1. to je ekologija?

Ekologija je znanost o meuovisnostima i meusobnim utjecajima ivih organizama i njihovog ivog i

neivog okolia.
1. Podjela ekologije.
Ekologija jedinke (autekologija), ekologija vrste (demekologija), ekologija skupine organizama
(sinekologija), ekologija krajolika (geoekologija), globalna ekologija
1. Tko je i kad uveo pojam geoekologije?
1939. godine njemaki geograf Carl Troll uveo je pojam Landschaftskologie odnosnoekologija
krajolika, a 1970. godine predlae pojam geokologie ili geoekologija koji je u svijetu djelomino
prihvaen.
1. to je geoekologija?
Geoekologija je primijenjena znanost o krajoliku (kao okoliu ivota i rada ovjeka i drugih
organizama) iji je cilj njegovo istraivanje i definiranje ekoloki optimalne organizacije koritenja i
zatite.
1. to je okoli?
Okoli je prirodno okruenje organizama, njihovih zajednica i ovjeka koje omoguuje njihovo
postojanje i razvoj (atmosfera, voda, tlo, Zemljina kora, energija) te materijalna dobra i kulturna batina
kao dio okruenja kojeg je stvorio ovjek.
1. to je krajolik?
Krajolik je prostorna jedinica koja se u odnosu na susjedne jedinice istie posebnim svojstvima i
izgledom u kojem prevladava jedan element prirodne osnove i/ili antropogenog djelovanja koji joj
odreuje izgled i znaenje.
1. Koncepti sagledavanja i prouavanja krajolika.
Krajolik s ljudskog stajalita (antropocentrini pristup) prostrano mozaino podruje sastavljeno
od prirodnih ekotopa i antropogenih elemenata.
Krajolik sa stajalita drugih organizama krajolik je odreen ogranienim opsegom kretanja i
potrebama organizama.
1. to je najmanja jedinica krajolika?
Najmanja jedinica krajolika je geografski i planski relevantna prostorna jedinica koju tvori neki
ekosustav.
1. to je ekosustav?
Ekosustav je osnovna organizacijska jedinica prirode u kojoj su iva bia i njihov neivi okoli
prostorno i vremenski sjedinjeni protokom energije i kruenjem tvari.
10. to je ekoloki minimum?
Ekoloki minimum je najmanji intenzitet nekog imbenika koji mora postojati da bi neki organizam
opstao.
11. to je ekoloki maksimum?
Ekoloki maksimum je najvei intenzitet nekog imbenika koji mora postojati da bi neki organizam
opstao.
12. to je ekoloki optimum?

Ekoloki optimum je najpovoljnija vrijednost imbenika za opstanak nekog organizma, a svako
udaljavanje od te vrijednosti znai pogoravanje ivotnih uvjeta.
13. to je ekoloka valencija?
Ekoloka valencija je raspon izmeu ekolokog maksimuma i minimuma unutar kojeg je mogu ivot
odreenog organizma.
14. to su ograniavajui imbenici?
Ograniavajui imbenici su oni imbenici koji se udaljavaju od ekolokog optimuma ili prelaze granice
ekoloke valencije.
15. to su i koji su abiotiki imbenici?
Abiotiki imbenici su imbenici fizike i kemijske naravi, a najznaajniji su temperatura tla/zraka/vode,
voda i vlanost te svjetlost.
16. Kako glasi Alenovo pravilo?
Tjelesni produeci (uke, rep) u hladnijim krajevima krai su nego u toplijim krajevima zbog tednje
tjelesne topline.
17. to je fototropizam?
Prilagoavanje biljke na razliite koliine svjetlosti tijekom godine.
18. to su fenofaze?
Fenofaze su faze u razvoju biljke tijekom kojih su joj potrebne razliite koliine svjetlosti.
19. Koji su biotiki imbenici?
Biotiki imbenici su odnosi meu jedinkama koji utjeu na razvoj, strukturu i brojnost populacija.
20. Koji su osnovi interspecijski odnosi?
Osnovi interspecijski odnosi su komenzalizam, amenzalizam, predatorstvo, parazitizam, simbioza i
kompeticija.
21. to je komenzalizam?
Komenzalizam je oblik zajednikog ivota dviju vrsta organizama od kojih jedna ima znaajnu korist iz
zajednikog ivota. (npr. ovjek i takor/golub)
22. to je amenzalizam?
Amenzalizam je oblik zajednikog ivota dviju populacija u kojem jedna populacija onemoguuje
razvoj druge populacije. (npr. via i nia stabla u umi)
23. to je predatorstvo?
Predatorstvo je oblik zajednikog ivota u kojem jedinke iz jedne populacije ubijaju jedinke iz druge
populacije i njima se hrane. Taj odnos funkcionira ne principu grabeljivac rtva. (npr. lav i gazela)

