Sibenski List, 7. Kolovoza 2014

u p a n i j s k i t j e d n i k
ETVRTAK 7. KOLOVOZA 2014. BROJ 2641 GODINA LII CIJENA 8 KN / 1,10 www.sibenski-list.hr
Ivica Tucak jedan
je od najboljih
trenerskih taktiara
na svijetu, ako
ne i najbolji !
S
T
R
.

8
PERO KUTEROVAC
STR. 6
ibenski list
IVO GLAVA Nepovratno smo izgubili Tvravu sv. Mihovila,
ali ta nam se greka nee dogoditi s Baroneom i Sv. Ivanom!
KANAL SVETOG ANTE
Stijena podno pustinjake
spilje postala hit za penjae
STR. 20
Indonezija u ibenskoj luci eli
EU terminal za palmino ulje, a
Vlada bi ulagala samo u kruzere
Apsurdna
strategija
pomorskog
razvitka RH
do 2020.
2 aktualno
ETVRTAK, 7. KOLOVOZA2014.
ibenskilist
BRANIMIRPERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
IBENIK
-Strahujemo od daljnje deva-
stacije gospodarstava ibenika i
Splita, naroito luka, jer Strategija
pomorskog razvitka i integralne
pomorske politike RH za razdo-
blje 2014. - 2020. donesena krajem
srpnja, u ijem je sklopu takoer i
luki sustav i specijalizacija luka,
nalae da se ibenska luka usmjeri
iskljuivo na prihvat ekskluzivnijih
brodova na krunim putovanjima
manjeg kapaciteta, tzv. butik bro-
dova i mega jahti, u cijelosti zane-
marujui teretni promet govori
Drako Lambaa, predsjednik
Uprave 'Luke ibenik', koja je kon-
cesionar teretnog dijela luke do
2029. godine i najveim dijelom
poslova usmjerena na djelatnost
kutinske 'Petrokemije' koja joj je i
veinski vlasnik. Da bude jasnije,
odreivanje luka za turistiki ili ne-
ki drugi promet ne znai da Vlada
namjerava ukinuti sve ostalo, no u
te segmente lukog poslovanja vie
nee ulagati iz dravnog prorau-
na i putem lukih uprava, ostavlja-
jui koncesionaru da se usmjerava
na terete koje smatra dohodovnim,
ali vlastitim novcem. Specijalizaci-
ja est glavnih jadranskih luka po-
staje tako, prema Vladinom doku-
mentu, presudan faktor za daljnja
dravna ulaganja u luki sektor,
a polazite je u prosuivanju Hr-
vatske kao premalenog prostora i
trita da bi drava poticala razvoj
jednakih ili slinih luka.
Otra reakcija
iz Splita i Ploa
Slino su proli Split i Zadar kao
dominantno kruzerske destinacije,
a kontejnerski promet, primjerice,
Vlada e podupirati jedino u Rijeci
i Ploama. Umanjenje dosadanjeg
znaaja teretne luke burno je odje-
knulo u Splitu - koji je lani bio dru-
Najbitnija stvar na proslavi Oluje u
Kninu ve drugu godinu za redom - je
to to se zvidalo hrvatskom dravnom vr-
hu. Premijeru Milanoviu, predsjedniku
Josipoviu i predsjedniku Sabora Leki. Pa
se izvjetava kome se zvidi vie, a kome
manje ove je godine najjae zviduke za-
radio Milanovi, neto manje Josipovi a
najslabije Leko. Pa onda izvidani premijer
poslije u izjavi za novinare kae kako je
to organizirano i kako iza toga stoji HDZ.
Na pitanje kako zna
odgovara: To je moj
dojam! Mi ne pijuni-
ramo ljude, mi ne ko-
pamo po telefonskim
brojevima kao HDZ.
To je oito, moda
ja grijeim, ali meni
je to oito kazao je
premijer.
Stvarno, tko bi
inae zvidao tako
uspjenom premijeru
tako prosperitetne i
berietne zemlje ko-
ja sva cvjeta i kojom
doslovno tee med
i mlijeko, a da nije
lan osuene krimi-
nalne organizacije,
koja barbarogenijski
iz dana u dan prelazi sve granice, uruava
drutvene i ustavne vrijednosti te se izru-
guje s moralom, ivima i mrtvima. Kako
to dan kasnije opisuje u svom priopenju
Gradski odbor kninskog SDP-a, a upanij-
ski prosljeuje novinarima. HDZ je vjero-
jatno kriv i za pad MIG-a kojem su istekli
svi resursi i iz kojeg je pilot jedva spaa-
vao ivu glavu katapultiranjem, ulaui
nadljudske napore da pad gorue olupine
usmjeri prema nenaseljenom podruju ka-
ko ne bi bilo ljudskih rtava. I jest. Da je
problem Hrvatskog ratnog zrakoplovstva
rijeen prije sedam-osam godina, za vrije-
me HDZ-a, sad od ministra obrane Ante
Kotromanovi ne bi traili ostavku. A to je
on tu kriv da mu se sruio MIG na najvei
nacionalni praznik, netom nakon parad-
nog leta koji je trebao prikazati svu rasko
hrvatske oruane sile. Nema novca, pa ne-
ma ni aviona, a ni HRZ-a. Kao to nema ni
Hrvatske ratne mornarice ni podmornica,
kao to zbog tednje nema ni rone vojske.
Ima samo neto kopnene vojske i finskih
transportera Patria, a pitanje je bi li bilo i
njih da nije bilo provizija. Koje i dan-danas
istrauje finsko dravno odvjetnitvo.
U sam osvit praznika, na krunom
toku u Vodicama, jedan je ili bolje rei
jo jedan - hrvatski
branitelj, jedan od
onih koji su tu vojsku
i ovu dravu stvara-
li i branili, oduzeo
sebi ivot, runom
bombom. Otac troje
djece, dvaput ranja-
van na Velikoj Glavi
u skradinskom zale-
u, teko bolestan, s
malom invalidskom
mirovinom. Svi su
ga znali kao mirnog,
samozatajnog obi-
teljskog ovjek. -Pret-
postavljamo kako ga
je bolest natjerala na
ovaj in, a ogorenost
da odabere ba da-
nanji dan kazivali
su novinarima zgranuti Vodiani.
Ali to sve skupa nae politike stranke
i na politiki i dravni vrh malo zanima.
Njih zanima samo tko je i zato zvidao
njima na proslavi Oluje u Kninu, samo nji-
ma stvarne ili potpuno izmiljene teorije
urote i zavjere, obavjetajno podzemlje
i UDBA, neprijatelj koji nikad ne spava.
Njima su na koncu konca bitni samo oni
sami, njihova slika na ekranu i u novina-
ma, rejtinzi njih i njihovih stranaka u istra-
ivanjima javnog miljenja. Za sve drugo
im se, zapravo, ivo fuka! Koga briga to
nema za borbene avione 300 milijuna ku-
na kad ima za nove automobile Sredinji
ured za javnu nabavu lani je, pie Index.
hr. nabavio 1742 vozila ukupno vrijedna
265,5 milijuna kuna.
PIE: ZDRAVKO PILI
Naim je politiarima
najbitnija stvar tko im i zato
zvidi. Za dravu i sve drugo
u njoj ivo im se fuka!
GOVOREI OTVORENO
to je Kotromanovi kriv da
mu se sruio MIG na najvei
nacionalni praznik, netom na-
kon paradnog leta koji je trebao
prikazati svu rasko hrvatske
oruane sile. Nema novca, pa
nema ni aviona, a ni HRZ-a. Kao
to nema ni Hrvatske ratne
mornarice ni podmornica, kao
to zbog tednje nema ni rone
vojske. Ima samo neto kopne-
ne vojske i finskih transportera
Patria, a pitanje je bi li bilo i njih
da nije bilo provizija. Koje i dan-
danas istrauje finsko dravno
odvjetnitvo
Dvije Vladine strategije zanemaruju razvoj srednje Dalmacije
Nema opravdanja da Vlada u ibeniku
podupire jedino prihvat kruzera!
ga luka po prekrcanoj tonai, iza
Rijeke takoer i u Ploama, te je
protumaeno kao guenje razvo-
ja, a svoje primjedbe na Strategiju
pomorskog razvitka, sa slinim
konstatacijama stii e na Vladinu
adresu ovih dana i iz 'Luke ibenik',
odakle su Ministarstvu pomorstva,
prometa i infrastrukture ve oda-
slane primjedbe na jedan drugi
strateki dokument, usko povezan
sa Strategijom pomorskog razvit-
ka, a rije je o konanom nacrtu
Strategije prometnog razvoja RH.
-U tom dokumentu jasno je da
dravi nije prioritet eljeznika ve-
za luka ibenik i Split sa zaleem,
prema Zagrebu i BiH, premda je
eljeznica temelj reindustrijali-
zacije, a teretne luke Zadar, i-
-Lukajeprozor usvijet, anainradateretneluketreba
dovesti u podudarnost sa svim ostalim pomorskim
sadrajima nastalim u posljednje vrijeme s hote-
lom u Mandalini, marinom za mega jahte, i openito
s razvojem turizma u ibeniku. Ne bi bilo dobro zane-
mariti teretni promet, no, drim da bi Luka trebala
poslovati sdrugomvrstomrobe, jer jenajvei diopre-
krcaja jo uvijek kutinski fosfat smatra Joko upe,
ravnatelj Lukeupraveibenik. Gledelukihpristojba,
u teretnom prometu one su znaajno isplativije nego
uprijevozuputnika, nokodputnikajemultiplikacijski
efekt daleko vei. Znai, kada drava ulae u luku in-
frastrukturu, poput putniko-trajektnog pristanita
kojejepredzavretkom, tadaizravnopomaelokalnu
zajednicu na najbolji mogui nain, jer kruzerski gost
koji lukoj upravi ostavi etiri eura, u gradu potroi
deset puta vie. Mislim da konano trebamo poeti
ivjeti za turizam, a ne samo od njega! zakljuuje
Joko upe.
JOKOUPE
Ravnatelj Luke uprave ibenik:
Ponimo
ivjeti za
turizam
ibenska
Luka se
obvezala
investirati
u opremu
za vrijeme
trajanja
koncesije
do 2029.
godine
15
MILIJUNA
KUNA
ibenskilist aktualno 3
-injenica jest, a to i navodimo u primjedbama adre-
siranim na Ministarstvo, da je ovdanja Luka upra-
va najmanje od svih ulagala u teretnu luku. To bi se
moglo protumaiti nastavkom stare ibenske prie
od poetka 90-ih da je teretna luka smetnja turisti-
kom razvoju, no mi emo se boriti da opstanemo i
razvijemo se govori Drako Lambaa. Makar me
optuili da sam protiv ibenika, iznijet u sljedee
injenice: od teretnog broda nosivosti 30-ak tisua
tona Luka zaradi milijun kuna, a Luka uprava sto
tisua, dok je od kruzera prihod jedva deset tisua
kuna! Neto e od putnika zaraditi ugostitelji i or-
ganizatori izleta, ali investicija drave u ibensku
putniko-trajektnu luku, vrijedna 10-12 milijuna eura
nee se nikada isplatiti. Drava je jamac za tu inve-
sticijuupitneekonomskeopravdanosti anakrajuei
plaati, jer Lukaupravaneeimati dovoljnoprihoda
uvjeren je Drako Lambaa.
Dvije Vladine strategije zanemaruju razvoj srednje Dalmacije
Nema opravdanja da Vlada u ibeniku
podupire jedino prihvat kruzera!
benik i Split poveanjem svoga
prometa omoguuju njen razvoj.
Gospodarstvo regije ne moe se
temeljiti jedino na turizmu - zane-
marivanje srednje Dalmacije, bez
ikakvog spomena postojeih indu-
strija poput metalopreraivake,
cementne, proizvodnje eljeza i
teretnih luka izaziva opravdanu
bojazan za daljnje poslovanje, jer
kako emo u tom sluaju ostvariti
predviene investicije u prekrcaj-
nu opremu, te luku nadgradnju i
podgradnju od gotovo 15 milijuna
kuna, na to smo se obvezali pot-
pisujui Odluku o produenju roka
trajanja prvenstvene koncesije do
2029. godine? iznosi Lambaa
saetak primjedaba na ovaj doku-
ment ministarstva. Dodaje kako su
u neposrednoj blizini luka takoer
i gospodarske zone koje potencijal-
no znae dodatni luki promet za
tisue investitora iz zemalja Dale-
kog istoka koji ovdje imaju idealan
ulazak u Europsku uniju i
stvaranje visokih priho-
da za ekonomije obiju
strana, no umjesto
da to valorizira,
prometna strategija
glavne pravce razvo-
ja eljeznice definira
prema sadanjem pro-
metu luka. Kapaciteti su
naime, znatno vei nego to se
navodi u Strategiji: 'Luka ibenik'
je 1987. imala vie od 1,7 miliju-
na tona prometa godinje, a u
posljednje dvije i po godine pao
je na 400 tisua. Izgubljena je tre-
ina prihoda, broj zaposlenih sa
183 sveo se na 151, a nove terete
nije jednostavno pronai bez zna-
ajnih investicija. No, kapacitet se
moe utrostruiti ukoliko se
modernizira oprema i
luka tehnologija, te u
funkciju stavi Unska
pruga, istie Lamba-
a. Ona je prirodni
pravac za Dalmaci-
ju, elektrificirana je
do Knina i moe posta-
ti glavnom poveznicom
dalmatinskih luka s meuna-
rodnim koridorom, BiH i Srbijom.
Zato se u privitku primjedbi 'Luke
ibenik' na Strategiju prometnog
razvoja nalaze i pisma namjere
kutinske 'Petrokemije' o prijevozu
robe radi revitalizacije Unske pru-
ge, zatim opine Bosanska Krupa
i Drutva za eksploataciju ruda
Buim (boksit i mangan) koje dje-
luje na podruju Krupe, te pismo
namjere Elixir Grupe iz apca u
Srbiji (nekadanja Zorka, tvornica
mineralnih gnojiva). Svima im je u
interesu poboljati transport svojih
proizvoda u izvozu i uvozu i zato
su vitalno zainteresirani za poslov-
nu suradnju s 'Lukom ibenik'.
Terminal za palmino ulje
iz Indonezije
Prema Lambainim rijeima,
inicijativa za otvaranje Unske pru-
ge potekla je upravo iz luke koja
u tome vidi svoju priliku: drugi
sastanak o toj temi u Ministarstvu
europskih i vanjskih poslova oe-
kuje se narednog mjeseca, a pred
tvrtkom je i prilika za poslovnu
suradnju s Indonezijom, iji je
veleposlanik u RH prije dva dana
posjetio ibenik. Hrvatski poduzet-
niki proboj na to trite postigao
je Mirko Rogli sa svojom Orbico
grupom, a u suradnji s Indonea-
nima i Slovacima, nakon njihove
investicije u obnovu rezervoara
od 21 tisuu prostornih metara i
eventualnog ulaska u suvlasnitvo
Luke, dobri su izgledi da ibenik
postane i terminalom za palmino
ulje iz Indonezije vrata Dalekog
istoka prema europskom i tritu
drava iz sastava nekadanje Ju-
goslavije.
Trajektna luka -
neisplativa dravna
investicija?
DRAKOLAMBAA
Predsjednik Uprave Luke ibenik:
- U Studiji prometnog razvitka
dravi nije prioritet eljeznika
veza luka ibenik i Split sa
zaleem, prema Zagrebu i BiH,
premda je eljeznica temelj
reindustrijalizacije, a teretne luke
Zadar, ibenik i Split poveanjem
svoga prometa omoguuju njen
razvoj. Gospodarstvo regije ne moe
se temeljiti jedino na turizmu -
zanemarivanje srednje Dalmacije,
bez ikakvog spomena postojeih
industrija - istie Lambaa
1.7
MILIJUNA TONA
prometa Luka je
imala 1987.
godine
4 aktualno
ibenskilist
Demografi su nedavno upo-
zorili da je zbog pada natalite-
ta ibensko-kninska upanija u
posljednjih pet godina izgubila
2615 stanovnika ili grad veliine
Drnia. Najnovije upozorenje je
jo dramatinije. Od 2009. go-
dine ovaj je kraj, i to uglavnom
trbuhom za kruhom, napustilo
4787 osoba. Kako se u isto vrije-
me u ovu upaniju doselilo 1437
osoba, petogodinji migracijski
minus zaustavio se na 3350. Sve
u svemu, to zbog migracija, to
zbog pada nataliteta, ibensko-
kninska upanija je u posljednjih
pet godina ostala bez gotovo est
tisua stanovnika.
Odlazi tisuu ljudi godinje
Ako se nastavi ovaj trend, a
sve su prilike da hoe jer se ne
dogaa nita dramatino kako bi
se stanje popravilo, ova upanija,
koja je neposredno poslije rata
imala 118 tisua stanovnika, ve
2018. godine mogla bi pasti ispod
sto tisua. Usto, kako se mahom
odseljavaju mladi i radno sposob-
ni, bila bi to upanija sa najsta-
rijom populacijom u Hrvatskoj.
Hrvatski stijeg na Kninskoj
tvravi podigao je Joso Bajan, u
Domovinskom ratu malodobni
hrvatski branitelj i pripadnik ne-
koliko ratnih postrojba, a danas
viestruko odlikovani ratni vojni
invalid. Tako je u Kninu zapoeo
program sveanog obiljeavanja
Dana pobjede i domovinske za-
hvalnosti, Dana hrvatskih bra-
nitelja te 19. obljetnice vojno-
redarstvene akcije 'Oluja.' Dok
se trobojnica koju su pridra-
vali Mara erki, Goran Grgac,
Zoran Marunek, Stanislav La-
dui, Damir Vuenovi i Josip
eli uzdizala na visoki jarbol,
hrvatsku himnu izvela je klapa
Sv. Juraj HRM, a tvravu su u
niskom letu preletjeli borbeni
zrakoplovi MIG. Zvonjava knin-
skih crkvenih zvona zaula se
tono u 9 sati i 43 minute, ba
u vrijeme kada je prije 19 godi-
na u Knin ula 4. i 7. gardijska
brigada HV-a pojaane snagama
Ministarstva unutarnjih poslova.
Oznaen je tako kraj etverogo-
MIGRACIJE TRBUHOM ZA KRUHOM
U pet godina ibensko kninski kraj
napustilo pet tisua stanovnika
KNIN Obiljeen Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti i 19. Godinjica Oluje
Premijeru Milanoviu zvidali i vikali Franjo, Franjo
Premijer je naglasio
da je svaka vlast u
Hrvatskoj bila narodna
vlast, i ona Franje
Tumana kojemu je
iskazao potovanje
jer je bio hrvatski
predsjednik u vrijeme
kada je to bilo najtee.
Predsjednik Hrvatskog
sabora Josip Leko
takoer je doekan
zviducima, no ne toliko
intenzivnim pa je uspio
izraziti zabrinutost
krizom i nezaposlenou
koja se, rezimirao je,
ne moe pobijediti
podjelama ve
iskljuivo zajednitvom
i meusobnim
poticanjem.
dinje neprijateljske okupacije
hrvatskog podruja.
Nazoio cijeli dravni vrh
Po prvi put su u toj prigodi
dramski umjetnici Joko evo
i Pere Eranovi proitali imena
svih poginulih i nestalih branite-
lja u 'Oluji', a sveanosti je nazoio
cijeli dravni vrh na elu s pred-
sjednikom RH Ivom Josipoviem,
predsjednikom Hrvatskog sabora
Josipom Lekom i premijerom Zo-
ranom Milanoviem. Na tvravu
je u pratnji predsjednika HDZ-a
Tomislava Karamarka, stigla i
predsjednika kandidatkinja glav-
ne oporbene stranke za naredne
izbore Kolinda Grabar-Kitarovi.
Uzvanici su se nakon uvodne sve-
anosti zaputili na Trg Ante Star-
evia kod spomenika hrvatske
pobjede 'Oluja 95' gdje su polo-
eni vijenci. Prigodna obraanja
okupljenim Kninjanima, pripadni-
cima nekadanjih ratnih postroj-
ba, braniteljima i gostima otvorio
je Ivan Vuki, predsjednik iben-
sko-kninske upanijske HVIDRA-e
koji je na spomen prvog hrvatskog
predsjednika Franje Tumana iza-
zvao ovacije prisutnih. Ratni za-
povjednik 142. brigade HV-a, uz
uzvanike je pozdravio i branitelje
u zadnjim redovima 'koji su, kad
je trebalo bili u prvima', podsjetio
je na njihov teak poloaj te gos-
podarsku, moralnu i duhovnu
krizu.
Od silnih zviduka, skandira-
nja Franjo, Franjo i dovikivanja,
predsjednika Vlade Zorana Mila-
novia, unato razglasu, jedva se
uspjelo uti. 'Onima koji drugu
godinu za redom deru svoje gr-
lo' poruio je da dou zvidati na
Markov trg 'jer je to mjesto gdje
se zvidi, a ovo je mjesto gdje se
potuje sve one koji su pali za Hr-
vatsku.'
-To su ljudi koji su nam vani
kao naa braa i sestre. Koliko god
se neki trudili tvrditi drukije, svi
branitelji u Hrvatskoj, mukarci,
ene, svi oni koji su za Hrvatsku
dali kap znoja a kamoli kap krvi
MARIJANDAMBO
redakcija@sibenski-list.hr
Ako se nastavi ovaj trend, a sve su prilike da hoe
jer se ne dogaa nita dramatino kako bi se stanje
popravilo, ova upanija, koja je neposredno poslije
rata imala 118 tisua stanovnika, ve 2018. godine
mogla bi pasti ispod sto tisua. Usto, kako se
mahom odseljavaju mladi i radno sposobni, bila bi
to upanija sa najstarijom populacijom u Hrvatskoj
Crne prognoze - bit e manje stanovnitva, sve smo stariji
ibenik je jedan od gradova
koji se nije 'ukrcao u vlak' nega-
tivnog trenda, koji karakterizira
aktualnu turistiku sezonu. Ni i-
benski turistiki djelatnici ne mo-
gu se, dodue, pohvaliti uspje-
nim rezultatima, ali statistika o
srpanjskom poveanju gostiju za
jedan posto, te blagom padu bro-
ja noenja za dva posto govori o
svojevrsnoj 'pozitivnoj nuli.' To-
nije, srpanjska rupa, koju nije za-
nijekao ni ministar turizma Darko
Lorencin nije imala znaajnije po-
sljedice za ibenski turizam.
Srpanj bolji od lanjskog
Grad ibenik ostvario je u pr-
vih sedam mjeseci 559.585 noe-
nja ili oko etiri tisue vie nego u
istom lanjskom razdoblju.
-Da nije bilo blagog pada u srp-
nju, mi bismo se diili sa sedmo-
mjesenom bilancom. No, i ovako
imamo sedam posto vie gostiju
i jedan posto vie noenja za pr-
vih sedam mjeseci. Posebno nas
raduje to je nastavljen trend po-
pulariziranja stare gradske jezgre,
kao atraktivne turistike lokacije.
Usko gradsko podruje zabiljeilo
je u prvih sedam mjeseci porast
noenja od 30 posto, uz napome-
nu da je i srpanj, suprotno ostalim
turistikim lokacijama, bio uspje-
an - zabiljeeno je 42 posto no-
enja vie, nego u istom mjesecu
prole godine - kazao nam je di-
rektor Turistike zajednice grada
ibenika Dino Karaole.
Jednako pozitivan trend, kao
i ue gradsko podruje, imaju i
hoteli Solaris, kod kojih je broj
noenja povean za sedam posto.
Pozitivnim brojkama stri i hotel
'Panorama' na ibenskom mostu,
s porastom noenja od 26 posto.
-U odnosu na prolu godinu,
podbacili su kampovi. Lani su
izvukli sezonu, a ove godine ima-
SRPANJSKA RUPA MIMOILA GRAD IBENIK
Stara gradska jezgra u
prvih sedam mjeseci
biljei rast od 30 posto!
Usko gradsko podruje zabiljeilo je u prvih sedam mjeseci porast
noenja za 30 posto, uz napomenu da je i srpanj, suprotno
ostalim turistikim lokacijama, bio uspjean - zabiljeeno je 42
posto noenja vie, nego u istom mjesecu prole godine - kazao
nam je direktor Turistike zajednice grada ibenika Dino Karaole
li pad broja gostiju i noenja. Ako
se uzmu u obzir i loije vremenske
prilike, onda pad noenja od dva
posto i ne djeluje toliko strano
- opet e Karaole. Pad broja go-
stiju posebno je karakteristian
za Jadriju i abori. Njihova sta-
tistika otvara i dvojbu o promjeni
strukture gostiju na ibenskom
podruju.
Ako bismo napravili analizu po
emitivnim dravama, prednjae
Nijemci sa 13,58 posto ukupnog
ibenskog prometa, a slijede ih
Francuzi i Slovenci. No, u kriti-
nom srpnju 'preskoili' su ih esi i
Poljaci. Ukratko, ibenski turisti-
ki djelatnici dvoje izmeu utjene
konstatacije da promet nije pod-
bacio, kao u nekim drugim dije-
lovima hrvatskog Jadrana, i neo-
stvarene elje da osjetno nadmae
lanjske brojke. U tom smislu je na
prvi pogled pomalo kontradiktor-
na izjava gradonaelnika ibenika
dr. eljka Buria.
Prvi rezultat
i kolovoza ohrabruju
-Nismo i ne smijemo biti za-
dovoljni brojkama u prvih sedam
mjeseci. Istodobno se, meutim,
radujemo poveanju prometa u
staroj gradskoj jezgri, te tjeimo
da su rezultati veine ostalih tu-
ristikih sredita osjetno loiji od
naih. Jedino objektivno opravda-
nje za neostvarene planove je loe
vrijeme. No, nisam pokoleban oko
jasne strategije razvoja ibenskog
turizma. Dapae, siguran sam da
smo na pravom putu, da emo u
iduim godinama biljeiti nove
rekorde. Da e tvrava Barone,
eskalator od Doca do Tvrave
sv.Mihovila i slini 'zahvati' imati
slian uinak, kao to su za ovu se-
zonu imali 'Raspreni hotel' i otva-
ranje Sv.Mihovila - izjavio je Buri.
ibenski optimizam ima realnu
podlogu i u injenici da su prvi re-
zultati u kolovozu osjetno bolji od
srpanjskih.
PETARMIKULIIN
IBENIK
U odnosu
na prolu go-
dinu, podba-
cili su kam-
povi. Lani
su izvukli
sezonu, a ove
godine imali
pad broja
gostiju i
noenja. Ako
se uzmu u
obzir i loije
vremenske
prilike, onda
pad noenja
od dva posto
i ne djelu-
je toliko
strano. Pad
broja gostiju
posebno je
karakteristi-
an za Jadri-
ju i abori.
Njihova sta-
tistika otvara
i dvojbu o
promjeni
strukture
gostiju na
ibenskom
podruju ..
DINO KARAOLE
DIREKTORTZ-a
GRADAIBENIKA
U pet godina ibensko kninski kraj
napustilo pet tisua stanovnika
Da su prognoze utemeljene,
dovoljno je baciti oko na to to se
na migracijskom planu ovdje do-
gaalo u posljednjih pet godina.
Tako je 2009. ovaj kraj napustilo
800 stanovnika, a ve naredne
860, da bi 2011. broj onih koji
su spakirali kofere i napustili ovaj
kraj narastao na 1016, a potom
na 1107 te se lani zaustavio na
1004.
U isto vrijeme doseljavalo se
ovim tempom: 2009. (438), go-
dinu kasnije 153, potom 246, da
bi 2012. u ibenski i kninski kraj
pristiglo 257, a lani 343 stanov-
nika.
U usporedbi sa susjednim dal-
matinskim upanijama, posve je
jasno da ibensko-kninska 'iska-
e' u negativnom smislu i da je
ova demografska erozija, prije
svega, posljedica tekih ekonom-
skih prilika. Naime, Zadarska
upanija je u spomenutom pe-
togoditu zabiljeila migracijski
minus od samo tri stanovnika
odselila su se tek 2642, a doselilo
2939 stanovnika.
U usporedbi sa ibensko-knin-
skom, Splitsko-dalmatinska u-
panija je u debelom plusu. Nju
su u ovom razdoblju napustila
5493 stanovnika, a u isto vrije-
me doselila su se njih 6204, pa
je na kraju njen migracijski saldo
bio pozitivan za 711 stanovnika.
Podsjetimo usput da je u ovom
petogoditu Hrvatsku napustilo
60 tisua i 638 stanovnika, pri e-
mu se u nju uselilo njih 41 tisua i
324, tako da je u ovom razdoblju
zbog migracija izgubljeno 19.314
stanovnika.
Loije samo dvije upanije
Inae, kada je u pitanju seoba
domaeg stanovnitva izvan gra-
nica nae domovine, Hrvatsku je
lani napustilo vie od 15 tisua
stanovnika, pa je uz 10.378 use-
ljenih saldo migracije s inozem-
stvom bio u minusu od 4884.
ibensko-kninski kraj lani je,
odlazei u inozemstvo, napusti-
lo vie od tisuu stanovnika uz
migracijski negativni saldo od
661 osobe. Po iseljavanju sta-
novnika izvan granica Hrvatske,
loije od nae stoje samo dvije
upanije: Sisako-moslavaka i
Vukovarsko-srijemska. Kako se
radi uistinu o najnerazvijenijim
podrujima, posve je jasno da je
ovaj poprilino dramatian od-
ljev stanovnika posljedica tekih
ekonomskih i socijalnih prilika u
tim sredinama.
Premijeru Milanoviu zvidali i vikali Franjo, Franjo
ili svoj ivot, nama su jako vani,
na srcu su nam i bit e nam vani
cijeli ivot - poruio je, uz ostalo,
Milanovi s govornice, napome-
nuvi da nije tu kako bi to bilo
kome dokazivao ili se pred bilo
kim pravdao jer je njegova 'Vla-
da narodna Vlada koju je izabrao
hrvatski narod.'
-Dok je tako upravljat emo
ovom zemljom, upravljati je na
pravi put, put hrvatskih interesa
- dodao je Milanovi, podsjetivi
kako se tisuu godina ekala hr-
vatska drava.
-Biti lan Europske unije ne
znai ne braniti svoje interese i ne
rei jasno to ugroava hrvatsku
samostalnost, pravo upravljanja
svojim novcem, resursima, prirod-
nim bogatstvima
Priznanje Tumanu
Premijer je naglasio da je sva-
ka vlast u Hrvatskoj bila narodna
vlast, i ona Franje Tumana ko-
jemu je iskazao potovanje 'jer je
bio hrvatski predsjednik u vrijeme
kada je to bilo najtee.'
Predsjednik Hrvatskog sabora
Josip Leko takoer je doekan
zviducima, no ne toliko inten-
zivnim pa je uspio izraziti zabri-
nutost krizom i nezaposlenou
koja se, rezimirao je, ne moe
pobijediti podjelama ve isklju-
ivo zajednitvom i meusobnim
poticanjem.
Predsjednik RH Ivo Josipovi,
pak, govor je zapoeo prisjea-
njem na sve vojne i civilne rtve
Domovinskog rata, podsjetivi da
je hrvatska pobjeda otvorila put
miru na cijelom jugoistoku Euro-
pe to je 'velika zasluga hrvatskih
branitelja, vodstva RH iz tog doba
i cijelog hrvatskog naroda'.
Praen povremenim zviduci-
ma i povicima 'Vukovar, Vukovar',
zauzeo se za pobjedu Hrvatske u
miru, jer su 'sloboda, demokra-
cija, ljudska prava i gospodarski
napredak ciljevi koje su, kako je
podsjetio, branitelji pobjedom u
Domovinskom ratu ostavili kao
dunost.' MARINAJURKOVI
Zoran
Milanovi
6 aktualno
ibenskilist
KREIMIRGULIN
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
AVOGLAVE
Jedanaestu godinu za redom, u
avoglavama u opini Rui u kan-
tunu ibensko-kninske upanije
odrana je jedna od najveih feta
povodom obiljeavanja vojno-re-
darstvene akcije Oluja, tonije Dana
pobjede i domovinske zahvalnosti
te Dana hrvatskih branitelja.
