinu i doemo do konkretnih odgovora.
Kao to je mnogo puta naglaavano tijekom ove studije, veina ljudi iz
medicinske, farmaceutske i istraivake industrije i prikupljaa dobrotvornih
priloga savjesne su osobe, predane svom radu. Oni su uvjereni da je ono to
rade, na nain kako to ureuje sustav, u najboljem interesu ovjeanstva. To
pogotovo vrijedi za tipinog lijenika koji je dobio slabo obrazovanje na polju
prehrane, nikada nije uo za trofoblastiku tezu o raku, nikada nije imao priliku
koristiti laetril, nikada nije proitao povoljnu kritiku vitaminske terapije u
medicinskim asopisima i nikada nije imao nikakvog razloga dovesti u pitanje
pouzdanost strunjaka koji tvrde da su proveli istraivanja. Najgore to se o
tim ljudima moe rei jest da imaju predrasude prema vitaminskoj terapiji.
Ali predrasude nisu svojstvene samo toj grupi. Vjerojatno moemo rei da
nema ovjeka koji nema nikakvih predrasuda. Svi imamo pozitivne predrasude
prema onim stvarima za koje vjerujemo da su istinite. Mit je da znanstvenici
iz nekog razloga imaju manje predrasuda od umjetnika, poslovnih ljudi ili
politiara. Oni moda jesu strunjaci u glumljenju objektivnosti, jer je takva
oekivana slika njihove struke, ali su jednako zatvorenog uma u pogledu mnogih
2 6 5
Pitanje motiva
2 6 6 Svijet bez raka
stvari kao i mi ostali - ni vie ni manje. Razumljive su njihove predrasude prema
vitaminskoj terapiji. Moda jesu za osudu, ali nisu zlonamjerne.
Krenemo li dalje na popisu motiva, dolazimo do onoga to bi se moglo
nazvati karijerizmom. Nije karijerist lo momak, ali pati od jakih interesa koji
esto ometaju njegovu objektivnost. Prikladno ga je opisao kolumnist Charles
McCabe:
Moda se pitate jesu li zaposlenici Amerikog drutva za rak, zaklada za
istraivanje raka i drugih organizacija koje smatramo svetima zaista zainteresirani
da se pronae lijek za rak. Ili bi moda vie voljeli da problem koji osigurava
financiranje njihovog rada postoji i dalje. Mogli biste ak biti toliko blasfemini
da vjerujete kako postoji odreeni tip linosti koji snano privlae borbe iz kojih
se moe izvlaiti korist. Takve bismo mogli nazvati karijeristima konzervativcima.
Nedavno su mi zadivljujue precizno definirali taj tip ljudi:
Kljuna je ideja karijerista, osobe koja javni problem pretvara u osobnu karijeru i
spaava se od anonimnosti, neimatine ili oajanja. Takvi ljudi rade s predanou
koja se moe initi nesebinom sve dok je problem nerjeiv.
Ali ako prijedlozi za promjenu javne politike ili normalna evolucija nae kulture
zaprijete raiavanjem zbrke, postaje oigledno da im je u interesu baviti se
vanou i emocionalnom teinom problema...
Ta udna i opasna vrsta reformatora uvijek je bila meu nama. U nae vrijeme
taj tip ljudi postao je izvanredno dobro prihvaen. To su oni koji znaju odgovore
na probleme koji, trenutano, nemaju nikakvog prikladnog odgovora. Grevito
se opiru pribliavanju bilo kakvom konkretnom odgovoru koji bi mogao ugroziti
njihovu svetu nesebinost.
1
Za karijerista je. prirodno da gravitira takvim naizgled humanitarnim
organizacijama kao to je Ameriko drutvo za rak. To ne samo to mu prua
status meu njegovim prijateljima koji ga podravaju, nego mu osigurava i
prilino lijepo zaposlenje na podruju gdje se na njega ne vri pritisak i nema
konkurencije ili ekonomske potrebe da stvara bilo profit bilo opipljive rezultate.
Ustvari, upravo nedostatak rezultata poveava ugled njegovog poloaja i vanost
njegovog rada. U takvoj leernoj atmosferi karijerist oputeno smilja beskrajne
programe prikupljanja sredstava. Mornari se postrojavaju u redove na palubi
nosaa aviona, kako bi ih fotografirali iz zraka dok sriu rijei Borite se protiv
raka. Javne zgrade posvuda prekrivaju plakati sa sloganom Borite se protiv
raka pregledima i ekovima*. Vrbuju se domaice da odravaju humanitarne
rasprodaje, idu od vrata do vrata iprikupljaju sredstva. Sportae mole da sudjeluju
u posebnim sportskim dogaajima. Vre se pritisci na zaposlenike da odobre
donacije kroz odbitak od plae. Drutvene klubove nagovaraju na sponzoriranje
The Fearless Spectator, San Francisco Chronicle, 27. rujna 1971. g., str. 35.
Pitanje mot i va 2 6 7
informativnih tandova, karnevala i video projekcija na otvorenom. A roake
preminulih rtava raka potiu da na osmrtnice stave natpis Obitelj moli da se
umjesto cvijea poalju prilozi Amerikom drutvu za rak.
Karijerist je na taj nain u stanju svake godine unovaiti preko dva milijuna
dobrovoljaca koji, sa svoje strane, prikupe oko sto milijuna dolara. Samo oko jedne
etvrtine tog iznosa odlazi na istraivanja. Mta od toga ne ide za prouavanje
moguih prehrambenih faktora, jer kad bi se ta vrata jednom otvorila, konano
rjeenje problema raka uetalo bi ravno u te luksuzne urede, stalo na debeli tepih
i objavilo da Ameriko drutvo za rak, kao i oni koji rade za njega, vie nisu
potrebni. I time bi se ispunilo obeanje sadrano u slubenoj ACS-ovoj izjavi:
Ameriko drutvo za rak krizna je organizacija, privremena organizacija, koja u
svome nezavisnom kriarskom pohodu nastoji prikupiti dovoljno dolara kako bi
povela neumoljivu borbu protiv raka.
2
Moda je to bila freudovska omaka, ali primijetite da nisu rekli da im je
cilj pobijediti rak, ve samo boriti se protiv raka. Ako se rak ne pobijedi, borba
bi mogla trajati zauvijek. Ameriko drutvo za rak je krizna organizacija,
privremena organizacija* od 1913. godine!
Otisci prstiju karijerista vidljivi su posvuda. Karijerizam je vaan faktor u
protivljenju vitaminskoj terapiji - ne samo na polju lijeenja raka nego i multiple
skleroze, miine distrofije i drugih neinfektivnih bolesti. Meutim, jednako je
tako sigurno da to protivljenje nije rezultat svjesne, promiljene zlonamjernosti.
Ono je prije produkt podsvjesne potrebe koja je svojstvena osobnosti karijerista.
Jo uvijek imamo posla s ljudima koji u osnovi nemaju zle namjere.
Meutim, kad se na popisu motiva spustimo do sljedee kategorije, slika
jasno poprima sive nijanse. Ta je kategorija profit.
Profit, sam po sebi, nije ni dobar ni lo. Ovisi o okolnostima u kojima je
ostvaren. Profit je samo jo jedna rije za plau. To je kompenzacija koju
osoba dobiva za to to stavlja na kocku svoju uteevinu ili to ulae svoje
vrijeme u poslovni pothvat. Profiti su, stoga, poput drugih oblika plae, dobri
ako su zaraeni na takav nain da nitko nije bio prisiljavan ili prevaren. Bez
obzira na to koliki su, profiti su poteni sve dotle dok postoji potpuna sloboda
izbora da se neto kupi ili ne kupi ili da se kupi od drugog izvora, odnosno
sve dotle dok se poteno ispunjavaju svi dobrovoljni sporazumi izmeu kupca
1 prodavaa, zajmodavca i zajmoprimca. Ali, ako je bilo koja strana u sklapanju
posla prisiljena prihvatiti uvjete ili cijene koje inae ne bi prihvatila ili nema
mogunost izbora da drugdje obavi posao zbog zavjere ili nekih drugih sila
izvan konkurencije slobodnog trita, onda profiti dobiveni na taj nain, koliko
god bili mali, nisu poteni.Takvi su profiti steeni silom ili prijevarom. Nebitno
2
American Cancer Society, Inc, ACS-ova broura, bez godine, str. 17.
268
Svijet bez raka
je pritom jesu li te postupke nametnuli vlada, strukovna udruenja, sindikati,
karteli ili kriminalne organizacije.
Dobivanje novca kroz prisilu ili obmanjivanje bit je krae. I ta vrsta profita
sljedea je na naem popisu.
Politika je multinacionalnih kompanija da djeluju na nain da smanjuju
meusobnu konkurenciju radi ograniavanja izbora za potroaa, podizanja
cijena iznad prirodne razine koju diktiraju ponuda i potranja i, time,
ostvarivanja umjetno visoke razine profita. Takvi dogovori izmeu kompanija
zovu se sporazumi o ogranienju trgovine. Poznato je da su kemijska i
farmaceutska industrija bile pioniri i vodei sudionici u ogranienju trgovine.
Velik dio protivljenja lijeenju raka bez lijekova moe se shvatiti samo u svjetlu
tog injeninog stanja.
Namjetanje cijena na polju lijekova vidi se na razne naine. Jedan je taj da
se neki lijekovi proizvedeni u Sjedinjenim Dravama prodaju jeftinije u drugim
zemljama. Sniziti cijene u Americi, iako su lijekovi proizvedeni ovdje, znailo
bi prekriti sporazume o kontroli cijena. Kao to je istaknuo senator Gavlord
Nelson, predsjednik Pododbora za monopol Senatskog odbora za malo i srednje
poduzetnitvo:
Da, mnoge amerike farmaceutske kompanije prodaju lijekove domaim
veletrgovcima po razliitim cijenama, ovisno o tome gdje e se lijek koristiti.
Ako domai veletrgovac kae da e se lijek slati u inozemstvo, njegova cijena
lako moe biti pedeset posto nia. Bilo bi teko nai eklatantniji sluaj cjenovne
diskriminacije amerikog potroaa od toga.
3
Umjetno podignute cijene nisu jedini nusprodukt kartelskih sporazuma.
Slab izbor proizvoda ili potpuno nepostojanje proizvoda mogu biti ak i gori. Ne
govorimo samo o ograniavanju broja proizvoaa za odreeni proizvod unutar
odreenog teritorija - iako je i to dovoljno loe - nego o potpunom sprjeavanju
lansiranja novih proizvoda na trite, kako bi se iskoristio postojei proizvod
koji je profitabilniji. ini se da je to bio razlog koji je stajao iza odluke Standard
Oila i Shella da umanje vanost njihovog procesa hidrogenacije kojim se moe
dobivati kvalitetan benzin iz ugljena niske kvalitete.
Na polju medicine ta ista manipulacija tritima dovela je do nerazumnog
odgaanja upotrebe sulfanilamida. Richard Sasulv komentira:
I. G. Farben ponekad je zadravao nove proizvode ili metode. Radi se konkretno
o sulfa-lijekovima. ... Bilo je amerikih kartelskih partnera I. G.-a koji su bili
spremni odmarati se na onome to je izgledalo sigurnim tritem i zato su
zadravali nove razvoje...