24. to je kompeticija?
Kompeticija je oblik zajednikog ivota dviju populacija koje djeluju jedna na drugu pasivnom i
aktivnom konkurencijom. Do konkurencije najee dolazi zbog slinih ivotnih i prehrambenih navika.
Ako taj odnos traje dulje, najee dolazi do istiskivanja jedne populacije. (npr. vukovi i lisice)
25. to je parazitizam?
Parazitizam je odnos u prirodi gdje jedan organizam ivi na raun drugoga i od njega uzima hranu te
ga iscrpljuje, a moe dovesti i do smrti drugog organizma. (npr. krpelj i ovjek)
26. to je simbioza ili mutualizam?
Simbioza je oblik zajednikog ivota dviju jedinki u kojem obje jedinke imaju koristi od zajednikog
ivota. (npr. rak samac i moruzgva)
27. Od ega se sastoji ekosustav?
Ekosustav se sastoji od stanita ili biotopa i ivotne zajednice ili biocenoze.
28. Podjela ekosustava prema mediju.
Prema mediju ekosustavi mogu biti kopneni i morski.
29. Podjela ekosustava prema postanku.
Prema postanku ekosustavi mogu biti primarni ili prirodni i sekundarni ili antropogeni. U sekundarne
ekosustave spadaju poljoprivredni ekosustavi, urbani ekosustavi, umjetni vodeni ekosustavi i umske
kulture.
30. Kakav je antropogeni utjecaj na ekosustave?
Antropogeni utjecaj na ekosustave ogleda se kroz poveanje raznolikosti stanita i bioraznolikosti,
unitavanje primarnih ekosustava i ugroavanje sekundarnih ekosustava.
31. to je ekoton?
Ekoton je prijelazni diskontinuirani pojas koji odvaja jezgre razliitih ekosustava, a u njima dolazi do
nagle promjene iznosa i opsega prijenosa tvari i energije u odnosu na jezgre ekosustava.
32. to su rubni efekti?
Rubni efekti su odnosi u graninom podruju ekosustava, a o njima ovisi veliina ekotona.
33. to su ekotonalne zajednice?

Ekotonalne zajednice su zajednice zajednike obama ekosustavima koji se preklapaju u ekotonu koji
ih razdvaja.
34. to je ekoklina?
Ekoklina je prijelazna zona u fizikom smislu koja oznaava varijaciju abiotikih svojstava okolia.
(npr. termoklina, haloklina)