Glavni krivac to su avoglave
ve godinama jedan ode centara
proslave Oluje je pjeva Marko
Perkovi Thompson, koji je roen
u tom selu. Od ranog jutra u mje-
sto podno Svilaje, na izvoru iko-
le, slijevale su se rijeke ljudi. Na
prilaznoj cesti mogli su se vidjeti
automobili s registarskim oznaka-
ma iz svih gradova Hrvatske. Osim
domaih, u avoglave su pristizali
gosti s njemakim, austrijskim, vi-
carskim, francuskim, belgijskim,
nizozemskim tablicama. Posjetitelji
nisu dolazili samo automobilima.
Uoili smo veliki broj motociklista,
meu kojima i skupinu od desetak
bajkera iz vicarske kojima nije bilo
teko prevaliti i vie od tisuu kilo-
metara samo da bi proslavili Oluju
u avoglavama. Nisu bili rijetki ni
oni koji su iz Splita, ibenika i obli-
njih mjesta biciklom potegnuli do
avoglava.
Jedino je nebo prijetilo da po-
kvari veliku fetu. Naime, oko 13
sati na avoglave se sruio obilan
pljusak. Kia je nemilice padala vie
od sat vremena i na mjestu central-
ne proslave od lijepe zelene livade
napravila kaljuu. Meutim, kia
nije omela posjetitelje da se dobro
zabave. Sa tandova i ispod velikog
atora ule su se domoljubne pje-
sme tipa Moja domovina. Naa-
lost, bilo je i onih s neprimjerenom
ustakom terminologijom poput
Evo zore, evo dana. Od poznati-
PETAR MIKULIIN
Nije bilo teko uoiti i prepo-
znati kondicijskog trenera hr-
vatske vaterpolske reprezenta-
cije Peru Kuterovca u kafiu na
Jadriji. Ponajvie zbog specifi-
nog, pomalo otkvaenog izgle-
da koji su zapamtili gledatelji
HRT-ovih prijenosa utakmica
s Europskog prvenstva iz Bu-
dimpete.
-Nemojte misliti da me Ivica
Tucak nagovorio da ljetujem na
Jadriji! Presudna je bila odluka
moje kerke da pohaa plesnu
kolu u ibeniku. No, moja ljubav
prema ibeniku, Jadriji i Vodica-
ma nije od juer. Ona traje jo od
'vladavine' Ratka Rudia. Odu-
vijek su nam pripreme u vaem
gradu bile posebno drage, a uvjeti
su i vie nego odlini. U Jadriju
sam se zaljubio na prvi pogled.
Tu imam osjeaj kao da sam na
otoku, punom mira i sa istim
morem - poeo je ljetni razgovor
Kuterovac.
Peto mjesto u Maarskoj
nije neuspjeh
Veliki strunjak za kondicij-
sku pripremu plivaa i sporta-
a uope (polu)ozbiljno tvrdi
kako su 'ibenani njegova
sportska sudbina' godinama.
Tonije, da njegova ljubav pre-
ma ibeniku ne poinje od su-
radnje s aktualnim izbornikom
Ivicom Tuckom.
-Radio sam s velikim ibenskim
vaterpolistima Vrbiiem, Perini-
em i Komadinom, a imao sam i
sjajan odnos s Pericom Bukiem.
Kad god mogu, pomognem i i-
benskim plivakim klubovima.
Petar Kreimir Marasovi iz 'Mo-
ra' je veliki talent. Perspektivna je
i Lucija Jurkovi Peria iz drugog
ibenskog kluba, a svidio mi se i
mali aleta, koji je na zadnjem
kadetskom prvenstvu postavio
novi dravni rekord na 200 me-
tara leno. Bilo je 'tofa' i u Kati
Raji, koja je danas studentica i
trenira daskae na Jadriji. ujem
se nerijetko s Riccardom Marenzi-
jem i Marijanom Topiem, elnim
ljudima 'Mora' i 'ibenika'. Poma-
em im savjetima, kao to sam i
pomagao Tucku dok je bio trener
ibenskih vaterpolista - obja-
njava svoju vezu sa ibenikom
AVOGLAVE Oko 90 tisua ljudi na proslavi Oluje podno Svilaje
Thompsonov koncert iskoristio je Slavonac Josip ivkovi da javno s pozornice
zaprosi svoju djevojku Bettilu Pavlovi iz Zagreba, koja je rekla da. Osim
Thompsona na koncertu su nastupili Mate Buli, Miroslav koro i Opa
opasnost. Slavlje u avoglavama potrajalo je do ranih jutarnjih sati
Uz Thompsona
biskup Ivas, eljka
Marki, Dario Kordi i
pronja nasred bine
jih lica u avoglavama smo uoili
hakog osuenika Darija Kordia,
biveg elnika tzv. Hrvatske Repu-
blike Herceg Bosne. Kordi je bio
u dvoritu obiteljske kue Marka
Perkovia Thompsona.
Inae, u avoglave je stigao sa
suprugom Venerom iz Kljaka, gdje
je bio na misi na kojoj su koncele-
brirala 44 sveenika. Iz Kljaka je
Thompson otiao u Knin, a Kordi
u avoglave. Inae, nekoliko redara
nadziralo je Thompsonovu rodnu
kuu ispred koje su se eljeli foto-
grafirati brojni fanovi. Thompsonov
gost u njegovoj obiteljskoj kui bio
je i ibenski biskup Ante Ivas, koji je
inae napisao tekst za Perkovievu
pjesmu Maranatha. U avoglave
je iz Knina dola i eljka Marki,
elnica graanske inicijative U
ime obitelji. Inae, tijekom dana
atmosferu u avoglavama su za-
grijavale brojne folklorne skupine,
kulturno- umjetnika drutva, pu-
ki pjevai, guslari i diplari. Vrhunac
fete poeo je kasno poslijepodne
kada je stotinjak bajkera u defileu
u kojem je bio i Thompson ulo u
avoglave iz Drnia. Sve je kulmi-
niralo Thompsonovim koncertom.
Inae, Thompsonov koncert
iskoristio je Slavonac Josip ivkovi
da javno s pozornice zaprosi svoju
djevojku Bettilu Pavlovi iz Zagre-
ba, koja je rekla da. Osim Thomp-
sona na koncertu su nastupili Mate
Buli, Miroslav koro i Opa opa-
snost. Slavlje u avoglavama po-
trajalo je do ranih jutarnjih sati.
Z
V
O
N
IM
IR
B
A
R
I
IN
/
C
R
O
P
IX
S vrhunskim kondicijskim trenerom Perom Kuterovcem razgovarali smo o vaterpolu, ibeniku i hrvatskom sportu
41-godinji Kuterovac.
Neizbjena je, dakako, bila
rasprava o hrvatskom nastupu
u Maarskoj, izborniku Ivici
Tucku i mladom Luki Bukiu.
Kuterovac nas je iznenadio raz-
miljanjima, koja su daleko od
stereotipa koje itamo u razli-
itim tiskovinama.
-Nije lako usporeivati Ratka
Rudia i Ivicu Tucka, a oni, koji to
rade nerijetko su na pogrenom
kolosijeku. Ne moe Tucak 'preko
noi' dobiti patinu koju je Ratko
stekao u 30 godina izbornikog
rada u razliitim reprezentaci-
jama. Rudi je izbornik velike
karizme i eljezne discipline. S
posebno dobrom komunikacijom
s igraima. Tucak je, pak, makar
relativno mlad, jedan od najboljih
vaterpolskih taktiara na svijetu.
Ako ne i najbolji. to vrijeme ide
dalje, on e biti sve bolji i bolji.
Vjerujem da e s vremenom dobi-
ti i tu meku komunikaciju.
Mogli smo proi bolje u Ma-
arskoj, ali se peto mjesto ne
moe nazvati neuspjehom. Falio
nam je velik broj prekaljenih igra-
a, a zadnje juniorske generacije
Ivica Tucak ne mora se bojati
usporedbe s Ratkom Rudiem
MLAD JE, ALI JE JEDAN JE OD NAJBOLJIH
TAKTIARA NA SVIJETU, AKO NE I NAJBOLJI!
Kad god poelim,
skoknem autom do
ibenika. Iznenadilo
me i koliko me i-
benana prepoznalo
na ulici. Kao da me
vie ljudi zna u vaoj
Kalelargi nego na
zagrebakoj pici. U
tim spontanim kon-
taktima uvjerio sam
se ne samo da iben-
ani vole vaterpolo,
ve i da je ibenik
pravi sportski grad.
Sva pitanja koja su
mi postavili sluajni
prolaznici imala su
teinu. Oito je da
utakmice nae repre-
zentacije na Europ-
skom prvenstvu nisu
doivljavali kao laici
S vrhunskim kondicijskim trenerom Perom Kuterovcem razgovarali smo o vaterpolu, ibeniku i hrvatskom sportu
nam nisu donijele brzu i kvalitet-
nu popunu. Nije lako nadoknaditi
veterane Viana, Baraa i Hinia,
a kamoli one koji su jo uvijek
svjetski vrh: Buria, Bokovia i
Obradovia. Medo (op.p. nadi-
mak Paula Obradovia) bi, sigu-
ran sam, u svakoj jakoj utakmici
zabio najmanje dva gola. A to bi
nam to znailo, ne treba poseb-
no objanjavati. Mi smo igrali
nerijeeno s europskim prvaci-
ma Srbima, a izgubili minimalno
od srebrnih Maara i bronanih
Talijana - brani Tucka Kuterovac.
Razgovorljivog Broanina je
najvie nasmijala (zloesta) i-
benska teza o nepotizmu glede
uvrtavanja Luke Bukia, sina
slavnog Perice, u reprezenta-
ciju. Istina je, po njemu, posve
suprotna.
Premije iz Londona
jo nisu do kraja isplaene
-Ne morate mi vjerovati, ali
Luka je po svom tjelesnom po-
tencijalu i sportskoj inteligenciji u
rangu dometa koje ostvaruju na-
i najbolji igrai Sandro Sukno i
Maro Jokovi. Tko ne vjeruje, ne-
ka pogleda podatke koje uvamo
u Savezu poslije svakog testiranja.
Dvojba je, meutim, hoe li do-
biti onaj, toliko potrebni sportski
bezobrazluk, kakav mu je imao
otac Perica i ostali veliki hrvatski
vaterpolisti.
Ako se, pak, vratimo rezultatu
u Budimpeti, mislite li da je lako
motivirati igrae na naporan rad
poslije teke klupske sezone?! Uz
saznanje da im, unato 'vrstom'
obeanju, do danas nije u cijelosti
isplaena nagrada za zlato osvo-
jeno na Olimpijskim igrama u
Londonu. Nije zanemariva ni ra-
zlika izmeu Rudieve i Tuckove
'vladavine' u financijskom smislu.
-Proraun Saveza je vie nego
prepolovljen. Zato ih ja udaram
po slabim tokama, jer je to jedini
nain da ih motiviram. Oni su vr-
lo inteligentni, i ako ih ne nadmu-
dri, oekuje te dobar 'backhand'
- otkriva svoje metode rada na
sugovornik.
Svaki je dan praktiki prekra-
tak za obveze koje Petar Kute-
rovac prihvaa u svojoj sport-
skoj karijeri. Vaterpolo je samo
jedan od segmenata njegova
djelovanja. Kuterovac je glavni
trener zagrebakog plivakog
kluba, redovno 'opsluuje' ru-
kometaice Lokomotive, koje
su pod Irfanom Smajlagiem
nakon dugo vremena opet po-
stale prvakinje Hrvatske, bio je
kondicijski trener muke ruko-
metne reprezentacije na EP-u u
Srbiji, trener paraolimpijke Ane
Sren... Dovoljno da sport mo-
e sagledati u cjelini, a ne samo
kroz 'vodene naoale'.
-Nemojte misliti da vam se ud-
varam ili da je moja izjava kur-
toazna, samo zato to zajedno
pijemo kavu. S punom odgovor-
nou tvrdim da je ibenska mla-
dost po sportskom talentu u vrhu
Hrvatske. Na toj mikrolokaciji hr-
vatskog sporta stvari bi se lake
posloile uz neto vie sredstava
i puno vie sloge meu sportskim
radnicima, nego to je to sluaj u
veim gradovima, poput Zagreba.
(Ne)primjere iz ibenskog spor-
ta vam, iz pristojnosti, ne elim
navoditi. Valjda ste ih dovoljno
svjesni i sami. U ibeniku bi se
samo trebala primijeniti eljena
formula hrvatskog sporta. Da
vam sad ne dociram, spomenut
u samo dio projekata koji bi
sigurno donijeli plodove. Meu
inim, trebalo bi, kao u Sloveniji,
uvesti sportske kole za djecu od
10 godina. U tim kolama se treba
boriti protiv rane specijalizacije.
Da sportai, koji su polivalentni,
lake odaberu sport u kojem e se
dokazati. Pa, zar nije indikativno
samo to da su hrvatske selekcije u
gotovo svim kolektivnim sportovi-
ma superiorne svojim vrnjacima
u Europi, a kad se igrai priblie
seniorskoj dobi, sve se razvodni.
Problem nadilazi okvire sportskih
saveza. Prijeko je potrebno 'sve-
to trojstvo' Ministarstva sporta,
sportskih saveza i klubova. Bez
toga obino crpimo samo ono
to je mladiima i djevojkama dao
Bog - talent. Bez toliko potrebne
nadgradnje i pravog sustavnog
sportskog rada.
S Kuterovcem smo se rastali
uz dovienja. Ne bez razloga.
Svjetski strunjak za kondicij-
sku spremu vrlo brzo se vraa
u ibenik.
-U Crnici 6. kolovoza poinju
pripreme pomlaene vaterpolske
reprezentacije za Svjetski FINA
kup, koji se odrava u Alma Ati,
u Kazahstanu, a nee nam igrati
najmanje est udarnih igraa iz
Budimpete. Moramo provjeriti
tko je od mlaih blizu Olimpijskih
igara u Rio de Janeiru. Zasad je
siguran samo Luka Buki. Za Rio
je u Budimpeti svoju putovnicu
ekirao i Luka Lonar, a tamo
emo, nadam se, biti pojaani
igranjem jo jednog biveg igraa
ibenika Paula Obradovia. Njih
dvojica su u Crnici igrali dok je
prvi trener bio Ivica Tucak, a ni je-
dan ni drugi ne proputaju kazati
kako im je ibenik bio 'prekretni-
ca u karijeri'. Stoga, nije iskljue-
no da s njima dvojicom doem na
iduu akulu na Jadriji ili u 'Gira'.
Stari me ibenik iznova oarava.
Djeluje kao privlani grad-mu-
zej, pa nije ni udo to je turista
sve vie. Posebice na Tvravi sv.
Mihovila, koja je jedinstvena u
svijetu. I kao kulturno-povijesni
spomenik, i muzejska postava, i
ljetna pozornica, i vidikovac koji
te ostavlja bez daha - zavrio je
ugodni razgovor na Jadriji Kute-
rovac.
Ivica Tucak ne mora se bojati
usporedbe s Ratkom Rudiem
MLAD JE, ALI JE JEDAN JE OD NAJBOLJIH
TAKTIARA NA SVIJETU, AKO NE I NAJBOLJI!
S punom
odgovornou
tvrdim da
je ibenska
mladost po
sportskom
talentu u vrhu
Hrvatske
C
R
O
P
IX
Ivica Tucak i Pero Kuterovac
8 aktualno
ibenskilist
Intervju tjedna
IVO GLAVA KONZERVATOR
I ODNEDAVNO PREDSJEDNIK
DRUTVA KONZERVATORA HRVATSKE
MARIJALONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
Nedavno ste izabrani za pred-
sjednika strukovne udruge udru-
enje hrvatskih konzervatora?
Hoete li i na toj funkciji biti otra
i britka jezika kao dok ste svoje-
dobno bili gradski i upanijski
vijenik?
-Aktivnost Drutva konzervato-
ra Hrvatske obnovljena je prije dvije
godine, nakon 20-godinje stanke,
a 17. lipnja u Zagrebu smo imali
izvanrednu skuptinu i ja sam za
predsjednika izabran tajnim gla-
sovanjem izmeu dva kandidata.
Kandidirali su me kolege iz Zagreba
i moram rei da me je to iznenadilo.
to se tie moje otrine ona e ovisiti
o temi. Ipak obrana struke i pitanja
iz struke na drugaijoj su razini. U
politici ipak susreete posve druga-
ije ljude. Diplomatski reeno.
Hoe li glas konzervatora ubu-
due biti prisutniji u javnosti i
osloboen bilo kakvih pritisaka?
-Na rad bi trebalo prije svega
shvatiti kao drutveni korektiv u
ovim tekim vremenima kada imate
veliku agresiju kapitala na kulturna
dobra. esto se kae da konzervato-
ri koe investicije. To je nezgodna
situacija s kojom se teko moete
nositi kao pojedinac, ali je lake
ako iza vas stoji udruga s odree-
nom strunom, pa i znanstvenom
kvalitetom.
Protiv konzervatora bune se i
obini graani kojima esto nisu
jasni vai kriteriji. S jedne strane
tvrdoglavo branite batinu, a na
drugoj, primjerice, doputate da
klima ureaji stre na proeljima,
puno je raznih antena, udnih
tekata, plastine stolarije
-Na takve stvari moe utjecati i
gradska vlast svojim odlukama o
komunalnom redu. Meutim, kada
gledate tipinu zapadnu Europu, a
mi smo ve godinu dana lanovi EU,
oni intervenciju u povijesnoj jezgri
doputaju samo tamo gdje su u pot-
punosti obnovili kulturno-povijesni
sloj. Oni bi primjerice, konzervirali
postojei ibenik, a onda dopustili
modernu arhitektonsku intervenci-
ju. Kod nas se dogaa obrnuti pro-
ces. Kapital zauzme neku poziciju,
zakljui da je dobro investirati u
kulturnoj jezgri i onda konzervatori
predstavljaju problem.
Izgubljena bitka
Ipak, ivot je nemogue zau-
staviti. Naekat emo se dok se
obnovi ibenska gradska jezgra?
-Na je posao svakako nezgodan,
jer radimo s ljudima. Zato je i jedna
od glavnih zadaa mog mandata u
Drutvu konzervatora Hrvatske
ujednaavanje kriterija na svim
strunim razinama. Takoer i tran-
sparentnost rada, pa vam onda ljudi
nee rei ovom ste dopustili, a meni
ne. To se ne bi smjelo dogaati.
Mnogi istiu kako Hrvatska,
umjesto da ui od drugih, dopu-
ta apartmanizaciju i betonizaciju
svoje obale. Gdje je tu uloga kon-
zervatora?
-Nedavno sam bio na jednom
znanstvenom skupu u Rijeci na ko-
jem se govorilo o problemu Stare
Bake na Krku. Vidjeli smo na fo-
tografijama kako je izgledala prije
Nepovratno smo
izgubili Tvravu
sv. Mihovila, ali
se tako invazivna
intervencija nee
dogoditi na tvravi
Barone i Sv. Ivanu
50 i vie godina i kako se zadnjih
desetljea taj prostor degradirao u
cijelosti. To je problem koji danas ne
moe rijeiti ni 2000 konzervatora i
inspektora, a kamoli 200-tinjak kon-
zervatora koliko nas ima ukupno u
Hrvatskoj! To je jednostavno pitanje
svijesti i funkcioniranje pravne dra-
ve. Bio sam sretan kad smo ulazili u
EU, jer se nadam da e pravna dra-
va profunkcionirati. Jer, ako
problemi zatite ireg
prostora ostanu samo
na konzervatorima i
ako se u to ne uklju-
e urbanisti, arhitekti
i inspektori, to je ne-
mogua misija i una-
prijed izgubljena bitka!
Pri tome, prije prvenstveno
mislim na urbaniste, jer je ta struka
danas u Hrvatskoj gotovo izumrla!
Ipak, ovih je dana bez raspra-
ve Skuptina ibensko-kninske
upanije prihvatila izmjene pro-
stornog plana prema kojem se u
Zablau gradi turistiko naselje
za oko 2 500 ljudi, a tu se meu
ostalim nalaze i ostaci nekada-
njih ibenskih solana?
-Na tom prostoru nekada je bilo
sedam ili devet aktivnih solana. Da-
nas ih moete u prostoru vidjeti ak
pet, a ne samo Velike i Male Soline.
Naravno, taj prostor danas vie ne
moemo imati u onom znaenju
kao nekada, ali postavlja se pitanje
o tipu izgraenosti takvog prosto-
ra i u kojoj mjeri mi to urbanistiki
kontroliramo. Naime, konzerva-
tori ne mogu tititi veliki prostor.
Ne moete pod zatitu staviti pola
ibenika. To je stvar urbanista i
prostor se titi planovima. Ali kada
je rije o betonizaciji imate s jedne
strane jednog velikog investitora, a
na drugoj tisuu malih ljudi
s mijealicom! Rezultat
je na kraju isti, samo
to u drugom sluaju
za to treba vie vre-
mena. Mislim da je
to problem dravne
razine, a ne samo lo-
kalne sredine.
Vlast ni kriva ni duna
Obnova Tvrave sv. Mihovila
posvaala je ibenske konzerva-
tore. Uskoro se najavljuju radovi
na ostalim dvjema tvravama,
ubievac (Barone), Sv. Ivan
za koje su projekti izraeni bez
javnog natjeaja. Hoe li tu biti
prijepora?
-Konzervatori ne mogu uvjetova-
ti raspisivanje javnih natjeaja. Dru-
go je pitanje ima li u gradskom pro-
raunu dovoljno novca za to. Nas
kao struku prije svega zanima da
se ti spomenici kulture obnavljaju
u skladu sa strunim i etikim prin-
cipima konzervatorske prakse. Mo-
je je miljenje da smo u tom smislu
nepovratno izgubili Tvravu sv. Mi-
hovila, pogotovo s onim servisnim
tunelom u zapadnom bedemu.
Paradoksalno je da za takav nain
obnove nije odgovoran investitor,
to jest ni biva ni aktualna gradska
vlast, ali bi se moglo razgovarati o
ulozi projektanata i konzervatora
u toj prii.
Mnogi ibenani, meutim,
oduevljeni su sadanjim izgle-
dom tvrave?
-Jedan moj stariji kolega kazao
je kako u ovakvim situacijama mo-
rate imati balans izmeu novog i
starog. Ako, meutim, imate svega
10 ili 20 posto staroga, onda je to
neprihvatljiva pria. No, obnova
tvrava Barone i Sv. Ivana daleko je
manje invazivna. Pogotovo, tvrave
Barone gdje e nove intervencije biti
minimalne. Projekt na Tvravi sv.
Ivana, po kvadraturi smanjili smo
gotovo za pola. Tu e postojati jedna
vrsta kampusa. Mislim da neke spo-
menike moramo konzervirati zbog
njih samih i u tom smislu istiem
Tvravu sv. Nikole na koju treba
unijeti minimalno novih sadraja:
eventualno suvenirnica, kafi i pri-
godna, manja izloba o tvravi
Tamo je enormno velika vlaga i
nikakav muzej ne bi mogao funk-
cionirati.
Puno su se koplja lomila oko
ureenja Poljane i podzemnih
garaa. Aktualni gradonaelnik
eljko Buri sada najavljuje tri
etaa ispod Poljane. Kako to kao
konzervator komentirate.
-Moram se prisjetiti jednog pro-
jekta ureenja Poljane koji je raen
za vrijeme gradonaelnika Ante
upuka. Taj je projekt, meu osta-
lim, imao pasa ispod doma bive
JNA prema koli i tridesetak poslov-
nih prostora u prizemlju zgrade. Da
se izveo izravno bi povezao i socija-
lizirao Poljanu i trg ispred kole, a
rijeio bi i neto to se danas pokaza-
lo kao problem. Moete li vi u knji-
nici na miru neto proitati; imate
li kabinete za itanje i rad suvre-
mene knjinice imaju tihe, bunije,
polivalentne prostore Ovdje je to
nemogue ostvariti, jer to naprosto
nije takav prostor. Da ne govorim o
grijanju i hlaenju itd Ostao je i
kljuni problem socijalizacije Polja-
ne, prostora ispred O Fausta Vran-
ia, rupa ispred knjinica koja zjapi
nakon iskapanja za koja smo znali
to e pokazati! to se tie rada za
ureenje Poljane izabranog prije tri
godine, on je konzervatorski gleda-
no, poprilino nenametljiv. Drugo je
pitanje koliko je to rjeenje atraktiv-
no. Poljana je glavni gradski trg i ako
njega ne rijeite luksuzno, ne znam
to ete drugo moi luksuzno rijeiti.
200
KONZERVATORA
danas ima u cijeloj
Hrvatskoj
OKO
-Evo kako se, pored bogatoga kulturnoga lita i
novootvorene fortice-atrakcije, na grad spominje u
medijiman! govori Dobra Parona diui kroz oale
pogled prema svome najdraemen gostu.
-Piu, evo, zagrebake novine zato je najpozna-
tiji javni kundot, oni kod kazalita, bija zatvoren
misec dana, iako ve priureen. Daklen, namisto
neijeg poasnoga mlaza u piarjol 1. sedmoga
valjda se tako sveano otvaraju javni kundoti ovi
na staja je zatvoren izvan predvienoga roka jerbo
je bilo nemogue dobiti potribne dozvole od Elek-
tre. Razlog: slubenici su bili na godinjen odmoru.
Pa ti sada budi pametan! rekla je tufo oekujui
komentar od El Tigrea.
-Pa ujte otpunija je dim od cigareta El Tigre
nije valjda da se Elektrini slubenici ne bi tribali od-
marati jedan kundot vie oli manje nikako ne mo-
re poremetiti stanje u namin susjednoj galaksiji koju
oni naseljavaju. itan ovih dana o njiovin efoviman
koji su sjednicu Nadzornoga odbora HEP-a odrali u
Dubrovniku: spavali su u superluksuznomen hotelu
Villa Argentina od pet zvizdica, tribili oboritu ribu u
najskupjen rvatskome restoranu Nautika, sidili na
VIP mistima pratei otvorenje Dubrovakih litnjih
igara, a sridnji i nii rukovodijoci javnoga poduzea
dobili su 210 limuzina uz neogranieno pravo kori-
tenja, kartice za benzinu, plaen autoput i jo trista
uda Pa kakve sada veze s otin, moliu lipo, ima
injenica da putnik-namirnik pia uza zid namisto
u kundot koji stoji zatvoren jerbo se u Elektri od-
maraju reka je smireno i otpija gucalj ledene pive.
-Pa je l oto mogue!? Sramota jedna! ne viruje
Dobra Parona svojin uiman. A kada poten ovik
oe ukrasti teke struje, da mu ivot bude laki i da
se uti zadovoljnije, onda HEP kou sa tebe odere!
bubnila je bisno, svon forcom, musavon tracon
po daski za meso. Oto je bilo tolko snano da se
Bili Smo Uskoro, koji je taman ulazija u betulicu,
prinija ki da je pukla bomba. Pourija je doniti in
friku vijest da je jedan turist na fejsbuku objavija,
zajedno sa fotografijon rauna, kako je u obinoj
trafici negdi na naoj obali, boicu vode od po litre
platija 14 kuna.
-E to je tek voda s porukon, ma koji Paulo Kueljo
i njegov amaterizam, ma koliko ga reklamirali ka
najveeg pisca dananjice! zakljuija je.
-Voda, voda To je pravi biznis, biznis sadanjosti
i budunosti, govorin ja to odavno! Zato je i stru-
ja tolko skupa rekla je na to Dobra Parona. Po
motu s kojin ih je sluala, po onomen sjaju i aru
u okicaman, obojica su bez ijedne rii zakljuila da
jon se u moaniman upalila nika lampica za novu
poduzetniku ideju.
-Ako je oto pravi biznis, ta onda godinaman
prodajete ovu svoju maobu? Di van je otaj po-
duzetniki refleks, da ga vidimo konano! reka
jon je El Tigre.
-Bome, rekla je, odsada naplaujen vodu, najma-
nje deset kuna za au. Evo, grad znade biti pun
japanskih turista koji svratu u bufet kada oednu
i trau vode. Odsada ili oldi, ili e mi koja ena
meu njima zauzvrat namistiti koltrine, oli otrati
prainu u stanu, ja san ionako stalno u butigi sve-
ano je objavila. I dodala kako su Japanke vrlo mile,
i usto vaik otvorene za upoznavanje kulture zemlje
u kojoj su gosti.
-Aha, znai tako Sigalj vode miseno triba bi
van osigurati stalnu asistenciju kunih pomoni-
ca - promrsija je B.S. Uskoro i otia zajedno s pri-
jateljon. Drugo jutro naruija je u nje kavu, al tako
da mu u ikaru uspe, na suvo, jedino potribnu dozu
mlivenog sadraja. Bila je sva u udu kada je otu
inberlanu narubu stavila prid njega, na ta je on
iz saketa izvadija termos-bocu i u ono nalija vrue
vode kolko mu je pasalo.
-E, kada je voda za vas najvei biznis, sada mi ovu
kavu probajte naplatiti! reka jon je srui. -Ovo je
moja voda s mojon porukon!
Glava
otobraco
BRANIMIR PERIA
branimir.perisa@sibenski-list.hr
Voda s
porukon
Hoe li i ibenski konzervato-
ri imati kakvu ulogu u procesu
kandidiranja Tvrave sv. Nikole
na UNESCO-vu listu?
-To je dobra pria, ali je neobino
da u nju nisu uvrtene i venecijan-
ske utvrde na grkom podruju. i-
ni mi se da su u Italiji ipak svjesni
da bi se Grci ipak pobunili da tu Ita-
lija vodi glavnu rije. Dakle, inicija-
tiva je hvalevrijedna, ali je u sutini
ipak krnja, jer bi bilo logino da je
ukljuen cijeli sustav utvrda koje je
Venecija gradila na Mediteranu. U
dijelu koji se odnosi na Hrvatsku,
mislim da u taj posao moraju biti
ukljueni ljudi koji su prije svega
visoko znanstveno kvalificirani i
koji su se bavili tim temama. To ne
mogu raditi, uza sve duno poto-
vanje, konzervatori s terena.
iare prenapadne!
Je li najavljeni sustav iara ko-
ji bi povezivao ibenske tvrave
atak na batinu ili nova atrakcija
grada, prema vaem miljenju?
-To je dosta invazivan projekt.
Meutim, i ovdje opet vai ono to
sam rekao na poetku: koliko smo,
u kojoj mjeri obnovili prostor prije
negoli smo u nj poeli stavljati nove
sadraje? O tomu se mora stalno
razgovarati. Mislim da bismo vie
trebali razmiljati o obnovi spome-
nike batine, pa tek onda o novim
sadrajima. U svakom, tipinom
gradu na Zapadu imate sauvane
gabarite svakog spomenika kulture
kakav je bio i prije sto godina. Ne
vidim razloga da tako ne bude i u
nas. Uostalom, kada pada kia, mi
prodajemo upravo kulturni turizam
i spomenike kulture. Danas najbo-
lje sauvani prostor u Dalmaciji
imamo u Zagori. I to iz vrlo jedno-
stavnog razloga tamo vie nema
stanovnitva!
Zato ibenski konzervatori ne
tite industrijsku batinu? Biva
arina pekara propada i o tomu
nitko nita ne govori, a konzer-
vatori su odbili zatititi i kuu
Matavulj?
-U svijetu je to toliko daleko
otilo da postoji i industrijska ar-
heologija. U ibeniku postoji jedan
industrijski objekt koji je zatien
a to su ostaci prve hidrocentrale
na Krki. to je tie bive arine pe-
kare mislim da bi taj objekt trebalo
tititi barem u postojeim gabari-
tima. Kua Matavulj pak najveim
dijelom nije sauvana jer se u ne-
kadanjem pogonu danas nalazi
vrti. Istina je da se u nas na indu-
strijskoj batini jo uvijek malo radi.
Zato imamo apsurdne situacije da
emo pokuati zatititi njemaki
brod iz 2. svjetskog rata potopljen
u kanalu, a neemo daleko vrjed-
nije stvari.