Ask Them Yourself, Famify Weekly, News Chronicle, 7. listopada 1973. g., str. 1.
Pitanje mot i va 2 6 9
I. G. je javnosti cijeloga svijeta uskraivao lijek koji spaava ivote zato to je elio
proizvod koji e moi patentirati i na koji e imati ekskluzivno pravo... Teko je
i bolno pokuati procijeniti koliko se ivota moglo spasiti da sulfanilamid nije
bio zakopan u laboratorijima velikog monopola koji je ekao najprofitabilnije
vrijeme za predstavljanje novih lijekova javnosti.
4
Superprofiti farmaceutske i istraivake industrije uvelike se poveavaju s
porastom broja rtava raka. Znatan dio prihoda tih industrija sada se usmjerava
preko savezne vlade i zavrava u depovima politiki favoriziranih pojedinaca i
institucija. Uz savezni budet za rak koji prelazi milijardu i pol dolara godinje,
potencijal za korupciju je ogroman.
Kome treba primitivan staromodan oblik podmiivanja ljudi iz vlade,
pita dr. Krebs, kada odjel Ministarstva zdravstva, obrazovanja i socijalne
skrbi moe potpuno legalno dodijeliti ugovor od 1.250.000 dolara kompaniji
Hoffman-LaRoche za 'kliniko istraivanje' 5-FU, dok bi se, bez zatite patenta,
ista koliina tog spoja mogla proizvesti za oko 17.000 dolara?
5
Sada smo stigli do etvrte i jo nie razine motiva, razine koju ne smijemo
previdjeti ako elimo razumjeti sile to djeluju protiv slobode izbora u lijeenju
raka. Postoje oni s politikim ambicijama koji e iskoristiti svaki izgovor za
irenje svog utjecaja i moi nad drugima. Kriza s rakom je kao stvorena za
njihove planove. Iako moda nisu imali nikakvog udjela u stvaranju te krize,
zanimanje koje pokazuju prema njoj i nainima njezina rjeavanja uglavnom je
prijevara i trik. Jedino to ih zanima jest podrka glasaa i uvrivanje vlastitih
pozicija u strukturi vladine moi.
Kako vlada sve vie pritie i sve je okrutnija, strunjaci za odnose s javnou
serviraju poslastice radi smirivanja njezinih zabrinutih graana. Kad bi
omraena diktatura mogla sprijeiti da javnost sazna za vitamin B17, sve dok
ne utroi milijarde dolara na istraivanja u razvikanom ratu protiv raka, i kad
bi se konano rjeenje problema raka ljudima moglo podvaliti kao pobjeda u
tom ratu, tada bi bilo mnogo lake navesti mase da prihvate vladu kao loginog
posrednika na polju medicine. Bilo bi ak mogue uvjeriti mase da na diktaturu
koja im je nametnuta gledaju sa zahvalnou. Veliki brat moda jest strog,
govorili bi, ali je dobar!.
Mnogo se po tom pitanju moe nauiti pogleda li se model Hitlerovog uspona
na vlast. Ohrabren kartelom koji je djelovao u pozadini, njemaki parlament
irio je Bismarckov plan vladine medicinske skrbi, sve dok nije uao u sve pore
ivota u prednacistikoj Njemakoj. Matthew Lynch i Stanley Raphael u strunoj
studiji Medicine and the State (Medicina i drava), kau nam:
4
Sasulv, I.G. Farben, op. cit., str. 134, 135, 32.
5
Pismo E. T. Krebsa G. Evvardu Griffinu od 26. prosinca 1972. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
2 7 0 Svijet bez raka
Iako je teko precizno procijeniti koliku je ulogu ta [socijalistika] mrea odigrala
u pomaganju nacistima da osvoje vlast, ne moe biti sumnje da je ona bila vana.
Uprava socijalnog osiguranja dosezala je svaki kutak zemlje i barem 70 posto
njezinog osoblja pripadalo je ADGB-u [Njemakom opem savezu sindikata]
koji su preuzeli nacisti. Cjelokupna struktura socijalnog osiguranja, a osobito
njezin odjel za bolesti, bila je vrlo prirodna, ve pripremljena mrea za irenje
nacistikog utjecaja i kontrole.
6
Da je socijalna medicina pridonijela uspjehu nacizma, priznao je i Odbor
za zdravstveno osiguranje kanadskog parlamenta. U specijalnom izvjetaju
objavljenom u oujku 1943. godine Odbor je otvoreno rekao:
Tijekom ranih godina Hitlerovog reima vladin medicinski program bio je, prema
miljenju mnogih promatraa, jedna od najveih potpora stvaranju totalitarne
drave.
7
Slijedei stope Bismarcka i Hitlera, ameriki elnici iz obiju vodeih politikih
stranaka meusobno su se natjecali za vodstvo u irenju Medicarea (dravnog
zdravstvenog osiguranja za osobe starije od 65 godina, prim. prev.). Tako se,
svake etiri godine, sve vie pribliavamo sustavu medicine koji zagovaraju i
primjenjuju svi totalitarni reimi.
Ameriki narod sporo je prihvaao rjeenja vlade po pitanju zdravstva,
posebice zato to je mogao vidjeti katastrofalne posljedice slinih programa
u drugim zemljama. Ali njegov otpor oslabili su rastui trokovi medicinske
njege, koji se najveim dijelom mogu izravno pripisati fantastinim trokovima
ortodoksnog lijeenja raka. Drugim rijeima, da je jeftina metoda kontrole raka
dostupna ve danas, nacionalni raun zdravstva toliko bi se drastino smanjio da
vlada sutra ne bi imala prostora za intervenciju na tom vitalnom polju. Politiari i
birokrati mogu sa zabrinutou priati o rastuim trokovima medicinske skrbi,
ali potajno su presretni, jer im to daje povoda za slavlje, slui kao opravdanje za
njihove ekspanzionistike prijedloge.
John G. Schmitz, bivi lan Kongresa iz Kalifornije, u posebnom izvjetaju
svojim biraima datiranom 27. listopada 1971. godine, predstavio je ovu
analizu:
Vrlo rano na ovogodinjem zasjedanju Kongresa senator Edward Kennedv je, uz
veliku pompu, predstavio prijedlog zakona (S. 34) pod bombastinim nazivom
Zakon o pobjedi nad rakom. Njegova formula za pobjeivanje raka bila je vrlo
jednostavna, tovie banalna: osnovati novi savezni ured s mnogo novaca.
Lynch i Raphael, Medicine and the State, (izvorno objavio 1963. Charles C. Thomas. Pretisak izdalo
Udruenje amerikih lijenika i kirurga, Oak Brook, 111., 1973.), str. 34.
Report of the Advisory Committee on Health Insurance, 16. oujka 1943. g., (King's Printer, Ottawa), str. 108.
Pitanje mot i va
271
Pretpostavivi - sasvim ispravno, kako se pokazalo - da e se protivljenje Zakonu
o pobjedi nad rakom odmah protumaiti kao podravanje raka, predsjednik
Nixon pridruio se prijedlogu s vlastitim Zakonom o pobjedi nad rakom, koji
se ni po emu nije bitno razlikovao od prijedloga senatora Kennedvja, osim to
je nosio drugi broj (S. 1828). Taj je zakon prihvaen u Senatu golemom veinom
glasova od 70 prema 1.
Pruga je bila postavljena, a Ameriko drutvo za rak, oglasivi se preko itave
stranice oglasa u New York Timesu i u dvama velikim washingtonskim dnevnim
listovima, imalo je krajnje drskosti ustvrditi da prigovore zakonu uglavnom
upuuju ljudi koji nemaju strunog znanja o raku. Moji spisi sadre brojne izjave
nekih istaknutih znanstvenika, lijenika i istraivaa raka iz Sjedinjenih Drava
koji se protive Kennedvjevoj i Nixonovoj zajednikoj predstavi, a ukljuuju i jednu
izjavu koju su potpisala nita manje nego etiri dobitnika Nobelove nagrade za
medicinu...
Nova spora birokracija nee nita bre pronai ni uzrok ni lijek. Vjerojatnije
je da e samo ometati traenje lijeka podravanjem trenutanih predrasuda i
pristranosti istraivaa specijaliziranih upravo na tom podruju.
Zapanjujue je koliko se poreznog novca rasipa na istraivake projekte za
pronalaenje lijeka za rak, a ti projekti ne daju nikakve rezultate. Amerikanci
e, ini se, tolerirati svakakve ludosti, sve dok se one promiu kao pokuaj
rjeavanja neke krize. Kriza u Vijetnamu, kriza na Bliskom istoku, ekoloka
kriza, energetska kriza - popis je ogranien samo matom manipulatora
i lakovjernou manipuliranih. Svaka kriza stvara se u javnom miljenju kao
predigra naem dobrovoljnom prihvaanju jo jednog posezanja u nae depove
i nae slobode.
U kolovozu 1973. godine predsjednik Nixon objavio je petogodinji plan
borbe protiv raka. Nalik klasinom sovjetskom pristupu takvim problemima,
to je zapravo bila objava da je kriza institucionalizirana. To je bilo jamstvo da
ciljevi nee biti ostvareni. Od tada je svaki neuspjeh vodio do promjene ciljeva,
velikog irenja birokracije i novog petogodinjeg plana. Kao to je primijetio
kongresnik Schmitz, pruga je postavljena i to je vlak lake zarade u najboljoj
politikoj tradiciji.
Vladina kontrola nad znanstvenim istraivanjima gotovo nikada ne daje
upotrebljive rezultate, osim na podruju naoruanja i s njime povezane vojne
opreme, kao to su rakete. Razlog je u tome to je to jedino polje od temeljnog
interesa za vladu. To je pitanje instinkta za samoodranje. Vlade, poput ivih
bia, imaju taj instinkt i to ih ponekad tjera da ak i vlastite graane smatraju
neprijateljima. To je razlog zato vlade javnosti preuuju tako mnogo
informacija, ak i u vrijeme mira, toboe zbog nacionalne sigurnosti.
Nacionalna sigurnost podrazumijeva da postoji neprijatelj. Vladajua elita zna
272
Svijet bez raka
da bi, vjerojatno, dolo do revolucije - ili barem do promjene vodstva - kad bi
glasai imali pristup povjerljivim informacijama. Za njih, neprijatelji smo mi.
Oni koji smatraju da vlada treba upravljati civilnim znanstvenim projektima,
poput istraivanja na podruju kontrole raka, trebali bi se dobro zamisliti nad
lankom objavljenim u Los Angeles Timesu 6. prosinca 1972. godine. Nakon opisa
pokretanja ogromnog meunarodnog programa za istraivanje raka (IARC) -
zajednikog pothvata vlada Sjedinjenih Drava, Sovjetskog Saveza, Francuske,
Britanije, Zapadne Njemake, Italije, Nizozemske, Belgije, Australije i Japana - u
lanku stoji da je FDA odabrala svoje sjedite, kupivi u Francuskoj, u Lyonu,
novu zgradu vrijednu est milijuna dolara. Zatim se objanjava:
Danas, sedam godina nakon osnivanja, i dva tjedna nakon useljavanja u novu
zgradu sjedita od etrnaest katova u Lyonu, Agencija smatra daje rijeila pitanje
vlastitog identiteta.