35. Podjela ekosustava prema izvorima i koliini energije.
Prema izvorima i koliini energije ekosustavi se dijele na prirodne ekosustave s malim iskoritavanjem
Suneve energije, prirodne ekosustave s velikim iskoritavanjem Suneve energije, ekosustave u
kojima ovjek iskoritava Sunevu energiju te urbano-industrijske ekosustave.
36. Objasni prirodne ekosustave s malim iskoritavanjem Suneve energije.
Prirodni ekosustavi s malim iskoritavanjem Suneve energije su duboka jezera, otvoreni oceani,
ume na velikim visinama, podzemna jezera, krajnji polarni krajevi. Oni jako ovise o tvarima i energiji
izvana. Takvi ekosustavi proizvode vrlo malu koliinu organske tvari budui da prevladavaju samo
potroai i razgraivai te je hranidbeni lanac nepotpun.
37. Objasni prirodne ekosustave s velikim iskoritavanjem Suneve energije.
Prirodni ekosustavi s velikim iskoritavanjem Suneve energije su savane, tropske kine ume,
priobalna mora, naplavna ua velikih rijeka To su ekosustavi s velikom proizvodnjom organskih
tvari koju troe sami ili ju prenose u prvi neproduktivni ekosustav. Odlikuje ih velika bioraznolikost i
sloenost hranidbenog lanca.
38. Objasni ekosustave u kojima ovjek iskoritava Sunevu energiju.
Ekosustavi u kojima ovjek iskoritava Sunevu energiju su obradive povrine kopna za proizvodnju
hrane. Proizvodnja organskih tvari usmjerena je na zadovoljavanje vlastitih/ljudskih potreba.
Hranidbeni lanci su maksimalno smanjeni, a ovjek nastoji kontrolirati proizvodnju i potronju kroz niz
agrikulturnih mjera zbog kojih su ekosustavi visokoproduktivni, ali istodobno ekoloki nestabilni.
ovjek je reducirao razliite vrste organizama i poeo favorizirati samo za njega korisne organizme.
39. Objasni urbano-industrijske ekosustave.
Urbano-industrijski ekosustavi su gradovi i industrijski kompleksi. Ti su umjetni ekosustavi direktna
ljudska tvorevina koja se odlikuje velikim protokom energije, a mogu opstati jedino uz stalno unoenje
velikih koliina energije izvana.
40. Koji su glavni problemi ljudskih ekosustava?
Glavni problemi ljudskih ekosustava su smanjenje bioraznolikosti i izumiranje vrsta, tetno djelovanje
genetski modificirane hrane, pojava novih bolesti te nekontrolirano irenje pojedinih biljnih i ivotinjskih
vrsta/populacija.
41. to je biotop?
Biotop je ekoloki homogena prostorna jedinica odreena biotikim i abiotikim imbenicima.
42. Prema emu se meusobno razlikuju biotopi?
Biotopi se meusobno razlikuju prema kombinacijama biocenoza kojima odgovaraju ivotni uvjeti u
biotopu.
43. Koja je razlika izmeu organizama sa irokom i sa uskom ekolokom niom?
Organizmi sa irokom ekolokom niom mogu se prilagoditi razliitim stanitima s razliitim ivotnim
uvjetima, imaju brojno potomstvo i jednu raznoliku hranu. Organizmi s uskom ekolokom niom vrlo su
osjetljivi na promjene ivotnih uvjeta i imaju specifine hranidbene navike.
44. to je biocenoza?
Biocenoza je skupina jedinki razliitih populacija koje ive u odreenom biotopu i usko su vezani
razliitim meuodnosima, posebno onima u hranidbenom lancu. Biocenoza se dijeli na fitocenozu,
zoocenozu, mikrobiocenozu i ostala carstva organizama (mikocenoza).
45. to je jedinka?
Jedinka je pojedinani organizam neke vrste koji ivi u biotopu kojem mora biti prilagoen da bi
preivio.
46. to je vrsta?
Vrsta je skupina genetski slinih organizama koji su meusobno povezani nainom razmnoavanja i
zajednikom zalihom gena.
47. to je populacija?
Populacija je skupina jedinki iste vrste koja istodobno u nekom ekosustavu naseljava odreeni areal.
48. to je sukcesija i kakva ona moe biti?
Sukcesija je postupna zamjena biocenoze u ekosustavu. Sukcesija moe biti primarna i sekundarna.
Primarna sukcesija odnosi se na naseljavanje dotad nenaseljene zone, a sekundarna sukcesija se
odnosi na obnavljanje unitene biocenoze u nekom ekosustavu.
49. to su pionirske vrste?

Pionirske vrste su vrste koje zapoinju naseljavanje odreenog podruja te proizvode prve organske
tvari ime stvaraju uvjete za naseljavanje drugih vrsta, a one se s razvojem biocenoze postupno
povlae.
50. to je biom?
Biom je skupina raznolikih ekosustava u jednom klimatskom i biogeografskom podruju.
51. to je biogeografsko podruje?
Biogeografsko podruje je podruje kontinentalnih razmjera kojeg karakterizira posebna flora i fauna.
52. to je areal?
Areal je ukupno podruje na kojem je rasprostranjena odreena vrsta.
53. to je kozmopolit?
Kozmopolit je vrsta koja je iroko rasprostranjena na Zemlji.
54. to je endem i koje su vrste endema?
Endem je vrsta koja je prisutna samo u jednom uem podruju. Endemi u irem smislu ogranieni su
na jedinstveno vee podruje, a endemi u uem smislu ili stenoendemi su ogranieni na jedan
lokalitet.