Jedan moj stariji kolega kazao
je kako u ovakvim situacijama
morate imati balans izmeu
novog i starog. Ako, meutim,
imate svega 10 ili 20 posto sta-
roga, onda je to neprihvatljiva
pria. No, obnova tvrava Baro-
ne i Sv. Ivana daleko je manje
invazivna. Pogotovo, tvrave
Barone gdje e nove interven-
cije biti minimalne. Projekt na
Tvravi sv. Ivana, po kvadraturi
smanjili smo gotovo za pola. Tu
e postojati jedna vrsta kampu-
sa. Mislim da neke spomenike
moramo konzervirati zbog njih
samih i u tom smislu istiem
Tvravu sv. Nikole na koju tre-
ba unijeti minimalno novih sa-
draja: eventualno suvenirnica,
kafi i prigodna, manja izloba
o tvravi Tamo je enormno
velika vlaga i nikakav muzej ne
bi mogao funkcionirati
10 upanija
ibenskilist
Domae je domae, to jest, najbolje
sloit e se svi posjetitelji dvodnevnog
sajma takvog naziva, odranog u Mur-
teru. Pod bijelim atorima razapetim na
murterskoj rivi nudilo se obilje proizvoda
iz domae radinosti, od rakija i demova,
sireva, nakita, sandala runo raenih do
soparnika i ostalih delicija prireivanih na
samom mjestu. Uitak za oi i nepce poklo-
nila je svojim gostima Turistika zajednica
opine Murter-Kornati, a izlagai su doli
iz svih krajeva Lijepe Nae. Od 'prekomagi-
stralnih' susjeda do onih udaljenijih iz Istre
i Kvarnera, Zeline... M.T.J.
MANDE TURINOV-JEINA
MURTER
Potraga za izvornim sorta-
ma masline na podruju opine
Murter-Kornati ula je u svoju
drugu, praktinu fazu. Naime,
ekspedicija sastavljena od stru-
njaka agronomske struke obila
je maslinike u Murteru te na Kor-
natu i utu. Radi se o projektu
Identifikacija i gospodarenje ge-
nofondom masline na podruju
opine Murter-Kornati, koji su
inicirali profesor ani Beni s
Agronomskog fakulteta Sveui-
lita u Zagrebu i mladi magistar
struke agronomije Toni Turinov,
a spremno prihvatila uprava NP-
a Kornati, Opina Murter-Kornati
i novoosnovana Poljoprivredna
zadruga Kornati.
Masline ipirane
GPS ureajem
Nakon to su ipirali masline
GPS ureajem, strunjaci su uzeli
mlade listove s desetak maslina u
Murteru, a potom se uputili na
dislocirane posjede na Kornatu
i utu.
-Moraju se uzeti mladi listovi
jer se samo iz njih moe uzeti
DNA za identifikaciju budui
da jo uvijek nisu dobili votanu
presvlaku pouio nas je agro-
MURTER Domae je najbolje
Uitak za oi i nepce
Na otoku Kornatu ekspedicija je obila polje Trtua u Vrujama,
Pojac na Levrnaci, brdo Piak u ipnatama te polje u Luici i
Kravjaici. eljanjem maslinika naili su na ukupno petnaest
uzoraka zanimljivih za DNA analizu. Drugoga dana obili su
brdo Grba na otoku utu i nali jo pet zanimljivih uzoraka
Potraga za
izvornim
kornatarskim
sortama
maslina
MURTER KORNATI
nom Toni, koji kae da je projekt
zapravo poeo mnogo ranije, jo
u razgovorima mladih zadrugara
Poljoprivredne zadruge Kornati
sa svojim djedovima i pradjedo-
vima. U tim se razgovorima dolo
do saznanja o razliitim sortama
maslina na podruju opine Mur-
ter-Kornati, a nakon viednevnog
istraivanja po otocima, poljima i
brdima, izbor je suen na broj od
pedesetak stabala.
Ekoulje s oznakom
izvornosti
Na otoku Kornatu ekspedicija
je obila polje Trtua u Vrujama,
Pojac na Levrnaci, brdo Piak
u ipnatama te polje u Luici i
Kravjaici. eljanjem maslinika
naili su na ukupno petnaest uzo-
raka zanimljivih za DNA analizu.
Drugoga dana obili su brdo Gr-
ba na otoku utu i nali jo pet
zanimljivih uzoraka.
-Rezultati identifikacije bit e
gotovi do kraja kolovoza i tada
emo tono znati s kakvim sor-
timentom raspolaemo kae
Toni te dodaje bez obzira na to
hoe li se pokazati da se radi o
novim sortama ili ve postojeim,
pred nama su velike mogunosti
u proizvodnji ekolokog ekstra
djevianskog ulja s oznakom
izvornosti.
Bez obzira na to hoe li se pokazati
da se radi o novim sortama ili
ve postojeim, pred nama su
velike mogunosti u proizvodnji
ekolokog ekstra djevianskog ulja
s oznakom izvornosti
TONI TURINOV
Prof. Beni upuuje predsjednika RH Ivu
Josipovia u degustaciju maslinovog ulja
ibenskilist oglasi 11
12 upanija
ibenskilist
MANDETURINOV-JEINA
MURTER
-Vesel'mo se veseli, veseli
orilo se ulicama Murtera na 'Mur-
terskom piru', velikoj feti priree-
noj po osmi put u sklopu 'Kulturno-
ga ljeta' u ovom otonome mjestu.
U rekonstrukciji starog svadbenog
obiaja mukarci i ene obueni u
narodne nonje i 'po starinski' for-
miraju pirovnjaku povorku na
elu s mladom, mladoenjom i
mladinom 'drugaricom'.
Tri ae u
dubokomu pijatu
Raspjevana povorka kree iz
najstarijeg dijela mjesta Pijace
glavnom ulicom prema sredinjem
trgu gdje se na ljetnoj pozornici
uprizoruje obiaj predavanja mla-
de novoj obitelji.
Uz pjevanje autohtonih napje-
va, u povorci se nosi i mladina
dota, razna odjea rasporeena u
koare, kuini, kudija i ostali 'alat'
MURTERSKI PIR Po osmi put na ulicama Murtera
Po tradiciji, mladence aste vinom i
prunatama, a po novome i - viagrom!
Kum i mladoenja,
te mlada s drugaricon
Svatovima se nudila i viagra Tradicionalna povorka na glavnoj ulici
Prvi u gradu,
prvi u upaniji...
27,5
14,8 14,6
14,2
11,9
4,6
3,4
3,1
2,2
0,9
15,8
14,2
12,2
10,5
9,7
5,3
4,3 4,2
3,9
3,6
2,5
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
GRADA IBENIKA
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
DNEVNA SLUANOST NA NIVOU
IBENSKO-KNINSKE UPANIJE
(OD 31. SIJENJA DO 31. SVIBNJA 2014.)
Istraivanje provela: Agencija MEDIApuls
ibenskilist upanija 13
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE)
Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE)
GradVodice - Tajnitvo 022/444-906
TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111
Puko otvoreno uilite - 022/445001
ACI Marina Vodice - 022/443 086
Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169
Autobusni kolodvor - 022/ 443 627
Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440014
Luka kapetanija - 022/ 443 055
Matini uredVodice - 022/ 443 036
Pota Vodice - 022/ 442 200
Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834
VeterinarskaambulantaVodice- 022/443355
deurni telefon: - 0997003737 (0-24h)
VODI KROZ
VODICE
Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5
Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5
Srima - Hotel Olympia 6.45 7.50 14.0
Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
POLASCI IZ
ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0
ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0
Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05
Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15
Vodice 6.50 11.00 14.25
Grabovci 7.05 11.15 14.4
Gaelezi 7.10 11.25 14.5
ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od
31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
U organizaciji ibensko-kninske upani-
je i Grada ibenika 8. i 9. kolovoza 2014.
godine na otoku Zlarinu odrat e se drugi
po redu 'Festival hrvatskog otonog proizvo-
da'. Pokrovitelj je Ministarstvo regionalnog
razvoja i fondova EU, a cilj Festivala pokre-
nutog u upanijskom Odjelu za pomorstvo,
promet i otoni razvoj je poticanje proizvod-
nje na otocima, ouvanje tradicije i autohto-
nosti te brendiranje proizvoda prestinom
oznakom 'Hrvatski otoni proizvod'. Festival
je prodajni, a radi se o proizvodima nastalim
na otonoj tradiciji, razvojno-istraivakom
radu i inovacijama, ija razina kvalitete mo-
ra biti mjerljiva. Oni potjeu s ogranienih
otonih lokaliteta i rade se u malim serijama
stoji meu ostalim, u propozicijama za do-
djelu markice HOP. Prvi je Festival uprilien
lani na Prviu, a ove godine na Zlarinu se
oekuje 15 izlagaa.
-Projekt ima viestruke uinke, a meu
najvanijim su gospodarski i demografski
naglaava Jadranka Frop, proelnica spo-
menutog upanijskog odjela.
- Otoni proizvoai kroz samozapolja-
vanje stvaraju proizvode natprosjene kva-
litete stvarajui tako sebi i svojim obiteljima
uvjete za opstanak i ostanak na otocima.
Oznaku kvalitete 'Hrvatski otoni proi-
zvod' do sada je dobilo 145 otonih proizvo-
aa, a radi se o prehrambenim kozmeti-
kim i odjevnim proizvodima te suvenirima.
Slino kao i na ostalim naim otocima,
oznaku HOP-a na ibenskim kojima dosad
nose maslinova ulja, sapuni na bazi aroma-
tinog, samoniklog bilja, razliiti suveniri,
rukotvorine, narodne nonje ili njihovi dije-
lovi (obrt 'Lipa' s Prvia), te trajniji prehram-
beni proizvodi, poput suhih smokava ili su-
ene hobotnice, proizvodi Poljoprivredno
turistike zadruge 'Faust Vrani', takoer
iz Prvi Luke. Istie ih se kao najuspjenije u
tom segmentu, a njihov proizvod je i toaletni
sapun na bazi maslinovog ulja.
S obzirom da se usporedno s Festivalom
odrava i prigodni kulturno - zabavni pro-
gram, oekuje se i poveani broj posjeti-
telja, te je u petak organiziran besplatni
prijevoz brodom u 17,30 sati s gata Krke u
ibeniku. B.P.
Obitelj Kopak, mama Lucia, tata Dimitrij
te djeca Kiril i Lara iz Bratislave svoj godinji
odmor tempiraju upravo u vrijeme odrava-
nja Murterskoga pira. I tako ve pet godina,
koliko dolaze u Murter. Danas devetogodi-
nja Lara bila je mala djevojica kad je prvi put
obukla murtersku narodnu nonju. Zahvalju-
jui ljubaznosti i dobroj volji njihove doma-
ice, ove su se godine svi obukli u nonju ili
barem dobili neki njezin detalj.
Zaljubili smo se u prirodu, more i ljude
u Murteru. I kod nas postoje slini svadbeni
obiaji, to nam je blisko, osjeamo se kao me-
u svojima, a i ovi ljudi su nas prihvatili kao
svoje kazuje nam mama Lucia, inae violi-
nistica u Operi Slovakog narodnog kazali-
ta (Slovenske narodne divadlo) u Bratislavi.
Ona je, kae, kao mala ljetovala s roditeljima
u murterskom kampu. Svoju ljubav prema
ovome mjestu prenijela je i na supruga Di-
mitrija, takoer profesionalnog glazbenika,
koji svira violu u Slovakoj filharmoniji, ali
i na djecu. Ako poslui zdravlje, kae Lucia,
vidime se dogodine. Vidime! M.T.J.
Kopakovi
iz Slovake
u Murteru
Festival hrvatskog otonog proizvoda: Zlarin, 8. i 9. kolovoza
Petnaest izlagaa
na otoku koralja
Petogodinja tradicija
C
R
O
P
IX
Po tradiciji, mladence aste vinom i
prunatama, a po novome i - viagrom!
te krinja koju nose dva mlaa
mukarca 'na tropima o tangi'.
Usput se zastaje 'po stolima'. Stari
obiaj nalae da svaka kua iznese
vino, u pravilu crno, u dvolitrenom
bocunu s tri ae u 'dubokomu pi-
jatu'. Uz vino mnoge kue ponude
i prunate ili suhe smokve, a ove
je godine dosjetljiva ljekarnica Ve-
drana Skrai ponudila i 'viagru'.
Prvi nazdravljaju mladenci a po-
tom i svi ostali iz povorke. Pjevajui
od stola do stola, povorka tako sti-
e pred mladoenjinu kuu.
Skini krunu, stavi udar
-Oj, divojko danas dovedena,
od sada si moga sina ena dio je
stihova kojima se uvodi nevjesta
u kuu enika po starom murter-
skom obiaju. Nakon to mlada
daruje lanove nove obitelji, sve-
krva joj skida s glave krunu i tula,
a na glavu joj stavlja udar i vee
ga na peliku. Taj in oznaava kraj
njenog djevojatva i poetak ivota
supruge i majke. Svi sudionici pira
potom na sredinjem mjesnom tr-
gu pleu tradicijsko kolo, posebne
koreografije i ritmike, samo uz pje-
vanje bez ikakve glazbene pratnje.
Rekonstrukcija murterskoga pira
zavrava ipak uz glazbu za ples do
kasnih sati uz konzumaciju raznih
domaih delicija.
Odaziv mjetana na 'murterski
pir' iznad je svih oekivanja, a bez-
brojni gosti kljocanjem kamera,
sudjelovanjem u plesu i konzu-
miranjem gastronomskih delicija
pokazuju koliko uivaju u djeliu
murterske povijesti.
Svi sudionici pira potom na sredinjem trgu pleu
tradicijsko kolo, posebne koreografije i ritmike, samo uz
pjevanje bez ikakve glazbene pratnje. Rekonstrukcija
murterskoga pira zavrava ipak uz glazbu za ples do
kasnih sati uz konzumaciju raznih domaih delicija
14 upanija
ibenskilist
VEDRANA STOI
ROGOZNICA
Za razliku od ostatka ibensko-
kninske upanje Rogoznica u ovoj
godine iz mjeseca u mjesec biljei
porast turistikog prometa. I dok
je u susjednom Primotenu u srp-
nju pad noenja za ak 8 posto u
Rogoznici je zabiljeen porast od
7 posto.
Manje domaih turista
U srpnju je u rogoznikoj Tu-
ristikoj zajednici prijavljeno
24.812 gostiju to je u odnosu na
lani porast za 11 posto, ostvareno
je 181.399 noenja to je za 7 po-
sto vie nego u 2013. godini.
Od ukupnog broja gostiju sa-
mo je oko 5 posto bilo domaih
ROGOZNICA Bez turistike rupe u sezoni
Rast turizma iz mjeseca u mjesec
ak i u srpnju za sedam posto!
-Svi se slau da je Turistika zajednica napravila veliki isko-
rak u promidbi i kulturno-zabavnoj promociji destinacije.
Ve od lipnja gotovo svakodnevno imamo zanimljive
programe na rogoznikoj rivi ili u marini Frapa. Kolovoz je
posebno bogat raznim priredbama i manifestacijama -
kae direktor Turistikog ureda Mario Mladini
turista ili 7 posto manje nego
lani. Zato je za 8 posto porastao
broj stranih turista. Najvie je bilo
Poljaka 26,7 posto, eha je bilo
22,5 posto, Slovaka sa 11,6 posto,
Slovenaca 7 posto, Nijemaca 6,5
posto, Maara 6,1 posto... Pro-
sjean broj noenja po dolasku je
vrlo dobar i iznosi 7,3 dana. Inae
na rogoznikom podruju u prvih
est mjeseci ove godine bilo je 12
posto dolazaka vie nego lani,
a broj noenja povean je za 15
posto.
-Svi se slau da je Turistika
zajednica napravila veliki isko-
rak u promidbi i kulturno-za-
bavnoj promociji destinacije. Ve
od lipnja gotovo svakodnevno
imamo zanimljive programe na
rivi ili u marini Frapa. Kolovoz
je posebno bogat raznim prired-
bama i manifestacijama - kae
direktor Turistikog ureda Mario
Mladini.
Tako je 4. i 5. kolovoza odran
dobro posjeen sajam Domae je
najbolje, a na praznik 5. kolovoza
na rivi je odran i show program
uz Duka Mucala.
Feta uz Jolu i Jelenu Rozgu
U petak 8. kolovoza Rogo-
znicu e posjetiti Brod knjiara-
brod kulture. Na rivi e se tog
dana ve od 10 ujutro pa sve do
ponoi odvijati bogat program i
radionice. Najavljena je edukativ-
na kazalina predstava za djecu
Reciklirana pria 2, te predstava
za odrasle Na puini, radionice
puhanja stakla i astronomije, pro-
mocije knjiga hrvatskih i poljskih
autora, te promocija knjige 20+1
najbolja pria za ljeto 2014. Veer
je rezervirana za koncert.
Velika ribarska feta uz Jolu je
11. kolovoza, a 14. kolovoza Rogo-
znicu kao srce Dalmacija velikim
koncertom promovirat e i mega
popularna Jelena Rozga.
Jole je u Rogoznici
nastupio prolog ljeta
Ivo Furi je u Bribiru zabiljeio kazivanje grupe
mjetana koji su mu priali o igrama u tom selu
kojima su vrijeme kratila djeca, ali i o onima koje
su igrali odrasli.
-Ljudi igraju da ubiju dosadu, da ubiju, skrate vri-
jeme. Ali i da se malo zabave. Jer igra je i zabava.
E sade, ima igara koje su samo djeije. Pa unda
igre o mumaka, pa unda igre une koje su vako,
reemo za starije ljude, ne ozbiljnije.
Djeca ki djeca. Uni izmiljaju svakoga avla da
bi se zabavili, da bi se poigrali.
Vako djeca se jesu igrala oe u selu, kade ne
bi imala to raditi kod kue, u polju, oko blaga.
Ali djeca bi se najvie igrala u obaniji, uvajui
blago. A ta e drugo nega se igrati, kad bi im
dan proo?
Najvie se igralo na skrivae, na vatanje, igre
tapima, igre s piljima to su kamenii, ploi-
ce. Pa unda na vaole, na pulije. To su puce, ree
se sade dugmad, i to na karbu metnu se pulije,
moe i oldi na jedan malo vei kamen, karba se
to zvala i unda se u tu karbu tue manjim ka-
menjem da se uni oldi oli pulije zbacu s karbe. I
sve uno ta padne na unu stranu za koju se prija
dogovore da je strana koja dobiva, uni koji tue
u karbu dobija. Unda su jo bile igre rvanja, pa
tranje na sve mogue naine, avo bi zna ta
sve ne bi dica u obaniji izmislila.
A mumci su jopet imali svoje igre tranje, rva-
nje, a najvie bacanje kamena s ramena. Igrali
bi momci i na balote, a i na ijanje. Ree se to i
ijavica, oli ija, ete.
Stariji vako ljudi su opet najvie igrali na karte. I
to najvie na brikulu i ajnc. Ali i na balote, kako
ne! Sade isto ki i prija. O, zaigra se i sade! A isto
ki i prija. Ali i sade se isto zaigra, ki i prija. Vako za
vino, za popit au vina. Ma nije to rade vina, ma
je avla. Nega to se igra za vino samo tako da se
ne igra za nita. Jer kade se igra za nita, unda se
igra priko volje, nema onoga pravoga uivanja u
igri, one napetosti ko e dobiti, ko izgubiti. Va-
no je dobiti. A ne pita se to si dobijo, ni komu si
dobijo. Jer sve uno ta bi se dobilo, jopet bi se za-
jedniki i popilo. Oli ako bi se zaigralo koji put i za
komadi rane, jopet bi se skupa to izilo i popilo.
Ljudi su ode u nas znali zaigrati bilo kade kad su
bili slobodni da su kod kue jer je slabo vrime
za u polju raditi, da pada kia, da je studeno. I
tako. Ali jopet se najvie igralo, tako i sade isto,
nedjeljom oli kojim drugim blagdanom, kad su
ljudi slobodni, bez brige koje.
Kazivanja izgubljenog vremena
Djeca ko djeca
najvie su
se igrala u
obaniji
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
Svake godine poetkom ko-
lovoza Skradin postaje klapska
Meka. Od 1976. u taj stari grad
na Krki hodoaste najbolje dal-
matinske klape i iskreni poklonici
dalmatinske pisme. Tako je bilo
i prole subote u programu, koji
je bio bez slabe toke. Kako u iz-
boru klapa tako i njihovu zaista
atraktivnom repertoaru. A nije
tek kurtoazija kad se kae da se
u Skradinu piva iz guta. Ima,
dodue, nagrada i priznanja, ali
one su u drugom planu u odnosu
na sjajnu tradiciju i elju klapa da
se dopadnu, u pravilu, brojnoj i
izbirljivoj publici. Ipak valja spo-
menuti ovogodinje nagraene.
Pobjednik 35. jubilarnog
skradinskog klapskog susreta,
najstarije dalmatinske klap-
ske priredbe, poslije Festivala
u Omiu, su vodiki 'Bunari'.
Struni ocjenjivaki sud njiho-
vu je izvedbu izvorne pjesme
'Sagradit u kuu', zapisane na
otoku Prviu, proglasio najbo-
ljom u zaista sjajnoj konkuren-
ciji. Za petama su im ostale do-
mae 'Skradinke' s pjesmom 'Ti
si nesta mi tiho' te stari klapski
vukovi 'Vokalisti Salone', sa zai-
granom 'iribiribela Mare moja'.
Na Trgu Male Gospe natiskalo
se oko 1000 ljudi, koji su mogli
uivati u klapskoj pjesmi iz svih
krajeva Dalmacije. U Skradinu
je, osim spomenutih 'Bunara',
35. JUBILARNI SUSRET KLAPA U SKRADINU
Bunari' pobrali
lovorike
Na Trgu Male Gospe natiskalo se oko 1000 ljudi,
koji su mogli uivati u klapskoj pjesmi iz svih
krajeva Dalmacije. U Skradinu je, osim spomenutih
Bunara, Skradinki i Vokalista Salone, nastupila
enska klapa Karmel iz Turnja te muke klape
Kalelarga iz Zadra i Podvorje iz Katel Suurca
'Skradinki' i 'Vokalista Salone',
nastupila enska klapa 'Karmel'
iz Turnja te muke klape 'Kale-
larga' iz Zadra i 'Podvorje' iz Ka-
tel Suurca.
'Vokalisti Salone' -
najatraktivniji
Turanjke, ovogodinje finali-
stice Omia, izmamile su veliki
pljesak publike izvedbom pje-
sme Doris Dragovi 'Malo mi za
sriu triba.' 'Kalelarga' je podigla
atmosferu u publici efektnom
izvornom ruskom pjesmom
'Kaljinka', dok su Katelani,
pod ravnanjem biveg voditelja
'Cambija' Rajimira Kraljevia,
izveli jednu od najljepih domo-
ljubnih klapskih pjesama 'Vo je
naa zemlja.'
-'Vokalisti Salone' bili su naja-
traktivniji, Skradinke su s Magdi-
evom 'Sunom zikvom na kolju'
imale najbolju izvedbu, no vodi-
ki su 'Bunari' najblie poimanju
izvorne dalmatinske klapske
pisme. I zvukom i repertoarom -
rekao nam je lan ocjenjivakog
suda i legendarni tenor klape 'i-
benik' Radoslav Kotan.
Preostale dvije nagrade otile
su 'Skradinkama' i 'Vokalistima
Salone', odnosno njihovim la-
novima Antoniji Grubii i piri
Juriu. Sjajni prvi tenor 'Voka-
lista' i lan 'originalne' postave
'Cambija' dobio je priznanje za
poseban doprinos na promica-
nju dalmatinske klapske pisme.
Klapama u Skradinu
odlino!
Najvea dvojba strunog ocje-
njivakog suda bila je oko pro-
glaenja najboljeg basa, bolje re-
eno donjeg glasa. Zato donjeg
glasa? Zato to je nagrada na
kraju pripala, altici 'Skradinki',
koja je, makar u visokoj trudno-
i, sjajno solirala u pjesmi 'Kad
ti tilo opet pridam', s kojom su
'Skradinke' zasluile treu na-
gradu na klapskom festivalu u
Katelima.
Ve godinama klape hvale or-
ganizatore, Grad Skradin i Turi-
stiku zajednicu. Ne bez razloga.
-Klape se u Skradinu osjea-
ju odlino zbog gostoprimstva,
dobro 'odgojene' publike i nepri-
stranog rada irija. Na skradin-
skoj je pjaceti sve po gutu pro-
sjenog klapskog pjevaa - kazao
nam je umjetniki voditelj 'Pod-
vorja' Rajimir Kraljevi.
PETARMIKULIIN
SKRADIN
STIU I
KAMERE
HRT-a?
Za one koji vole
malo uura,
valja spomenuti
da su, meu
inim, klape
u Skradinu
pomno sluali
ibensko-knin-
ski upan Goran
Pauk, gradona-
elnica Knina
Josipa Rimac,
direktor Jadran-
ske banke Ivica
Dapo, direktor
HNK ibenik
Novica Ljubii...
Voditeljica
programa Lejdi
Oreb obeala
je da e sve
uiniti kako bi
idue godine u
Skradin stigle i
kamere HRT-a,
koji je dosad
pratio skradin-
ske klapske su-
srete (samo) u
svom radijskom
programu.
Prvonagraeni Bunari iz Vodica
-Ljudi igraju da ubiju dosadu, da
ubiju, skrate vrijeme. Ali i da se
malo zabave. Jer igra je i zabava.
E sade, ima igara koje su samo
djeije. Pa unda igre o mumaka, pa
unda igre une koje su vako, reemo
za starije ljude, ne ozbiljnije...
16 upanija
ibenskilist
PIE: URO PERLI
DRNIKI
AMARCORD
Ba je lipokadse rodi vakousirotinjskoj kui kai ja. aanije imazemlje osim
bokunvrtlia, janisantribani orat ni kopat, nijeimani blagapanisantribauvat.
Dok su moji pajdai radili, ja san bijo slobodan i komodan ki tica nebeska. Moga
sandi ou. Todi oubilojenajeenaigralitu. Oddiceiz taki familjaki mojanije
seni oekivalobogznata, tek tolikodatogodzavrui doepajusekoricekruva.
To je i meni bilo olakanje jer san moga uit ta san i kolko san tijo, a ne kolko bi
mi mater odredila, jer ona se, sve i da je tila, nije mogla paat u moju kolu jer su
jepunomuilaslova. Zatobi aa, maniromgrofaTolstoja, dikodupita: Mali, ui
li ti? Uin, aa, uin! I to bi bilo sve. Ja san tada bijo sav sritan ta su mi aa i
mater nepismeni jer mi senisupaali umojurau. Meni istovragnijedamira, i od
pustedosadeponenitat. Ponenjaitat pravoozbiljno, svulektiru. Dopaloseto
meni, njanci dandabi proaadane bi ita. I takoponen, oni se tamanzaljubui
daetogodmeunjizini bit, kaduvikbudukakveakule, smutnjai trevi sekakvi
nesritluk i onda mi bude a ta san i poinja itat. Kad san vidijo da neki drniki
ivoti i sudbineslieonizinizknjiga, poesansvaati kakojetankagranicaizmeu
mate i zbilje, izmeu romana i ivota. Svatio san da ne mora biti heroina iz ro-
manadabi bilazanimljiva. Dovoljnojeosjetiti i okusiti ivot ucjelini i etoti romana.
Ovosve zapravoi navodinkakobi spomenijojednulipui pomalozaboravljenu
stvar. Siate li se dote? Ova sada mlade i ne zna ta je to, misle da je to kakva
struka, kakvozanimanje. Adotajei nastalakakobi i sirotinjamoglanekakopriivit.
Moran zarad mladi re: Dota je miraz, to je imovina ta je mlada donosi u svoju
novukuu, ubrak, kasvoj doprinosnovoformiranoj obitelji. Potomekolkobi donile
u brak, bile bi, vie ili manje, dotarice. Obino bi dotu dogovarale roditelji. Najdra-
gocjenijabi biladotaricaiji suroditelji imali zemljuili vinograduzzemljumogueg
mladoenje. Tada bi uslijedile brane ponude i dugotrajni pregovori o moguem
spajanju parcela. Pri tome, dakako, nije ba ni bila bitna ljubav. Ponavljala bi se
stara iskustvena parola: Pa zavolit e se, dakue, ta leae skupa. Cure bi, imbi
svatile dasutuakua, poele kupiti i spremat dotu. Moralobi se skupit tovie
lancunai intimelas vezeninmonogramima, vrpaugamanai kanavaa. Svebi se
to lipo uvezalo ukrasnonkurdelons fjokonna vrhu. Vie lancuna znailo bi i da je
dotarica bolja. Ka prava budua domaica, imala bi ona u doti i dasku za pranje,
vidroi prakljau. Vidrasunajprvobiladrvena, aposlinonaveai lakaodlamarina.
Daske su bile drvene s onin odvojkon za sapun i to onaj veliki etvrtani Albus za
pranje robe. Dalje, kad smo se ve uvatili dote, mlade su imale i svoje tramce,
pjuminei inbotije, aonedobroopremljeneimalebi ciluspavausobuudoti. Tobi
znailobranekrevetesautamai tramcima, kantunalesamalinsviama, psihu
sakafetinimai velikinogledalon, i dupli ormari zarobuspunokancijai kafetina.
Seljake mlade imale suudoti obaveznoi ue, si, vuijuzavodu, gargae zaraz-
vlait vunu, barenkokoji sukanac napravljennatari, prelicu, vretenoi kajin. Kadti
tako doe u kuu opremljena i vridna mlada, sve bi procvitalo. Sada se dota vie
i ne gleda, slabo se misli i na to ta e se ist i radit. Sad kad slabo i kuvaju, odu u
trgovakecentrei uzmugotovuranu. Ondauslijedekomentari: Nudenai vridnica!
Nijeuvikbasvetimalosadoton. Mojamater ubrakjeunilasamoeljudalipo
ivi i jednutkavenuseljakutorbu. aaje imasvoj baul, imaje radnurobu, jednu
misnujaketui depni satslanion, markeOmega. I ondasmodoli mi, nasestero
dice. Kad bi ja ronja na mater zato uvik nosin taelane gae, a moji prijatelji ne,
uvikbi mi rekla: Ditemoje, zagaei zaobraz nisuvani taeli, vanojedasuisti!
Ovonjenomalozrnce duhai danas svitli umojoj dui !
JOKOELAR
KRAPANJ
Grad ibenik i okolica ovoga
su ljeta ispunjeni mnogim do-
gaanjima to se odreda zovu
festivalima. A donose uglavnom
i estoku buku u kasnim nonim
satima. Zato je dobro pokloniti
pozornost i onome to se odvija
na drugi nain, posebice na moru.
Tamo gdje sd uje pljusak mora,
gdje se sunce lomi na valovima,
gdje staro veslo uranja pod povr-
inu, voeno ilavim rukama, kao
prije stotinu godina. Ba smo ta-
kav osjeaj imali pratei prologa
petka na Krapnju veslaku utrku
est starih gajeta i njenih veslai-
ca s kraja na kraj otoka. Bilo je to
trea takvo godinje natjecanje
zaredom.
-Uz Turistiku zajednicu Kra-
panj-Brodarica, kako nam je na
dan regate rekao njen predsjed-
nik Jordan Tudi, ovu manifesta-
ciju posveenu enama koje su u
svojim gajetama provodile ivot
uz veslo, osmislilo je Drutvo za
ouvanje tradicija otoka Krapnja,
Mjesni odbor i drugi podupirate-
lji. Ima est natjecateljskih ekipa
sa po etiri ene u svakome brodu
na etiri vesla u uglavnom starim
i obnovljenim gajetama.
Obnovljena ohina gajeta
Cijeli se otok danima pripre-
mao za tu svojevrsnu utrku, a
krapanjska riva punila se svijetom
ve od rana popodneva uz svirku
puhakog orkestra. Kafii su bili
puni navijaa, a na pozornici je
svoj voditeljski nastup pripremala
i Maja Curavi, svojedobno svjet-
ska miss meu gospoama.
Dok smo lutali otokom pozvali
su nas u kuu pok. Jerka Tanfa-
re, uvenog krapanjskog ronioca
koji je odgojio generacije tekaa
pod morem. Doekala nas je Ana
U SLAVU KRAPANJSKIH VESLAICA na najniem otoku Sredozemlja, prireena regata od est gajeta sa enskim posadama
U pobjednikoj gajeti veslala Jerka Jaram
kojoj je 80 i sedmogodinja Nina Linestar!