8
Nakon sedam godina istraivanja, nakon nebrojenih potroenih milijuna
dolara od poreza iz jedanaest zemalja i nakon useljavanja u est milijuna dolara
vrijednu zgradu od etrnaest katova, jedino to vladin projekt moe pokazati
jest uzbudljivo otkrie da je Agencija rijeila pitanje vlastitog identiteta.
Takvi su plodovi vladinih voaka u vonjaku civilne znanosti.
Oma vladine kontrole svakodnevno se stee oko naih vratova. Govore nam
koju hranu smijemo ili ne smijemo jesti, koje vitamine smijemo kupovati i u
kojim dozama ili kombinacijama, koje medicinske tretmane smijemo traiti,
koga smijemo unajmiti, koliko moramo platiti, koliko smijemo naplaivati,
kome moramo prodavati, gdje naa djeca moraju ii u kolu, to moraju uiti, a
uskoro e nam govoriti kojem lijeniku moramo odlaziti i koje lijekove moramo
uzimati. Svaka od tih uvreda naoj individualnosti dosad je bila nadahnuta
nizom nacionalnih ili meunarodnih kriza. Konani rezultat je da sada vlada
kriza koja je tea od svih ostalih zajedno. To je kriza osobne slobode.
Narod Sjedinjenih Drava, kao i narodi svih drugih zemalja svijeta, na putu su
prema ropstvu. Oni slijede svog arobnog frulaa velike vlade koji svira zavodljive
melodije sigurnosti, bratstva i jednakosti. Na kraju tog puta nalazi se kavez
svjetskog totalitarnog reima i zasad je on lano dekoriran kao meunarodni
demokratski forum, gdje se ljudi dobre volje okupljaju u cilju postizanja mira.
UN je posebna kreacija istih meunarodnih grupacija koje se sastoje od
svjetske skrivene kartelske strukture. Uloga koju u Sjedinjenim Dravama
igraju Grupa Rockefeller i Vijee za vanjske odnose opisana je u prethodnom
poglavlju. Meutim, treba razumjeti da je tijekom vie od pet desetljea jedini
stalni vanjskopolitiki cilj, koji je Ministarstvo vanjskih poslova (ije se osoblje
Cancer Control Inquiry Reaches Around World, L.A. Times, 6. prosinca 1972. g., str. A-2.
Pitanje mot i va 2 7 3
gotovo u potpunosti sastoji od lanova CFR-a) odluno slijedilo, bilo ubrzanje
evolucije UN-a u pravu svjetsku vladu i dovoenje svih nacija u njoj podreen
poloaj - ukljuujui Sjedinjene Drave. Uz tvrdnju da je nacionalni suverenitet
uzrok rata, Veliki plan amerike vanjske politike podrazumijeva eliminaciju
svih takvih suvereniteta kroz prijenos kontrole nad svjetskom vojnom silom
- ukljuujui nuklearno oruje - u ruke UN-ovih politiara. Pod sloganom
razoruanje radi mira pokrenut je proces stvaranja svjetskog politikog entiteta
koji e kontrolirati njegovi tvorci, meunarodni finpoli. Sa svim postojeim
nuklearnim naoruanjem u svojim rukama ta superdrava bila bi toliko mona
da se nijedan ovjek i nijedna razoruana nacionalna drava ne bi mogli
suprotstaviti njezinim ediktima.
9
Nemogue je razumjeti vanjsku politiku SAD-a ako to ne znamo. Sve to
su sadanji voe Sjedinjenih Drava radili od Drugog svjetskog rata naovamo
bilo je podreeno tom cilju. Sve! Meutim, prije nego to bude mogue sjediniti
Sjedinjene Drave s ostatkom svijeta, bit e potrebno ujednaiti njihove
ekonomije i ivotne standarde. To znai ogromnu vanjsku pomo manje
razvijenim zemljama - kako bi se one dovele na viu razinu, razliite beskorisne
trokove, iscrpljujue ratove i restrikcije koje ograniavaju produktivnost - kako
bi se Sjedinjene Drave spustile na niu razinu.
Tema vanjske politike jest relevantna za politiku raka. Ba kao to se godinama
kasnije saznalo za injenicu da je ameriki svemirski program bio namjerno
obustavljen na najviim razinama u "VVashingtonu kako bi se Sovjetima dao
presti lansiranja prvog umjetnog satelita (to je podiglo njihov znanstveni i
vojni kredibilitet u oima svijeta i pruilo opravdanje za amerike ustupke u
razoruanju), tako se moda i ovdje djelomice radi o istim motivima zbog kojih
se prijei kontrola raka. Ameriki politiki voe arko ele da lijek za rak doe
ili iz druge zemlje ili kao rezultat meunarodnog napora. Njihova je elja da
se konana pobjeda postigne na takav nain da ne povea presti Sjedinjenih
Drava, nego da ojaa ideju internacionalizma i globalne vlade.
U sijenju 1972. godine lan CFR-a i bivi predsjedniki kandidat, Hubert
Humphrev, ovako je to objasnio:
Postoje mnogi presedani za to da UN bude na forum. Koristili smo ga za
postizanje sporazuma kojim se zabranjuje oruje u svemiru. I onoga kojim je
dogovoreno da se zabranjuje na morskom dnu. Sad se nadamo da emo tamo
Za detaljniju analizu ovog pitanja itatelja upuujem na tri moja prethodna rada: The Fearful Master;
A Seond Look at the UnitedNations (Strani gospodar; Drugi pogled na Ujedinjene Narode), Appleton,
WI: Western Islands, 1964.; The Grand Design; An Overview of U.S. Foreign Policy (Veliki plan; Pregled
vanjske politike SAD-a), Westlake Village, CA: American Media, 1968.; The Capitalist Conspiracy;
An Inside View of International Banking (Kapitalistika zavjera; Pogled iznutra na meunarodno
bankarstvo), Westlake Village, CA: American Media, 1971. Posljednja dva djela takoer su dostupna
kao video materijali.
2 7 4 Svijet bez raka
postii meunarodni sporazum o okoliu. Zato ne bilo isto s globalnim ratom
protiv raka? Bi li diplomati trebali biti jedini koji u UN-u razgovaraju o ratu,
kontroli oruja i mirovnim sporazumima? Zato i lijenici, takoer, ne bi mogli
tamo razgovarati o nainima angairanja itavog ovjeanstva na unaprjeenju
znanstvene medicine?
10
UPI-jev lanak od 1. veljae 1972. godine izvijestio je da je predsjednik Nbcon
(lan CFR-a) naredio svojim najviim dunosnicima za rak da blisko surauju
s drugim zemljama, posebice sa Sovjetskim Savezom i Narodnom republikom
Kinom. U lanku je pisalo: Nixon je naglasio da eli da kampanja protiv raka
bude meunarodni napor..
u
U rujnu iste godine predsjednik Nbcon odrao je govor na Nacionalnoj
konferenciji o raku u Hotelu Biltmore u Los Angelesu. U svom je govoru istaknuo
da je istraivanje raka jedna od glavnih sila kroz koju narodi svijeta mogu raditi
za mir. Globalistima u CFR-u ideja mira sinonim je za meunarodni savez i
svjetsku vladu. Nbcon je objasnio:
Moda borba protiv raka moe pomoi svijetu da shvati kako, unato ogromnim
razlikama u kulturi, vrijednostima i politikom sustavu, nacije moraju raditi
zajedno kako bi zadovoljile zajednike potrebe. Poput zloupotrebe droga, poput
otmica aviona, poput terorizma, rak je meunarodna prijetnja. Moramo mu se
suprotstaviti meunarodnim savezom.
12
Uz rizik da postanem dosadan, ponovit u jo jednom da je velika vlada
nuan saveznik monopola, a svjetska vlada cilj je kartelaa ifinpola koji su tihi,
naizgled filantropski sponzori UN-a. injenica je da veina Amerikanaca toga
nije svjesna. To to ameriki narod iskreno eli meunarodni mir i bratstvo ne
mijenja tu realnost. Sve to rade karteli i multinacionalne kompanije u funkciji
je ostvarivanja jednog ili oba njihova glavna cilja: poveanja bogatstva onih koji
ih kontroliraju i okupljanja politike moi u pravoj svjetskoj vladi - kojom e oni
upravljati iza kulisa.
Anthonv Sampson se u knjizi The Sovereign State of ITT osvrnuo na taj
fenomen. Napisao je:
Da je multinacionalnim kompanijama potrebna djelotvornija kontrola, priznaju
i mnogi njihovi zaposlenici. Ali, tko ih moe kontrolirati? Konvencionalno
rjeenje je da se drave organiziraju u vee jedinice i, na kraju, u neku vrstu
We Must Pool the VVbrld's Anti-Cancer Resources, Hubert H. Humphrey, Family Weekly, 23.
sijenja 1972. g., str. 14.
11
World Cancer Battle Waged, UPI, The DailyReview, Hayward, Kalif., 1. veljae 1972. g.
12
Cancer War A Force for PeaceNixon, LA. Herald Examiner, 28. rujna 1972. g., str. 1.
Pitanje mot i va 2 7 5
svjetske vlade, kako bi ograniile zloupotrebe; multinacionalni pothvati tako bi
stimulirali svjetsko drutvo kroz ogranieni proces sukoba.
13
Charles Levinson, generalni tajnik Meunarodnog saveza sindikata radnika
kemijske i ope industrije iz eneve, saznao je za kartele iz godina izravnih
iskustava i sukoba te otvoreno govori o tome. Evo kako je to ispriao Wall Street
Journalu 17. lipnja 1974:
eneva - Kad su Ujedinjeni Narodi ovdje odrali sasluanja krajem prole
godine o problemima koje stvaraju multinacionalne kompanije, slubenici
su pretpostavljali da e jedan od najvanijih svjedoka biti sindikalist Charles
Levinson.
Napokon, razmiljali su, to je tema o kojoj dobro pie, otvoreno se protivi
multinacionalnim kompanijama i vrlo je ugodan sugovornik. K tomu, ivi
nedaleko od od Palae naroda u kojoj se nalazi dvorana za sasluanje.
Ali g. Levinson odbio je poziv za svjedoenje - iz razloga koji su glasili otprilike
ovako: Prvo, nisam klaun. Drugo, nisam lan Atlantskog vijea. Tree, ne
prostituiram se sa zakladama..
Umjesto traganja za istinom, kae g. Levinson, UN-ovim dunosnicima su
trebali klauni da izvode predstave na paljivo smiljenom forumu, tako da UN
izgleda ivo dok prikazuje multinacionalne kompanije u ljepem svjetlu. Prema
miljenju g. Levinsona, UN i prestine privatne grupe kao to su washingtonski
Atlantski savez i Zaklada Rockefeller dio su meunarodne elite koja upravlja
velikim dijelom svjetskog poslovanja, financija, politike, pa ak i ratova, na svoju
korist...
Znai li to da g. Levinson eli unititi multinacionalne kompanije? Ne, ne, ne,
apsolutno ne, kae on. Ne moete biti protiv multinacionalnih kompanija kao
takvih. To nije mogue. Moderno poduzee nema mogunosti funkcionirati u
dananjem svijetu ako ne dosegne globalne razmjere, kae Levinson.