55. to je relikt?
Relikt je vrsta koja je u geolokoj prolosti bila iroko rasprostranjena, a do danas se sauvala samo u
ogranienim arealima zbog promjene klimatskih uvjeta i drugih svojstava stanita.
56. to je hranidbeni lanac?
Hranidbeni lanac je slijed razliitih organizama u kojem se prenose energija u obliku hrane od biljaka
preko ivotinja do mikroorganizama.
57. Koje su tri skupine potroaa u hranidbenom lancu?
Primarni potroai su biljojedi, sekundarni potroai su mesojedi i svejedi koji se hrane primarnim
potroaima, a tercijarni potroai su grabeljivci koji se hrane sekundarnim potroaima, strvinari koji
se hrane uginulim organizmima te paraziti koji uzimaju gotovu hranu od domaina, a mogu biti biljni i
ivotinjski.
58. Objasni hranidbenu piramidu.
U hranidbenom lancu organizmi su rasporeeni u serijama prema tjelesnoj teini i dimenzijama. Na
poetku lanca su najmanje biljke, a na kraju su najvei mesoderi.
59. to je ekosfera?
Ekosfera je nedjeljiv, kompleksan, meuovisan, prostorno-vremenski povezan i dinamian
visokorazvijeni sustav kojeg ine svi ekosustavi.
60. Koje su subsfere ekosfere?
Atmosfera, hidrosfera s kriosferom, pedosfera, litosfera i biosfera.
61. to je evaporacija?
Evaporacija je proces isparavanja vode iz tla i vodenih povrina, a ovisi o Sunevoj radijaciji,
temperaturi i vlazi zraka, temperaturi podloge i brzini vjetra.
62. to je transpiracija?
Transpiracija je proces isparavanja vode kroz biljku.
63. to je evapotranspiracija?
Evapotranspiracija je ukupno isparavanje vode iz vodenih povrina, tla i biljaka.
64. to je pedosfera?
Pedosfera je povrinski rastresiti sloj koji pokriva litosferu, a sastavljena je od razliitih tala.
65. to je tlo?
Tlo je disperzni rastresiti sustav graen od heterogene mjeavine organskih i anorganskih estica
razliita podrijetla, sastava i veliine.

66. to je humus?
Humus je organska sastavnica tla koja nastaje razgradnjom biljnih i ivotinjskih ostataka i daje
plodnost tlu.
67. Koje su tri vrste kapaciteta tla za vodu?
Maksimalni kapacitet tla za vodu predstavljen je onom koliinom vode koja ispuni sve pore u tlu.
Kapilarni ili retencijski kapacitet tla za vodu odnosi se na ispunjenost samo kapilarnih pora to ovisi o
poroznosti zla. Poljski kapacitet tla za vodu odnosi se na koliinu vode u tlu nakon dugotrajnih
padalina, a mjeri se 1-3 dana nakon prestanka padalina.
68. Kakva moe biti voda u tlu?
Voda u tlu moe biti kemijski vezana voda, higroskopna voda, filmska voda, kapilarna voda,
podzemna voda, gravitacijska voda, vodena para i led.