Tanfara Bajagi te njena ki Mi-
lena Mratini, elnica spomenute
udruge. Njoj se jednom 'upalila
lampica' kada je s muem htjela
na Krapanj, a na brodu se pokvari-
la penta. Gospodin se latio vesala,
a jedna starija ena, gledajui ih,
dobacila je: 'A ki te je to tako lipo
nauija? Mu voziti, a ti siditi' I
ideja je bila roena. Kod Tanfari-
nih je u gostima bila i Meri Cetini
sa kerkom Ivanom. One su kao i
prije dvije godine ekale na svoj
veernji nastup u programu.
Start sa sjevernog vrha otoka
uslijedio je u 20 sati. I vesla est
gajeta zaparala su more. Brzo s
vidjelo tko e izai kao pobjed-
nik. Bijeli brod, star 135 godina,
s etiri starije ene i djevojicom
kao 'kormilarkom', valove posljed-
njega daka burina sjekao je bre
od ostalih. Uz rivu je, uz pljesak
gledatelja, prispio prvi, s ozna-
kom b-2366 oha. Uz najstari-
ju, Jerku Jaram, u pobjednikoj
ekipi bile su i tri Krapljanke koje
ve godinama ive i Australiji
- Ankica Uroda, Milena Govi i
Marica Tanfara, kao i djevojica
Pobjednika gajeta
Poslije veslanja - feta
Voditeljica Maja Curavi
Ivo Sviri u
prospektu TZ-a
Na tovareem trkalitu na Rudini, glav-
nom trgu u Tisnom, u subotu 9. kolovoza
odrava se sportsko-zabavni megaspektakl
9. meunarodna trka tovarov (9. meuna-
rodna utrka magaraca). S poetkom u 20.30
sati iz tala u Vili prema Rudini kree defile
12 reprezentacija koje su se kvalificirale za
prvenstvo. Prva kvalifikacijska utrka je u 21
sat, druga u 21.30, a u 22 sata poinje veliko
finale. ampionsku titulu brani BiH, kojoj je
pobjedu na 8. meunarodnoj utrci magara-
ca donio Miroslav Krianovi Mia iz Tenja
na magarcu Miku. Program vodi popular-
ni Drele, a nakon proglaenja pobjednika
slijedi vatromet i veliki koncert Giuliana.
Manifestacija i koncert su besplatni a gle-
dateljima ih poklanjaju Udruga 'Tinjanski
tovar', Opina i Turistika zajednica. .L.
Sportsko-zabavni spektakl u Tisnom
Meunarodna
trka tovarov
S prologodinje utrke -
predstavnici Nizozemske
Trideset i ne znan koje,
bila je to lipa dota
FOTOURNAL
Tekst i slike:
JOKO ELAR
Za vrijeme odravanja utrke gajeta na vesla sa enskim posadama pro-
loga tjedna na otoku Krapnju, pozornost su nam privukli momci kraj kafia
'Dalmat', koji su zaigrali jednu vatrenu i uzbudljivu muru, to je i u naem
okruju uistinu vrlo rijetko vidjeti.
-ije, ete, nove ,cinque, tre... pratalo je uza stol s brzim pokretima vjetih
prstiju i jo vjetijih onih, koji sve to znaju pratiti i punte brojiti. Imamo sva-
kakvih ljetnih festivala, ali festivala mure jo se nitko nije sjetio.
Pisali smo ve na ovome mjestu kako je stari ibenski Dobri, koga su neki
jednostavno pozvali Skalice opustio, kao da se ne nalazi u samome sreditu
grada. Ali, Dobri, neko pun malih trgovina i mjesto okupljanja djece, tu i
tamo 'prodie.' Kako se vidi i s nae slike, netko je pred vrata svoje radnje
stavio dvije kaete ribe, nekakvu mianciju i inune. Prodavaa kao ni kupaca,
meutim - nema.
A kako e kupaca i biti, kad riba nije prava, ve od plastike ili neega sli-
nog. Izloena je, moda, da se prolaznici, poglavito turisti, upozore, da u
oblinjim restoranima ipak ima prave ribe.
Krapanjsko
ije-ete
'Pekarija'
na Dobriu
U SLAVU KRAPANJSKIH VESLAICA na najniem otoku Sredozemlja, prireena regata od est gajeta sa enskim posadama
U pobjednikoj gajeti veslala Jerka Jaram
kojoj je 80 i sedmogodinja Nina Linestar!
Sudionike te krapanjske
brodske utrke
pozdravio je ibenski
gradonaelnik dr.
eljko Buri, izrazivi
zadovoljstvo to se
na malome Krapnju
njeguje jedna tako
znaajna tradicija iz
ivota otoana minulih
narataja
Nina Linestar, a stari, sada ob-
novljeni i plastificirani brod kojim
su spretno upravljale u vlasnitvu
je obitelji Mrvica. Drugo mjesto
osvojila je gajeta b-537 Pekas, a
tree gajeta b-3175.
Spare ine Grbin
Sudionike te krapanjske brod-
ske utrke pozdravio je ibenski
gradonaelnik dr. eljko Buri,
izrazivi zadovoljstvo to se na
malome Krapnju njeguje jedna
tako znaajna tradicija iz ivo-
ta otoana minulih narataja.
Pobjednicama je gradonaelnik
uruio i nagrade 'zlatne' spare,
tradicionalne krpene podmetaa
za glavu koje je saila ina Grbin,
ibenska kreatorica takoer pori-
jeklom s Krapnja. Ona je autorica
i haljine s kojom je Maja Curavi
nastupila na izboru za miss, a
odjenula ju je i ovom progodom.
Slijedilo je veselje s pjesmom,
promotivnim filmom o Krapnju i
nastupom Meri Cetini i keri joj
Ivane, sve uz obilnu ponudu slasti-
ca i koljaka iz ogromne tave, sve
zaliveno i dobrom kapljicom.
FOTO: JOKO ELAR I ANTE BARANI
Fra Ivan Lelas
blagoslovio veslaice
Publika je zduno navijala svojim veslaicama
Voditeljica Maja Curavi
Ivo Sviri u
prospektu TZ-a
Gradonaelnik Buri
estita Krapanjkama
18 upanija
ibenskilist
Ovogodinji blagdan Gospe
od Milosti na Visovcu, kako je u
svome pozdravu mnotvu i gosti-
ma kazao gvardijan franjevakog
samostana fra Mate Gveri, jedno
je od najmasovnijih u posljednjih
desetak godina. Ovaj je blagdan
na naem otoku povijesna tradi-
cija jo od 1445. godine kada su
bjeei pred Osmanlijama redov-
nici iz Bosne na Visovac donijeli
Gospinu sliku iz Kraljeve Sutjeske.
Kasnije su odatle morali pred Tur-
cima bjeati u ibenik, a Gospin
lik prenijeli su u samostan sv.
Lovre. Visovac je i zato jedno do
najznaajnijih marijanskih svetita
u Hrvatskoj.
Karamarko meu gostima
Uoi velike svete mise na otvo-
renom, to ju je predvodio ibenski
biskup mons. Ante Ivas s gvardi-
janom fra Matom Gveriem, re-
dovnicima i sveenicima, otokom
je ila velika procesija mnotva, s
Gospinim likom i zastavama upa,
kojoj se, u povorci kroz zelenilo
visovakoga parka, poetak spo-
jio s krajem. Meu gostima je bio
NA BLAGDAN GOSPE OD ANELA
Vie od 10 tisua hodoasnika
posjetilo Visovac meu
njima i Tomislav Karamarko
Jo od prologa petka naveer, rijeke hodoasnika
slijevale su se s obiju obala rijeke Krke ka Visovcu na
nono bdijenje i molitve i prve jutarnje mise, na sam
blagdan Gospe od Milosti, u subotu 2. kolovoza. Cijela
flota brodova NP Krka do veernjih sati prevozila je
tisue vjernika na slavlje Gospinu otoku nasred Krke
predsjednik HDZ-a Tomislav Kara-
marko sa suradnicima, ibensko-
kninski upan Goran Pauk i brojni
drugi. Obraajui se vjernicima i
hodoasnicima uoi svete mise
biskup Ivas je rekao kako danas
Gospin otok Visovac moramo po-
gledati s okolnih visina, da odatle
vidimo kako je najmanje to se
isplati - zaboraviti Boga, zaboraviti
njegovu milost, zatvoriti prostore
svoje nizine, jer onda nema ni mi-
losti, ni kie Boje, jer sua osui
ljudska srca i ljudske due. ini
mi se da upravo ivimo u vremenu
osuenih ljudskih dua i ljudskih
srdaca, u najopasnije vrijeme ko-
je se zemlji moe dogoditi. Zato
nam treba Gospa i visine njezine
vjere, jer ona eli da svijet ne bude
po mjeri monika i silnika, ve po
mjeri Bojoj.
Nastavljajui propovijed, i-
benski biskup se zapitao, ako se
vjera u naih obitelji danas nalazi
u krizi, ako osjeamo da smo vjeru
u Boga poeli zanemarivati, ako
smo pod utjecajem bezbonoga
svijeta ideologija, koje se sve be-
zonije nude naem narodu agre-
sivnom medijskom propagandom
svijeta bez Boga i uza sve bahatije
dizanje ruku u Hrvatskome sabo-
ru za protuboje i protunarodne
zakone, to nam onda jo preo-
staje?
Zbor HRM-a pjevao Rajska
djevo, kraljice Hrvata
Upravo to, podvukao je biskup
Ivas, da nam je arko potrebno
zagledati se u Gospine oi i nje-
no majinsko srce, u njezinu vje-
ru. Zato nam treba moliti arko.
Majko, spasi nas! A Gospa nam i
danas, na ovome mjestu slavlja
visovakoga, eli pomoi kako da
se Bogu svome vratimo. Biskup
se dotaknuo i manipuliranja Do-
movinskim ratom i poniavanjem
branitelja, to, kako je rekao, kul-
minira s danima obiljeavanja
povijesnih datuma i dogaaja iz
toga rata, uza sve dublje potonu-
e drave. U dnevnom programu
na Visovcu je gostovao i pjevaki
sastav Sveti Juraj Hrvatske rat-
ne mornarice, pjevalo se Rajska
djevo, kraljice Hrvata i uli su se
narodni guslari iz Zagore.J. ELAR
E
L
J
K
O
K
R
N
E
V
I
Veslaka regata Krapanjki odr-
ana je uein Gospe od Anela, a
na blagdan, 2. kolovoza - koji je od
tradicije najznaajnija vjerska svet-
kovina na otoku iji su prvi stanov-
nici bili franjevci - jedrili su mu-
karci na 18 brodova u prvoj regati
'Krapanjsko idro'. Takva je podjela
bila i u starim vremenima, jer su,
za razliku od svojih ena, koje su
ipak veslale na malene udaljeno-
sti, muevi s Krapnja, kao poznati
lovci na spuve i prije izuma ro-
nilake opreme navigali do obala
Istre i na jug, do Braa i Korule,
to bez brodova opremljenih la-
Gajeta betinskog kvera pobjednica
Krapanjskog idra 2014.
tinskim idrom nije bilo mogue.
Vraajui se prikladnom ozraju
blagdana Gospe od Anela - na-
kon to su peticijom odbili da im
otokom na taj dan i dalje treti teh-
no-glazba i gosti ga preplave preko
svake mjere - kako govori Nikola
Juri, predsjednik mjesnog odbo-
ra, Krapljani nisu mogli dolinije
obiljeiti svoju najveu fetu do li
da porat ispune gajetima, leutima
i kaiima pod latinskim idrom. Ro-
ena je jo jedna regata na 'latin'
u ibenskom kraju, a sudei po
odazivu ve prekaljenih 'idraa' s
Murtera, Pamana, Zlarina i Vo-
dica, ima izvjesnu budunost. Fa-
voriti ove regate, koja nije protekla
u (pre)otrom natjecanju, koliko u
druenju idraa i razmjeni iskusta-
va, bila je posada reprezentativne
gajete betinskog brodogradilita
i marine, s timunjerom Borisom
Niniem Morom. Ne udi to su
upravo Betinjani ve poetnu,
znaajnu prednost sauvali sve do
cilja u Velikome portu, jer su oni
i Murterini, sa svojim regatama
'Za duu i tilo' i 'Latinskin idron'
jadranski pioniri obnovljenog je-
drenja na stari nain, to su eto,
prigrlili i na Krapnju. B.P.
Procesija
Gospinim
otokom
Ante iz Otoka
- 10 godina
hodoaa
Tomislav
Karamarko
- aputanje s
prijateljem
Biskup Ivas
predvodi misu
ibenskilist pria ibenskog lista 19
Doa je esti misec, dole vruine;
tija-ne tija, mora se i na more. Triba
zimske arte zaminit litnjima; umisto
pate i faola, pribacit se na leade;
puno bumbiti, puno isti voa. Umi-
sto suvih smokava triba ponit friko
voe, ka ta su entruni i cate.
Cata ti je ka elat zna je re
pokojni jor evo, moj prvi kompa-
njon i metar za ribe.
Al emo se osladit reka je kad
smo se u eston misecu prije, vie ni
ne znan koliko godin, ukrcavali sa
stvarin u brod. Mislija je na etiri ca-
te koje mi je doda i odma zapovidija
da ih stavim ispod pajola, u santine,
da se dobro oladu, jer to e nam bit
umisto elata. im smo partili, od-
ma mi se pofalija kako ih je kupija za
male olde, skoro mukti, a objasnija
mi je kako: Ja san ti mudar, pa ien
na pazar tek oko jedanaeste ure. On-
da su prodavai ve tufi, jedva eka-
ju i doma, pa mo puno toga kupit
u po cine. Nisan blesav da u rano
ujutro plaat istu robu puno skuplje.
Oko podneva izali smo iz iben-
skog kanala po bonaci, maitralu
jo ni traga, a zvizdan tue u time,
vrue je ka u sri lita. jor evo za
timunom, a ja viitajen tunje.
Donesi jednu da se osladimo,
imamo ih etiri, nemamo za koga
ostavljat naredija mi je.
Lipo mi je zamrliala kad sam mu
je doda, a on ju je brtulinom sveano
zariza, unaprid oblizujui justa.
Ma nu! reka je u udu kad ju
je otvorija, jer se lipi mrli zaminija sa
smrdeon, bila je sva gnjila iznutra.
A ta mo, dogodi se. ta je jedna
slaba prima tri dobre? reka je, po-
eja je rizat na male fete i bacat u
more ka da brumaje.
I daje bez maitrala, vrue je i
sparno.
Donesi drugu, ta emo ekat
reka je kad smo proli vrata izmedu
Zmajana i Obonjana i ugledali Ka-
prije. Ova e valjat za obe. I gladan
i edan jedva san doeka kad e je
otvorit, a on, jo uvik dobre volje,
ree: ta si se pripa, sad e vidit
ta je cata. A ono jopet isto. Umisto
parfema smrde, umisto elata
blato. Ali on se jo nije da. Jo uvik
smo na dobiti. Kako si samo pogo-
dija izvadit prve dvi, obe nevajane
i ponovija postupak brumavanja.
Meni nije ostalo nita do uzet komad
kruva i tako privarit glad. Kad san i
njega ponudija, odbija je jer nije eli-
ja kvarit desert i udija se kako mogu
isti kruv pokraj cata.
Prolo je teke vie vrimena ne-
go prije, more bit da je i njemu bila
malo trta, dok nije u prolazu pokraj
braka Prai isprid Mune, uvale u
kojoj je smiteno misto irije, pono-
vo zapovidija:
Dodaj treu! Dok san ispod
pajola bira koju u od zadnje dvi
dodat, bilo me je malo stra da u
ja biti opet kriv, ali su obe, ka i prve
dvi, izgledale lipo pa san uzeja bli-
u. Ova je prava, popipaj je, mirie
ka ul reka je jor evo kad ju je
uzeja. Kad se s ovon osladimo, za-
boravit emo na one dvi.
Uzeja je brtulin i polako, ka likar
kad operira, zariza catu s kraja na
kraj. Kad je pukla na dva dila, naglo
je okrenija glavu od smrdea i urli-
knija: ue me ona vlajina kad se
vratin u ibenik. Rekla je da su zdra-
ve ka cekin, a vid ovo samo blato.
Nikad me niko nije ovako zajeba. Daj
i tu zadnju!
Ne triban vam ni govorit, i ta je
bila ka i prve tri. Kad je i ona ola
u more, okrenija san se prima provi
jer je malo falilo da se ne pomen
smijat. Sria, im je nakon malo vri-
mena kala tunju kod otoia Nozdra,
odma uz irje, zadija je lipu krpinu,
pa je ostatak ribolova proa bez be-
timji i spominjanja furbaste vlajine.
Umisto o riban, ja o catan; sku-
po Starom pazaru, Maloj loi, Pojani,
u ditinjstvo po vika prije ...
brodon od koja do koja - Svilan,
Kaprije, irje, ut ...
Vija u 38 torija
Mala knjiga za veliki gut.
GOJKO HULJEV roen je 1945. u Primotenu. Od 1947. ivi u ibeniku, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu, a u
Zagrebu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Radio je u TLM-u, nakon toga u Zavodu za zapoljavanje ibenik,
gdje je od 1980. do 1991. bio direktor. Do odlaska na studij intenzivno se bavio sportom, kasnije kao sportski aktivist i
elnik sportskih udruga. Umirovljenik je, oenjen, ima dvoje djece i etiri unuka. Prve prie objavio je u asopisu Navigator,
a knjiga 'ir po gradu, pa u ribe' prvi mu je knjievni uradak i moe se kupiti u ibenskoj knjiari 'Matica' kod Medulia.
BILJEKA O PISCU
ajte, zanija san se. A kad je ri o
smrdeu, odma se sitin guti lova na
crva koji ba poinje nikako u ovo
doba. Zato san ovu kraljevsku jeku
poveza sa smrdeon? Zato jerbo kad
ga se lovi, ei je na smrdljivo, a i
kad ga se pome rizat s repa, triba
svako malo prat ruke. Znan da vam
ne triban govorit kakva je jeka veliki
morski crv. Jedno vrime mislilo se
da oni koji je dobija ili uvatija crva,
more slobodno prije nego isplovi
napravit litru koju ribu oe uvatit,
ka recimo tri orade, dva pica, si
popa i jo koju od kamena za bru-
det; boje rei: moe birat. Kad bi se
niko uvee usidrija pokraj vas i onda
vano u more kala katulicu ili va
s buama, svi bi rekli: blago njemu.
Ako bi tribalo, teko bi se odluija ta
mi je drae: panula ili lov na fermu
s crvom. Za ne zamirit se nikome:
najbolje je podilit; panula zimi, fer-
ma liti.
esti misec mi je drag i zbog toga
ta u njemu, nakon 7-8 miseci pa-
uze, ponovo ien u more. To inin
dan prije partence, jer u ovo doba i
na more prez crva je ka i na svad-
bu prez divojke. Samo ta je ka i ribe
crvi sve manje, pa se triba toat cilo
popodne za uvatit dva-tri. Tako nije
bilo prije dvadesetak godin.
Na utu, otoku u Murterskom
moru odma uz Kornat, bila je obi-
lanca i crvi i ribe, a lovilo se na fermu
u kraju i po rubovima brakova. Na
brakovima se sidrilo na tridesetak
metri dubine, najbolje niz kurenat,
a u kraju sa dva sidra, s prove i krme,
ta je plie mogue.
Jednom zgodom, ba na utu,
zbog jakog juga nije se moglo isplo-
vit pa smo se svi, a bilo je est-sedan
brodi, u oekivanju neverina i pulen-
tade stisli u mandro iza male ige,
u uvali Hiljaa u portu zvanom Pri-
stanie. S vanjske strane lukobrana
bono se je akota trabakul priure-
en ka mini kruzer, s petnaest turi-
stov. Kako je i njemu smetalo jugo,
ostali su tu prinoit, a uveer su pitali
imamo li kakve ribe, da bi poastili
svoje goste. U naim jacerama bilo
je lipe ribe: popi, pici, arbuni, sve
riba od porcije, a i pokoja smokva
ili vrana i vea od po kila. Ali njima
nije ba pasalo. Vrtili su glavon i go-
vorili: malo, sitno... tako da nismo
napravili posal.
Po noi je neveralo, a jutro je
osvanulo vedro s jakim sjeveroza-
padnjakom. Zna san da je pitanje
vrimena kad e udrit bura, a to znai
dan-dva ostat u mandrou. Zato san
se tiho, prez paljenja motora, da me
ne uju oni koji jo spavaju, izvuka
iz porta i zaputija uz kraj do punte
Strunac prije koje ima vala u kojoj je
bonaca. Usidrija san se na dva sidra
na metar dubine i reka eni: Aj,
skuvaj kafu pa mo skupa s dicon
nastavit spavat.
Nadija san komade crva od glave
jer je tamo tvrd ka guma i zabacija
dva apa, jedan s prove, drugi s kr-
me. Teren isprid nas je blago pada
uz malo trave, a veinon je bija sal-
bun, pa san rauna da u uvatit koju
oradicu ili ovicu . Nisan puno uiva
u kafi, a jo manje u lipoti jutra posli
nevere, kad se ap na provi savija,
a rola poela cviliti. Skoija san na
provu, a eni viknija da doe i uzme
redinu. Uz prilino buke izvukli smo
oradu teku oko jednog kila. Posli to-
ga san enu ponovo posla le, nek
uiva, a i nisan tija minjat dobitnu
kombinaciju. Ja san zauzeja startnu
poziciju i, uz prijanje gute, uiva
gledajui oradu i njezino zlato.
Zamalo san zadrima, kad ono
opet savijanje i cvilenje, ovaj put na
krmi i ee nego prvi put. eno
ta eka, skai zovnija san je tiho
da se ne probudu dica. Kad se uka-
zala riba sive i ruiaste boje, koja
nije tila u kraj, zna san da je to moj
prvi zubatac. Moja sria imala je oko
tri kila.
Nakon uzajamnog estitanja opet
san posla enu u kabinu. Oko nas
jo uvik bonaca, ali prima Pamanu
i Gangarolu more se modri i pini.
Nigdi ive due, ni broda ni eljade-
ta, samo dva galeba deuraju na si-
ki blizu nas, nadajui se da u uvatit
kojeg kneza ili para.
A ono jopet prova tap se sa-
vija, ali ne uje se rola.
Je li jopet riba? pita ena. -
Je, ali nika mala, samo ti lei od-
govaram. Ta mala riba je bija pic od
tri kvarta. Eto kako se brzo minjaju
kriteriji kad uvati veliku ribu. Kad
san se ve, bojei se bure, priprema
za povratak u Pristanie, jopet se
savije tap na krmi uz estoko cvi-
lenje role. apa san ap i viknija
eni: Dolazi! jer san zna da je
opet velika riba. Slabana rola nije
dugo izdrala, pukla je kad je riba
kontrirala blizu broda, pa san mora
nastavit na ruke. Nasriu, zubatac
od blizu pet kili na kraju je upa u
redinu, a onda i u brod, a naem
veselju nije bilo kraja.
Koliko zbog nestaice crva, a
jo vie zbog urbe da se pofalimo
iznenadnin dobrin ulovon, vratili
smo se u Pristanie di je veina jo
spavala. Kad smo prvima pokazali
ribu, nisu nan ba virovali. Pitali su
di smo je kupili i poto platili. Ubrzo
su u malom portiu svi znali za ulov
pa tako i kapo od trabakula. Kad je
vidija zubace, a bili su lipi ka bom-
boni, jopet je poeja ka i sino vrtit
glavon: Lipi su, ali su priveliki, ima
li toko manje? pita je.
Drugi put kad ien u ribe, dae
mi svoju teu pa u po njoj lovit, ini
mi se da ti jedino tako mogu ugodit
odgovorija san mu.
Od posla jopet nita. Tako je i
boje! Red je da se sa prvjencem mi
sami osladimo, zasluili smo.
elati i bomboni
20 reportaa
ibenskilist
ATRAKCIJE ETNICE U KANALU SV. ANTE Sve vea posjeenost penjalita za sportsko penjanje
Uz odgovarajuu opremu, dinamiko ue, alpinistiki pojas,
penjaku kacigu te specijalne cipele za penjanje, meu
penjaima poznatije kao penje, svi oni koji se okuaju u ovoj sve
popularnijoj aktivnosti u prirodi, pod budnim okom iskusnih
mihovilaca doive jedno posve novo i posebno iskustvo nakon
kojeg se osjeaju ispunjeno i zadovoljno. Oni koji se ne usude
okuati u penjanju po stijeni, uivaju u druenju i kupanju na
minijaturnom i prelijepom alu pored samog penjalita
Prola je godina dana od srp-
nja 2013. kada je slubenim
otvaranjem etnice na jugoisto-
noj strani Kanala sv. Ante ujed-
no otvoreno i prvo penjalite za
sportsko penjanje. Najvei dopri-
nos u ureenju tog penjalita dali
su lanovi Penjako-alpinistikog
odsjeka Hrvatskog planinarskog
kluba Sv. Mihovil iz ibenika.
Prvo je u kanalu trebalo pronai
odgovarajuu stijenu koja e bi-
ti najprikladnija za postavljanje
penjakih smjerova. U gornjem
dijelu kanala vie je stijena koje
su svojom strukturom i visinom
moda bolje i zahtjevnije od one
na kojoj je izraeno penjalite, ali
je nepremostivo bilo to to su se
izdizale direktno iz mora. Usto,
bile su i tee dostupne sa etnice.
Zato su te stijene poslije poslu-
ile za stil penjanja zvani deep wa-
ter-solo. Za penjalite je odabrana
stijena podno pustinjake pilje sv.
Ante to se pokazalo punim pogot-
kom. Odgovarala je strukturom,
visinom i pozicijom na kojoj se na-
lazila. Prednosti stijene su lagani i
kratki poetniki smjerovi teina
od 4c do 6b, blizina novoizgraene
etnice te zgodan pristup s mora.
Sa lanovima Sv. Mihovila koji na
penjalite zadnje vrijeme organi-
zirano dolaze i vie puta tjedno,
navrate sve ee njihovi prijatelji,
poznanici, pa i lanovi obitelji koji
tu prvi put ele isprobati svoje pe-
njako umijee.
Sve vie stranih
penjaa-prednjae esi
Uz odgovarajuu opremu, di-
namiko ue, alpinistiki pojas,
penjaku kacigu te specijalne ci-
pele za penjanje, meu penjaima
poznatije kao penje, svi oni koji
se okuaju u ovoj sve popularnijoj
aktivnosti u prirodi, pod budnim
okom iskusnih mihovilaca doi-
ve jedno posve novo i posebno
iskustvo nakon kojeg se osjeaju
ispunjeno i zadovoljno. Oni koji
se ne usude okuati u penjanju po
stijeni, uivaju u druenju i kupa-
nju na minijaturnom i prelijepom
alu pored samog penjalita. Pri-
mijeeno je da na penjalite sve
ee dolaze i strani penjai, naj-
ee esi.
Penjalite za sportsko penjanje
u Kanalu sv. Ante sastoji se od
pet ureenih penjakih smjerova:
Hard Race - 6b, No Name - 5C+,
Pop Rock - 5c, Bloody Floki - 5b i
Jokinopol - 4c. Mnogi ne znaju da
su lanovi HPK-a Sv. Mihovil i Sta-
nice planinarskih vodia ibenik,
na penjalitu u kanalu, za vrijeme
postavljanja penjakih smjerova,
postavili i isprobali sve popularni-
ji zip-line. Bila je to improvizacija
dugaka samo pedesetak metara.
Koristili su se speleolokim ue-
tom, usidrenim za stabla na vrhu
desetmetarske stijene s jedne, te
trostrukog sidrita s ekspanzijskim
klinovima zabijenim u liticu 1,5 m
iznad morske povrine, s druge
strane. Pri spustu su se koristili
malom koloturom, a za osigura-
nje su upotrijebili dinamiko ue i
dodatni karabiner ukopan na ue
za sputanje.
Sve intenzivniji
ivot na etnici
Moe se rei da etnica u Ka-
nalu sv. Ante, bez obzira na go-
dinje doba iz dana u dan ivi
sve intenzivnijim ivotom. Tu se
mogu susresti oni koji eu, tre,
voze bicikle, vodaju pse, ali i oni
koji se dolaze penjati. Boravljenje
u prirodi najbolji je nain da bi se
izbacio stres, to nas u ova surova
moderna vremena sve vie stee
i unitava nam radost ivljenja.
Iz dana u dan ljudima se namee
kako moraju imati mnogo onog to
im ne treba, sve vie im se uzima
slobodno vrijeme koje je postalo
neto najvrjednije.
Stijena podno pustinjake spilje
pokazala se kao pun pogodak - s
'mihovilcima' dolaze prijatelji i
lanovi obitelji!
ZABORAVLJENA DJEJA RADOST I ZNATIELJA
Nikada do sada ljudi nisu bili inteligentnije
porobljeni. Sve optereeniji stresom trae oduak,
smirenje bar na nekoliko sati, a to mogu pronai
samo i jedino u prirodi. Adrenalinske aktivnosti
u prirodi i druenje s prijateljima puni baterije,
daju snagu te donose mir i zadovoljstvo. etnica i
penjalite u neposrednoj blizini grada mjesto je gdje
se zbilja moemo bar nakratko odmoriti od zbrke
ivota, te pronai smirenje i probuditi u sebi onu
gotovo zaboravljenu djeju radost, znatielju i izazov.
Onima koji se
ne penju, dobro
doe osvjeenje
u moru
Od stranih penjaa,
na etnici je
najvie eha
ibenskilist reportaa 37
ATRAKCIJE ETNICE U KANALU SV. ANTE Sve vea posjeenost penjalita za sportsko penjanje
TEKST I FOTO: JOSO GRACIN
Stijena podno pustinjake spilje
pokazala se kao pun pogodak - s
'mihovilcima' dolaze prijatelji i
lanovi obitelji!
ANELA GRACIN Nije me bilo gotovo deset godina u
klubu. Sad sam se vratila. Cijelo vrijeme u meni je tinjala
elja za ponovnim povratkom prirodi, te iskrenom i opu-
tenom druenju kakvo sam tada imala. Prije desetak
godina klub se sastojao od samo 50-ak lanova, a sada
ih ima gotovo trostruko vie. Mnogo je novih ljudi, a ne-
kih starih koje sam znala vie nema. Tada, prije desetak
godina esto sam s klubom ila na izlete, pa se sjeam da
su u to vrijeme lanovi tek poeli sa slobodnim penjanjem.
Najblia penjalita bila su u Paklenici, Splitu i Omiu pa
smo odlaziti tamo. Jednom smo u Omiu proveli dva da-
na. Nakon penjanje na penjalitu Planovo, odlazili bismo
kampirati uzvodno od Radmanovih mlinica, a osvjeenje
od ege traili bismo na prelijepim omikim plaama. Bili
su to predivni dani.
Sada imamo ovo penjalite u neposrednoj blizini naeg
grada i to je jako dobro. Nedavno sam tamo probala pe-
njati i dosta mi se svidjelo. Smatram da su za nas mlade
koji ivimo u ovom vremenu kada se mnogo toga rjeava
samo povlaenjem i tipkanjem prsta po smartphonu, pla-
ninarske ili druge aktivnosti u prirodi ne samo dobrodole,
ve su postale i potreba, jer s njima razvijamo tijelo i duh
te budimo pozitivnu energiju.
MOMIR KARABUVAMOO Kad god uspijem uhvati-
ti malo slobodnog vremena skoknem do penjalita u ka-
nalu. Zadnje vrijeme se tamo ide esto, pa imam osjeaj
da na mulu podno pilje sv. Ante pustinjaka uvijek ima
nekog iz naeg kluba. Jo prije nekoliko godina nismo ni
sanjali da emo tu nadomak grada imati penjalite za
slobodno penjanje, a sada je to stvarnost. Tih pet smje-
rova su zgodni da se ba svatko moe barem pokuati
popeti na neki od njih.
Ove godine bio sam voditelj 5. ope planinarske kole u
organizaciji HPK-a Sv. Mihovil. U program kole ulazi-
le su i osnove iz slobodnog penjanja. Tada bismo otili
do naeg drugog penjalita podno utvrde Kljuice u ka-
njonu ikole. Polaznici kole bi se tamo prvi put probali
slobodno penjati i veina od njih bi bila oduevljena tim
novim iskustvom. Ovo penjalite u kanalu nalazi se na
predivnom mjestu, jer u isto vrijeme se penjemo, drui-
mo, kupamo i sunamo.