Isto tako, ni njegov otvoreni socijalizam ne znai da bi elio da jednog dana
sve velike kompanije budu nacionalizirane. Vie ne podravam kolektivizaciju
sredstava za proizvodnju prema klasinoj marksistikoj ideji, tvrdi. Ustvari,
dodaje, Bojim se nacionalizacije irokih razmjera. To bi samo koncentriralo
vie moi u rukama autoritarnih desniarskih reima... dok je u istonoj Europi
dravno vlasnitvo znailo tek zamjenu jedne grupe elitista drugom.
Ono to g. Levinson eli ide dalje od obinog osnovnog sindikalizma, do onoga
to on opisuje kao posljednju ansu da se donekle sauvaju ljudske slobode pred
kapitalistiko-komunistikom zavjerom...
Kako stvari izgledaju iz njegovog asketski namjetenog ureda u luksuznoj zgradi,
kompanije su autoritarne i sve vie meusobno isprepletene. Pogledajte onu
Sampson, The Sovereign State oj ITT, op. cit, str. 304, 305.
276
Svijet bez raka
shemu na zidu, kae g. Levinson, pokazujui rukom. Na svijetloplavom papiru
nalaze se imena 50 najveih svjetskih kemijskih kompanija, vodoravno i okomito
povezanih crnim tokama koje oznaavaju njihove zajednike poslovne pothvate.
Prestao sam ih ucrtavati, kae on. Taj papir bi dosad ve bio zacrnjen. Meu
glavnim naftnim kompanijama, kae, izbrojio sam 2.000 zajednikih poslovnih
pothvata. To je bila brojka prije no to ih je prestao ucrtavati. Procjenjuje da
ih vjerojatno ima 10.000. Uskoro e, predvia, sve moderne industrije biti
pod potpunom kontrolom i dominacijom aice multinacionalnih kompanija
meusobno isprepletenih, sa zajednikim pothvatima, kompanija financijskih
integriranih u iste bankarske konzorcije....
U velikoj mjeri, kae on, mo je koncentrirana unutar poslova Davida
Rockefellera. Ta sfera ne obuhvaa samo Chase Manhattan Bank, kojoj je na
elu g. Rockefeller, nego i velike naftne kompanije, dravnog tajnika Henrvja
Kissingera i mnoge korporacije. G. Levinson smatra da su te korporacije povezane
preko zaklada na dva naina: direktori korporacija upravljaju zakladama, a
zaklade pak imaju vlasnike udjele u korporacijama.
14
Mnogi ljudi toliko su zatieni od surovih ekonomskih i politikih stvarnosti
svijeta da im je teko vjerovati da plemeniti napori poput onih za uspostavljanje
mira u svijetu ili istraivanje raka mogu biti neiskreni i sluiti nekolicini u njihove
privatne svrhe. Pomisao na zavjeru to se skriva iza krinke humanitarnosti oni
ne mogu pojmiti niti dre da je mogua u praksi. Europljani su obino otvoreniji
prema toj mogunosti, jer je njihova politika povijest toliko puna zavjera da
ih doivljavaju vie kao pravilo nego kao iznimku. Amerikanci, meutim, nisu
imali to povijesno iskustvo pa je prosjean graanin osjetljiviji po tom pitanju.
Kada sudi samo prema vlastitim standardima, prosjeni Amerikanac ne moe
vjerovati da postoje ljudi koji bi rtvovali ivote drugih radi vlastitog probitka.
Moda u drugim zemljama, da, ali ne u Americi. Kao da sam in glasanja,
osobnog ubacivanja glasakog listia nekako posveuje njegove kandidate i
ini ih nesposobnima za sebine motive ili podmukla djela. Zbog toga mnogi
ljudi instinktivno bjee od svake pomisli na to da postoji promiljeni razlog za
protivljenje laetrilu. Radije vjeruju da se tu zapravo radi o neznanju i birokratskoj
nesposobnosti.
Dugu povijest zlostavljanja mogue je promatrati tako da u njoj ne vidimo
skriveni plan. Ali isti argument takoer se nudi kao izgovor u svim drugim
problematinim podrujima drutva. Govore nam da inflacija nije planirana;
jednostavno se dogaa zbog neznanja i birokratske nesposobnosti. Ni kontrola
cijena i racioniranje nisu planirani; samo su nesretna posljedica neznanja i
birokratske nesposobnosti. Sve dui popisi primatelja socijalne pomoi nisu
How One Man Helps Unions Match Wits With Multinationals, Richard R. Janssen, Wall Street
Journal, 17. lipnja 1974. g.
Pitanje mot i va 2 7 7
planirani; samo su rezultat zabludjelog idealizma i birokratske nesposobnosti.
Porast kriminala nije planiran, nego je samo rezultat kratkovidne pravosudne
filozofije i birokratske nesposobnosti. Energetska kriza nije rezultat zavjere nego
sukoba na Srednjem istoku i birokratske nesposobnosti.
Iscrpljivanje nacionalnih resursa u beznadnim ratovima i takozvanim
meunarodnim mirovnim akcijama nije rezultat plana nego tek nedostatak
jasnih vanjskopolitikih ciljeva i birokratske nesposobnosti. To to je sve vie
pravila, propisa, subvencija i ogranienja u vezi sa svim fazama naeg ivota
- nita od toga nije planirano, shvaate; to je samo sluajna posljedica neznanja
na svim razinama drutva i, naravno, birokratske nesposobnosti.
Moda bi bilo mogue prihvatiti da jedna ili dvije ili ak desetak tih tragedija
nisu bile planirane, ali kad se svi dijelovi sloe poput divovske slagalice,
pojavljuje se uzorak koji prije nije bio vidljiv. Taj je uzorak toliko jasan, toliko
nepromjenjiv i toliko univerzalan da se razmiljanje o njemu kao obinoj
sluajnosti kosi sa zdravim razumom. Uzorak je, ukratko, ovaj: Na ba svakom
od tih problematinih podruja, jedini konkretan i logian rezultat svih napora
i trokova jest rast vlade. Osim toga, upravo oni ljudi koji iz tog trenda izvlae
najvie koristi, bilo financijske bilo politike, uvijek su u prvim redovima kad
treba uvjeriti druge kako je takav rast vlade nuan. I tree, ti koji dobivaju mo
nisu neznalice ni u pogledu povijesne perspektive ni u pogledu trenutane
realnosti. Iz njihove toke gledita, oni posao ne obavljaju nesposobno.
Priznajmo da nema potrebe da politiki i industrijski voe svjesno izazivaju
patnje milijuna ljudi samo zato to ele provoditi svoje planove. Zbog intenzivnog
i pretjeranog bavljenja poslom trpe njihove obitelji, a ugroeno je i njihovo
osobno zdravlje. Na kraju mogu izgubiti suprugu, pa ak i svoj ivot, to im
nikako nije bio cilj.
Jednako tako, financijeri i politiari ne moraju biti lanovi svjetske urotnike
klike da bi se protivili lijeenju laetrilom ili vitaminima; sigurno je da ne ele
svjesno izazivati genocid sprjeavanjem smjera istraivanja za koji znaju da e
dovesti do otkria koja spaavaju ivote. Ono to se dogodilo na ovom polju
rezultat je sila ipolitikakoje su ranije bile pokrenute radi ostvarivanja ekonomskih
i politikih ciljeva. Njihove organizacije i institucije refleksno reagiraju na svaku
prepreku profitu. To je dovelo znanost u teak poloaj; znanstvena kaljua
sada je kriva za milijune rtava svake godine. injenica da povremeno netko od
onih s vrha takoer zaglavi u toj kaljui - kao, na primjer, Winthrop Rockefeller
koji je umro od raka 1973. godine - zaista je slaba utjeha.
injenica da neki od najviih financijskih i politikih elnika svijeta jesu
umrli od raka samo dokazuje da je protivljenje laetrilu u prolosti bilo vie
rezultat opih nego nekih odreenih sukoba interesa. Vano je, stoga, razumjeti
da mnogi od onih koji su se iz financijskih ili politikih razloga protivili razvoju
laetrila, to nisu inili iz elje da prouzroe patnje i smrt. Ono o emu su jedino i
278
Svijet bez raka
iskljuivo razmiljali bilo je irenje njihove financijske i politike moi. I sve to
se takvima nae na putu mora biti uniteno.
A njima se na putu naao laetril. Prvo, injenica da se laetril dovodi u vezu s
nainom prehrane znai prokletstvo za farmaceutsku industriju. Drugo, injenica
da je to proizvod slobodnog poduzetnitva predstavlja uvredu za birokraciju
velike vlade. Tree, konano rjeenje problema raka zasigurno e okonati
divovsku industriju istraivanja raka, veinu radioterapijske industrije i velik dio
operacija koje se sada obavljaju. Gubitak prihoda s tih polja bio bi katastrofalan
za tisue profesionalnih prikupljaa dobrotvornih priloga, istraivaa i tehniara.
I etvrto, eliminacija trokova - koji odlaze na istraivanje raka - iz nacionalnog
prorauna za zdravstvo toliko bi drastino smanjila godinje trokove zdravstvene
skrbi da bi se trenutani politiki pritisak za uvoenje socijalne medicine veim
dijelom rasplinuo. Da, laetril se definitivno naao na putu.
Takva razmiljanja neizbjeno vode do zakljuka da, iako moda nema
konkretne zavjere da se prijei kontrola raka, definitivno postoji opa zavjera
koja daje iste rezultate. Ferdinand Lundberg u knjizi The Rich and the Super-Rich
pristupio je toj temi na ovaj nain:
Zapravo, rezultati su lairani i na vrhu i na dnu. Oni su posljedica ustrajnog
provoenja plana... U svakom sluaju, prerevni lanovi financijske elite privoeni
su i osuivani na amerikim sudovima zbog mnogih pravih malih zavjera, tako da
se ak i u uem pravnom smislu mnogi od njih pojedinano istiu kao dokazani,
autentini zavjerenici. U skladu s time, ak i ako ne postoji jedna sveobuhvatna
zavjera u pravnom smislu, injenica je da postoje i postojale su stotine slubeno
potvrenih malih zavjera. Dakle, u teoriji zavjere ima neto vie nego to priznaju
asni profesori.
15
Dr. Ernst T. Krebs ml. je u pismu dr. Johnu Richardsonu 1971. godine
ustvrdio:
Gledite o ogranienoj zavjeri neto je s ime svi mi moemo ivjeti. U skladu
s takvim gleditem vlada se nesvjesno iskoritava i orue je monih interesnih
krugova. Mi koji smatramo da postoji ograniena zavjera gledamo na nju kao
na neto to je jednako stvarno kao i zrak koji diemo...
Kad se osvjedoite da nai takozvani voe iz VVashingtona vie ni ne glume da se
ponaaju moralno i ravnoduni su prema istini, teorija zavjere vam izgleda sasvim
prihvatljivom. ini se da se samo oni koji djeluju u skladu s nekim planom mogu
i dalje javno razmetati svojim korumpiranim ponaanjem. Takvim ljudima,
zapravo, nije nimalo stalo do svoje zemlje niti ih zanima dobrobit njezinih
graana, koje otvoreno poniavaju...
16
15
Lundberg, The Rich and the SuperRich, op. cit, str. 21, 327.
16
Pisma E. T. Krebsa ml. J. A. Richardsonu od 9. oujka i 3. kolovoza 1971. g.; Griffin, Private Papers, op. cit.