69. Objasni kapilarnu vodu.
Kapilarna voda nalazi se u kapilarnim porama u tlu, u tekuem je stanju te je jako pokretljiva, iznad je
vodnog lica temeljnice. Ima svojstvo kapilarnosti, tj. sposobnost da se u porama malog promjera die
ili sputa pod utjecajem sila povrinske napetosti, neovisno o gravitaciji.
70. Objasni vodni reim tla.
Vodni reim tla odnosi se na sve promjene u kretanju vode u tlu, a izraava se vodnom bilancom koja
moe biti pozitivna i negativna. Pozitivna vodna bilanca odnosi se na ulazak vode u tlo padalinama ili
povrinskim tokovima, a negativna vodna bilanca na izlazak vode iz tla transpiracijom, evaporacijom i
otjecanjem.
71. to je agrosfera i to sadri?
Agrosfera je obraena zemlja u sklopu pedosfere. Sadri izmijenjene ekosustave kojima je primarni cilj
maksimalna proizvodnja hrane za zadovoljavanje ljudskih potreba.
72. to je bioloka raznolikost?
Bioloka raznolikost je sveukupnost svih ivuih organizama na Zemlji koji su sastavni dijelovi
kopnenih, vodenih i drugih ekosustava i ekolokih kompleksa. Bioloka raznolikost ukljuuje
raznolikost unutar vrste, izmeu vrsta te izmeu ekosustava.
73. Objasni odrivi razvoj.
Odrivi razvoj oznaava stupanj gospodarskog razvoja ili ivotnog standarda ljudi koji se moe postii
bez degradacije okolia i ugroavanja buduih narataja.
74. Kako glasi formula optereenja okolia?
optereenje okolia = broj stanovnika ivotni standard tehnologije
75. to je optereenje okolia?
Optereenje okolia je antropogeni unos stranih tvari i energije u okoli koji ugroavaju i oteuju
graevine te umanjuju atraktivnost turistikih i rekreativnih podruja.
76. Koja je razlika izmeu oneienja i zagaenja okolia?
Oneienje okolia odnosi se na unos stranih tvari i energije u okoli to ne mora imati vidljive i
dokazano tetne posljedice dok se zagaenje odnosi na unos stranih tvari i energije u okoli s
oiglednim i dokazano tetnim posljedicama po okoli.
77. Koje su komponente oneienja i zagaenja okolia?
Komponente oneienja i zagaenja okolia su izvor tetne tvari, tetna tvar, transportni medij i
primatelj tetne tvari.
78. Koji su prirodni izvori oneienja okolia?
Prirodni izvori oneienja okolia su vulkanske erupcije, olujom podignuti praina i pijesak, poari,
truljenje organskih ostataka te polen, spore, virusi i bakterije.
79. Koji su antropogeni izvori oneienja okolia?
Antropogeni izvori oneienja okolia su primarni polutanti isputeni direktno iz izvora u tetnom
obliku te sekundarni polutanti koji postaju tetni u atmosferi nakon kemijskih reakcija.
80. Koje tvari najvie utjeu na oneienje ozonskog omotaa?
Na oneienje ozonskog omotaa najvie utjeu klorofluorougljikovodici, ugljikov tetraklorid i metil
kloroform.
81. Koji su ekotoksini metali?
Ekotoksini metali su kadmij, iva, olovo
82. to su dioksini?
Dioksini su danas najtoksinije tvari koje nastaju nepotpunim izgaranjem kloriranih spojeva pri
spaljivanju otpada.
83. Koji su glavni stakleniki plinovi?
Glavni stakleniki plinovi su ugljikov dioksid, metan, diduikov oksid te sintetski plinovi.
84. Objasni efekt staklenika?
Efekt staklenika je popularni naziv za zatopljenje klime zbog poremeaja u ravnotei izmeu energije
prikupljene iz kratkovalne Suneve radijacije i odaslane terestrikom radijacijom.
85. Kako ovjek utjee na pedosferu?
Na pedosferu ovjek utjee poljoprivredom, rudarstvom, urbanizacijom i industrijom.
86. Koji su pokazatelji na temelju kojih se vri klasifikacija vode?
Obavezni pokazatelji su fizikalno-kemijski pokazatelji (pH, alkalinitet, elektrina vodljivost), hranjive
tvari (amonij, nitriti, nitrati), reim kisika, mikrobioloki pokazatelji (bakterije), bioloki pokazatelji
(indeks saprobnosti, eutrofikacija, stupanj trofije), a pokazatelji koji se ispituju temeljem posebnih
programa su metali, organski spojevi i radioaktivnost.