Mnogi ljudi koji etnicom svrate dolje do mula, kad nas
ugledaju na konopcima postanu zainteresirani, gledaju
nas kako se penjemo, a neki ostanu i zaueni kao da im
nije jasno to to radimo.
ANITA IVKOVI Ove godine upisom u 5. opu pla-
ninarsku kolu postala sam lanicom Sv. Mihovila. Ta-
da sam na penjalitu Kljuici u kanjonu ikole prvi put
na sebe navukla alpinistiki pojas, ukopala se u ue i
probala penjati. U poetku mi nije ilo lagano, jer nisam
imala snage i vjetine. Sada iskoristim svaku priliku da
s ostalima odem do penjalita u kanalu. Jednom sam i
pala, ali naravno zadrao me konop. Tada sam udarila
koljenom i leima, a od otre stijene su mi se i majice
razderale, ali to me nije obeshrabrilo, ve na neki nain
jo vie motiviralo da nastavim s penjanjem. Svaki put
penjem sve bolje i bolje i sretna sam to sam pronala
aktivnost koja me veseli.
KREIMIR PALINI - lan sam penjako-alpinistikog
odsjeka HPK-a Sv. Mihovil od njegova osnutka. U poet-
ku je zainteresiranih za neko ozbiljnije slobodno penjanje
bilo tek nas nekoliko, a sada smo gotovo iz dana u dan
sve brojniji. U klub pristie sve vie mladih ljudi zainte-
resiranih za takve aktivnosti. Evo i juer smo se penjali,
i bilo nas je ak petnaestak, uz nas desetero iz Mihovila
tamo se istovremeno penjala i grupa ekih penjaa. U
posljednje vrijeme postao sam nekakvi glavni inicijator
odlaska na penjalite u kanalu, pa mogu rei da ljudi
jedva ekaju da ih pozovem i da im kaem da kreemo.
Ujedno ih osiguravam i uim nekim bitnim pojedinostima
kod penjanja. Pri slobodnom penjanju najvanije je to
da je onaj koji osigurava, ovjek od iskustva. Drugaije
od toga moe biti opasno. Smatram da je ovo penjali-
te zbog pozicije na kojoj se nalazi donekle jedinstveno
u Hrvatskoj. Nalazimo se u prirodi pored mora, brodovi
prolaze pored nas, a grad je u neposrednoj blizini, tako
da u isto vrijeme osjeam i mir i ivost. Povremeno odla-
zimo i na ostala penjalita u Dalmaciji, kao to su Omi,
Marjan, Malaka, Karin i Paklenica, ali najee smo u
naem kanalu jer nam je tu najblie.
Pogled s velike
stijene iznad
pustinjake spilje
Od stranih penjaa,
na etnici je
najvie eha
38 kultura
ibenskilist
ibenik je ovih dana u znaku SuperUha,
glazbenog festivala koji je okupio
mnogo mladih ljudi na prostoru biveg
TEF-a, neposredno uz more i time su
svi oduevljeni. Lijepo je vidjeti grad
pun mladih ljudi, osjea se neka dobra
vibracijaZbog svega toga mislim da
je SuperUho dogaaj koji je stvarno
obiljeio ibensku kulturu proteklih
tjedan dana.
Iako sam vie puta bila na nastupu Lada,
njihov koncert na ljetnoj pozornici Sv.
Mihovila ponovo me je oduevio. ini
mi se da je u ambijentu tvrave sve to
izvrsno sjelo. Lado je zaista impresivan i
u plesu i u pjevanju. Oduevljena je bila i
publika, jer ih je triput zvala na bis!
ibenski plesni festival, 4. po redu
ove godine, privukao je zaista dosta
posjetitelja, kako onih sluajnih tako i
onih ciljanih, pravih ljubitelja plesa. Na
festivalu je sudjelovalo puno mladih
plesaa iz cijele Hrvatske, pedagoga i
koreografa. I to je takoer bio dogaaj
po kojem e se pamtiti protekli tjedan.
Super SuperUho
Ples u sjeni katedrale
Impresivni Lado
najitanije knjige
najgledaniji dvd filmovi
najsluaniji cd naslovi
TOP LISTA
Gradske knjinice J. igori
1. 12 godina ropstva (12 Years a Slave) - Steve McQueen
2. Vuk s Wall Streeta
(The Wolf of Wall Street) - Martin Scorsese
3. Kolovoz u okrugu Osage
(August: Osage County) - John Wells
4. 300: Uspon carstva
(300: Rise of an Empire) - Noam Murro
5. 3 dana za ubojstvo (3 Days to Kill) - McG
BELETRISTIKA
1. Tisuu arkih sunaca - Khaled Hosseini
2. Sluba, druba, pronja, ljubav, brak - Alice Munro
3. ena koju je volio prije mene - Dorothy Koomson
4. Obiteljski album smrti - Joy Fielding
5. Inferno - Dan Brown
PUBLICISTIKA
1. Znak - Thomas de Wesselow
2. Ekonomija u perspektivi - John Kenneth Galbraith
3. 50 klasika psihologije - Tom Butler-Bowdon
4. ene diktatora 1 i 2 - Diane Ducret
5. Od lijeenja do meditacije - Osho
KULTURNI TOP 3
Koncertom u crkvi sv. Duha
na kojem su nastupile ibenske
pjevake i glazbene snage: Pavao
Mai, Martina Klari, Tina Gube-
rina, Tea Slavica, Nera Gojanovi
Kljaji te Ivana ani, sveano je
otvorena ovogodinja Orguljaka
ljetna kola. Organizator je iben-
sko organoloko drutvo Organum
na elu s Boidarom Grgom koji je
kolu pokrenuo prije 21 godinu i
koju, kako to esto istie, ne prati
glamur ni skandali!
No, ljubiteljima orgulja i or-
guljake glazbe ona omoguuje
21. ORGULJAKA LJETNA KOLA u ibeniku (4. - 13. kolovoza)
Polaznicima na
raspolaganju
tri seminara i
dvije radionice
pohaanje seminara kod vrsnih
orguljaa, pedagoga i strunjaka
te muziciranje na mnogim povije-
snim instrumentima meu kojima
su i poznate Nakieve orgulje u cr-
kvi sv. Frane ili Lupinijeve u crkvi
sv. Duha iz 1640. godine. Obnova
potonjih trajala je 13 godina i od-
vijala se upravo u sklopu restaura-
torske radionice Orguljake ljetne
kole.
-Orguljaka kola svojim je
obrazovnim sadrajima namije-
njena irokom krugu polaznika,
kojima nudi priliku za detaljnije
MIRJANA URI
PROELNICA ZA KULTURU GRADA IBENIKA
1. Corazon - Santana
(latin rock)
2. Xscape - Michael Jackson
(pop, RnB)
3. Shakira - Shakira
(pop)
4. Supernova - Ray LaMontagne
(psychedelic rock, folk rock)
5. I dalje sanjam - Filip Dizdar
(pop)
upoznavanje odabranog reper-
toara za orgulje, razvoj vjetin
interpretacije i improvizacije na
povijesnim i recentnim orguljama,
te potpuniji uvid u konstrukciju
takvih instrumenata objanjava
Grga.
Ovogodinja kola donosi tri se-
minara: glazbu renesanse i baroka,
orguljaku glazbu 19. - 21. stoljea
te seminar improvizacije. Odrat
e se i dvije radionice arhivisti-
ka i organoloka, a najavljeno je
i nekoliko koncerata polaznika i
predavaa kole! MARIJALONAR
Pavao Mai i ove
je godine voditelj
Orguljake ljetne kole
-Orguljaka kola
svojim je obrazovnim
sadrajima
namijenjena irokom
krugu polaznika,
kojima nudi priliku za
detaljnije upoznavanje
odabranog repertoara
za orgulje, razvoj
vjetin interpretacije
i improvizacije na
povijesnim i recentnim
orguljama, te potpuniji
uvid u konstrukciju
takvih instrumenata
objanjava Boidar Grga
ibenskilist kultura 39
Putopjesnikinja MAJA KLARI oduevljena festivalom poezije u Grkoj
MARIJA LONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
IBENIK
U plesu uivali
i ibenani i turisti
Nagraeni najbolji
animirani filmovi
Vrenje dunosti u
turbulentnim vremenima
Nastupom 60-ak mladih plesaa, polaznika ljetne ple-
sne kole i predstavomzadarske plesne udruge Gesta, u
subotu je zavrio 4. ibenski plesni festival. Tijekomest
dana trajanja okupio je u ibeniku ukupno 350 plesaa,
koreografai plesnihpedagoga, apokretaicai voditeljica
festivala Zorana Mihelii ne krije zadovoljstvo to festi-
val postaje sve poznatiji meuplesaima te ima sve vie
publike.
-Vrlo samzadovoljna, jer je svake veeri trg ispred kate-
dralebiopungledatelja- kazalajeMiheli. Podsjetilaje
kakojefestival sastavljenoddvadijela: plesnekolekoja
se odravala u jutarnjimsatima u organizaciji zagreba-
ke plesne udruge Kelkope i veernjeg dijela na trgu kod
katedrale gdje je sa svojimprogramima i predstavama
nastupilo dvanaest profesionalnihi profesionalno voe-
nihplesnihansambalaiz cijeleHrvatske.
Plesaica, koreografkinja i voditeljica Kelkopa Tamara
Savievi smatra kako je organizacija festivala sve bolja,
amladi plesai svespremniji danauenoveplesnekorake,
pokretei tehnikemodernogplesa.
-Vodilasamradionice uItaliji i Austriji i moramrei daje
ovanaabilanazavidnoj razini. Tomusupridonijeli i nai
vrsni plesni pedagozi i koreografi te sjajni WilliamLu iz
NizozemskekazalajeSavievi. M. L.
Film panjolskog autora Alberta Vazqueza Unicorn Blo-
od proglaen je najboljim kratkim animiranim filmom
ovogodinjeg 4. Supertoona. Tako je odluio meuna-
rodni iri u sastavu Efe Efeoglu (Turska), Darko Vidako-
vi (Hrvatska), Olga Bobrowska (Poljska), Daniel ulji
(Hrvatska) i Chintis Lundgren (Estonija), a nagrade su
podijeljene i u najboljim ostvarenjima u jo etiri kate-
gorije. Najbolji animirani film za djecu tako je My mom
is an airplane Julie Aronove (Rusija/SAD), a animirani
glazbeni video Gotye - Hours with a backseat driver
Rubber Houseiz Australije. Najbolja animirana reklama
jeAnthem autorakojejeMalcolmSutherland(Kanada),
dok je najboljom animiranom filmskom picom progla-
en Vijay and I Jeana Goovaerts iz Belgije.
Na Meunarodnom festivalu animacije (28. srpnja
1. kolovoza) prikazano je ukupno 300 filmova iz 37
zemalja svijeta, od ega 160 u natjecateljskim kate-
gorijama. M. L.
Vrenje dunosti novi je, etvrti, roman bosansko-
hercegovakog novinara i pisca sa ibenskom adresom
Emira Imamovia Pirkea. Roman je objavio zagrebaki
Algoritam, a govori o policajcu koji, iako se uvijek klo-
nio svake uoljivosti i odgovornosti, nenadano postaje
vritelj dunosti policijske uprave. To donosi obrat u
njegovu odnosu s dugogodinjim prijateljima. Najnovi-
ji Imamoviev roman najavljuje se kao krimi, klasini
noir, ali i kao psiho drama s detaljnim seciranjem obi-
teljskih odnosa, naravno, sve stavljeno u turbulentni
drutveni i politiki kontekst.
Imamovi je do sada napisao Je l neko vidi djevojice,
kurve, ratne zloince, Tajna Doline piramida i Tree
poluvrijeme. M. L.
dogaaji
sibenski.hr
Zavrio 4. ibenski plesni festival
Zavren 4. festival animacije Supertoon
Novi roman Emira Imamovia Pirkea
ibenska
pjesnikinja
Maja Klari
boravila je
u Grkoj na
Meunarod-
nom festiva-
lu poezije na
otoku Tino-
su. Tamo je
otputovala
ne prijedlog
Hrvatskog
drutva
pisaca, a
svoje grko
putniko i
pjesniko
iskustvo
odluila je
objaviti u pu-
topisu koji bi
svjetlo dana
trebao ugle-
dati do kraja
godine
Pjesnike je na
otoku Tinosu svake
veeri slualo
stotinjak mjetana
Maja Klari, ibenska pjesni-
kinja, prevoditeljica s engleskog
i zaljubljenica u putovanja, ne-
davno se vratila iz Grke gdje
je boravila na otoku Tinosu na
Meunarodnom festivalu poe-
zije na koji ju je poslalo Hrvat-
sko drutvo pisaca, ija je i ona
lanica. Iskustvo kakvo je kao
putnica i pjesnikinja, kae mo-
gla samo poeljeti.
-Tinos se nalazi nasred Egej-
skog mora i od Atene je udaljen
etiri sata vonje trajektom. Na
festivalu je sudjelovalo 19 pje-
snika iz 10 zemalja. Bili su tu i
pjesnici iz Meksika, Kine i SAD-
a, a festival je trajao tri dana.
Svaku veer itali smo pjesme u
nekom drugom mjestu na oto-
ku, a organizatori su se pobri-
nuli da naa poezija bude pre-
vedena i na grki. Organizacija
je bila super! Mi smo, naravno,
itali na materinjem jeziku, a i-
tala sam i neke pjesme koje sam
napisala na engleskom dok sam
boravila u Brazilu objanjava
Maja.
Gotovo svi sudionici festiva-
la, dodaje, bili su stariji od nje i
uglavnom afirmirani pisci. Me-
u njima i Mindy Zheng iz Kine
koja esto dolazi u Hrvatsku i
sudjeluje u organizaciji razmje-
ne hrvatskih pisaca i njihova
odlaska u Kinu.
Moj grki putopis
Maja se u Grkoj rado drui-
la i s amerikim piscem krimi-
a Jeffreyjem Sigerom koji po-
la godine ivi i pie na grkom
otoku Mikosu, a pola u New
Yorku. Razgovarali su, kae, da
jedan Sigerov roman prevede
na hrvatski, a rado bi hrvatskoj
javnosti predstavila i kinesku
pjesnikinju Mindy Zheng. No,
o tomu jo predstoje dogovori s
izdavaima i urednicima, ali je
ve sada sigurno da e do kraja
godine objaviti putopis upravo
sa svog putovanja Grkom. Na-
kon dviju zbirki pjesama ivot
u ruksaku i Quinta Pitanga,
mlada ibenska pjesnikinja od-
luila je okrenuti se prozi.
-U Grkoj sam bila i prije pet
godina, a nakon to je zavrio
boravak na Tinosu, ostala sam
jo nekoliko dana u svom aran-
manu i obila Atenu, Korint i
sva mjesta gdje sam bila i pri-
je. U svom bih putopisu eljela
usporediti ono to sam vidjela
prije pet godina sa sadanjim
stanjem. Kriza se, dakako i te
kako osjea. Vidi se da su ljudi
umorni, a ni demonstracije ta-
mo nisu prestale iako to svjet-
ske medije oito vie ne zanima.
eui Korintom ili Atenom
moete vidjeti kako je gotovo
svaka druga zgrada sruena,
zatvorena ili zaputena. Neka
mjesta izgledaju kako da je do
juer tu bila neka zabava i da je
sve iznenada prekinuto govo-
ri Klari i ne proputa istaknuti
kako je svake veeri, na otoku
na kojem ima ukupno 10 000
stanovnika, pjesnike sluala
brojna publika.
-U Dva Sela (tako se zove
mjesto) koje ima oko 300 ljudi,
slualo nas je oko 50 mjetana.
To je izvrsno. U svakom slua-
ju bio je vrlo uspjean festival
zakljuila je Maja Klari koja
se ovih dana ipak nee dugo za-
drati u ibeniku. Krajem tjed-
na, 8. i 9. kolovoza bit e u Istri
gdje u umi kod ponora Butori
u blizini Gronjana organizira
4. susret umski pjesnici!
40 panoptikum
ibenskilist
Prolost i batina su u modi. Danas
se prolou bavi vie ljudi no to ih je u
prolosti ikada ivjelo. Javna zanimanja
za prolost i batinu kroz protekla su se
dva desetljea znala okrstiti i kao indu-
strija batine; pomama, epidemija,
groznica ili opsesija batinom, ko-
memorativna vruica, arhivska gro-
znica, eksplozija prolosti i kakvim
ve sve epitetima iz rjenika epidemiolo-
gije i pirotehnike. Bavei se javno prolo-
u kao da se kree bojitem, jer muzeji
prireuju izlobene blockbustere (do-
slovno, bombe namijenjene prodiranju
u topnike bunkere) a itav je posao na
engleskom opisan kao the memory bo-
om. Aspiracije dananjice legitimiraju
se dosezima iz prolosti, stoga je vojska
kakvu je dananja Kina poslala pokoriti
London bila sastavljena od ekskluzivno
izdvojenih ratnika od terakote za izlo-
bu u tamonjem nacionalnom muzeju.
Istraivai razabiru kako je snanije
okretanje javnog interesa batini i tema-
ma iz prolosti novijeg postanja. Iako se
prva uvanja antike batine vezuju za
poetak Novog vijeka, sam pojam bati-
ne i sustavne brige za nju edo je mo-
dernog doba. U vremenu nakon svjet-
skih ratova glava se drala okrenutom
progresivno prema naprijed sve do naf-
tnog oka 1973. godine. Poljuljavi uvje-
renje u bezgranini tehnoloki napredak
malo-pomalo su se poeli respektirati
i predci, za koje se pred nevjerojatnim
izumima dananjice jo domalo dralo
kako su bili usporeni, nesposobni i nein-
ventivni. Svakome je u kuu televizijski
dola dojmljiva igrana serija o pronala-
enju obiteljskih korijena, novi format
TV-sapunice je s vremenom siao i u ko-
stimiranu prolost (u vrijeme Dallasa to
je jo bilo nezamislivo), mijenjali su se
i sami naini komemoriranja povijesnih
dogaaja, rodoslove su poeli sastavljati
i hobisti nearistokratskog podrijetla, na
cijeni su poele dobivati kuhinje s jeli-
ma starih dokumentiranih recepata
ukratko, put u budunost poeo se po-
ploavati patiniranim a ne tehnicizira-
nim blokovima.
Na ovaj nain je uope mogue, pri-
mjerice, odavati poast tradicionalnim
vrijednostima povorkom motorista. Ni-
je niti mogue sastaviti tradicijski posve
vjeran obrazac odavanja poasti prolo-
sti, to bi naliilo pokuaju prireivanja
neke proslave tradicije ne koristei pri
tome mobitele jer ih u vrijeme te tra-
dicije nije bilo. Tada bi trebalo ugasiti
i elektrino svjetlo, da zvunike ne spo-
minjemo U stvari se radi o drugom
koritenju istog resursa, koji je za svoju
zajednicu u meuvremenu promijenio
karakter. Napredno selo se prije jednog
stoljea prepoznavalo po tome je li se
u njemu smoglo snage postaviti motor-
nu uljaru, a danas takvo mjesto vidimo
ondje gdje su od nasljea uljare i njenih
zastarjelih postupaka na noge osovili
muzej, uposlili mu kustosa a maslina-
rima uz suvenirnicu ambijentalizirali i
kakvu prestinu kuaonicu, dovabivi
turiste koji obogauju komunalnu kasu
i omoguuju privatne zarade.
Zato je zanimljivo gdje se danas po-
javljuje nonja, gdje se nosi crvena kapa
i kako se govori o tradicijama, jer to nije
govor prolosti ve rije dananjice koja
od prolosti neto eli, i na takav nain
meu svim moguim predmetima, pre-
djelima i uspomenama ustanovljava ba-
tinu. Ideoloke hegemonije dananjice
ne dovode iz prolosti svoje vojnike od
terakote da probamo razaznati rijei s
njihovih zamrznutih usana, ve da po-
zivanjem na takve izuzetnosti potvrde
svoju vlast i autoritet nad proizvoenji-
ma znaenja u sadanjici. No, samo je
dobro peena keramika tih fascinantnih
figura prolosti i tradicije bila sposobna
preivjeti blato kroz koje se znala po-
vlaiti.
CRTICE O STARINAMA 774 PIE: IVO PRLJAN
UNIKAT IZ OKLAJA
lNa oko 15 km jugozapadno od Knina nalazi se omanje
selo Oklaj. U naselju je jo nekoliko sauvanih vrjednijih
zgrada koje posjeduju posebno vrijedne i unikatne
arhitektonske detalje. Dvokatni kameni objekt uza samu
prometnicu ima natpis uklesan u nadvratnik prizemnih
vrata s 1869. godinom. Monarhija je u to vrijeme donijela
arhitekturu bukanih fasada s trakama od morta koje
su optiki dijelile etae. Dok je u urbanim cjelinama
upanije mnotvo takvih sauvanih kua, ovdje su
razdjelnice napravljene iz kamena to ovu zgradu ine
iznimkom u arhitekturi historicizma 19. stoljea.
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (510)
PIE: JADRAN KALE
batina
www.sibenski-list.hr
Pie: Drago Margu
Da je krki sokol (Falco biarmicus) u Hrvatskoj
kritino ugroena vrsta a gnijezdee populacije
ima od 3 do 5 parova. U junoj Europi gnijezdi
se svega 200 parova. Ugroen je gubitkom
stanita, intenzivnom poljoprivredom, lo-
vom i krivolovom. Rasprostranjen je u Italiji,
Grkoj, Turskoj i na Bliskom istoku, a izvan
zapadnog palearktika u veem dijelu Afrike
i na Arapskom poluotoku. Stanarica je koja
pokazuje manje disperzivne selidbene kret-
nje. U NP Krka je rijetka preletnica (gnijezdio
je do 1987.), zabiljeen u prosincu 2002. iznad
Visovakog jezera. ivi na krevitim otvorenim
predjelima, u stepama, polupustinjama i na
planinama. Izvan sezone gnijeenja samot-
na je ptica. Leti brzo, plitkim zamasima krila.
Duina tijela odrasle ptice je od 43 do 50,
raspon krila od 95 do 105 cm a teina od 500
do 900 g. Spolni dimorfizam je izraen, enka
je tamnija i vea od mujaka. Gornja strana
tijela je smee-sive boje s tamnim pjegama.
Donja strana tijela je krem-bijele boje s man-
jim, sitnijim pjegama po prsima i krupnijim uz
bokove. Tjeme je sive, a zatiljak i tanka pruga
preko oka smee boje. Lice je bijele boje. Od
kljuna i oka prua se crna, uska pruga, tzv. brk.
Kljun je snaan, kratak i kukasto savijen. Krila
su uska, relativno tupa. Noge su ute, kande
na prstima crne boje, a gae pjegave. Rep
je dug, isprugan. Ptii su smee boje, tamniji
od odraslih ptica s izrazito pjegavim prsima.
Hrani se pticama, uglavnom golubovima i gr-
licama, veim kukcima, rjee malim sisavcima
i gmazovima. Love na otvorenim podrujima
danju, uglavnom samotno. Ptice i kukce love
u zraku, a ostali plijen na tlu obruavajui se
iz zraka, rjee hodajui po tlu. Gnijezde se na
otvorenim ali i planinskim predjelima s rijetkim
umama. Sezona gnijeenja je od veljae do
svibnja. Monogamni su, veze su dugotrajne.
Gnijezde se samotni parovi. Gnijezdo gradi na
stijenama, liticama, stablima, naputenim ob-
jektima a u polupustinjama i na tlu. esto ko-
riste gnijezda vrana, roda i ostalih grabljivica.
enka polae od 3 do 4 bijela jaja sa smeim
pjegama. Na jajima lee oba roditelja od 32
do 35 dana. O ptiima se brinu oba roditelja.
Ptii su uavci. Za let su sposobni u dobi od
44 do 46 dana, ali sa roditeljima ostaju jo
est tjedana.
Krki sokol
Jeste li znali?
603
Tradicija i ne moe bez motora, no to ovisi o motoristu
Crvena kapa
na motoru
J
O
K
O

E
L
A
R
ibenskilist panoptikum 41
Iz kuine babe Tonke
Vajik je pokojna baba Tonka
govorila da se sve more na samo
ne onu stvar koja tebi toga trena
triba. To je bilo njeino pravilo, isto
ki Murphyevo, pa ga zato ja zoven
pravilon babe Tonke. Jel ti neka
stvar ne triba, vajik se sapinje od
nju, die je i mie s oiju, al ono
svedno vajik ti smeta. Jel, ti zatri-
ba, nigdi je, ki da je propala u sto
jama! Nae je kad ti ne bude triba-
lo. Eto, oti san se ja njeini rii sitija
nikidan na Mirloviin, isprid Gospe,
okolo svetog Jakova, sajma i cile one
guve i uura, cike i vriske, kad san
s onoga asvalta saa na bilu oputinu.
A pod ovin mojin litnjin traljainan
tako je baba zvala ote triketine ta
i mi liti natakarimo na noge lipe
bublaste stine. Duu dale za praku!
Jerbo, u nju nije mogla stat svaka-
kva municija. A, ne, ne moj brajo...
Ni jeroglav ni plosnat,
nego ba bublast
Ko bi kamen bija jeroglav, ne
bi dobro letija, ma ne bi ga dobro
ni ujtit moga, a undak ni dobro iz
prake izbacit ni dobacit do onoga u
ta si gaa. Nije moga bit ni plosnat,
jer bi undak isto oembrlje letija, pa
bi namisto ono ta si gaa, zavrija
vrag zna kuda. Mora je bit ta okru-
gliji, ni velik ni mal, taman da ga ona
koa u koju se stavlja i koja ga je iz-
bacivala obuvati. Kolko smo mi te
municije troili a svako je dite
imalo praku, nigdi be
nje - nije tribalo i-
stit vlaku isprid
kua od stina.
Cilu bi je mi
isprimiivali,
traei vajik najbolje
pilje. Biraj, biraj na kraju bi
i potroili skoro sve. Pa bi uvik,
dok smo okolo skitali i urlali kad
bi lip kamen vidili s njimen u dep.
Visilo bi od pustog piza ono gaeti-
na na naman ki da smo se usrali u
nje, a depi na njiman vajik iskidani.
Dakue k vragu od stina! vikala bi
na me baba. Daj amo praku!
Neman, oklen mi. Jesi mi je prole
nedilje iskidala i rogu u vatru baci-
la! Je, a ti isti dan s mulcin novu
napravija. Misli da san ja luda, pa
ne znan! Ma neman, uje! vi-
ka bi ja, a ona se nadvikivala: Za
koga vraga onda stine po depovin
kupi? A, eto, nako... izvlaija
bi se ja. Nako! E moj sinko, kad ko-
men, ne daj boe, oko izbije ili ga
ko izbije tebi, bie ti unda nako, ne
PUSTA PIKERA Adriatic Croatia International
(ACI) veliki hrvatski lanac marina, imao je na
ibenskome podruju, kada je snimljena ova
fotografija oko 1988. godine, tri svoje marine, od
dananjih pet. Ova na slici, na Panituli uz Pikeru,
bila je prva, a putena je u rad koju godinu nakon
to su Kornati 1985. proglaeni nacionalnim
parkom. Zato se ozbiljno govorilo i o tome, kako
je treba - sruiti. Zato je neko vrijeme bila kao
na ledu, to se vidi i na fotografiji, snimljenoj s
uzvisine na Pikeri. Bio je poetak ljeta, a marina
gotovo prazna. Ipak, Pikera je i u NP Kornati
preivjela, a uskoro joj je dodana i ona vea na
utu, koji nije u reimu nacionalnoga parka. Obje
te marine danas su atraktivno svratite nautiara
iz cijele Europe pa i prekomorskih zemalja.
1964. EKAJUI NA PINICU Danas, u srcu sezone, kaemo da su nam ceste zakrene kolonama automobila
stranih i domaih turista loji hrle ne odmor. Da se na graninim prijelazima eka i vie od sata. A u doba kada je
snimljena ova naa fotografija, ljeta 1964. ekanje za prijevoz trajektom s Martinske do grada trajalo je i po pola
dana. Kolona je znala biti dugaka od martinske rive, pa do odvojka za Jadriju. Nekad ak i dalje od toga mjesta.
A umorni vozai, znajui da dolaze u ibenik (jer im je to pisalo na ploama) grada nisu mogli niti vidjeti, sve
dok ne bi malo pomalo dogurali svojim vozilom do vrha brijega odakle bi im se ukazala panorama ibenika.
Dogaalo se to ak i nou. Pa bi se uvodili i noni trajekti. Moemo zamisliti kakva je to bila muka po prometu.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka,
nosi staro i uvodi novo.
Stoji to na kraju pisma to ga
je u redakciju ibenskog lista
uputila Katica Jurkovi Hordov, s
nekoliko starih crno-bijelih fotki iz
ezdesetih godina prolog stoljea
koje su omoguile pokretanje nove
rubrike u naim i vaim novinama
ibenskog mementa. Kao to joj
i samo ime govori, ova e rubrika
donositi stare, crno-bijele fotografije
ibenika, ibenana, ibenanki,
ali i svih ostalih iz svih naih mista
od Murtera do Rogoznice, od
Strmice do irja. A ureivat e je
sami itatelji! to znai objavljivat
emo vae fotografije, iz vaih
obiteljskih albuma, krinja i veltrina,
vaih sretnih i tunih obiteljskih
trenutaka, ali i trenutaka svih naih
gradova i opina iz upanije. Nita
zato ako ne znate tko je ili to je na
fotografiji znat e netko drugi koji
e nam se javiti, dopuniti podatke,
baciti novo svjetlo na zaboravljene ili
izgubljene trenutke prolosti.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr
T
E
K
S
T

I

F
O
T
O
G
R
A
F
I
J
E
:
J
O
K
O

E
L
A
R
boj se. Ajme ti se do ivota! A za ta?
Zbog ludosti i kosovaca. Vi ete ticu
pogodit. iji prozor il kome glavu
razbit, to da vikala bi
baba i na me i na pra-
etinu koje smo vajik
sakrivali u zidu bli-
zu kua. Izvadi
kamen, gurne
praku unutra, vra-
t i kamen nazad i sutra te
na istom mistu eka. Pa undak
s njomen po gaju, depova
puni stina, itaj se dobacivaj
i prikobacivaj. Ko e dalje
dobacit, ko e rast priba-
cit, ko kuu a ko pojetu ,
a ko najdalje pa pogodit koga
u vrtlu. O vrag sriu odnja i stinon,
ma gledaj ti oklen ovo pade. Ma
nu... vika je stari Josutina dok je
nigdi ba u ova doba vadija kumpi-
re. Ja ve zinija na staru do mene,
koga vraga mlati s oton motiinon,
mislin da je od nje vrcija pilj pa me
zamalo u glavu, kapu mi s glave ski-
nija, kad vidin pade odnikle i drugi,
i trei. A tu si, majin sine, mislin se,
to se mularija uvatila praa, ma za-
misli se ti. Ja za njiman, vien, itan
se i ja stinan, al to bii moj brate. Aj-
de, de mislin se, doekat u ja vas
sideki. Uvee, ja se stulija okolo po-
jete, ve se smrkavalo, vidin ovoga
jednoga da se obazire okolo sebe pa
kad je vidija da nema nikoga, nito
eprka. I kad je on otia, ja tamo a
ono praka. A meni kraj kuine, na
koteli, o ici visi ona stara koetina
od jea, same bodalice, ta smo ga
lani pekli. I turin ti ja unutra te bo-
dovice u onu rupu namisto prake.
A on kako je ujutra doa, nije ni gle-
da ta e gledat Boe moj kad zna
ta je sino tu ostavija pa ap. Kad
je un skriknija, kad je odskoija, taj
ga zabolilo, a ta od stra, jer nije zna
ta je, jel ga zmija ujla il kakva druga
betija, baca onu koetinu iz ruku,
tue stinon po njoj, skrii, plae, tre
kui ja iza pojete samo ta nisan
crknija od smija. E, neka ti je, nee
ti skoro, mislin se u sebi, praa past
na pamet.
Kaion po guzici
il kurjon po nogama
Na kraju je Peru jo aa dobro
iskrpija, kad je nako pripadnut, doa
s kosoron vidit ta mu je ujlo i raskr-
varilo dite, pa naa tamo koetinu
od jea. Govori, ta si ovo dira, pa
ta nije tebi dvi godine. Nisan vidi-
ja, u zidu je bila. A ta si ti u zidu
Zbog niega nije ditetu u Zagori
bilo lake oplakat nega zbog prake
traija, govori, dok te nisan okrpija.