Pitanje mot i va 2 7 9
Da bismo bolje razumjeli ogranienu ili konkretnu zavjeru na polju lijeenja
raka, zamislimo visoki valj ak. Valj ak predstavlj a konglomerat interesnih skupina,
od kojih se neke natjeu, neke podudaraju, a neke doivljavaju promjenu.
Meutim, sve njih povezuje zajednika elja za poveanjem osobnog bogatstva
i moi kroz vladu, kojom se koriste kako bi eliminirale konkurenciju. Unutar
tog valjka postoji mnogo slojeva. Ustvari, zastupljene su uglavnom sve razine
ljudske aktivnosti: bankarstvo, trgovina, industrije, medicina, obrazovanje,
pravo, politika, da nabrojimo samo neke. U ovoj smo studiji analizirali samo
jedan sloj tog valjka. Zahvatili smo iroki sloj medicine i uklonili samo jedan
tanki segment oznaen kao rak. Naalost, ono to smo tamo otkrili mogli bismo
ponoviti na bilo kojoj razini, samo kad bismo imali dovoljno vremena da joj se
posvetimo.
Realnost je, dakle, da postoje i konkretna ili ograniena zavjera i opa ili
sveobuhvatna zavjera. Na polju lijeenja raka, kao i na svim drugim poljima,
glavni, svjesni motivi onih koji su se urotili nisu izazivanje patnji, ropstva ili
smrti nego poveanje njihovog osobnog bogatstva i moi. Nitko, osim nekolicine
najokrutnijih na vrhu, nikad nije zastao i razmislio o posljedicama svojih djela.
Veina se po inerciji preputa nainu rada vlastitih institucija. Ili surauju i budu
nagraeni ili otpadnu i budu zgaeni.
Tako zavjera postaje nalik ivom organizmu koji se sam razmnoava.
Parazitski raste i hrani se onima koji nisu dio njega. Podriva nae slobode i
plodove naeg rada proteui svoje pipke iz vlade. Treba ga zaustaviti prije nego
to uniti svog domaina.
Koja bi sila mogla biti dovoljno jaka da nas oslobodi fatalnog stiska? Postoji
li ita to moe otrgnuti tog parazita prije nego bude prekasno?
Postoji. To je snaga javnog miljenja. ak i diktature drhte pred njom jer,
jednom kad se probudi i hrabro ujedini, nema politike ni vojne sile na Zemlji
koja bi joj bila ravna.
Na razini najirih slojeva ve raste protureakcija. Uz tisue rtava raka koje
pruaju iva svjedoanstva o djelotvornosti vitamina BI7, uz stotine tisua
onih koji otkrivaju vrijednost prehrane, usprkos proglasima FDA-AMA-e koji
govore suprotno, uz skandale Watergate i Whitewater zbog kojih su milijuni ljudi
shvatili da ne mogu vjerovati ni uzdati se u svoje politike voe, pribliavamo se
toki otvorenog otpora vladi, prema kojem bi Bostonska ajanka mogla izgledati
kao djeja igra.
Jo ima malo onih koji, usprkos svemu, sebe i dalje uvjeravaju da se amerikom
narodu nikada ne bi mogla nametnuti totalitarna vlada. Sa svakim novim
ediktom i svakim novim gubitkom osobnih sloboda oni vedro odgovaraju ne
brinite, to se ne moe dogoditi ovdje.
Na to dr. Krebs odgovara:
2 8 0 Svijet bez raka
MOE SE DOGODITI OVDJE. U SSSR-u ljudima zabranjuju da bjee iz zemlje
zato to im njihovi gospodari govore da nisu sposobni birati politiki sustav pod
kojim e ivjeti. Drugi trebaju donositi odluke za njih... U SAD-u rtvama raka
zabranjuju da pobjegnu u druge zemlje kako bi se lijeili i spasili ivot laetrilom,
jer njihova vlada tvrdi da nisu sposobni odluivati sami za sebe o takvim
stvarima...
TO SE DOGAA OVDJE. Tiranija ne poznaje granice. Ako joj se nitko ne
suprotstavlja, maligno buja. Kako bi divno bilo kad bi se ak i vrlo malo drutvo
domoljubnih amerikih lijenika, okupljenih zajedno, pozvalo na nirnberka
naela suprotstavljanja vladi u njezinim zlim ili ubilakim ciljevima i prkosno
lijeilo laetrilom.
17
Buntovno raspoloenje je u zraku. U sve veem broju mukarci i ene,
koji nisu ni sanjali da bi ikada mogli prekriti zakon, reagiraju na nirnberka
naela. Zatjeu se u situacijama kad moraju birati izmeu pokoravanja sustavu
i pokoravanja savjesti. U nekim sluajevima ak moraju birati izmeu zakona
i samog ivota. Mnogi poinju shvaati da sustav, koji je u prolosti zahtijevao
njihovu odanost, vie u stvarnosti ne postoji. On je prazna ljuska, demokratska
fasada to u tankom sloju prekriva realnost diktature. Kad se zaklinju na vjernost
Sjedinjenim Amerikim Dravama i Republici koju su one predstavljale, ine to
s tugom u kojoj se ljudi na sprovodu oprataju od voljene osobe.
To je raspoloenje i to je karakteristika masovnog pokreta koji nas moe
osloboditi stiska zavjere, i to e i uiniti. Ve je prekasno da bude drugaije. Doli
smo do zadnje postaje gdje se ljudi koji dre do svoje reputacije znanstvenika ili
osobne asti moraju ili ukrcati ili potpuno propustiti vlak, jer e taj vlak ui u
povijest prema redu vonje
Otvoreno pismo povodom uhienja ge Mary C. Whelchel, 28. veljae 1971. g.; Griffin, Private
Papers, op. cit.
26.
Podruja na kojima su potrebna dodatna istraivanja
u vezi s vitaminom B17; kako se kontroverzija oko
laetrila razlikuje od medicinskih kontroverzija iz
prolosti; analogija izmeu biolokog i politikog raka;
scenarij u kojem e oba raka biti pobijeena.
S OBZIROM NA nedostatak korisnih rezultata dobivenih ortodoksnom medi-
cinom, govori se da bi voodoo vraanje bilo jednako djelotvorno - ako ne i
djelotvornije - jer bi onda pacijent barem bio poteen smrtonosnih nuspojava
zraenja i trovanja kemikalijama. Ba kao to nas danas zabavljaju primitivne
medicinske prakse iz povijesti, budue generacije e sigurno, gledajui unatrag
na nae vrijeme, osjeati zgraanje nad besmislenim rezanjem, spaljivanjem i
trovanjem koje danas prihvaamo kao medicinsku znanost.
Zagovaratelji vitamina B17 prvi priznaju da jo imamo mnogo za nauiti o
prirodnim mehanizmima kad se radi o uzrocima i kontroli raka te da moramo
biti stalno oprezni i ne donositi preuranjene zakljuke. Na primjer, iskusni
kliniki lijenici sve vie vjeruju da je B17 sadran u hrani djelotvorniji nego
u dananjim preraenim i koncentriranim oblicima. Bilo bi im drae da ga
njihovi pacijenti dobivaju u tom prirodnom stanju. Meutim, injenica je da
se na taj nain ni priblino ne mogu unijeti dovoljne koliine koje bi pokazale
terapijsku djelotvornost u lijeenju uznapredovalog raka. Kad pacijent u kratkom
vremenu treba primiti velike doze, lijenik ima samo jedno rjeenje, a to je da
koristi B17 u visoko koncentriranom, proienom obliku koji se moe davati
injekcijom. Ali mogue je da su kod tog oblika uklonjene druge tvari koje se
javljaju u tragovima, a povezane su s Bl 7 u njegovom prirodnom stanju. To su
tvari koje ili same izravno djeluju protiv raka ili moda slue kao katalizatori,
poveavajui djelotvornost B17 ili potiui neke druge tjelesne mehanizme
na djelovanje. Mnogi nutricionisti vjeruju da su organski vitamini dobiveni
2 8 1
Svijet bez raka
2 8 2 Svijet bez raka
od pravih namirnica bolji od umjetno dobivenih ili sintetskih vitamina zbog
tvari u tragovima koje su u prvima prisutne, a u drugima ne. Tako se, takoer,
sve vie cijeni B17 u prirodnom obliku.
1
U svakom sluaju, iako su osnovne
istine otkrivene, jo uvijek imamo mnogo za nauiti. Sami zagovaratelji laetrila
skromno priznaju da su potrebna za dodatna istraivanja.
Bilo je jo mnogo drugih medicinskih kontroverzija oko lijeenja raka. Od
svih su moda najvei publicitet dobile kemijska formula dr. Andrewa Ivyja,
poznata kao Krebiozen, i Hoxseyjev tretman, koji je 1920-ih razvio Harry Hoxsey.
Meutim, kontroverzija oko laetrila razlikuje se od njih po tome to se formula
nije drala u tajnosti. O njegovom kemijskom sastavu i djelovanju otvoreno se
pisalo. Informacije o laetrilu dijelile su se sa svima koji su izrazili zanimanje
za njega. Na proizvodnju laetrila ne mogu se primijeniti nikakvi patenti, zbog
ega njegovi otkrivai ne mogu ostvariti profite. Dr. Krebs nije imao patent na
laetril, nikada nije primio plau za formulu i uvijek je bio spreman podijeliti
svoje tehniko znanje sa svakim tko ga je poelio proizvoditi. Njegov standardni
odgovor na sve takve upite bio je: Laetril je vlasnitvo itavog ovjeanstva..
Znaajan je aspekt kontroverzije oko laetrila, stoga, u tome to zagovaratelji
ne mogu ostvariti nikakvu korist, dok kritiari mogu mnogo izgubiti. Istina je da
sve dok se laetril zbog FDA-inih propisa bude prodavao na crnom tritu, moe
se oekivati da e oni koji ga proizvode i distribuiraju ostvarivati znatne profite.
Meutim, ti profiti samo odraavaju nunu i potenu cijenu, koju svi oni koji
nisu spremni riskirati uhienje - plaaju onima koji riskiraju. Kada miljenje
javnosti natjera vlasti na legalizaciju laetrila, cijene e naglo pasti. Nakon toga
e doi do prijelaznog razdoblja od nekoliko godina u kojem e se vitamin
B17 proizvoditi u raznim koncentriranim oblicima radi lijeenja postojeih
rtava raka. I to e, takoer, biti izvor prihoda, ali bez vladinih ogranienja radi
favoriziranja odreenog proizvoaa. To podruje privui e i druge, a nastala
konkurencija dodatno e sniziti cijenu B17 koji se daje u obliku injekcije - moda
ispod jedne desetine sadanje cijene. Cijene tableta s malim dozama za rutinsku,
svakodnevnu upotrebu vjerojatno e pasti na otprilike istu razinu kao cijene bilo
kojeg drugog vitamina.