87. Koje su temeljne djelatnosti Hrvatskih voda?

Temeljne djelatnosti Hrvatskih voda su zatita od tetnog djelovanja vode, koritenje vode,
navodnjavanje i zatita voda od oneienja i zagaenja.
88. to je zagaenje voda?
Zagaenje voda je svako fiziko, kemijsko i bioloko mijenjanje kvalitete vode koje utjee na vodene
ekosustave i mijenja mogunosti njene uporabe.
89. Navedi izvore zagaenja voda.
Izvori zagaenja voda mogu biti tokasti i raspreni izvori. Tokasti izvori su ispusti komunalnih voda
naselja te industrijske i druge vode iz gospodarstva, a raspreni izvori zagaenja su oneiene
padaline i izvori na povrini Zemlje.
90. to obuhvaa termin kisele padaline?
Kisele padaline obuhvaaju sve padaline s pH izmeu 4 i 5.5, a to su kia, snijeg, magla i rosa.
91. to je glavni uzrok kiselih padalina?
Glavni uzrok kiselih padalina je emisija sumporovog dioksida i duinih oksida iz industrije i
automobila.
92. Kako kisele padaline utjeu na tlo?
Kisele padaline ubrzano otapaju hranjive tvari i minerale u tlu te uzrokuju porast koncentracije bakra,
aluminija, kadmija i ive u tlu.
93. Definiraj dezertifikaciju.
Dezertifikacija je degradacija tla u sunim, polusunim i umjereno vlanim dijelovima svijeta izazvana
antropogenim utjecajima i klimatskim varijacijama.
94. Navedi dva osnovna tipa dezertifikacije.
1. Dezertifikacija je promjena vrlo blagog i plodnog krajolika u krajolik s neplodnim tlom ili bez tla i
vegetacije.
2. Dezertifikacija je irenje pustinje na nepustinjska podruja.
95. Koja su dezertifikacijom ugroena podruja u svijetu?
Dezertifikacijom najugroenija podruja u svijetu su podruja suhih klima (B) i klima s duljim sunim
periodima (Aw) te podruja s oskudnom vegetacijom.
96. Koji su osnovni uzroci dezertifikacije?
Osnovni uzroci dezertifikacije su antropogeni utjecaji i klimatske varijacije.
97. Koje su konkretne mjere za uklanjanje uzroka dezertifikacije?
Osiguranje drva za kuanstva, osiguranje vode za pie i navodnjavanje, odriva poljoprivreda

98. Koje su konkretne mjere za ublaavanje posljedica dezertifikacije?
Poumljavanjem, sadnja zatitnih pojaseva travnjaka i stabala, gradnja kamenih nasipa i ograda protiv
pijeska, gradnja jaraka i kanala.
99. Koji su prvi pokuaju unoenja zatite prirode u hrvatsko zakonodavstvo?
1893. godine Zakon o lovu (normirana zatita ptica pjevica), 1900. Zakon o zatiti peina, 1928./1929.
Financijski zakon (nacionalnim parkovima proglaeni Plitvika jezera, Bijele stijene i tirovaa, no bez
produljenja statusa).
1. Navedi povijesni slijed donoenja zakona kojima je regulirana zatita prirode u Hrvatskoj.
1945. Zakon o zatiti spomenika kulture i prirodnih rijetkosti, 1960./1974./1994. Zakon o zatiti prirode,
2003./2005. Zakon o zatiti prirode, 2008. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti prirode.
1. Navedi zatiene prirodne vrijednosti u RH.
Zatiene prirodne vrijednosti u RH su zatiena podruja, zatiene svojte i zatieni minerali, fosili i
sigovine.
1. Koja su zatiena podruja u RH?
Zatiena podruja u RH su strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode,
regionalni parkovi, spomenici prirode, znaajni krajolici, park-ume, spomenici parkovne prirode.
1. Koje su zatiene svojte u RH?
Zatiene svojte u RH su strogo zatiene divlje svojte, zatiene divlje svojte te zatiene zaviajne i
udomaene svojte.

1. Definiraj strogi rezervat.
Strogi rezervat je podruje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom
prirodom. U strogim rezervatima zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti.
Strogi rezervat namijenjen je iskljuivo ouvanju izvorne prirode, praenju stanja prirode, znanstvenom
istraivanju kojim se ne mijenja bioloka raznolikost te obrazovanju koje ne ugroava normalno
odvijanje prirodnih procesa.
1. Definiraj nacionalni park.
Nacionalni park je prostrano preteno neizmijenjeno podruje kopna i/ili mora iznimnih i viestrukih
prirodnih vrijednosti. Obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava, a
prvenstveno je namijenjen ouvanju izvornih prirodnih vrijednosti. U nacionalnom parku zabranjena je
gospodarska uporaba prirodnih resursa.
1. Definiraj park prirode.
Park prirode je prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim obiljejima
meunarodne i nacionalne vanosti. Ima naglaene krajobrazne, odgojno-obrazovne, kulturno-
povijesne i turistiko-rekreacijske vrijednosti. U parku prirode doputene su gospodarske i druge
djelatnosti i radnje kojima se ne ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga.