A pobro mui, pa dobije kajion po
guzici, po undak u stravu od kajia
vie: Nemoj, nemoj, reu ti pa
dobije po sebi jo i vie kad ree ta
je. Praku, a. Magarino puc da-
bili magarino puc a kolko san
ja puta puc reka puc da ti
otoga vraga neu vidit puc u ru-
kama puc. Govori di je! A kako
e re di je kad je nema, al aa vie
ne viruje. Laga si jedno, znai lae
i ovo drugo. Govori di je dok nisan
po kurju otia! A kai je po guzi-
ci jo bija mila majka od kurje ta
bi se vic, vic motala po golin
nogama. Neka su konje manje-vie
svi prodali, kurju nisu, ona je vajik
stajala iza vrata. I ondak ta e, on
pravo na moju, jerbo je zna di je
krijen. Evo je ode, blizu njijove
gusterne! - tre on k njoj plaui, a
ja za njin vien: Vrag ti sriu odnja
laljivome, nije to tvoja nega moja. I
undak na me baba Tvoja, a? A re-
ka si da je nema, a! Popie kavu ne
boj se kad ti aa doe, vidie kad
mu kaen, bie ti gore nega Peri a
na Peru jopet aa: Tvoja, a! Lagat
dok zine. Govori di je dok te nisan
isprakljaa... E, praka, praka. Lak-
e je bilo zbog nje oplakat neg ita.
42 more
ibenskilist

7-dnevna vremenska prognoza na temelju
rezultata prognostikog modela ECMWF-a

ibenik
Tmin Tmax vjetar
etvrtak
07.08.2014.
20 C
68 F
28 C
82 F
Petak
08.08.2014.
19 C
66 F
28 C
82 F
Subota
09.08.2014.
20 C
68 F
29 C
84 F
Nedjelja
10.08.2014.
19 C
66 F
30 C
86 F
Ponedjeljak
11.08.2014.
21 C
70 F
31 C
88 F
Utorak
12.08.2014.
20 C
68 F
30 C
86 F
Srijeda
13.08.2014.
20 C
68 F
26 C
79 F
Dravni hidrometeoroloki zavod
Prognoza vremena za 7 dana file:///C:/Users/nino/Desktop/Prognoza vremena za 7 dana.htm
1 of 1 6.8.2014. 14:58
Vremenskaprognoza
PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI
Bioprognoza
Biometeorolokeprilikeebiti razmjernopovoljne.
Veinaljudi eseosjeati dobroi neeimati tegobe
uzrokovanevremenom. Uistonoj Hrvatskoj se
kodmeteoropatai kroninihbolesnikamogujaviti
manjetegobeuzrokovanevremenom.
KOMIKI BROD uveliao proslavu 200. obljetnice Kraljevine Norveke
Falkua dobila
vikinku sestru
Najpoznatiji hrvatski povijesni brod predvodio je paradu od 300 tradicionalnih
plovila sa sjevera Europe, te jo jednom podsjetio na vrijednost nae kulturne batine,
a zauzvrat e idueg ljeta Vikinzi doploviti do ala Palagrue
Kulturna ustanova Ars halie-
utica iz Komie, koja je ve 20
godina promotor hrvatske ma-
ritimne batine u svijetu, pred-
stavljala je Hrvatsku na proslavi
200. godinjice utemeljenja Kra-
ljevine Norveke u Oslu od 17. do
20. srpnja.
Veliki Festival mora organizi-
ran u povodu te proslave okupio
je tri stotine povijesnih brodove
Norveke, vedske, Finske, Dan-
ske, Islanda, Grenlanda i Farskih
otoka. Jedini brod s juga Europe,
kao kuriozitet s Mediterana, jest
komika gajeta falkua Comeza-
Lisboa. Organizatori su izabrali
falkuu da, kao jedan od naja-
traktivnijih svjetskih povijesnih
brodova, s vikinkim brodovi-
ma, kojima svojim oblikom slii,
predvodi paradu brodova u glav-
noj ceremoniji proslave.
Veslaki kup
Otvaranje je poelo simbo-
linom gestom predsjednika
norvekog Parlamenta Olemica
Thommessena koji je na scenu
donio veslo i postavio ga na kup
od 199 vesala sloenih u obliku
velikog vala. Tim inom otvorena
je godinjica utemeljenja kralje-
vine dvije stotine godina vesla-
nja kroz povijest ove pomorske i
ribarske nacije. Nije sluajno to
je upravo falkua Comeza-Lisboa
pozvana na ovu veliku proslavu.
Ta komika povijesna barka
obiljeila je hrvatsku povijest
ribarstva na puini Jadrana.
Komiki ribari veslali su u pro-
teklome mileniju od Komie do
Palagrue u najduem vesla-
kom maratonu na svijetu, bez
prekida od izlaza do zalaza sun-
ca, da bi za ljetnih bonaca osvo-
jili to bolje mjesto na alima
Palagrue kako bi lovili i solili
sardele. Tu jedinstvenu ribarsku
priu s Jadrana prepoznao je na
Svjetskom festivalu mora 2008.
organizator norvekog programa
u Brestu Tore Friis Olsen.
Ovaj glavni menader najvee
norveke institucije za istraiva-
nje maritimne kulturne bati-
ne Forbundet Kysten doivio je
prole godine Rotu palagruzonu
i tada na alu Palagrue odluio
da falkua mora doi u Oslo, na
proslavu roendana Kraljevine
Norveke.
Norveka sestra
Nakon parade brodova, na
sredinjem platou zbio se je-
dinstven dogaaj sveanost
sestrimljenja falkue i norveke
barke Vaaghals, koja predstav-
lja repliku broda iz 15. stoljea
pronaenog u mulju luke Osla.
Sveanost je zapoela poslije pa-
rade brodova, kada su se te dvije
barke izdvojile i pristale na gat
ispred instalacije 200 vesala za
200. roendan Kraljevine Nor-
veke.
Tada je posada falkue krenu-
la s veslima dugim sedam i pol
metara, u poasni krug prosto-
rom Festivala meu tisue posje-
titelja, meu zanatlije kovake,
jedrarske, konoparske, veslarske,
meu islandske ribare i konopa-
re, meu prelje vunene odjee
Farskih otoka, meu vedske i
norveke brodograditelje relik-
tnih tipova ribarskih barki starih
tisuu godina, kroz masu ovog
radosnog naroda mora, naroda
nasmijana, vedra i skromna, koji
duboko potuje svoju maritimnu
tradiciju, koji se okupio ovdje iz
cijelog nordijskog svijeta da oda
potovanje najpomorskijoj zemlji
svijeta u trenutku kada ona slavi
dva stoljea svoga utemeljenja.
U poasni krug s tekim vesli-
ma falkue na ramenu, krenuli
su kapetan falkue Comeza-Li-
sboa, Dubrovanin Jadran Ga-
mulin, legendarni kapetan falku-
e Tonko Gruje i lanovi posade
Toni Boani, Ratko Koljati i
najmlai osamnaestogodinji Ko-
mianin Roko Smoli. Obiavi
poasni krug, posada falkue u
svojim sveanim uniformama,
zajedno s posadom Vaaghalsa u
prigodnim majicama s natpisom
Comeza-Lisboa & Vaaghals Cro-
atian-Norwegian boats sisterho-
od, podignula je svoja vesla koja
su za nekoliko metara nadvisila
svih dvijestotine vesala nordij-
skih zemalja.
Ovim inom odana je poast
ne samo najveoj pomorskoj na-
ciji svijeta, ve i generacijama ko-
mikih ribara koji su tisuu godi-
na veslali u najduem veslakom
maratonu na svijetu od Komie
do Palagrue.
Vikinzi na Palagrui
U Oslu se dogodila scena za
povijest, dogaaj koji je oznaio
poetak suradnje izmeu dviju
drava. Pred nama je projekt IN-
SULA ULTIMA Maritime heri-
tage academy u Komii i sudjelo-
vanje norvekog broda Vaaghals
u Roti palagruzoni.
Idueg ljeta Vikinzi e se pri-
druiti falkuama i drugim hr-
vatskim povijesnim brodovima
u estokoj borbi za osvajanje
ala Palagrue. to to znai za
promidbu hrvatskog turizma,
prepoznao je ministar Dar-
ko Lorencin, bez ije znaajne
potpore ovaj projekt ne bi bio
mogu.prof. JOKOBOANI
ibenskilist gastronomija 43
JOKO ELAR
Sluaj u ovom poslu ponekad
odmogne, ponekad pomogne.
Ovom prigodom dogodilo se ovo
potonje. Pa se u priu o jelu nae
gastro rubrike uplela i druga pria
o ovjeku, pomalo nostalgiarske
naravi. U restoranu Tinel na Go-
rici, Trg pukih kapetana, zamiri-
li smo kod vlasnice ivke Slavice
jedno jelo koje je na pladnju iz-
vrsno izgledalo, a bome, takvo je
po okusu bilo i pri konzumaciji.
To to nam je za oko zapelo, bili
su komadi krakova od mlade ho-
botnice u crveno-smeem ugu,
garnirani s tri kugle domae pure.
I nita vie.
Dok je gospoa Slavica (ona
je i vrsna kuharica) pripremala
jelo, sjedili smo u tinelu na kau-
u uz au plavine, sluajui tihu
glazbu. Tineli pak, nisu bili kao
-Omiljena jela su mi ona koje su ve
pomalo zaboravljena: brudet od ugora s
domaon ljutikon iz brunzina i palenton,
gula od suene hobotnice, ovji sir iz ma-
slinova ulja, carpaccio od dimljene tune, uz
to bilo vino malvaziju, babi, plavac, caber-
net sauvignon, dobro rahlaene pjenuce
i ampanjce, a za aperitiv najdraa mi je
aa pive, a za kraj su mi drai sirevi od bi-
lo kakvog slatkog. Nisam tip od deserata,
volim jedino savijau od jabuka ili baklavu
zaliti aom poluslatkog mukata kae
Danijel, svjetski barmenski prvak iz 2012.,
roeni Primotenac, koji je zaposlen u sjaj-
nom zagrebakom Day Cafeu.
-Od restoranske spize oboavam slow
food restorane s desetak slijedova ra-
zliitih jela i isto toliko vina. Od koktela
najdrai mi je dobro pripremljen mojito
zakljuuje. N.B.
IBENANI KUINAJU
dananji boravak. Bili su puno vi-
e, a u svojim su ih stanovima po-
najprije imala ibenska gospoda.
Lijepo ureeni, nerijetko sa starim
namjetajem, knjigama, vazama,
zavjesama i s velikim radio-prija-
mnikom ili gramofonom, bili su
kutak za odmor domaina. U tinel
su se primali gosti i prijatelji. Tako
je autor ove rubrike, jo kao dijete,
dolazio u tinel palae Stipe are
na pazaru igrati se s njegovom
unukom s kojim je iao u kolu.
Ta je mala bila puno vraja, sve bi
po tinelu u svojoj igri - pobacala.
Moglo joj je biti.
A u Tinelu restoranu prije
desetak godina, dolazilo je dru-
tvo igrati na karte, a onda je bio
drugi vlasnik. Ali, eto, i danas je
onaj tinel ostao Tinel.
Ali, ovo je samo dio prie, pa
emo prijei na samo jelo. Ono
kod hobotnice se zna. Ne smije
biti stara ni prevelika, tono se
zna koliko je dugo mora kuhati,
da bi bila mekana, a ono o udara-
nju batiem radi smekanja, kau
iskusniji, samo je dio legende o to-
me kako se ta (ne)riba, priprema.
Ako pri kuhanju otvrdne, moe
je baciti. A u Tinelu su dobro
znali to s njom initi. Ni prvi, ni
posljednji put. Skuhane, usitnje-
ne i ocijeene krakove stavilo se u
maslinovu ulju pirjati sa domaim
zainima, najvie kapule, luka i
perina, te konerve, soli i papra, s
malo dolivene vinske kvasine. Tek
toliko da se osjeti. I kako gospoa
ivka ree, jo tu i tamo s pone-
kim njenim zainskim sastojkom.
Crveno smei umak je zamirisao
onim znakovitim mirisom svjee
hobotnice. Domaa pura, skuha-
na na vlaki u etiri velike okru-
glice poredana je na rubu istoga
pladnja. I gotova misa. Moe ii
gostu na stol.
U to vrijeme jedan momak je
u lokal uveo dvoje gostiju, Hrva-
ta iz Gradia u Austriji, koji kroz
devetnaest generacija vuku svo-
je podrijetlo iz Dalmacije. I vrlo
dobro govore hrvatski: Kristine i
Rudi Golubi. Puno su putovali Li-
jepom Naom. I od jela su naruili
ba onakvu hobotnicu!
A zavrni dio prie je ovaj: gos-
poa ivka sa sinom Domagojem
i keri Margitom (svi rade u resto-
ranu) nevjesta je Slavka Slavice iz
Lozovca, legendarnog brodara s
rijeke Krke, koga su svi zvali ka-
petan Slavko i koji je tu rijeku i
turiste na njoj volio koliko i samo-
ga sebe. Autor rubrike je esto sa
Slavkom obilazio rijeku, uzdu i
poprijeko i sve njene rukavce.
Umro je 2002. godine. Napisali
smo mu tada in memoriam.
Eto, i sa Slavkom Slavicom kao
da se neki daak ljubavi preslikao
u njihov, Slaviin Tinel. Tako to u
ivotu znade katkad biti.
Hobotnica na brudet s
okruglicama od pure
LIKARIJA ZA FORCU,
PRIMOTENSKI KOKTEL
Pripremite: 4 cl lozovae, 3 cl
domaeg sirupa od kadulje,
3 cl svjeeg soka od limuna,
2 suhe smokve u zimskom
razdoblju ili 2 svjee smokve
u ljetnom razdoblju, granicu
rumarina, koru od limuna
i za dekoraciju granice
rumarina sa 4 bobice crnog
groa, najbolje babia kad
mu je sezona. U stakleni
dio shakera staviti suhe ili
svjee smokve, granicu
rumarina, koru od limuna,
dodati sirup od kadulje,
limunov sok i lozovau, a
potom sve sastojke izgnjeiti
batiem/mudlerom, onim
od maslinove grane. Dodati
pet kockica leda, poklopiti
metalnim dijelom shakera,
dobro protresti i izliti kroz sito
u retro staklenku, prethodno
napunjenu zdrobljenim
ledom. Dekorirati granicom
rumarina i bobicama
crnog groa i aromatizirati
koricom limuna.
Oboavam
slow food
Danijel Furi
koktel majstor
PRIA IZ TINELA o jelu s nostalgijom na prijatelja Slavka
44 banak
ibenskilist
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
BRODARICA stan 41m2,
1-soban, 1. kat novogradnje,
balkon, jugo-istona strana,
parking, EC=B. INTERSERVIS
NEKRETNINE,, tel. 022 217
570, 022 217 651. (1439145)
GORICA stan 28m2, na vi-
sokom prizemlju, 1-soban,
ostava, konoba 20m2, EC=C,
kolni prilaz. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570 i
022 217 651. (1434368)
PLIAC stan 37, 38m2, 1. kat,
1-soban, u odlinom stanju,
EC=D, u otkupu. 53.500 E.
INTERSERVIS NEKRETNINE,,
tel. 022 217 570, 022 217
651. (1439144)
IBENIK, CENTAR, jedno-
soban stan 34m2, prvi kat,
EC-C. Mob. 095 808 1688.
(1430891)
UBIEVAC garsonijera 40,
80m2, 1. kat novogradnje, ne-
namjetena, balkon, centralno,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1432188)
Ostala mjesta
ZAGREB, SOPOT, jednoso-
ban stan 34 m2, tramvaj 200
m. Cijena 1200 E/m2. Mob.
092 291 90 02 (1437767)
DVOSOBNI
ibenik
BALDEKIN stan 66, 58m2,
blizu bolnice, 2. kat, 2 sobe,
drvarnica, potrebna adaptaci-
ja, EC=G, 1050E/m2. INTER-
SERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570 i 022 217 651.
(1427254)
KRVAVICE stan 58, 38m2, 1.
kat, 2 sobe, 2 balkona, central-
no, EC=E, useljiv i u otkupu.
61.000 E. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1437052)
UBIEVAC stan 61m2, viso-
ko prizemlje, 2 sobe, renovi-
ran, drvarnica, EC=C, u otku-
pu, povoljno! INTERSERVIS
NEKRETNINE,, tel. 022 217
570 i 022 217 651. (1427255)
UBIEVAC stan 67m2, 2-so-
ban, prizemlje novogradnje,
EC=A, vrt 186m2, garano
mjesto. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1435641)
UBIEVAC stan 69m2, od-
mah useljiv, prodajem. Mob.
098 793 710. (1439685)
TROSOBNI I VEI
ibenik
UBIEVAC stan 98m2, pri-
zemlje novogradnje, 3 sobe,
parking, spremite, vrt 145m2,
EC=A. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570,
022 217 651. (1439686)
ZATON stan 63m2, 1. kat, 3
sobe, renoviran, EC=D, ko-
noba uz nadoplatu, do mora
100m. INTERSERVIS NE-
KRETNINE,, tel. 022 217 570 i
022 217 651. (1434369)
ibenik
MANDALINA, uz samu marinu,
iznajmljujem dvosoban stan,
najamnina 1500 kn/mj. Mob.
099 21 98 129. (1439673)
ibenik
IBENIK, CENTAR, kamenu
kuu s dvoritem , prodajem.
Cijena smanjena, na upit. Mob.
098/286-036, 098 533 998.
(1188892)
Split
APARAT ZA FRANCUSKE
PALAINKE profesionalni,
poluautomatski stroj, izuzet-
no atraktivan i profitabilan,
kvadratna palainka 50x20
cm. Mob. 098/187-49-49.
(770749)
FIAT
ibenik
0-24 AKO AUTA FIAT punto
prodajete iste kupujem. ISPLA-
TA ODMAH! Mob. 095 899 63
90, 099 410 60 37. (1133749)
PEUGEOT
ibenik
0-24! AKO AUTA PEUGEOT
106, 206, 207 itd. prodajete,
iste kupujem. Javite se, dola-
zak i isplata odmah! Mob. 099
410 60 37, 095 8996 390.
(1133745)
RENAULT
ibenik
3 KG TEKE PILIE, tovilice,
ukusne za peku, prodajem ive
ili oiene. Dostava na kuna
vrata. Mob. 098 266 360, 022
336 950. (1424859)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
0 - 24 AGRIJE, freze dizel pri-
kolice, traktore, kosilice, itd.,
ispravno i neispravno, otkuplju-
jem, isplata odmah! Mob. 099
410 60 37. (1120640)
0-22 AKO traktore GOLDONI,
Tomo Vinkovi prikolice, kosi-
lice i slino prodajete, iste ku-
pujem ISPLATA ODMAH! Mob.
095 899 63 90. (1290389)
0-24 OTKUPLJUJEM FRE-
ZE traktore, prikolice, kosilice
Tomo Vinkovi i sl., isprav-
no i neispravno, isplata od-
mah. Mob. 095 899 63 90.
(1120641)
APARATI ZA NJEGU TIJELA
ibenik
MEDICINSKO - MASANI
STOL s pomonim gornjim
dijelom i rupom za lice, ci-
jena 1000 kn, hitno. Mob.
092/1886-805. (1435112)
ZDRAVSTVENE USLUGE
Split
BROJ 363
Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u
oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka
unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog
oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 617666
060 559 559
(3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
Usvaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakomkuponu otisnut je datumnjegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom
posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potomili osobno na adresuibenski list, PetraGrubiia3, 22000ibenik, telefaxomna broj: 022/330-100
Za oglas koji se
ponavlja iz nekog
prethodnog izdanja
Banka dovoljno je
upisati ifru oglasa
(ifra je broj objavljen
u zagradama na kraju
svakog malog oglasa).
Na jednom kuponu
moete upisati najvie
tri razliite ifre.
!
7/8/2014
0-24 AKO AUTA RENAULT
clio, twingo i sl. prodajete iste
kupujemo, ISPLATA ODMAH!
Mob. 099 410 60 37, 095
899 63 90. (1133746)
Split
KUPUJEMO DIONICE: Dom-
fond, HT, Valamara, Belje,
Belje, uro akovi, Rivijera
Pore, SN Holding, Sunce,
te braniteljske udjele. Mob.
092/291-6016. (1395197)
BRODOVI,AMCI
Split
DALMATINKA 5, 90/87, s nat-
kabinom, zatvorenom tendom,
vanbrodskim motorom 18 KS,
trajno registrirana, 4000 E.
Tel. 052 576 455. (1434791)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik
SOLARNA SUARA ARTHUR
SOLAR za suenje voa, povr-
a, gljiva, duhana, ljekovitog bi-
lja, smokava. Cijena povoljna!
Mob. 098 229 741. (1439560)
STONO BLAGO
ibenik
14 I 19 TJEDNE KOKOI, ne-
silice, uz besplatnu dostavu.
Bilice. Mob. 098 266 360,
022 336 950. (1424857)
MASERKA prua usluge ki-
neske lomi-lomi nui, hot sto-
ne, antistresne, aroma, reflex
zone, relax i hot stone ma-
sae. Mob. 099 4143 055.
(1426608)
ibenik
MASERKA RADI sportsku,
medicinsku i klasinu ma-
sau. Mob. 092 121 35 32.
(1369897)
MASERKA prua usluge taj-
landske, tantra, lomi-lomi,
vedske, oputajue i relak-
sirajue, egzotine i sportske
masae. Mob. 099 414 30 55.
(1426521)
MASERKA radi vedsku ma-
sau. Mob. 092 318 2766.
(1423980)
MASERKA radi tajlandsku, lo-
mi-lomi, nui, antistresnu, hot-
stone, anticelulit, reflexzone,
vezivnog tkiva, egzotic. Mob.
099 4143 055. (1426607)
VODICE Dvojna katnica 100 m
2

stambene povrine, dva renovirana
stana, EC=D, parcela 120m
2
, do plae
120 m.
NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o.
I. Metrovia 11 B, IBENIK
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651
www.interservis-bulat.hr
Cijena: 145.000
ibenskilist oglasi / in memoriam 45
SJEANJA, ZAHVALE I
SUUTI PRIMAMO DO
SRIJEDE UJUTRO DO 10 SATI.
in memoriam
Prva tuna godina bez tebe.
Dragi na, puno smo tuni, svima nam
puno fali.
Uvijek s nama.
Tvoji najmiliji.
Vrijeme prolazi, ali sjeanje, ljubav i
uspomene ne prolaze.
Supruga Slavka, kerke eljka i
Jadranka s obiteljima
Uvijek u naim srcima i mislima.
Tvoji najmiliji!
na naeg dragog supruga, oca i djeda
na voljenog
Prolazit e vrijeme, a tuga
i bol e vjeno biti u naim
srcima.
Previe si volio i bio voljen
da bi ikada bio zaboravljen.
Tvoji: supruga Marija,
sin Joko s obitelji, keri
Brankica i Anita s obitelji
Postoje vjene ljubavi
imala sam je,
postoje nove ljubavi nala
sam je u naem malom
unuku Branku.
Da se bar moe probuditi
pa ga vidjeti.
Supruga Jagoda, sin Mate,
nevjesta Boena i unuk
Branko.
na
Evo prola je jo jedna
godina u boli i tuzi.
Tvoja dobrota, potenje,
rad ne moe se niim
platiti.
Tvoja rodbina s laima i
krivokletstvom
sve je mogla podmititi.
Sav na trud i rad, ali
jedno ne mogu
a to je podmititi smrt.
Poivao u miru Bojem.
Tvoja Ljubica
na voljenog supruga,
oca i djeda
Draga majko i ako,
uvijek voljeni nikad zaboravljeni.
Vaa ki Marija s obitelji
2013. 2014.
7. 8. 2007. 7. 8. 2014.
10. 8. 2008. 10. 8. 2014.
8. VIII. 2011. 8. VIII. 2014.
5. VIII. 2003. 5. VIII. 2014.
30. VIII. 1975. 9. VIII. 1994.
SJEANJE
SJEANJE
TUNO SJEANJE
SJEANJE
SJEANJE
SJEANJE
SJEANJE
DRAGO DUNKI
JERKO TADI
MLADENA DESNICU
BRANKO KOKI
DINKA KRNIA
VICU JURIIA
ANU
STANA JURI PETAR JURI KERE
46 sport
ibenskilist
KREIMIRGULIN
U Hrvatskoj je prava inflacija
povijesnih dogaaja. Meutim,
utakmica reprezentacija Hrvatske
i Nizozemske u australskom nogo-
metu igrana proteklog vikenda u
Drniu doista je povijesna. Jer, rije
je o prvoj utakmici u tom egzoti-
nom sportu igranoj u naoj u-
paniji, tonije u srcu Dalmatinske
zagore. I tko zna kako bi reagirali
legendarni drniki nogometai Na-
ki-Patina, Oegovi-Duca, Duilo,
Hamer, Ille, Buljevi... da im je net-
ko prije etiri-pet desetljea rekao
da e na njihovoj Podvornici mom-
ci iz nekih drugih generacija igrati
australski nogomet!? Vjerojatno
ne bi imali nita protiv, kao niti
Drniani koji su objeruke prihva-
tili novotariju iz 'nepoznate june
zemlje', premda o tom sportu nisu
znali gotovo nita prije nego to su
sjeli na tribine. Kako bi im barem
malo bilo bistrije, na ulazu u stadi-
on podijeljeni su im 'alabahteri' s
najvanijim pravilima australskog
nogometa.
-Ma, Drni je dio svijeta. Evo,
vidite, mi nismo ogranieni ak ni
europskim okvirima - komentirao
je uro Perli, fetivi Drnianac li-
jep odaziv svojih sugraana na
utakmicu Hrvatske i Nizozemske.
E, sad nije ba sluajno Drni
izabran za domaina te prijateljske
utakmice koja je selekcijama Hr-
vatske i Nizozemske posluila kao
priprema za Europski kup. Glavni
krivac je Josip Kravar, roeni Drni-
anin, koji je izbornik i predsjednik
Saveza australskog nogometa Hr-
vatske.
Hrvati sedma
reprezentacija svijeta
-Budui da sam Drnianin elio
sam napraviti neto dobro za svoj
grad. Na koncu, i mi i Nizozemci
spojili smo s ugodno s korisnim.
Odigrali smo utakmicu, bila je
lijepa feta, Nizozemci su vidjeli
ljepote nae upanije. Moram za-
hvaliti ljudima iz gradske uprave i
DOK-a koji su nam puno pomogli
u organizaciji utakmice - kazao je
Kravar.
Australski nogomet je 'mali'
sport u Hrvatskoj - postoji svega
pet klubova. Ali, Hrvatska je u au-
stralskom nogometu prava sila u
svjetskim razmjerima.
-Trenutano smo jedanaesti na
svjetskoj rang ljestvici, od 72 ze-
mlje. Logino, Australci su daleko
najjai i ak se ne natjeu s ostali-
ma. Prva je Irska. Takoer, jedna
smo od najboljih ekipa u Europi
- sigurno u top tri! Jer, u posljed-
njih est godina osvojili smo pet
europskih medalja. Prvaci smo bili
2010. godine, i u finalu smo pobi-
jedili ba Nizozemsku pogotkom u
posljednjoj sekundi utakmice. Uz
Australski nogomet u srcu Dalmatinske zagore
Hrvatska - svjetska velesila u malom sportu
nas, dobri su Irci, Velika Britanija
i Skandinavci. Recimo, Francuzi i
Nijemci su nam stalne muterije -
kae nam Kravar.
Ve smo spomenuli da je Kravar
prvi ovjek saveza i izbornik repre-
zentacije, ali i igra.
-Ma, tako je to kod nas. Igraju
svi, bez obzira na to to imaju ne-
ku funkciju u savezu. Osim trene-
ra. to ete, mi smo pravi amateri
- objanjava.
Pria s australskim nogometom
u Hrvatskoj poela je 2005. godine.
Kako se jedan Drnianin 'inficirao'
australskim nogometom?
-ujte, ovim sportom se uglav-
nom bave studenti ili povratnici iz
Australije. Tako sam se i ja 'zapalio'
za australski nogomet kada sam
otiao studirati u Zagreb. Dodatno
me 'zarazio' brati koji je dugo ivio
u Australiji i potom se vratio u Hr-
vatsku. U Drniu sam neto igrao
'obini' nogomet, ali australski mi
je ba 'sjeo'. To je brz i atraktivan
sport, ima i kontakta. Jako, jako
puno se tri. Primjerice, ja u pro-
sjenoj utakmici pretrim 12-13
kilometara, to je vie od najboljih
nogometaa na proteklom svjet-
skom prvenstvu u Brazilu. Dakle,
fiziki je dosta zahtjevan sport, ali
meni je gut. Premda je amaterski,
u Hrvatskoj imamo dobar odaziv.
Lijepo nam je, dosta putujemo,
druimo se... - govori Kravar.
Nije ni udo da se toliko pretri
kad se australski nogomet igra na
terenu ogromnih dimenzija?!
HUMANITARNA POMO ZA
POPLAVLJENA PODRUJA
Utakmica Hrvatske i Nizozemske imala je i humanitarni karakter. Na
inicijativu franjevake mladei iz Drnia prikupljani su dobrovoljni prilo-
zi koji e biti uplaeni za pomo poplavljenim podrujima u Slavoniji.
Drnika utakmica izazvala je i panju diplomatskog kora u Hrvatskoj.
Zbog te utakmice iz Zagreba je u Drni potegao Jeremy Holson, konzul
australskog veleposlanstva u Hrvatskoj.
Zgodan je i detalj da su reprezentativci Nizozemske koristili prostorije i
svlaionice NK DOK u ijoj obnovi je sudjelovala i vlada njihove drave.
ibenskilist sport 47
Odpondedoponde
Ou
balote
jopet u
prvu ligu
Vajik pensan o pizdarijama,
i to ne triba nikog uditi.
O emen more razmiljat
ovik koji ode u penziju. Za
tovernu sredstva potroi
ve do desetog u misecu,
a onda sidi pod smokvon
i razmilja o pizdarijama.
Tako mi na pamet pada ovi
na ibenski port, prije ne-
ke zemane smo imali deset
prvoligaa i Krku koja je ve-
slala ka prvoliga, a danas
sve olo u materinu. Sian
se i jo ranije kad je komitet
odreiva prisidnika kluba,
a odreiva ga je tako ko je
na elu kakve firme bija, ili
ako niste mogli razumit ko-
je ima vie novaca za dat u
port.
-E, ali moj vaki naki, nema
vie komiteta i ne triba za
njima alit, jerbo ko je god
bija na elu taj bi se i maija,
ta je moja baba govorila,
sinko moj di se magare valja
vajik dlake ostane, ubacija
se Dunko svojin razmilja-
njen. Nije on jadan mislija
nita loe, ali oni ondak ta
bi se maili nisu njanka do
ika ovima danas, jerbo
ovi se prvo mau a ondak
za port ta ostane, dok
je u one zemane bilo prvo
igrain a tebi koliko si spo-
soban. Bilo kako bilo, sade
je prvoligaa sve manje i
manje. Balote smo imali
dvi, sada njanka jedna.
-E da, Ante je bija prvi ovik
Croatije osiguranja i tako
se i klub zva, sad je oa u
Triglav osiguranje, pa nek
pridije ime, jopet je usko-
ija Dunko, koji bi najvolija
da se svi klubovi ka u rusko
doba zovu CSKA, ili HDZ, ili
SDP kako komu pae. Fuz-
bal nam je potonija, a nita
bolje nije ni sa vaterpolon.
Imamo bazen od pet milju-
na eura, a vaterpolo igramo
protiv oni ta ogradu valu i
napravu igralite, a dok ni-
smo imali bazena vajik smo
bili u vrvu rvackog vaterpo-
la. Jedino nam je ostala ko-
arka, e tu smo dobri, ak
toliko da nam je malo jedan
prvoliga nego imamo dva!