Meutim, najvie od svega ohrabruje to to, ak i ako vlada uspije potpuno
zaustaviti distribuciju laetrila, jo uvijek moemo dobivati sav vitamin B17 koji
nam je potreban za odravanje normalnog zdravlja i to sasvim legalno, izborom
odgovarajuih namirnica. Laetril je u obilnim koliinama prisutan u koticama
marelica, bresaka, ljiva, nektarina, treanja te u sjemenkama bobiastog voa
i jabuka. Nalazi se u lima grahu, klicama graha, prosu i mnogim drugim
Dopustimo li da trenutani propisi FDA ostanu na snazi, bit e protuzakonito tvrditi ili ak
implicirati da su vitaminski dodaci dobiveni iz organskih izvora bolji od sintetiziranih. ak e
zabraniti proizvoaima da na etiketi navedu izvor. Na taj nain FDA proglaava istinu na pakiranju
protuzakonitom!
Svijet bez raka
283
namirnicama. Moda je potreban mali napor da se doe do njega, ali nikakva
vladina mjera - osim samog uhienja - ne moe nas sprijeiti da to uinimo.
Kada pria o vitaminu B17 postane iroko poznata, kada se sjemenke bogate
nitrilozidima budu mljele i posipale po naoj hrani kao uobiajeni zain, bitka
protiv raka konano e biti dobivena. Meutim, u toj bitci past e mnogo rtava:
mnogo mukaraca i ena koji su prekasno saznali istinu. Nekima, koji e biti
na rubu smrti, bit e, sreom, mogue spasiti ivot na neizvjesno vrijeme, ali
e im ostati runi oiljci od rana kao posljedica operacija i zraenja. Moda e
se osloboditi bolova, ali nikakva koliina B17 ne moe ukloniti njihove oiljke
na tijelu ili ih izlijeiti da budu potpuno zdravi. Drugi, sretniji, koji se budu
lijeili ranije i izbjegli tete od ortodoksne terapije, vratit e se normalnom i
produktivnom ivotu i proivjeti svoj oekivani ivotni vijek. Meutim, u svim
takvim sluajevima, doze za odravanje bit e nune, kako bi se sprijeilo da
metaboliki sustav oslabi na onom mjestu u tijelu koje je ranije bilo zahvaeno
rakom.
S vremenom e generacija, koju je u velikim razmjerima pogodila ta bolest,
izumrijeti, a posljednji tragovi najvee medicinske katastrofe dvadesetog stoljea
ostat e jo samo u povijesnim knjigama.
Ali, to s drugim rakom - malignou koja se sada iri politikim tijelom
i razara njegovo tkivo - to s tim? Hoemo li spasiti nae zdravlje samo kako
bismo mi i naa djeca mogli postati produktivniji kmetovi?
Izmeu raka i totalitarizma mogu se povui mnoge paralele. Vlada je, na
primjer, uvelike nalik trofoblastu. Poput njezinog pandana u naim tijelima,
vlada je i normalna i nuna. Nijedna civilizacija ne bi mogla nastati bez nje. Ona
je vitalan dio ivotnog ciklusa.
Vladu, meutim, ba poput trofoblasta, treba drati pod kontrolom kako bi
se sprijeilo da raste, izjeda i na kraju uniti svog domaina - samu civilizaciju.
Svaku mrtvu civilizaciju iz prolosti ubila je ili fizika trauma - vojna sila osvajaa
- ili je umirala sporom smru od raka, kako je unutarnji trofoblast vlade rastao
do udovinih dimenzija, postupno prodirui sve pred sobom. Na kraju su i
civilizacija i kancerozna vlada bile pokopane u zajednikom grobu.
U biolokim okvirima, stanice trofoblasta obuzdava unutarnje djelovanje
enzima guterae i vanjsko djelovanje vitamina B17. Ako bilo to od toga nije
dovoljno prisutno, tijelo je u opasnosti. Ako je i jedno i drugo slabo, trofoblast
e rasti i tragedija je neizbjena.
U okvirima drutva, vladu obuzdava unutarnje djelovanje ustavnih zatitnih
mehanizama poput podjele politikih vlasti i drugih ugraenih regulativa koje
osiguravaju ravnoteu meu organima vlasti. Takoer ju obuzdava vanjsko
djelovanje javne svijesti i nadzora nad izabranim dunosnicima. Ako bilo to
od toga nije dovoljno prisutno, civilizacija je u opasnosti. Ako je i jedno i drugo
slabo, vlada e rasti i civilizacija e umrijeti.
284
Svijet bez raka
Analogija je okantna. Oigledno je da su i nae unutarnje i nae vanjske
obrane u loem stanju, ako uope rade. Odluke Vrhovnog suda sruile su
ustavna ogranienja protiv saveznog centralizma i ini se da je javnost danas
hipnotizirana svjetlucavim kristalnim privjeskom kolektivizma, koji njie ruka
Velikog brata. A totalitarni trofoblast neobuzdano buja.
Moemo li spasiti nau civilizaciju? Ili je rak previe uznapredovao? To je
hitno pitanje koje postavlja svaka rtva raka. A odgovor je isti: Neemo znati
dok ne probamo..
Iskreno govorei, situacija ne izgleda dobro. Bolest je daleko odmakla i, u
ovom trenutku, slabi su izgledi da se proces odmah zaustavi. Na je jedini smjer
napada da ponemo graditi prirodne obrane to je mogue bre, pogotovo
vanjski faktor javne svijesti i nadzora nad izabranim dunosnicima. Za unutarnji
faktor ponovne izgradnje ustavnih ogranienja trebat e neto vie vremena, ali
uslijedit e kao posljedica naih napora na primarnom polju.
Moramo, dakle, stvarati vitamin pobuenog javnog miljenja i ubrizgavati
ga u politiko tijelo to je mogue bre i u to veim dozama. Najvee doze
treba ubrizgavati izravno u sam tumor. Neka savezna vlada - posebice FDA
- osjeti monu navalu ove tvari. Ona e biti poput selektivnog otrova za maligne
stanice.
Konkretno, potrebno je srezati FDA na prikladnu veliinu. Nema nikakve
logike u tome da vladi, koja slui nama, predamo mo da nam govori koje lijekove
ili hranu smijemo koristiti. Jedina legitimna funkcija vlade na ovom polju jest
nadzirati oznaavanje i pakiranje kako bi omoguila da javnost bude ispravno
informirana o tome to kupuje. Ako je neka tvar opasna, onda ju treba oznaiti
kao takvu, ali ne zabraniti. Drugim rijeima, dajte ljudima injenice i pustite da
sami odlue. Devedeset posto postojeih funkcija FDA trebalo bi ukinuti!
Nakon to se tumor pone suiti na primarnoj lokaciji FDA, na vitamin
javnog miljenja morat emo zatim ubrizgati u krvotok Kongresa i pustiti da
takoer slobodno kola svim drugim vladinim agencijama i uredima. Svi su oni,
kao i FDA, jednako proeti rastuom malignou despotizma i sve njih treba
vratiti pod kontrolu.
Uz dovoljno napora i rtava pacijent se moe spasiti. Je li mogue potpuno
obnoviti nae slobode ili ne, drugo je pitanje. Vjerojatno nije mogue. Rak
kolektivizma ve je previe uznapredovao i teta je prevelika da to dopusti.
Na narod izgubio je duh nezavisnosti i samodiscipline koji je preduvjet za
potpuni oporavak. Smekao se i postao je ovisan o vladinim subvencijama,
socijalnoj pomoi, zdravstvenoj skrbi, mirovinskim naknadama, naknadama za
nezaposlene, markicama za hranu, zajmovima s odbitkom od poreza, cjenovnim
potporama, zakonima o minimalnoj plai, vladinom kolstvu, javnom prijevozu
i saveznoj stanogradnji. Realno gledano, previe je za oekivati da e se ljudi
Svijet bez raka 2 8 5
dobrovoljno odrei iega od toga, ak i ako znaju da bi, dugorono, to bilo bolje
za sustav i za njih. Ipak to nee uiniti.
Dananje stanje u Americi jo je prije dva stoljea jasno vidio francuski
filozof de Tocqueville. Gledajui jo tada sjeme centralizma posijano u naoj tek
roenoj vladi, de Tocqueville je predvidio da ponosan i prkosan ameriki narod,
s vremenom, vladine intervencije u njegovom svakodnevnom ivotu vie nee
doivljavati kao djela despotizma, koja bi ga potaknula na novu pobunu, nego
kao blagodati koje mu prua dobra i paternalistika drava. Opisujui uinak
takvog sustava na svaki narod koji ga prihvati, napisao je:
ovjekova volja se ne razbija, nego omekava, savija i vodi. Ona ljude rijetko
prisiljava da djeluju, ali ih neprekidno ograniava u djelovanju. Takva vlast ne
unitava, ali sprjeava postojanje; ne tiranizira, ali gnjei, slabi, gasi i otupljuje
ljude, dok svaki narod ne bude sveden na obino stado krotkih i marljivih
ivotinja, iji je pastir vlada.
2
itanje ovih redaka iz nae prolosti snano nas podsjea na rijei Freda
Gatesa, izvornog genija koji je stajao iza Rockefellerovih zaklada osloboenih
poreza: U naim snovima imamo neograniene resurse, a ljudi sa svojom
savrenom krotkou doputaju da ih oblikujemo naim rukama..
Rak kolektivizma moe se zaustaviti, ali se teta koju je ve uinio ne moe
popraviti. Naa civilizacija moe se obnoviti do visokog stupnja zdravlja i
vitalnosti. Ipak, morat emo ivjeti s naim ranama i naim oiljcima.
Ali, to nije tako loe kao to moe isprva izgledati. Poput svakog pacijenta
koji boluje od raka, s vremenom emo shvatiti da bi moglo biti mnogo gore.
Umjesto da oplakujemo injenicu da moda nikada neemo povratiti vitalnost
iz nae prolosti, moemo se radovati zbog prilike da samo zadrimo ivot. S
obzirom na alternativu beivotnog egzistiranja u tupoj, kolektivnoj monotoniji
Orwellove 1984., trebamo zahvaljivati Bogu na ovoj prilici da sauvamo ovo
malo naih sloboda to jo imamo. Umjesto da odustanemo u oajanju i
predamo naa tijela i nae umove pustoi postupnog i bolnog kraja, trebamo
zgrabiti priliku - bilo koju priliku - da izoliramo tumor totalitarizma i ponovno,
koliko moemo, izgradimo nae prirodne obrane protiv njegovog irenja. Svaki
drugi smjer djelovanja nerazuman je i glup.
Posvetimo se, stoga, detaljima. Sva retorika na svijetu beskorisna je ako ju ne
prati konkretan i realistian plan djelovanja. Zavrimo ovu studiju izlaganjem
barem glavnih crta tog plana.
Kao to je ranije spomenuto, treba srezati FDA na primjerenu veliinu.
Moda bi ju trebalo potpuno ukinuti. Kad bi njezina funkcija bila samo da jami
Alexis de Tocqueville, Democracy in America, sv. II, (New York: Alfred Knopf, 1945.), str. 291.
286
Svijet bez raka
poteno oznaavanje i pakiranje, tada ne bi bilo nikakvog razloga da neka druga
agencija, poput one koja je odgovorna za standarde, utege i mjere, ne obavlja taj
posao.
Bi li to rezultiralo novim valom tragedija s lijekovima, jo jednom generacijom
talidomidskih beba? Naravno da ne bi. Pretpostavimo da je FDA imala samo
mo da zahtijeva da na etiketi i literaturi o talidomidu pie ovaj lijek opasan
je za upotrebu kod ena u razdoblju potencijalne trudnoe i moe izazvati
deformacije beba. Talidomid je dostupan samo na recept koji izdaje licencirani
lijenik. Nijedan lijenik ne bi prepisao takav lijek, a da prethodno ne razmotri to
upozorenje, i vjerojatno je da ga ne bi prepisao nijednoj eni u plodnim godinama.