1. ime se osigurava provoenje zatite u zatienim podrujima u RH?
Provoenje zatite u zatienim podrujima RH osigurava se prostornim planom podruja posebnih
obiljeja, mjerama zatite prirode i pravilnikom o unutarnjem redu.
1. Navedi koncepciju nadzora prirode u RH.
Vii inspektori i inspektori zatite prirode (sva posebno zatiena podruja u RH), glavni nadzornici i
nadzornici te uvari prirode (posebno zatiena podruja u RH kojima upravlja javna ustanova iji su
zaposlenici)
1. to je NATURA 2000?
NATURA 2000 je osnovni program zatite prirode u Europskoj uniji koji obuhvaa mreu zatienih
podruja u zemljama lanicama EU.
1. Koje direktive postoje u programu NATURA 2000?
Direktiva o stanitima i Direktiva o pticama.
1. to je ekoloka mrea?
Ekoloka mrea je sustav najvrjednijih podruja za ugroene divlje svojte i stanine tipove koja su
meusobno povezana ekolokim koridorima ime je omoguena meusobna komunikacija i razmjena
vrsta.
1. to je ekoloki koridor?
Ekoloki koridor je ekoloka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omoguuju kretanje populacijama
ivih organizama od jednog lokaliteta do drugog.
1. to obuhvaa nacionalna ekoloka mrea u Hrvatskoj?

Ekoloka mrea u Hrvatskoj obuhvaa podruja koja su primjenom strunih kriterija na temelju
podataka (ne starijih od 50 godina) utvrena kao podruja vana za ouvanje ili uspostavljanje
povoljnog stanja ugroenih i rijetkih staninih tipova i/ili divljih svojti na europskoj i nacionalnoj razini.
1. Objasni krki proces ili okravanje i navedi formulu.
Krki proces ili okravanje je otapanje topljivih stijena (vapnenaca i dolomita) djelovanjem vode, biljaka
i kemijskih procesa u tlu ime nastaje krki reljef.
1. O emu ovisi brzina okravanja?
Brzina okravanja ovisi o istoi i ispucanosti stijene, klimatskim prilikama te koliini CO2 u vodi i tlu.
1. Klasificiraj doline u kru.
Doline u kru mogu biti slijepe, suhe i kompozitne. Slijepe doline zavravaju ponorom umjesto uem.
Suhe doline oblikovane su fluvijalnom erozijom, no danas u njima vie ne postoji rijeni tok.
Kompozitne doline karakterizira izmjena sutjeski, kanjona i dolinskih proirenja.

1. Definiraj fluviokr?
Fluviokr nastaje kombiniranim djelovanjem krkih, fluvijalnih, padinskih i drugih geomorfolokih
procesa te je podloan mehanikom troenju kojim nastaje dolomitni pijesak.
1. Navedi znaajke krajolika kra.
Krajolik kra odlikuje se otrim stjenovitim povrinama i reljefnim oblicima, ponikvastim krem te
nepostojanjem stalnih povrinskih tokova.
1. Navedi znaajke krajolika fluviokra.
Krajolik fluviokra odlikuje se blagim reljefnim oblicima zaobljena vrha i rjeim stjenovitim povrinama,
neto guom mreom tekuica esto sa slijepim dolinama i ponornicama te ponikvastim krem.
1. Koji su tipovi agrarnog krajolika tipini za hrvatski kr?
Za hrvatski kr tipini su poljodjelski krajolik i krajolik suhozida.
1. Tipiziraj kr s obzirom na pokrivenost povrine tlom i vegetacijom.
S obzirom na pokrivenost povrine tlom i vegetacijom razlikuju se goli, ogoljeni i pokriveni kr. Goli kr
karakteriziraju stjenovite povrine bez mnogo vegetacije, ogoljeni kr nekad je bio pokriven tlom i
vegetacijom, no danas vie nije. Pokriveni kr je pokriven tlom i vegetacijom.
1. Tipiziraj kr prema dubini do vodonepropusne podloge podzemne vode.
Prema dubini do vodonepropusne podloge podzemne vode kr se diferencira na plitki i duboki. Duboki
kr oblikovan je u debelim naslagama vapnenca, a podzemna voda je duboko. U plitkom kru
vodonepropusna podloga je blizu povrine kao i razina podzemne vode.
1. Objasni autohtoni i alohtoni sustav.
Autohtoni sustav razvijen je u terenu graenom od karbonatnih stijena gdje voda potjee od padalina
koje padnu na povrinu i infiltriraju se u podzemlje. Alohtoni sustav prima vodu alogenim povrinskim
tokovima iz susjednih nekrkih podruja.