Tako smo nekad imali i dva
kluba u auto utrkama a sa-
da nema ni jednoga, zato se
bojin da ne bi bilo pizdarija i
sa koarkon. Ma sve van ovo
baljezgan jerbo jo nita ni-
je poelo, pa san teke neu-
rozan radi toga, ali dat e
bog ibenskom portu ono
ta su mu odnili pa emo jo-
pet mi u svemen biti naprid,
ajte evala van bilo
Australski nogomet u srcu Dalmatinske zagore
Hrvatska - svjetska velesila u malom sportu
-U pravilu je teren ovalan, du-
ine do 180 metara, irine do 120
metara. Meutim, u Hrvatskoj
imamo samo dva terena s takvim
dimenzijama. Stoga je omogueno
da se utakmice igraju na 'normal-
nim' nogometnim ili ragbi tereni-
ma. Takoer, pravilo je da svaka
momad na igralitu ima po 18
igraa. No, kada se igra na 'skra-
enom' terenu - igra se devet pro-
tiv devet. Takoer, svaka etvrtina
traje 20 minuta - uvodi nas Kravar
u osnovna pravila australskog no-
gometa.
Budui da je drnika utakmica
Hrvatske i Nizozemske bila poseb-
na u svakom pogledu, na Podvor-
nici je etvrtina trajala 15 minuta.
Kako je rezultat te utakmice bio ne
u drugom, nego u petom, estom
planu - donosimo vam ga tek sada.
Hrvatska je pobijedila Nizozemsku
215:18. Da, da dobro ste shvatili
Hrvatska je tukla jake Nizozemce
sa ak 197 razlike!
Pustite im koji gol
-Moji momci su igrali 100 posto!
injenica je da Nizozemci nisu bili
kompletni, ali i da su bili u punom
sastavu mislim da bismo ih dobili
sa 30-40 razlike - izjavio je izbornik
i predsjednik Kravar.
A prije prvog suevog podbaci-
vanja drnika publika estoko je
bodrila 'kockaste', ili 'vitezove' kako
ih odmila zovu u australskom no-
gometu. 'Stiskaj!', 'Rui ga!' - odje-
kivalo je s tribina Podvornice. Nije
puno trebalo ekati da se prolomi
prvi aplauz, jer je Tomislav Cvetko,
ponajbolji europski igra austral-
skog nogometa, postigao pogodak
za prvih est bodova Hrvatske.
Poslije samo nekoliko minuta Hr-
vatska je vodila sa 15:0. Dovoljno
je to bilo za uzdahe s tribina: -Eh,
da je ovako u 'pravom' nogometu
kad igraju Hrvatska i Nizozem-
ska. Kako to obino biva s hrvat-
skim navijaima, kada je slubeni
spiker objavio da Hrvatska vodi sa
21:0, javili su se i oni nezadovoljni.
'Molaj malo, pustite im koji gol'. Ali,
'vitezovi' su bili bez milosti. Poeo
je zabijati i Kravar, pa je s tribina
odjeknulo: 'oto, oto... Nekoliko
hrvatskih reprezentativaca je po-
kazalo zavidnu nogometnu tehni-
ku, pa nije dugo trebalo drnikoj
publici da zakljui: -Ode je triba
doi i izbornik Niko Kova. Ima tu
zanimljivog materijala i za njega.'
Notirajmo da je na poluvremenu
bilo 113:12 za Hrvatsku. -Aaah, ne-
e ovi doi dogodine, komentiralo
se iz publike. Utakmica je zavrena
pobjedom Hrvatske sa 215:18! Te-
ak poraz za Nizozemce. Ali, sude-
i po osmijesima nakon utakmice
i nije im teko pao. Sve je brzo za-
boravljeno uz zajedniko druenje
vrijednih domaina iz Drnia te la-
nova obiju reprezentacija. Pravi su
to sportski prijatelji. Kod njih vlada
atmosfera kakve nema u surovom
profesionalizmu. I zato e sigurno
i dogodine doi u Drni, bez obzira
na poraz...
FOTO: NIKA STIPANIEV / CROPIX
48 sport
ibenskilist
JOSIP ALETA CAR
sport@sibenski-list.hr
IBENIK
U sportskoj dvorani na Raina-
ma s treninzima su poeli koar-
kai ibenskog Jollyja. Na prvoj
prozivci treneru Mladenu Erjavcu
i njegovom pomoniku Denanu
Rahimiu javilo se 12 igraa, od
kojih e neki prema svemu biti
samo prolaznici, jer u ovoj prvoj
fazi u klubu traju dani otvorenih
vrata.
-Mi smo sada poeli s prvom
fazom priprema u kojoj emo pre-
teno raditi na snazi i individual-
nim treninzima. U tom razdoblju
oekujemo jo neke mlade igrae
na probi, a iza blagdana Velike
Gospe poinjemo s uigravanjem.
Vjerujem da emo do tada imati
kompletiranu momad i znati sva
imena na koja moemo raunati
ove sezone, istaknuo je Mladen
Erjavec, koji je okupio igrae na
sredini terena i uvodnim govorom
im dao do znanja to ih eka na-
rednih dana. Uz iskusne starosje-
dioce Katuru, Mrvu, Vrliku i Gu-
lama na treningu su se pojavili i
mladi: Roso, Perkovi i Bilalovi,
kao i pojaanja Junakovi i Najev
te neka nova lica. Nekako najza-
nimljiviji je 211 centimetara visoki
KOARKA Pomlaeni Jolly poeo s pripremama
Jo na snazi dani otvorenih vrata
elnitvo kluba u
pauzi se odluilo za
mlade i potentne
igrae koji su u proloj
sezoni pokazali da
imaju kvalitetu, pa bi
ibenski prvoliga u
novoj sezoni trebao
biti spoj mladosti
i iskustva kojim e
kormilariti Mladen
Erjavec, mlad i
studiozan trener
Dragan ekelja, igra koji je neko-
liko posljednjih godina proveo u
Americi kao lan Florida Atlantic
Unevesitya. Radi se o igrau koji
dobro igra s obje ruke, a hoe li
biti pojaanje za 'bankare' brzo
emo vidjeti.
-Ne moemo nakon dva tri tre-
ninga prejudicirati nita, no vjeru-
jemo kako se radi o zanimljivom
igrau. Ako on bude pravi onda
moemo kazati kako smo rijeili
pitanje centarskih pozicija. Ono
to sada traimo jesu igrai na
poziciji tri i etiri te se nadamo
dovoenju jo jednog zatienog
igraa, referirao je Davor Vida-
ak, sportski direktor Jolly JB-a.
Na probi je i devetnaestogodinji
Tihomir Vranje, koji je stigao iz
Posuja. Radi se o igrau s fanta-
stinim utom, no hoe li ostati
u klubu ovisit e o nizu detalja.
'Bankari' e se tako u prvoj fazi
pripremati na Rainama, nakon
praznika poinju tehniko takti-
ke pripreme. Do poetka sezone
ibenani e igrati nekoliko turni-
ra od kojih svakako valja istaknuti
onaj u Sloveniji, tonije u Novom
Mestu, gdje e uz njih nastupiti
i domain Krka, te Cibona i lju-
bljanska Olimpija.
-Vjerujemo kako emo nastu-
piti i na tradicionalnom turniru u
irokom Brijegu, a bit e i dosta
utakmica i s ruskim ekipama koje
se pripremaju u Biogradu i Istri,
najavio je Vidaak. Koarkai Jolly
Jadranske banke treniraju dvaput
dnevno, a elnitvo kluba najav-
ljuje kako e ovogodinja kombi-
nacija mladosti i iskustva imati to
rei.
-Nije mi bilo svejedno, ali ja sam bio profe-
sionalni nogometa, koji je kruh zaraivao u
Hamburgu. O uspjehu protiv Hajduka ovisila
je dijelom i moja egzistencija. Razumijem ja,
Ivo, tvoje pitanje, ali ono je kod nogometnih
profesionalaca posve suvino - odgovorio mi
je bivi nogometni reprezentativac Ivan Iko
Buljan, kad sam ga pitao kako mu je bilo u
dresu HSV-a igrati protiv Hajduka.
Na tu davnu akulu s Buljanom u doba,
kad je bio trener na ubievcu, podsjetila me
izjava nadarenog Martina Junakovia u stilu
ibenka je moja prva i posljednja ljubav, ali
me profesionalni put vodi u Jolly. I Buljan,
i Junakovi su potisnuli emocije, suoeni s
istinom da je sport njihovo profesionalno
opredjeljenje. Emocije su se minule sezone,
neovisno o tome to su roeni na Bosporu,
utile i kod elnih ljudi Dogus grupe. Puto-
vali su s naranastima u Rijeku i Krievce.
Na Baldekinu smo ih esto viali s funcut-
skim alovima. A onda je izborna skuptina
GKK-a ibenik detektirala njihovu jasnu
elju da kontroliraju troenje novca, kojim
sponzoriraju (pomau) Baldekin. Bashar
Egemen je izabran za novog dopredsjedni-
ka graana, a funkcija klupskog direktora
Zorana Kalpia ograniena je na domenu
sporta.
Bio je to jo jedan signal da su prola vre-
mena kad su klubovi posredstvom komiteta
SKH (prekjuer) i vladajue stranke (juer)
dobivali sponzorska sredstva, koja su troili
na svoj nain. Najee u maniri ovjeka iji
je apetit puno vei od eluca!
Slian, jasni signal odaslao je puno ranije
Ivo inko, danas savjetnik, a do juer pred-
sjednik Uprave Jadranske banke.
-Jedno su nae elje, a drugo stvarne mo-
gunosti. Grad ibenik nema gospodarski
potencijal za nogometnog prvoligaa. U
tom smislu valja poekati bolja vremena -
otvoreno je istupio inko, ija je privrenost
ubievcu neupitna ve desetljeima.
Ako se, pak, vratimo poetnoj temi,
koarci, onda u njoj valja progovoriti bez
emocija i u sportskom smislu. Konstatirati
da mladi pogoni obaju prvoligaa nemaju
zajedno potencijal za ABA-ligaa. Ako lae
potpisnik ovih redova, ne lae statistika!
Ve godinama se hrvatski klubovi natjeu
za Kup Draena Petrovia. Ne samo senio-
ri, ve i mlae kategorije. U ovoj sezoni po-
bjednik je Cibona. U prvih 10 su i Osjeani, i
Katelani, i mali zagrebaki klubovi Rude i
Dubrava. No, nema ni graana ni bankara.
A participiranje Gulama, Badima i Kalpia u
mlaim hrvatskim reprezentativnim selekci-
jama daleko je od naslovnih uloga.
Junakovi
kao
Buljan
PIE: IVO MIKULIIN
KREIMIR GULIN
Perica are, David Puclin, Ivan To-
ki, Igor Priji i Josip Bai i slubeno su
postali novi igrai ibenika. Ta petorka
trebala bi nositi 'naranaste' do cilja, a
to je povratak u 2. ligu. Na ubievac su
dovedeni kako bi 'pokrpali' rupe nastale
odlascima Slavice, Kendea, Spahije, Ba-
tura, Milinkovia i vratara ivkovia. Na
papiru, sva petorica imaju dobru repu-
taciju, pogotovo are, Priji i Bai koji
imaju i prvoligakog iskustva u nogama.
Meutim, papir je jedno, igralite neto
sasvim drugo...
Meu prvima je na ubievac doao
23-godinji Zadranin Perica are. Lani
je igrao u drugoligau Gorici, a pomniji
pratitelji nogometa sjetit e se arinih
partija u dresu prvoligaa sa Stanova.
Rije je o klasinom lijevom bonom
igrau. U strunom stoeru ibenika
vjeruju da su sa arom nali dobro rje-
enje za tu poziciju s kojom su prole
sezone imali dosta potekoa. I are vje-
ruje da moe pomoi ibeniku na putu
povratka u vii rang.
Kvaliteta za vrh tablice
-Dat u sve od sebe da ove sezone
vratimo ibenik u 2. ligu, a dogodine
moda i u prvu - kratak i jasan je bio
are.
Trener ibenika Mile Petkovi na
nedavnom okupljanju amaterske re-
prezentacije Hrvatske u svom je notesu
podcrtao ime 22-godinjeg Meimur-
ca Davida Puclina. Sudei prema doj-
movima s prvih prijateljskih utakmica
Petkovi nije pogrijeio. Puclin, koji
je iskoristiv na vie pozicija u veznom
redu, tehniki je potkovan, dosta hitar
igra i dobrog udarca.
U prvom kontingentu pojaanja na
ubievac je doao jo jedan Zadranin
22-godinji Ivan Toki. Zanimljivo, i on
kao i are prolu je sezonu okonao u
drugoligau Gorici. Petkovi ga primar-
no vidi kao vrstog veznog igraa. Iako
je u pripremnim utakmicama igrao i u
stoperskoj trojci s Bulatom i Kartelom.
Sudei prema onom to se vidjelo protiv
Vala, Toki na stoperskoj poziciji i nije
ba poput ribe u vodi.
Tek prije nekoliko dana momadi
ibenika prikljuila se jo dva nogome-
taa s prvoligakim iskustvom. Rije je
o 25-godinjem Igoru Prijiu, izdanku
osjeke kole i 21-godinjem Zadraninu
Josipu Baiu.
Priji je u karijeri osim za Osijek
nastupao za Segestu i Cibaliju, koja
mu je bila i zadnji klub. Budui da
igra 'istu' picu bit e mu zadatak po-
kuati nadomjestiti Mira Slavicu koji
je lani bio prvi strijelac treeligakog
juga. I Priji zna kako je biti prvi to-
pnik 3. lige.
-Da, najbolji strijelac sam bio dok
sam igrao za Segestu. Te sezone smo
pobijedili Vala u kvalifikacijama i uveli
Siane u 2. ligu. Znam da nee biti lako
ponoviti podvig Mira Slavice. Meutim,
bilo bi dobro kada bih uspio barem u
dobrom dijelu ponoviti njegov lanjski
uinak - rekao je Priji.
Josip Bai je, pak, prole sezone
igrao 14 utakmica u prvoligau Zadru.
Meutim, ove godine oito nije naao
mjesto u krialjki trenera Ferde Milina.
U potrazi za minutama stigao je u i-
benik.
-Igram na pozicijama stopera i de-
snog bonog. Doao sam pomoi ibe-
niku da se vrati tamo gdje zasluuje.
Najprije u 2. a potom i u 1. Ligu - ista-
knuo je Bai.
I on je iskusio tvrdu 3. ligu.
-Jo kao junior Zadar me je posudio
Ratanima s kojima sam osvojio prvo
mjesto u 3. ligi. Znam da nam nee biti
lako, ali uvjeren sam da imamo kvalitetu
za vrh tablice - optimist je Bai.
Zadovoljni s
trenutnim kadrom
Inae, elja uprave i strunog stoera
ibenika bila je na lanjsku ekipu dovesti
jo 2-3 igraa. Meutim, kako je pote-
kla rijeka odlazaka, na ubievcu su bi-
li prisiljeni posegnuti i za nekolicinom
nogometaa vie nego to su planirali.
Trener Petkovi ne krije da ga je najvie
zabolio odlazak Vice Kendea u 'Hrvat-
ski dragovoljac':
-Istina, Kendea mi je najvie ao. On
je ove sezone trebao napraviti iskorak i
biti jedan od naih najboljih igraa. No,
ne treba previe aliti za onima kojih ne-
ma, jer s petoricom novih nogometaa
dobili smo i igraku i ljudsku kvalitetu.
Imamo mladu i potentnu momad koja
mi se ba svia - veli Petkovi.
Znai li to da je ovaj ibenik bolji od
lanjskog?
-Da, mislim da emo biti bolji nego
prole godine. Ne elim traiti nikakav
alibi. Imamo godinu dana iskustva 3.
lige, imamo kvalitetu i na meni i mojim
suradnicima je da napravimo najbolju
moguu igru sukladno igraima koje
imamo na raspolaganju - preuzeo je
punu odgovornost kormilar ibenika.
Je li s ovom petoricom igraa zavre-
na kampanja dolazaka?
-To je to to se tie starijih igraa. Mo-
gue je da dovedemo jo nekog iz kvote
igraa 'do 21 godine'. Meutim, ako se
to i ne dogodi zadovoljni smo s ovime
ime trenutano raspolaemo - zakljuio
je Petkovi.
NOGOMET are, Puclin, Toki, Bai i Priji pojaanja su ibenika za novu sezonu
Nova petorka za
drugoligaki status
50 sport
ibenskilist
Drugo mjesto Josipa Perkova, najbolje
je ostvarenje upanijskih predstavnika na
juniorskome prvenstvu Hrvatske u boa-
nju, to je odrano u Rijeci. lan Primo-
tena je osvojio srebrnu medalju u preci-
znom izbijanju. U prvoj seriji kvalifikacija
je imao tek jedan poen, ali je poslije bio
puno uvjerljiviji (17,15), da bi mu 17 poe-
na u finalnoj seriji bilo dovoljno za drugo
mjesto. U istoj disciplini, Josipu Matiu iz
Sonkovia je pripalo 15. mjesto. Jere Pavi,
donedavni lan Croatije, najblii medalji je
bio u disciplini pojedinano klasino. Uao
je u polufinale, potom izgubio oba dvoboja
i zavrio na etvrtome mjestu. U brzinskom
izbijanju, proao je prvu fazu natjecanja, ali
mu u drugoj 31 pogodak nije bio dovoljan
za prolaz u finale. Osvojio je esto mjesto.
Isti plasman, esto mjesto, ostvario je Dino
Vukui, lan Sonkovia.
U etvrtfinalu blianja i izbijanja u krug,
poraen je od kasnijega finalista. U istoj
disciplini, Josip Perkov je bio na 15. mje-
stu. David i Mate Mati, dvojica mladia
Sonkovia, su u paru takoer zaustavljeni
u etvrtfinalu, i u konanome su poretku
esti, dok je paru Primotena (Josip Perkov
i Josip Bolana) pripalo 13. mjesto. U ta-
fetnome izbijanju su Josip Mati i Dino Vu-
kui (Sonkovi) proli u drugi krug, gdje
su ostvarili 25 pogodaka, to im je donijelo
osmo mjesto. Primotenska tafeta (Josip
Bolana, Gabriel Perkov) zavrila je na 13.
mjestu. B.J.
BOANJE Prijelazni rok
Marko Skejo se
vraa u Croatiju
Nakon sezone u treeligau Sonkovi-
u, boar Marko Skejo se vraa u staro
drutvo opet e zaigrati za drugoligaa
Croatiju. No, jednomjeseni prijelazni rok
nije proao idealno za najbolju momad
ibensko-kninske upanije. Ostala je Cro-
atia bez dugogodinjega oslonca, Renata
Markoa, s kojim nije postignut dogovor
o nastavku suradnje. Odlazi i Jere Pavi,
ponajbolji mladi igra u upaniji, koji se,
zbog fakultetskih izazova, seli u Pulu. Ia-
ko je prijelazni rok istekao zadnjega dana
srpnja, vjerojatno e biti jo promjena u i-
benskome drugoligau. Najavljeni dolazak
Petra Klinia, ini se, nee se realizirati,
ali je mogue da nekoliko igraa Solarisa
pristupi Croatiji. Ponajprije se to odnosi na
Denisa Galeia, koji bi trebao nadoknaditi
Paviev odlazak.
U sezoni koja poinje prve subote u ruj-
nu (Croatia ugouje Metkovia), opet e
se igrati po starome rasporedu disciplina.
Umjesto etiriju krugova, u prvoj fazi uta-
kmice, ba kao i u posljednjoj, igrat e se
discipline pojedinano klasino, par, trojka
i krug. To znai da e, ionako ekstremno
duge, boarske ligake utakmice biti jo
due! S pauzama i zagrijavanjima, trajat
e i do pet sati, a takvom duinom trajanja
partija mogu se pohvaliti jo samo ahisti!
Najavljena je i reorganizacija natjecanja,
pa je mogue da, zbog smanjivanja troko-
va, od sezone 2015./16. opet budu u optje-
caju dvije prve lige B.J.
BOANJE Juniorsko PH u Rijeci
Srebro Perkovu
BORISLAV JURAS
etvrti put u svega dvadesetak
dana, vaterpolisti 'Brodogradite-
lja' su bili bolji od Biograda. Po-
sljednja u nizu pobjeda, gotovo
im osigurava prvo mjesto u sje-
vernoj skupini 2. lige. Izborena je
u betinskoj luci, gdje su im mla-
ahni gosti uspjeli parirati tek u
prvoj etvrtini. Efikasni Ronevi
i Stojanovi su im do kraja treega
dijela igre donijeli est pogodaka
vika, pa 'sputanje gasa' u zavr-
nici nije utjecalo na konanog po-
bjednika
Pobjednika nije bilo u Biogra-
du, ali ni utakmice u kojoj su se
trebali sastati domaini i Adriatic!
ibenska je momad doputovala u
Biograd, pa tek tada doznala da je
dvoboj odgoen!?
-Na bazenu su nas doekale
pripreme za priredbu folklora.
ak su nas pitali jesmo li sudionici
priredbe! Pokupili smo se i otili
nazad. Da stvar bude intrigan-
tnija, za na je klub doao igrati,
dovoljno je spomenuti ime, Perica
Buki. Moete pretpostaviti kako
se osjeao nakon saznanja da se
utakmica nee igrati - komentira
Zoran Guberina, predsjednik va-
terpolskoga kluba Adriatic.
BORISLAV JURAS
Nedavna objava informacije
da e se idue sezone ipak igrati
regionalna vaterpolska liga, zna-
i i definitivni kraj iluzija koje se
vladale u Crnici jo od poraza pro-
tiv Opatije. U ligi od 16 klubova s
prostora bive Jugoslavije, bit e
mjesta za osam hrvatskih mom-
adi. Meu njima nema ibenika,
kojega je ba Opatija nadigrala u
razigravanju za mjesto u eliti. To
znai da se prvi put, nakon kraja
sedamdesetih godina prologa
stoljea, u ibeniku nee igrati
prvoligaki vaterpolo! Seniorskih
slubenih utakmica nee biti sve
do 2015. godine. Umjesto Juga,
Mladosti, Primorja, Partizana i
drugih vaterpolskih velikana, ta-
ko e u Crnici, na zimu i proljee,
gostovati momadi poput Siscije,
Osijeka, Delfina, Salone, Jadrana
iz Kostrene
Sedmorica mladih u
reprezentaciji
ibenski je seniorski vaterpo-
lo izgubio prvoligaki status, ali
njegova dica i ovoga ljeta igraju
zapaene uloge u mladim re-
VATERPOLO Drugoligaki semafor
Betinjanima jedinica za doigravanje?
8. kolo: Brodograditelj Bio-
grad 14:11 (1:1, 5:2, 7:4, 1:4)
BRODOGRADITELJ: Magazin,
Pokrovac, Ronevi (4), Vlai,
Anti (2), Zeljak, Jadrei (2),
Stipi (1), Jui, Sabioni (2), S.
Male, Stojanovi (3).
Utakmica 9. kola, Biograd
Adriatic, odgoena je, i upitno je
kad e se igrati, s obzirom na to da
ve u srijedu, 13. kolovoza, poi-
nje doigravanje za drugoligakoga
prvaka. Prethodno, na rasporedu
su jo tri utakmice u sjevernoj sku-
pini. Dva su derbija upanijskih ri-
vala. Adriatic i Brodograditelj e u
etvrtak igrati u Crnici (poetak
u 18.45 sati, mogua zamjena
domainstva ili promjena termi-
na, zbog potreba reprezentacije),
a u subotu u Betini (20.30), dok
se u nedjelju, u Crnici, sastaju
Adriatic i Biograd (18.45). Prije
tih utakmica, Brodograditelj ima
maksimalnih 18 bodova, Adriatic
est, ali uz dvije utakmice manje.
ibenska momad jo teoretski
moe prestii Betinjane, ali i ostati
bez drugoga mjesta! Inae, prva
dva mjesta vode u doigravanje
za drugoligakoga prvaka, u ko-
jemu e se momadi iz sjeverne
skupine 'kriati' s onima iz june
skupine. Prve utakmice polufinala
doigravanja su u srijedu. Supar-
nici Brodograditelja i (vjerojatno)
Adriatica e biti dvije momadi
iz terceta Cavtat KPK Gusar
Mlini, ovisno o ishodima zadnjih
utakmica na jugu.
-Na bazenu u Biogradu
su nas doekale
pripreme za priredbu
folklora. ak su nas
pitali jesmo li sudionici
priredbe! Pokupili smo
se i otili nazad. Da stvar
bude intrigantnija, za
na je klub doao igrati,
dovoljno je spomenuti
ime, Perica Buki. Moete
pretpostaviti kako se
osjeao nakon saznanja
da se utakmica nee
igrati - komentira Zoran
Guberina, predsjednik
vaterpolskoga kluba
Adriatic
Prvi put, nakon kraja
70-ih godina prologa
stoljea, u ibeniku
nee igrati prvoligaki
vaterpolo! Seniorskih
slubenih utakmica nee
biti sve do 2015. godine.
Umjesto Juga, Mladosti,
Primorja i drugih
vaterpolskih velikana,
tako e u Crnici, na zimu
i proljee, gostovati
momadi poput Siscije,
Osijeka, Delfina, Salone,
Jadrana iz Kostrene
Vaterpolske novosti
ibenik nee igrati u eliti!
prezentacijama. Vratar Marin
parada je lan juniorske vrste,
koja je u prvoj fazi svjetskog U-18
prvenstva, u Istanbulu, ostvarila
tri pobjede (Kanada 12:7, Peru
21:2, Novi Zeland 11:8) i jedan
poraz (Srbija 11:9). Drugo mje-
sto je pripalo hrvatskoj U-19 re-
prezentaciji na juniorskom LEN
turniru est nacija, u Stuttgartu.
Jedan od najboljih igraa je bio
Andrija Bai (odnedavna lan
Mladosti), koji je u pet nastupa
postigao deset pogodaka. Na
ovome turniru su nastupila jo tri
ibenska mladia Antun Goreta
(novi lan Vasasa), Karlo Erak i
vratar Marin Juki. Na priprema-
ma kadetske (U-15) reprezenta-
cije su dva igraa ibenika, Ivan
Malenica i Luka Baji. Njihova
baza je Slavonski Brod, odakle
e na jaki turnir u Beograd, od
14. do 17. kolovoza
Seniorska reprezentacija
opet u Crnici
Kompletan pogon ibenskih
plivakih i vaterpolskih klubova
je na odmoru, pa je bazen u Crnici
poetkom kolovoza gotovo opu-
stio. Ipak, do sredine mjeseca e
ga ispuniti hrvatski vaterpolski re-
prezentativci. Nakon osvojenoga
petog mjesta na prvenstvu Europe
u Budimpeti, oni se, od 6. kolovo-
za, u ibeniku pripremaju za na-
stup na FINA kupu. Izbornik Ivica
Tucak, jedini ibenanin u senior-
skoj reprezentaciji, u odnosu na
EP, okupio je pomlaenu momad
(bez estorice najboljih), koja e
imati dva kraa ciklusa vjebanja
u Crnici. FINA kup se igra od 19.
do 24. kolovoza u najveemu ka-
zahstanskom gradu, Almatiju. U
prvoj fazi natjecanja, Hrvatska e
igrati s Maarskom, Australijom i
domaom reprezentacijom.
52 sport
ibenskilist
JOSIP ALETA CAR
IBENIK
Drugim krugom natjecanja u
Zatonu su nastavljeni Prukljaniski
guti, igre koje povezuju mjetane
Skradina, Rasline, Bilica i Zato-
na. Da e to ponovno biti odlina
zabava dalo se naslutiti ve pri
uplovljavanju u zatonsku valu,
gdje su sve sudionike doekali
razdragani mjetani i njihovi gosti
maui s plae prema brodicama.
Prvi su u Zaton stigli Biliani sa
desetak brodica na sebi svojstven
nain. uta podmornica stigla je
uz zvukove sirena i bengalke, dok
su Skradinjani doplovili velikim
brodom zajedno sa Raslinjanima.
Nakon premijere u Skradinu
domaini su se odluili da ve-
slanje bude u pasarama, to je
garantiralo regularnost utrke,
a tako je i bilo, do samog kraja.
U polufinalu ove atraktivne dis-
cipline biliki dvojac iznenadio
je domaina i izborio finale pro-
tiv Rasline koja nije imala veih
problema u duelu sa Skradinom.
Finale je donijelo pravu dramu.
Prvo su potegnuli momci u pla-
vim majicama, no bilika uta
podmornica ve do okretita ih
je sustigla i u povratku stvorila
veliku prednost. Raslinjani daju
posljednje atome snage i gotovo u
fotofiniu obje posade ulaze u cilj.
Suci su se malo prebrzo odluili
dvoboj proglasiti neodluenim ia-
ko se kasnije ustanovilo kako su
Bilice ipak obranile prednost, no
nakon prvih vruih reakcija sve
je zaboravljeno, a obje ekipe su
dobile po etiri boda.
Na balotani je bilo vrlo za-
nimljivo. Bilice su uvjerljivo sa-
vladale domaina na njihovom
zjogu, a Raslina je bila bolja od
Skradina. Finale je pruilo za-
nimljivost samo u prvom dijelu
partije, kada kod rezultata 10:10
Raslina radi znaajnu razliku i se-
Dobro su radili nogometai
Zagore iz Uneia tijekom pripre-
mnog razdoblja za novu sezonu.
Na ruku im je ilo i nestabilno
vrijeme, koje je olakalo gutanje
kilometara po vrletima Zagore.
Nakon dobrih treninga i tjelesne
pripreme stiglo je vrijeme i za
prijateljske utakmice a jednu su
nogometai Zagore igrali na Pri-
cviu u rnovnici protiv domaeg
Mosora.
Te pripremne utakmice uveli-
NOGOMET Zagora na pripremama
Uneiani ne ele reprizu prole sezone
ke e olakati posao treneru Du-
jiu, koji razmilja kako formirati
momad s kojom e 23. kolovoza
u Ivanbegovini u prvom kolu 3.
HNL biti gosti domaeg Kamena.
U odnosu na prolu sezonu Zago-
ra e poeti svoju desetu sezonu
u ovom rangu.
Na utakmici u rnovnici od
prole sezone nedostajali su ale-
ta, Bonacin, imi, Nui, Lipoti,
Jakeli te Kurbaa, Emer i vratar
Vuki. No i sasvim nova jeda-
naestorica igrala je dobro i bila
cijelo vrijeme ravnopravan supar-
nik. Domain je poveo zgoditkom
Petrania desetak minuta nakon
odmora, potom je sudac prestro-
go dosudio i kazneni udarac za
domaina sa 11 metara, ali je
mladi Anelo Orlovi fantasti-
nom paradom obranio udarac
Kuzmania. Nakon promaaja
Zagora je pritisnula domaina i
u posljednjoj minuti mladi Rodi
iz velike guve ubacio je loptu u
mreu za izjednaenje.
-Zagora nas je prilino iznena-
dila dobrom igrom. Mi smo malo
olako krenuli, no vidjelo se da je
protivnik homogena, i meni osob-
no vrlo simpatina ekipa. Stoga
im elim dobru sezonu, istaknuo
je trener domaina Mirko Gra-
bovac. Zadovoljstvo nije krio ni
trener Hrvoje Duji:
-Zadovoljan sam igrom u ve-
em dijelu i nadam se jo boljim
igrama ubudue. K.M.
Zagora je igrala u
sastavu: Mihaljevi,
komrlj, Miji, R. Baeli,
Ljuba, Petrovi, Ljubi,
Slugan, Bara, Male
i Baki. U drugom
poluvremenu su uli:
Orlovi, Naki, Milanko,
Buri i Rodi.
SPORTSKE IGRE Prukljanski guti u Zatonu
Ekipi Rasline pripao drugi krug
rijom od 11:0 dolazi do vrijedne
pobjede, ime su uzvratili Bilica-
ma za poraz u Skradinu. Na kar-
tama ponovno Raslina najbolja,
iako su Zatonajni koji su u polu-
finalu izbacili Bilice nakon velike
borbe bili pravi protivnik, no Ra-
slinjani se pokazuju kao najbolji
u brikuli i treetama. Najvea
atrakcija kao i u prvom krugu
bilo je potezanje konopa. Nakon
to su Bilice bez problema savla-
dale Zaton, Raslina je na putu ka
novom obraunu sa susjedima iz
Bilica doslovce odvukla Skradin,
pa je veliko i s nestrpljenjem ie-
kivano finale moglo poeti. Svi su
oekivali ponovnu neizvjesnost,
pogotovo to se kod Rasline vidje-
la odlunost da uzvrate Bilicama.