Ali odluka bi bila njegova, temeljena na potpunom poznavanju injenica, kao to
i treba biti. Talidomid je dobio veliki publicitet, ali on se ne razlikuje od stotina
drugih lijekova koji se sada mogu dobiti na recept. Ako se jedan zabrani, treba
ih zabraniti sve. Meutim, FDA ne treba imati mo da zabrani te lijekove kako
bi zatitila nae zdravlje. Dovoljno je poteno oznaavanje.
Nicholas von Hofhnan, komentator Washington Posta, potvrdio je ovaj stav
kad je napisao:
Bilo bi vrlo teko dokazati daje mo FDA da zabrani ili regulira prodaju neke tvari
djelovala u korist zatite javnosti. ak i u slavnom sluaju kao to je talidomid,
vana stvar bila je upozoriti trudnice da e ugroziti svoje bebe budu li ga uzimale.
Najvanije je to to FDA moe inzistirati na odgovarajuem oznaavanju, kako bi
lijenici i pacijenti bili adekvatno upozoreni na svojstva lijeka.
Ali mo da se zabrani upotreba neega, da se zaustave istraivanja, zato bi vlada
trebala imati takvu mo? Da nas zatiti? Ali mi nismo tienici drave, mi smo
graani.
3
I g. Hoffman nije jedini koji tako razmilja. Piui za Newsweek, Milton
Friedman kae:
Amandmane iz 1962. godine Zakona o hrani, lijekovima i kozmetici treba ukinuti.
Oni stvaraju mnogo vie tete nego koristi. Kako bi ih se pridravali, slubenici
FDA moraju osuivati nevine ljude na smrt. U sadanjoj klimi javnog miljenja
ovaj zakljuak init e okantnim veini vas - bolje bi bilo napasti majinstvo ili
ak pitu od jabuka. okantan jest - ali to ga ne sprjeava da takoer bude toan.
Ustvari, dodatne studije lako bi mogle opravdati jo okantniji zakljuak da i
samu FDA treba raspustiti.
4
-5
And if it Wbrks...., The Washington Post, 4. lipnja 1971. g.
4
Frustrating Drug Advancement, Newsweek, 8. sijenja 1973. g., str. 49.
Svijet bez raka 2 8 7
Raspustiti FDA? Ali tko bi nadzirao potivanje sanitarnih standarda u
pripremi hrane i lijekova?
Otkad slobodnim ljudima treba vlada da im govori da budu isti? Za poetak,
nain na koji FDA obavlja svoj posao na tom polju daleko je od primjera
izvrsnosti. Ali vanije od toga, svaki proizvoa koji je pri zdravom razumu
prirodno bi teio najviim moguim sanitarnim standardima, ako ni zbog ega
drugog, onda da izbjegne tube od strane potroaa. Takoer, moemo biti
sigurni da inspektori iz kompanija koje osiguravaju proizvoaa od teta nastalih
uporabom proizvoda ne shvaaju olako sanitarnu reputaciju svojih klijenata.
Budui da krenje standarda osiguravatelja moe dovesti do viih premija ili
ponienja osiguranja, proizvoai bi bili ludi kad bi ih ignorirali. U svakom
sluaju, lokalne zdravstvene agencije i vie su nego dovoljne za posao odravanja
sanitarnih standarda. Savezni inspektori nisu struniji od dravnih, okrunih
ili gradskih inspektora i nema potrebe za takvim rasipnim udvostruavanjem
posla.
Kontaminacija i krivotvorenje prehrambenih proizvoda i lijekova nesumnjivo
bi se dogaali s vremena na vrijeme. Ali oni se dogaaju i pod trenutanim
sustavom nadzora FDA. injenica je da FDA nema nikakvu razumnu ili
neophodnu funkciju na ovom polju i trebala bi se potpuno povui iz njega.
Vrijeme je da prekinemo ovu besmislicu s poniznim slanjem peticija FDA
da nam dopusti testiranje laetrila, prodaju jezgri marelica, uzimanje visokih
doza vitamina ili bilo koju od stotina drugih konkretnih stvari koje zabranjuje.
Traiti od FDA da to dopusti bilo bi isto kao i pitati vuka da odobri ruak iz
Crvenkapiine koare. Vrijeme je da shvatimo da FDA uope nema to traiti
na ovom polju. Moramo prestati krotko traiti dozvole i stati na kraj cijeloj
organizaciji!
Kako se to moe postii? Da se jo jednom vratimo na analogiju s trofoblastom.
Na je prvi zadatak proizvoditi i ubrizgavati vanjski faktor, a to je vitamin javnog
miljenja. Unutarnji faktor bit e ponovna izgradnja zakonodavnih, sudskih i
ustavnih zatita. Unutar te kategorije, na je neodloan posao na sudovima.
Moramo pruiti pravnu obranu onim lijenicima i distributerima koji imaju
hrabrosti riskirati svoju reputaciju i svoj posao (da i ne govorimo o zatvorskoj
kazni) time to se suprotstavljaju birokraciji. Meutim, pravne bitke koje se
vode u njihovu korist u poetku e morati biti ograniene i defanzivne prirode.
Glavna namjera veine tih sluajeva bit e tek dokazati da upotreba vitamina
B17 zapravo ne kri zakon.
Ovdje nije cilj izmijeniti zakon (jer se zakoni ne mijenjaju na sudu), nego
samo zadrati optuenika izvan zatvora. Meutim, ak i ako ti sluajevi budu
uspjeni, oni zapravo ne rjeavaju problem, jer e FDA i dalje biti u potpunosti
operabilna i slobodna mijenjati svoje propise, postroiti ih kako bi zaobila
sudske odluke. Prije ili kasnije lijenik, ili distributer, ponovno e biti uhien.
288
Svijet bez raka
Naposljetku, trebat e promijeniti zakone. U najmanju ruku, to znai zakon
koji je izriito usmjeren na uklanjanje FDA iz nadlenosti nad vitaminima.
Drugi pristup mogao bi biti tuba u ime rtava raka, koja osporava ustavnost
ograniavanja njihovih prava. Treba pokrenuti napad u oba pravca.
Meutim, zavrna borba vodit e se na irem bojitu, a to je pitanje treba li
vlada imati ikakvu mo nad naom hranom, lijekovima ili zdravljem. Tek e oko
tog pitanja mnogi problemi izgubiti svoje nejasne obrise i dobit emo priliku za
pravu pobjedu. Kako bismo ukinuli FDA, ili barem ograniili njezin rad, trebat
e nam ili zakon ili ustavni amandman. Moramo se pokuati izboriti za oboje.
Mogunost revizije Ustava nije tako ekstremna kao to moe zvuati. Ustvari,
dr. Benjamin Rush iz Filadelfije - jedan od potpisnika Deklaracije o nezavisnosti,
lan Kontinentalnog kongresa, naelnik sanitetske slube VVashingtonove vojske
i vjerojatno najvei ameriki lijenik svoga vremena - uporno je traio od svojih
kolega da ukljue medicinske slobode u Prvi amandman u vrijeme pripreme
njegovog nacrta. On je napisao:
Ako medicinske slobode ne ukljuimo u Ustav, doi e vrijeme kad e se medicina
organizirati u tajnu diktaturu... Ograniiti vjetinu lijeenja samo na jednu
klasu ljudi i uskratiti iste privilegije drugima predstavljat e Bastilju medicinske
znanosti. Svi takvi zakoni neameriki su i despotski ... i nema im mjesta u
republici ... Ustav ove Republike trebao bi se naroito pobrinuti za medicinske
slobode, kao i za vjerske slobode.
5
Danas na svijetu ivi vie ljudi nego to ih je ukupno ivjelo od poetka
vremena do poetka ovog, dvadesetog, stoljea. Ako ne posluamo savjet dr.
Rusha, ako ne uvidimo da su medicinske slobode jednako vane kao druge
slobode zajamene Poveljom o pravima, onda e do kraja ovog stoljea od raka
umrijeti vie ljudi nego to ih je ukupno ivjelo na ovom Planetu kroz cijelu
dosadanju povijest. A to e se dogoditi u stoljeu u kojem je rjeenje bilo
poznato i zapisano u znanstvenim radovima.
U danima koji su pred nama kontroverzija oko medicinskih sloboda e se
intenzivirati. Neka bude tako. Medicinski establiment i mediji blatit e reputacije
potenih ljudi, a ugledni poslovni pothvati bit e uniteni. Pa neka. Nevinim
ljudima sudit e pred korumpiranim ili zastraenim sucima i slat e ih u zatvor.
To izaziva ljutnju, ali ne moemo uiniti nita, jer nismo mi eljeli tu bitku. Naa
jedina alternativa je oduprijeti se ili ne oduprijeti - uzvratiti na napad svim
sredstvima kojima raspolaemo ili se predati i stradati. Da, bitka je zastraujua,
ali ulozi su visoki. Ne smijemo dopustiti da nas zaplai snaga protivnika i, iznad
Citirao Bealle, The New Drug Story, op. cit, str. 188, i dr. Dean Burk u The Cancer News Journal,
svibanj/lipanj 1973. g., str. 4.
Svijet bez raka 2 8 9
svega, ne smijemo doivjeti neuspjeh. Netko se mora suprotstaviti birokraciji. I
mi smo ti koji to moraju uiniti!
Vi i vaa obitelj sada se moete zatititi od raka. Ali to je tako samo zato to se
netko drugi potrudio da vam skrene panju na ove injenice. Moete li vi uiniti
manje od toga za druge?
Pridruite nam se u ovom divovskom pothvatu. Neka to postane va osobni
kriarski rat. Posvetite se slobodi izbora, ne samo u lijeenju raka nego u svim
sferama ljudske aktivnosti. Kada skinemo s lea vladu, onda e sve postati
mogue. Zajedno emo pobijediti bioloke i politike trofoblaste i ovjek e,
napokon, naslijediti divni svijet zdravlja i slobode koji je njegovo pravo po
roenju - svijet bez raka.
elite li pronai lijenika koji ima iskustva u alternativnom lijeenju raka -
ukljuujui lijeenje laetrilom - pozvani ste da kontaktirate zakladu Lijek za rak
(The Cancer Cure Foundation). Zaklada je neprofitna organizacija koju je 1976.
godine osnovao autor ove knjige s ciljem istraivanja i edukacije na polju lijeenja
raka. Donacije i oporuni novani darovi Zakladi odbijaju se od poreza.
The Cancer Cure Foundation
Internet: www.cancure.org
Telefon: (800) 282-2873 ili (805) 498-0185
Bibliografija
Acevedo, Ph.D., Herman E, Tong, Ph.D., Jennifer Y. i Hartsock, M.D., Robert J. Human
Chorionic Gonadotropin-Beta Subunit Gene Expression in Cultured Human Fetal
and Cancer Cells of Different Types and Origins. Cancer, October 15, 1995, sv. 76,
br. 8, str. 1467-1473.
Ackerknecht, Edwin H. Historv and Geography of the Most Important Diseases. New
York: Hafher Publishing Co., Inc., 1972.