1. Kakav moe biti ulazak vode u krki sustav.
Ulazak vode u krki sustav moe biti difuzan, koncentrirani i ulazak kondenzacijom. Difuzan ulazak
podrazumijeva infiltraciju vode kroz precipitaciju padalinske vode mreom pukotina. Koncentrirani
ulazak podrazumijeva ulazak vode alogenim tokovima iz nekrkog podruja. Kondenzacijom voda
ulazi u krki sustav tako to se ukapljuje iz toplog vlanog zraka koji struji u hladno podzemlje te
isparavanjem iz tokova.
1. Koje su vrste otjecanja u kru?
U kru postoje podzemno i povrinsko otjecanje vode.
1. to je vodonosnik?
Vodonosnik ili akvifer je stijenska formacija koja pohranjuje i daje ekonomski znaajne koliine vode.
1. Koje su hidrografske zone u kru?
Hidrografske zone u kru su vadozna zona, epifreatika zona i freatika zona.
1. Objasni vadoznu zonu.
Vadozna zona je prozrana zona u kojoj se voda kree djelovanjem gravitacije ponornicama ili
procjeivanjem. Sastoji se od zone tla, epikrke zone i perkolacijske zone.
1. Objasni epifreatiku zonu.
Epifreatika zona je povremeno plavljena zona koja se nalazi izmeu najvie i najnie razine
podzemne vode.
1. Objasni freatiku zonu.
Freatika zona je zona podzemne vode u kojoj voda ispunjava sve pore i pukotine, a tee u
smjerovima najmanjeg otpora. Razina vode u ovoj zoni ovisi o visini toke istjecanja vode.
1. to je epikr i koje su njegove karakteristike?
Epikr je pojas u gornjem dijelu vadozne zone do oko 10 m dubine. Pukotine i upljine na dodiru sa
zonom tla esto su ispunjene tlom i komadima stijena nastalih troenjem matine stijene. Djeluje
korozija iji se intenzitet smanjuje s dubinom. U epikru poinje okupljanje difuzno infiltrirane vode koja
se procjeuje iz gornjih slojeva pa nastaju manji koncentrirani tokovi koji se gravitacijski kreu u dublje
slojeve vadozne zone.
1. to je poroznost?
Poroznost je hidrogeoloko svojstvo stijene da moe primiti i zadrati vodu, a odreena je upljinama
meu vrstim sastojcima stijene.
1. Objasni primarnu poroznost.
Primarna poroznost nastala je u procesu postanka stijene. Obuhvaa pore meu zrnima stijene koje
nastaju otapanjem dijelova stijena, isuivanjem biljnih sastojaka ili zadravanjem mjehuria biogenih
plinova.
1. Objasni sekundarnu poroznost.

Sekundarna poroznost nastaje nakon zavretka procesa postanka stijene djelovanjem endogenih i
egzogenih sila i procesa pa se stijene lome i nastaje mrea pukotina razliitog postanka. Sekundarna
poroznost ima vee znaenje za okravanje.
1. Koja su osnovna znaenja kra?
Osnovna znaenja kra su vodoopskrba, mineralne sirovine i sklonita, znanstvena istraivanja u kru,
ekoloko znaenje kra te turistiko-rekreacijska funkcija kra.
1. Koji su geomorfoloki i ekoloki problemi u kru?
Osnovni geomorfoloki i ekoloki problemi u kru su uruavanje, problemi odvodnje i problemi
oneienja i zagaenja.

1. Koji reljefni oblici nastaju uruavanjem u kru?
Urune ponikve i urune spilje.
1. Koji su antropogeni uzroci uruavanja?
Antropogeni uzroci uruavanja su spiranje naslaga iz neispravnih cjevovoda, vibracije, sniavanje
nivoa podzemne vode ispumpavanjem u rudnicima, nepravilno koritenje podzemnih voda.