Ambruster, Howard.' Treason's Peace. New York: Beechhurst Press, 1947.
Amygdalin Claimed Nontoxic Anti-Cancer Therapeutic Agent. Infectious Diseases,
Oct. 15,1971, str. 1, 23.
Banik, Allen E. i Taylor, Renee. Hunza Land. Long Beach, CA: Whitehorn, 1960.
Bealle, Morris A. The New Drug Story. Wash. D.C.: Columbia Publishing Co., 1958.
Binzel, M.D., Philip E. Alive and Well: One Doctor's Experience with Nutrition in the
Treatment of Cancer Patients. Vvestlake Village, CA: American Media, 1994.
Braithwaite, John. Corporate Crime in the Pharmaceutical Industry. London: Routledge
& Kegan Paul, 1984.
Brunner, Emerson, Ferguson i Suddarth. Textbook of Medical Surgical Nursing.
Philadelphia: J.B. Lippincott Co., 1970,2. izd.
arter, Richard. The Doctor Business. New York: Doubledav, 1958.
De Spain, June. The Little Cyanide Cookbook: Delicious Recipes Rich in Vitamin B17.
VVestlake Village, CA: American Media, 1975.
De Tocqueville, Alexis. Democracj in America. New York: Alfred Knopf, 1945.
2 9 1
292
Svijet bez raka
DuBois, Jr., Josiah E. The Devil's Chemists, (Boston: Beacon Press, 1952).
Ellison, N. M. Special Report on Laetrile: The NCI Laetrile Review. Results of the
National Cancer Institutes Retrospective Laetrile Analysis. New England Journal of
Medicine, 299:549-52, Sept. 7,1978.
Farago, Ladislas. The Game oj the Poxes. New York: D. McKay Co., 1972.
Fehrenbach, T. R. The Swiss Banks. New York: McGraw-Hill, 1966.
Fishbein, M.D., Morris. A History oj the AMA. Philadelphia & London: W.B. Saunders
Co., 1947.
Fisher, B., et. al. Postoperative Radiotherapy in the Treatment of Breast Cancer; Results
of the NSAPP Clinical Trial. Annals ojSurgery, 172, br. 4, Oct. 1970.
Flynn, John T. God's Gold; The Story of Rockefeller and His Times. New York: Harcourt
Brace, 1932.
Garrison, Omar. The Dictocrats. Chicago-London-Melbourne: Books for Today, Ltd.,
1970.
Goulden, Joseph. The Money Givers. New York: Random House, 1971.
Griffin, G. Edward. The Capitalist Conspiracy. VVestlake Village, CA: American Media,
1971.
Griffin, G. Edward. The Creaturefrom Jekyll Island; A Second Look at The Federal Reserve
System. VVestlake Village, CA: American Media, 1995.
Griffin, G. Edward. The Fearful Master; A Second Look at the United Nations. Appleton,
WI: Vvestern Islands, 1964.
Griffin, G. Edward. The Grand Design; An Overview of U.S. Foreign Policy. VVestlake
Village, CA: American Media, 1968.
Griffin, G. Edward. Private Papers Relating to Laetrile. VVestlake Village, CA: American
Media, 1997.
Gross, Martin. The Doctors. New York: Random House, 1966.
Harte, Holdren, Schneider i Shirlev. Toxics A to Z. Berkeley: University of California
Press, 1991.
Hoffman, VVilliam. David; Report on a Rockejeller. New York: Lyle Stuart, Inc., 1971.
Hixon, Joseph. The Patchwork Mouse; Politics and Intrigue in the Campaign to Conauer
Cancer. New York: Anchor Press/Doubleday, 1976.
Johnstone, M.D., F.R.C. Results of Treatment of Carcinoma of the Breast Based on
Pathological Staging. Surgery, Gynecology & Obstetrics, 134:211,1972.
Jones, Ph.D., Hardin B. A Report on Cancer. Paper delivered to the ACS s 1 lth Annual
Science VVriters Conference, New Orleans, Mar. 7,1969.
Josephson, Mathew. The Robber Barons. New York: Harcourt Brace, 1934.
Kinskv, Lynn i Poole, Robert. The Impact of FDA Regulations on Drug Research in
America Today. Reason, sv. 2, br. 9.
Bibliografija 293
Krebs, Ernst T., Jr. The Laetriles/Nitrilosides in the Prevention and Control of Cancer.
Montreal: The McNaughton Foundation, bez godine.
Krott, Ph.D., Peter. Bears in The Family. New York: E.P. Dutton & Co., 1962.
Lee-Feldstein, Anna; Anton-Culver, Hoda i Feldstein, Paul J. Treatment Differences and
Other Prognostic Factors Related to Breast Cancer Survival: Deliverv Svstems and
Medical Outcomes. Journal ofthe American Medical Association, ISSN:0098-7484,
April 20,1994.
Lewin, Roger. New Assaults on Cancer. World of Research, Jan. 13,1973, str. 32.
Lipkin, Richard. Vegemania, Scientists Tout the Health Benefits of Saponins. Science
News, December 9,1995, str. 392-3.
Lundberg, Ferdinand. The Rich and the Super-Rich. New York: Bantam, 1968.
Lynch i Raphael. Medicine and the State. Oak Brook, IL: Assoc. American Phvsicians and
Surgeons, 1973. Izv. izd. 1963., Charles C. Thomas.
Melville, Arabella i Johnson, Colin. Cured to Death; The Effects of'Prescription Drugs.
New York: Stein & Day, 1982.
Moss, Ralph. The Cancer Industry; Unraveling the Politics. New York: Paragon House,
1989.
Moss, Ralph. The Cancer Syndrome. New York: Grove Press, 1980.
Moss, Ralph. Cancer Therapy; TheIndependent Consumer's Guide toNon-Toxic Treatment
& Prevention. New York: Equinox Press, 1995.
Naders Raiders on the FDA: Science and Scientists 'Misused'. Science, April 17, 1970,
str. 349-352.
Nevins, Allan. John D. Rockefeller. New York: Scribner & Sons, 1959.
Perloff, James. Shadows of Power: The Council on Poreign Relations And The American
Decline. Appleton, WI: Vvestern Islands, 1988.
Proctor, Robert N. Cancer VVars: How Politics Shapes What We Know and Don't Know
About Cancer. New York: Basic Books, 1995,
Ravdin, R. G., et. al. Results of a Clinical Trial Concerning The VVorth of Prophvlactic
Oophorectomy for Breast Carcinoma. Surgery, Gynecology & Obstetrics, 131:1055,
Dec, 1970.
Report by Cancer Advisory Council on Treatment of Cancer with Beta-Cyanogenic
Glucosides (Laetriles). California Department of Public Health, 1963.
Richards, Victor. The Wayward Cell, Cancer; Its Origins, Nature, and Treatment. Berkeley.
The University of California Press, 1972.
Richardson, M.D., John A. i Griffin, R.N., Patricia. Laetrile Case Histories; The Richardson
Cancer Clinic Experience. Vvestlake Village, CA: American Media, 1977.
Sampson, Anthony. The Sovereign State ofITT. New York: Stein 8c Day, 1973.
Sasuly, Richard. I.G. Farben. New York: Boni & Gaer, 1947.
294
Svijet bez raka
Skeel, M.D., Roland T. i Lachant, M.D., Neil A. Handbook of Cancer Chemotherapv;
Fourth Edition. New York: Little, Brown, 1995.
Snake Oil From the Oil Companies. Consumer Reports, Feb. 1974, str. 126.
Stefanson, Vilhjalmur. Cancer: Disease of Civilization? An Anthropological and Historical
Study. New York: Hill and VVang, 1960.
Stocking, George i VVatkins, Myron. Cartels in Action. New York: The Twentieth Centurv
Fund, 1946.
Surgical Adjuvant Chemotherapv in Cancer of the Breast: Results of A Decade of
Cooperative Investigation. Annals ofSurgery, 168, br. 3, Sept, 1968.
Szant-Gyorgyi, Albert. The Living State; With Observations on Cancer. New York and
London: Academic Press, 1972.
Tavlor, Renee. Hunza Health Secrets. New York: Award Books, 1964.
Valtin, Jan. Out ofthe Night. New York: Alliance Book Corp., 1941.
Vitamin B15 (Pangamic Acid); Properties, Functions, and Use. Moscow: Science Publishing
House, 1965. Pretisak McNaughton Foundation, Sausalito, Califomia.
Vogel, Virgil J. American Indian Medicine. Norman, Oklahoma: University of Oklahoma
Press, 1970.
VValler, Leslie. The Swiss Bank Connection. New York: Signet Books, New American
Library, Inc., 1972.
VValshe, VValter H. The Anatomy, Physiology, Pathology and Treatment of Cancer. Boston:
Ticknor & Co., 1844.
VVeaver, VVarren. U.S. Philanthropic Foundations; Their History, Structure, Management,
and Record. New York: Harper & Row, 1967.
VVestover, Wynn. See the Patients Die. Sausalito, CA: Science Press, 1974.
VViggin, F. H. Case of Multiple Fibrosarcoma of the Tongue, with Remarks on the Use of
Trvpsin and Amvlopsin in the Treatment of Malignant Disease. /. Am. Med. Assoc,
Deember 15, 1906; 47:2003-8.
VVinkler, John K. John D.-A Portrait in Oils. New York: Blue Ribbon Books, 1929.
O autoru
G. Edward Griffin pisac je i producent dokumentarnih filmova koji se moe
pohvaliti brojnim naslovima. Nalazi se na popisu Tko je tko u Americi, poznat
je po svom jedinstvenom talentu za istraivanje tekih tema kao i njihovo
prezentiranje jasnim jezikom koji svi mogu razumjeti. Bavio se raznovrsnim
temama poput arheologije, drevne povijesti Zemlje, Saveznih rezervi i
meunarodnog bankarstva, terorizma, unutarnje subverzije, povijesti
oporezivanja, vanjske politike SAD-a, znanosti i politike terapije protiv raka,
Vrhovnog suda i Ujedinjenih naroda.
Neka od njegovih poznatijih djela su The Creature from Jekvll Island, The Dis-
coverv of Noah's Ark, Moles in High Places, The Open Gates of Troy, No Place
to Hide, The Capitalist Conspiracv, More Deadly than War, The Grand Design,
The Great Prison Break i The Fearful Master.
G. Griffin diplomirao je na Sveuilitu u Michiganu gdje su mu glavni pred-
meti bili govor i komunikacija. Pripremajui se za pisanje knjige o Saveznim
rezervama upisao se na Fakultet za financijsko planiranje sa sjeditem u
Denveru u Coloradu. Nije mu bio cilj postati profesionalni financijski planer
nego bolje razumjeti stvarni svijet investicija i novanih trita. Godine 1989.
dobio je zvanje certificiranog financijskog planera.
G. Griffin primio je prestinu nagradu Telly za izvrsnost u televizijskoj
produkciji, stvorio je audio arhiv Reality zone, predsjednik je kompanije
American Media za izdavatvo i produkciju videa iz june Kalifornije. Bio je u
upravnom odboru Nacionalnog saveza za zdravlje i Meunarodnog udruenja
pobjednika nad rakom i prijatelja. Osniva je i predsjednik Koalicije za vidljive
glasake listie, Zaklade za lijek protiv raka i Meunarodnih snaga slobode.