Poetak je bio pomalo identi-
an onome u Skradinu kada je
zastavica mirovala gotovo dvije
minute, no ovaj put neto krae,
jer Bilice prebacuju u viu brzinu i
ponovno poteu raslinske divove.
Drugo potezanje za koje su mnogi
oekivali da bude jo neizvjesnije
ponovno je proteklo u dominaciji
utih, pa su tako Biliani potvrdili
primat u ovoj disciplini. S obzi-
rom na injenicu da je Raslina
ubiljeila dvije pobjede, a Bilice
samo jednu, ekipe su se izjedna-
ile na vrhu sa po 23 boda, dok
Zaton i Skradin oekuje borba za
tree mjesto.
-Mi smo vidjeli kasnije da su
Bilice pobijedile u veslanju, no
naa odluka o nerijeenom isho-
du je ostala na snazi bez velike
bure, to jo jednom pokazuje
kako su ljudi ove susrete shvatili
prvenstveno kao zabavu, ista-
REPUBLIKA HRVATSKA IBENSKO-KNINSKA UPANIJA
G R A D I B E N I K Gradsko vijee
KLASA: 061-01/14-01/01 UR.BROJ: 2182/01-02/1-14-1
ibenik, 12. lipnja 2014.
O B A V I J E S T
U smislu lanka 11. Odluke o priznanjima grada ibenika (Slubeni vjesnik ibensko-kninske
upanije, broj 7/02, 5/06 i 'Slubeni glasnik grada ibenika', broj 9/11- proieni tekst),
obavjetavaju se trgovaka drutva i ustanove, politike stranke, udruge graana i druge
organizacije te graani, da mogu podnijeti prijedloge za dodjelu priznanja grada ibenika u
2014. godini.
Prijedlozi se podnose u pisanom obliku, uz odgovarajue obrazloenje, a upuuju se Odboru
za dodjelu nagrada i drugih priznanja Gradskog vijea grada ibenika, do 31. kolovoza 2014.
godine.
Vrste priznanja, te uvjeti i kriteriji za dodjelu pojedinih priznanja, propisani su spomenutom
Odlukom o priznanjima grada ibenika, iju presliku zainteresirani mogu dobiti na prijemnom
pultu gradske uprave ibenik, Trg palih branitelja Domovinskog rata broj 1.
GRADSKO VIJEE GRADA IBENIKA
PREDSJEDNIK
dr. sc. Ivica Poljiak, v.r.
Nakon nekolicine igraa od kojih je sva-
kako ibenanin Draen Petrovi taj koji je
ostavio najdublji trag u NBA ligi, hrvtaskas
sada ima svog predstavnika i na trenerskoj
klupi. Naime Neven Spahija, trener koji je
ostavio duboki trag u europskoj koarci po-
stao je prvi pomonik Mikea Budenholzera
u Atlanta Hawksima. Istog onog strunjaka
koji se pojavio na Baldekinu prilikom jedne
od utakmica ibenskog Jollya.
Neven Spahija odlian je poznavatelj eu-
ropske koarke, a NBA iskustva sakupljao
je pratei ligu uz svog prijatelja Grega Po-
povicha, trenera San Antonija, ije iskustvo
je zasigurno pomoglo ibenskom strunja-
ku da uini ovaj veliki iskorak. Spahija je
trenersku karijeru zapoeo u zagrebakoj
Ciboni, gdje je nakon niza europskih klubo-
va i rado posljednji put prije odlaska preko
bare. K.G.
KOARKA Hrvatski trener u NBA ligi
Neven Spahija u
Atlanta Hawksima!
Ekipi Rasline pripao drugi krug
Drame nije ne-
dostajalo niti u
natjecateljskom
djelu, u kojem
je ekipa Rasline
anulirala pred-
nost Bilica. Trei
krug na progra-
mu je ove subo-
te u Raslini
knuo je Ivan Rai, voditelj ekipe
Rasline. Ni Biliani se nisu pre-
vie bunili iako bi im ta pobjeda
garantirala prednost u ukupnom
poretku. Nakon zavretka natje-
canja Zatonjani su kako i doliku-
je poastili svoje goste pidoama
na latu i riotom. Dva kruga ovih
igara koje su privukle veliku po-
zornost mjetana i turista su za-
vrena.
Evidentno je kako e se Bilice
i Raslina boriti za prvi naslov pr-
vaka, a ve ove subote svi putovi
vode u Raslinu. Bit e vrlo zani-
mljivo jer domaini svakako ele
potegnuti Bilice, a s druge strane
i biliki kartai koji su u prva dva
kruga podbacili ele pokazati to
mogu. Polufinale donosi oglede
Rasline i Zatona te Bilica i Skradi-
na. Natjecanja poinju u 18 sati.
54 sport
ibenskilist
U zaseoku Gornji Krnii na
Konjevratima proteklog su vi-
kenda odrane 38. sportske igre
Krnia. Lijepa je to tradicija koja
traje od 1977. godine. Idejni zaet-
nik SIK-a bio je dr. Marko Krni,
a godinama glavni organizator
Slobodan Krni. Naalost, obojica
vie nisu meu ivima. Bez obzira
na to, SIK i dalje ivi. Na glavni
dan natjecanja u malom mistu
od pedesetak stalnih stanovnika
i dvadesetak domainstava, broj
ljudi se uetverostrui, budui da
se skupe sve generacije natjeca-
telja i gledatelja. Inae, organiza-
tor natjecanja je Drutvo sportske
rekreacije 'Sportske igre Krnia' -
SIK. Natjecati se mogu svi Krnii
i njihovi prijatelji koji su tu ast
stekli zbog privrenosti mjestu te
dugogodinji sponzori. Ova godi-
ne odran je i mali SIK, ili natje-
canje djece u tranju, skakanju i
nogometu. Najsvestraniji sportai
meu djecom su ime Puli, Ma-
rin Krni i Josip Zmijanovi. Evo
i najboljih meu 'velikim' natje-
cateljima. Brikulu i treetu naj-
bolje su igrali Josip Alvi i Slaven
Aleksi. U basketu je najuspjenija
bila ekipa Fantastina trojka (Jo-
sip Alvi, Marijo Mareti i Darko
Krni). Ekipa Club 57 (Ante Kr-
ni, Radoslav Krni i Ante Krni)
slavila je u balotama. S mista je
najdalje skoio Niko Krni, dok je
kuglu najdalje bacio Neven Krni.
'Mladi' su pobijedili 'Stare' sa 8:4 u
malom nogometu, s time da je Di-
no Krni postigao hat trick. Zato
su se 'Stari' revanirali u poteza-
nju konopa. Na koncu, u muri su
neprikosnoveni bili Mile Kotan i
Radoslav Krni.
Nagradu Slobodan Krni za
najkorisnijeg igraa SIK-a 2014.
ponio je Josip Alvi, jer je bio na-
tjecatelj koji je skupio najvie bo-
dova na natjecanjima na kojima
je nastupio.
Natjecanja u plivanju i skoko-
vima u vodu na rijeci Krki nisu
odrana zbog loih vremenskih
prilika. K.G.
SPORTSKE IGRE Duga tradicija malog mista
Odrane 38. sportske igre Krnia
N
IK
A
S
T
IP
A
N
I
E
V
/
C
R
O
P
IX
KOARKA
KREIMIR GULIN
ivnuo je Baldekin posljednjih
dana. S pripremama su poe-
li koarkai GKK ibenika pred
kojima je nova sezona u A-1 ligi.
Dodue na prozivku trenerskog
tandema Miro Juri-Petar Male
odazvali su se samo mlai igrai,
koji praktiki nisu niti prekidali s
treninzima.
-Oni e raditi do 25. kolovoza
kada e se prikljuiti i ostali, pa
moemo rei da e tek tada poeti
prave pripreme za novu sezonu,
od koje oekujemo da u najmanju
ruku bude uspjena kao i prola,
kazao nam je Jeronimo arin,
ef strunog stoera graana. U
klubu vlada mir jer je veina po-
zicija rijeena novim ugovorima
nositelja igre iz prole sezone, no
jo uvijek se trai adekvatno rjee-
nje na centarskoj poziciji. Nakon
prve faze priprema graani e
skoknuti do Sarajeva gdje ih 19.
i 20. rujna eka veliki meuna-
rodni turnir na kojem e uz njih
nastupiti Igokea i Temivar. Uz
taj turnir pred ibenanima je
veliki broj prijateljskih utakmica
diljem Dalmacije. Na produenom
odmoru nalazi se Roko Badim,
koji se s europskog prvenstva do
18 godina vratio s bronanom me-
daljom. ibenani su zadovoljni
injenicom da veliki broj njihovih
igraa participira u reprezenta-
tivnim selekcijama, pa se tako na
popisu U-16 reprezentacije naao
i Robert Stanarevi.
Krenuli mladi
graani
Glavni urednik:
Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr)
Izvrni urednik:
Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr)
Redakcija:
Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr)
Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr)
Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr)
Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr)
Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr)
Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr)
Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr)
Fotoreporteri:
Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr)
Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr)
Grafika priprema:
Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr)
Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr)
Urednica priloga Bora:
Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr)
Marketing:
ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr)
Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr)
Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr)
Mobitel: 091.302.01.06
Adresa:
Petra Grubiia 3 22000 ibenik
Telefoni:
022/201-269 022/201-270
Faks:
022/212-919
iro raun broj:
2411006-1100004846
Osniva i izdava:
ibenski list d.o.o.
Direktor:
Miroslav Ivi
Tiskar:
Slobodna Dalmacija d.d.
Rukopisi i fotografije se ne vraaju.
List izlazi tjedno.
ibenskilist
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika),
Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija),
Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika,
tehnologija i razvoj)
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor:
Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja
oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka
Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina:
direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina:
direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr)
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK
NINOSLAV PAVI
GODINA LII
BROJ 2641
2014. ibenski list. Sva prava pridrana. Za umnoavanje u bilo
kojemobliku, iznajmljivanje, priopavanje javnosti u bilo kojem
obliku ukljuujui Internet kao i preraivanje na bilo koji nain bilo
kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatraiti pisano
doputenje nositelja prava. Kontakt: 022/201-270
JOSIP ALETA CAR
Ekipa 'Vojne policije' pobjednik je
sedmog izdanja 'Oluja kupa', turnira u
malom nogometu koji na Meterizama
organizira ibenska HVIDR-a. Na turni-
ru je sudjelovalo osam veteranskih ekipa
branitelja iz Domovinskog rata, koji sva-
ke godine na ovaj sportski proet nain
evociraju uspomenu na dane ponosa i
slave, kao i na one koji su poloili svoj
ivot za nezavisnu i samostalnu Hrvat-
sku. 'Vojna policija' je tijekom cijeloga
turnira bila u nekakvom rezultatskom
zaostatku, da bi svojom upornou sti-
gla do finala u kojem je nakon penala sa
2:0 pobijedila ekipu HVIDR-a ibenik.
U utakmici za tree mjesto IPA ibenik,
koja je zbog svoje mladosti bila glavni
favorit turnira s 2:1 je bila bolja od '15.
domobranske pukovnije'.
-Turnir je okupio 300-tinjak branite-
lja, dragovoljaca Domovinskog rata. Cilj
je ispunjen, a on je bio druenje i prisje-
anje na ratne dane. U organizaciju je
uloen veliki trud i osobno sam zado-
voljan kako je sve zavrilo. Hvala suci-
ma koji su besplatno sudili na turniru.
Posebne zahvale svim dobrim ljudima
i sponzorima bez kojih turnira sigurno
ne bi bilo - rekao je Marko Skejo, pred-
sjednik HVIDRE i jedan od organizatora
turnira. Za sudionike i posjetitelje orga-
nizatori su osigurali besplatnu hranu i
pie. Nekadanji pripadnici postrojbi s
podruja nae upanije nakon turnira
nastavili su svoje druenje uz hranu i
pie, a posebna atrakcija bila je velika
tava ibenske gradske strae u kojoj su
spremana jaja sa pancetom za sve sudi-
onike i njihove prijatelje.
Za pobjedniku ekipu Vojne policije
nastupili su: Ivica Burkovi, Ivan Tucak,
Drago Baelovi, Ante Male, Pero Slavi-
ca, Hrvoje aleta- Car, Ivica Erceg, Ivica
Belakui, eljko ivkovi, Mate uri.
Predstavnik: Frane Cigi.
Mladi ibenski nogometai, okupljeni
u momad 113. brigade, ije su odore
nosili njihovi roditelji, pobjednici su
turnira koji je u povodu Dana pobjede,
Dana domovinske zahvalnosti i Dana
hrvatskih branitelja te 19. obljetnice voj-
no redarstvene akcije 'Oluja' organizirao
Savez sportova grada Knina i Koordi-
nacija braniteljskih udruga Zvonimiro-
va grada. Momad 113. brigade posve
zaslueno pobjednik je treeg Memori-
jalnog malonogometnog turnira djece
hrvatskih branitelja pod nazivom 'Oluja
95'. Nakon odlinih nastupa u grupi oni
su stigli do finala gdje su u vrlo zanimlji-
voj utakmici savladali splitske 'Pauke' s
rezultatom 2:1. Tree mjesto osvojila
je momad HVO-a. Najboljim igraem
turnira proglaen je Bruno Bitunjac iz
pobjednike momadi, dok je Antonio
akovi, takoer lan 113. ibenske
brigade proglaen najboljim vratarom
turnira. Medalje i pehar pobjednicima
podijelio je ministar hrvatskih branitelja
Predrag Mati i kninska gradonaelnica
Josipa Rimac. Inae, na turniru je su-
djelovalo osam momadi koje su bile
rasporeene u skupine Knin i Vukovar,
a svaka momad nosila je naziv po rat-
noj postrojbi koja je sudjelovala u VRO
Oluja. Pobjednika ekipa 113. brigade
nastupila je u sastavu: Antonio akovi,
Mate Mrela, Bruno Bitunjac, Vicenzo
aleta Car, Bruno Markota, Mateo Ba-
rii, Toni Ljubi i Toni Jurin.
Evo i svih rezultata turnira:
Grupa Knin: Tigrovi 142. brigada
2:4; 113. brigada DB Knin 7:2; 142.
brigada DB Knin 1:2; 113. brigada
Tigrovi 8:0; Tigrovi DB Knin 1:9; 142.
brigada 113. brigada 1:8
Grupa Vukovar: HVO Pauci 0:7, Pu-
me 1.redarstvenik 10:1, Pauci 1.re-
darstvenik 18:1, HVO Pume 5:,; HVO
1. Redarstvenik 7:0, Pauci Pume 10:0
Utakmica za tree mjesto: HVO DB
Knin 2:2 (4:3 nakon penala). Finale:
113. brigada Pauci 2:1. J..C.
MALI NOGOMET Trei Memorijaln turnira djece hrvatskih branitelja Oluja 95
ibenska djeca pozlatila
ime 113. brigade
Osam veteranskih ekipa branitelja iz Domovinskog rata na Meterizama
Vojna policija pobjednik
turnira Oluja kup 2014.
Vaterpolo
Nedavna informacija
da e se idue sezone
ipak igrati regionalna
vaterpolska liga, znai
i definitivni kraj iluzija
u Crnici - ibenik nee
igrati u eliti!
Koarka
Hrvatska sada ima
svog predstavnika i
na NBA klupi. Naime,
Neven Spahija postao
je prvi pomonik Mikea
Budenholzera u Atlanta
Hawksima!
Spektakl
U Drniu se suoili
Hrvati i Nizozemci:
Australski nogomet je
mali sport u Hrvatskoj
ali i u njemu smo
prava sila u svjetskim
razmjerima
Na igralitu pokraj kole u Danilu zavren
je jedan od najstarijih malonogometnih
turnira u Dalmaciji. 21. Kup Danila ove je
godine sasvim zaslueno osvojila domaa
momad koja je u finalu s pogocima Gu-
delj-Velage savladala Raine rezultatom
2:1 i tako po drugi put uzastopce osvoji-
la laskavi naslov pobjednika. Domaim
igraima pripale su i dvije pojedinane
nagrade. Najbolji igra turnira je Doma-
goj Vuki, a Lino Gavrilovski, takoer lan
Danila, proglaen je najboljim vratarom.
Najbolji strijelac turnira je Davor Jezidi
iz Raina koji je postigao etiri pogotka.
Kod veterana, koji su po 5. put igrali svoj
turnir, titula je pripala Croatiji Perkovi,
koja je u finalnom susretu s 2:0 savlada-
la splitski sastav Veteran 96. Pogotke su
postigli Ivo upe i Slavko ira. Najboljim
igraem proglaen je Joso Abramovi, dok
je najbolji vratar Marin Orlovi, obojica iz
pobjednike ekipe Croatije, a najbolji stri-
jelac je Boko Perii iz Veterana 96, koji je
postigao sedam pogodaka. Tree mjesto
u seniorskoj konkurenciji pripalo je Atriju
Vodice, dok su u veteranskom dijelu trei
bili igrai Uskoka iz Birnja. JC
sport
ibenskilist
Slavili domaini i Croatia
Trka magaraca u Dalmaciji svakako je atrakcija ko-
ju turisti doivljavaju na poseban nain. Kada tom
elementu dodate i djeje igre koje su Zatonjani prire-
dili za sve mlae uzraste onda dobijete pravu ljetnu
atrakciju, koja je oduevila sve prisutne. Natjecala
su se djeca doslovce u svemu to ih veseli, potezanju
konopa, utrkujui se romobilima, skaui u vrei, a
sve pod budnim okom domaeg tovara i njegovog
mentora. Utrke nije bilo jer je izostala konkurencija,
no i ovako je upravo magarac bio posebna atrakcija.
Svi su eljeli sliku s njim, neki za uspomenu, a neki jer
nikada u ivotu nisu vidjeli magarca, ivotinju koja je
na svoj osebujan nain zatitnik ovoga kraja.
Stoga i dalje treba njegovati tradiciju, a magaree
utrke na odreeni nain i zatititi, jer je nekadanji
hranitelj obitelji u ovim turobnim vremenima postao
atrakcija. Zato smo svi na neki nain pozvani vra-
titi mu potovanje, pa makar i na utrkama tijekom
ljetne sezone za koje bi trebalo napraviti kalendar
natjecanja. Da postane neto poput dalmatinske
formule 1. JC
Ljetna atrakcija u Zatonu
ibenskilist bora 21
bora
Film o roditeljima i njihovom
dolasku u SAD donio mi je
nagrade, ali i ljubav ivota!
Producentica i Jezerka u Hollywoodu, nakon svog
drugog Emmyja ekskluzivno govori za Boru
BRENDA BRKUI
MILINKOVI
24
Jure Perii:
Vjerujem u svoje snove
i trudim se slijediti ih
22 bora
ibenskilist
Kad god je praznik Hrvatima je to
prilika da se poaste. U duanima
nestane janjetine, prasetine i svega
onog mesa pogodnog za gradele,
raanj i peke, kupuju se kile majone-
ze za francusku, kumpira i kapule,
kruva za naranit gladne u Africi. Jer
pei se mora. Jer mora susidu zami-
riat da vi peete. I vama njegovo.
Sramota je na praznik isti usuvo,
isti ta i inae. To je taj na sindrom
raenja svega za druge, malo toga
zapravo radimo zbog sebe samih.
Skupi se auti kupuju zbog ekipe,
fina se robica nosi zbog prija, pu-
tuje se jer svi putuju, feta se jer
i drugi fetaju, ie se u grad na kavu
jer je cili grad na njoj...
Oni ta kraj s krajen skrpiti ne
mogu ni na pola miseca a kamoli
na kraju, ive u crvenom minusu,
samo zato da bi drugi mislili da
mogu. Dica in nose ermaksice,
oni nose konjie i krokodilie na
majicama, jer dobra roba nekome
kupuje samopouzdanje, a nekome
i poloaj u drutvu. Dokle god je Hr-
vat duan banci, a prijatelji ga vole,
on e zagancavat u minuse kolko
god more, do jednog trena. E, onda
o njima najee ponemo itati u
onin rubrikama: Pomozite mi, ne-
mam za ivot, a iman petero dice
ili Banka mi sidi na kui, a ja neman
za vraat kredite. I mi drugi bismo
ih tribali aliti. ast iznimkama, ima
ljudi stvarno koji su spleton nesrit-
nih okolnosti doli do bijede, ali ve-
ina otih ne zna, nije znala, niti e
znati sa oldima. I kad ih se ponovo
dokopa, opet ih rastoi u budalati-
ne dok si reka keks.
oldi
Pie: NEVENA BANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
RIJE UREDNICE
Oni ta kraj s krajen
skrpiti ne mogu ni na
pola miseca a kamoli
na kraju, ive u crve-
nom minusu samo
zato da bi drugi mislili
da mogu
Voljela bih da se o mojim uspjesima vie
zna u domovini, jer ja sam jedina filmaica
u Hollywoodu koja snima o Hrvatskoj!
NEVENABANI
nevena.banic@sibenski-list.hr
Ante Dekovi, majstor specijalnih efe-
kata, nije jedini ibenanin koji se moe
pohvaliti nagradom Emmy. Naime, svoj je
drugi Emmy u Los Angelesu (prvi je osvo-
jila za film 'Bloody Thursday') nedavno
primila Brenda Brkui Milinkovi, podri-
jetlom Jezerka, kao izvrna producentica
televizijske emisije 'The Hollywood Re-
porter in Focus: The Wolf of Wall Street'.
Iz rodnih Jezera na Murteru njezina je
majka Dianna (roena Ukas) otila davne
1966. godine. Tamo je upoznala Brendina
oca Kruna, podrijetlom iz Bogomolja na
Hvaru, koji je ve devet godina ivio tamo
i u nj se ludo zaljubila, toliko da mu se
obeala za cijeli ivot. U skladnom braku
tog para, danas umirovljenika, rodilo se
dvoje djece, Brenda i sin Brian, a tvrtka
koju je osnovao glava obitelji Kruno 'In-
dustrial Service Products Company, Inc'
prerasla je u iznimno uspjenu korporaci-
ju, ime je dokazao da pria o amerikom
snu nije samo floskula ve ga je uz puno
rada i te kako mogue ostvariti.
Film o roditeljima prikazan u
udarnom terminu
Kada ste shvatili da e televizija biti
va budui poziv?
-U osnovnoj koli uvijek sam bila kolo-
voa kada su se radili kreativni zadaci, a
ve u osmom razredu napravila sam film
o Abrahamu Lincolnu kao dio razrednog
projekta. Dakle, ve sam kao dijete, a da
to nisam ni znala u tom trenu, bila pro-
ducentica. U razdoblju Domovinskog rata
devedesetih godina, kad je Hrvatskoj bilo
vrlo teko, aktivno sam s roditeljima su-
djelovala u borbi za hrvatsku neovisnost,
upijajui oeve govore na politikim de-
monstracijama, kojima je pokuavao
privui panju Georgea Busha Starijeg
da prepozna Hrvatsku kao nezavisnu
dravu. S osamnaest sam se preselila u
Kaliforniju na Sveuilite Marymount Ca-
lifornia, nakon ega sam dobila dravnu
stipendiju za nastavak studija na Sveuili-
tu Chapman, smjer film i televizija. Imala
sam sreu i dobila jo jednu stipendiju,
koja mi je omoguila rad sa oskarovcem
Davidom S. Wardom, koji je poznat po fil-
movima 'Romanca u Seattleu', 'Prva liga'
i 'alac'. Za vrijeme studija nastao je moj
nagraivani film 'Freedom from Despair'
(Sloboda iz oaja), a nakon diplome pu-
tovala sam po Americi, Hrvatskoj, Kanadi
i Australiji predstavljajui ga. Posljednjih
osam godina radim na televizijskoj postaji
PBS SoCal u Kaliforniji.
Odrasli ste u gastarbajterskoj, pra-
voj, hrvatskoj obitelji.
-Tako je. Oboje mojih roditelja roeno
je u Hrvatskoj, otac je u SAD doao 1957.,
majka 1966. Otac nije ponio nita osim
odjee, a taj njihov put od Hrvatske do
ovdje opisala sam u spomenutom filmu
'Freedom from Despair'. Vjenali su se u
Chicagu 1967., a nakon toga pokrenuli su
oev biznis 'Industrial Service Products
Company, Inc', koji je s godinama pre-
rastao u iznimno uspjenu tvrtku. Otac
je ostvario ameriki san i dokazao da se
eljom za uspjehom i radom sve moe.
Majka je radila i kao krojaica, suradnik
u prodaji i osobni kupac u jednoj robnoj
kui. Danas su oboje umirovljenici.
Jesu li roditelji ve u ranim danima
prepoznali va umjetniki dar?
-Da. Ve sam kao djevojica plesala
balet, jazz, hip-hop i suvremene plesove
i tako punih devetnaest godina. Pohaa-
la sam strogu katoliku kolu, a rodite-
lji su bili aktivni u hrvatskim kulturnim
krugovima u Chicagu, to sam ja osobito
voljela jer smo esto ili na dogaaje koje
su organizirali na kojima smo uili glaz-
bu, plesove i obiaje iz domovine, a i kod
nas u kui se puno pjevalo na hrvatskom.
Majka je moja najbolja prijateljica i sve
uspomene s njom su mi najljepe.
Imate li bliske rodbine u Hrvatskoj
s kojom se redovito ujete? Koliko su
vam danas jake veze s domovinom?
-Naravno. Ujak Stipe, njegova supruga
Roza, njihova ki Tereza, koja je multi-
talentirana, i roakinja Anita, svi oni po-
mogli su mi kod realizacije prvog filma.
Jedan od mojih daljnjih roaka je i pjeva
Gibonni, ali ga nikada nisam upoznala.
Rodica Koraljka ima dar za modu, a Hr-
voslava je filmska urednica. U Hrvatsku
redovito dolazim, budui da roditelji,
otkako su u mirovini, veinu vremena
provode tamo. Osim toga, mnogo toga o
Hrvatskoj me jo zanima pa tako u ovom
trenutku radim na novom filmu o slavnoj
hrvatskoj balerini Miji orak Slavenskoj.
Od priznanja koja ste osvajali, koja
su vam najdraa?
-Bila sam producentica ili izvrna pro-
ducentica na sedam filmova, dvije seri-
je, preko 200 epizoda vijesti, a pomogla
sam razviti na tisue sati programa za
PBS televizijsku mreu. Zahvalna sam
to sam imala ast osvojiti sve prestine
holivudske nagrade i to je moj rad cije-
njen u filmskom svijetu. Recimo, asopis
OC Metro Magazine proglasio me 'naju-
spjenijom poslovnom enom mlaom od
40 godina', a prije nekoliko godina pro-
glasili su me 'onom na koju treba obratiti
panju'. Dvaput sam bila na naslovnici
tog asopisa, koji ita pola milijuna ljudi
u Kaliforniji. Svaki put kad dobijem neku
nagradu znam da je to boja poruka da
sam na ispravnom putu. 'Freedom from
Despair' dobio je brojne nagrade, kao to
su CINE Golden Eagle Award, koju su
osvajali Steven Spielberg i George Lucas.
Film su prepoznali ameriki senatori, pri-
kazan je EU zastupnicima u EU parlamen-
tu, pozvana sam na Pula Film Festival, a o
filmu je govorio senator Dennis Kucinich
i to u Senatu, o njemu je pisao i Amnesty
International. Izabrala sam tu temu jer
se ticala mojih roditelja, njihovog puta.
Majka je oduvijek bila iza svake moje
odluke, uspjeha, svega to sam postigla,
uvijek me poticala da ne odustajem, dok
je otac uvijek bio uzor, on me nauio da
se borim za ono u to vjerujem i da se ne
bojim posljedica. Radila sam na filmu go-
Krenuti prema pozornici i znati da si osvojio
nagradu EMMY je prekrasan osjeaj. Bila je to
kruna mog rada, ispunjenje djetinjeg sna. Kao
djevojica bih s majkom gledala dodjele, jer
je njezin san bila pozornica, a otac je htio biti
pjeva. Oni nisu imali prilike to postati, zato su
meni omoguili najbolje obrazovanje da budem
to god elim. Roditelji su bili sa mnom na prvoj
dodjeli, a drugi put, ovaj nedavno, nisam ni slutila
da emo ga dobiti, budui da je konkurencija bila
nevjerojatna, ali jesmo
ibenskilist bora 23
Voljela bih da se o mojim uspjesima vie
zna u domovini, jer ja sam jedina filmaica
u Hollywoodu koja snima o Hrvatskoj!
dinu dana za vrijeme studija i njime sam
htjela svima pokazati koliko su se roditelji
borili da bi se izborili za to to su danas,
kako su se borili i za hrvatsku slobodu.
Bila sam scenarist, producent, redatelj i
urednik, sve. Ovaj film najbolje je to sam
napravila u ivotu, donio mi je nevienu
satisfakciju, jer sam uspjela ispriati priu
koju je generacija mojih roditelja oajniki
eljela ispriati. Mnogi su se prepoznali u
njemu, pogotovo nakon to je, zahvalju-
jui PBS-u, prikazan u udarnom terminu
na televiziji.
I zvijezde su ljudi
U tom zadnjem filmu za EMMY-ja ko-
ji govori o pomalo kontroverznom hit
filmu Vuk s Wall Streeta glume mnogi
slavni glumci. Jeste li neke i upoznali
ili prijateljujete s njima?
-Upoznala sam i radila s Leonardom Di
Capriom, Jonahom Hillom, ali i slavnim
redateljem Martinom Scorseseom. Meu
slavnima imam nekoliko dobrih prijatelja
kao to su glumci Michael York i John Sa-
vage, redatelj David S. Ward, a imala sam
prilike upoznati i raditi s brojnim drugima
iz svijeta filma.
S obzirom na to da ste u centru svih
zbivanja i da dobro poznajete holivud-
ske prilike, to nam kao insajder mo-
ete rei iz prve ruke?
-To da su zvijezde isto normalni ljudi
koji ive svoje snove, da to nije profesija
superiorna u odnosu na neku drugu. Ja
se pak najvie volim druiti sa svojim naj-
bliima. Onda sam prava ja.
Spomenuli ste jedan film o Hrvat-
skoj, o putu vaih roditelja, ali to nije
jedini film o domovini koji e izai iz
vae radionice.
-Istina. Zapravo vrlo mi je zanimljivo
to to se o mom radu u Hrvatskoj ma-
lo zna, pogotovo i zato to je Freedom
from Despair prikazan na festivalima
u Puli, Dubrovniku i drugima. Postigla
sam puno jako mlada i smatram da Hr-
vati u Hrvatskoj i dijaspori imaju pravo
znati za taj uspjeh, pogotovo to sam
jedina filmaica u Hollywoodu koja
snima o Hrvatskoj u kontinuitetu. Ovaj
intervju je prvi koji sam dala u povodu
posljednjeg Emmyja i nadam se poka-
zatelj da se stvari u vezi s tim mijenjaju.
Novi film 'Mia' o naoj slavnoj balerini
koji produciram bit e takoer prikazan
na televizijama diljem SAD-a i sigurno
e pomoi poboljanju slike o Hrvatima
u svijetu.
to volite u Los Angelesu, a to vam
nedostaje iz Hrvatske?
-Produkcija zna biti vrlo stresan posao,
pogotovo ako vas pritiu rokovi ili ste
ogranieni budetom, ili se dogodi neto
nepredvieno. Vano je znati se snai. Na-
veer, dok se vozim kui s posla, nazovem
majku da je pitam kako je i sve novosti i
supruga, s kojim pretresem sva dnevna
zbivanja. Iako radim cijeli dan, trudim se
kuhati svaki dan jer vjerujem u zdravu
prehranu. Svia mi se ivot u Kaliforni-
ji, vrijeme je uvijek lijepo, zdravo se ivi,
brzo misli, hrana je divna. A iz Hrvatske
mi najvie fali svjea riba, oputajui miris
lavande, spor nain ivota, najljepe more
na svijetu, obitelj i prijatelji.
I suprug vam je Hrvat. Kako ste se
upoznali?
-Suprug Mike Milinkovi je lijenik ki-
ropraktiar, njegovi roditelji su roeni u
Hrvatskoj, otac mu je Lianin, a majka iz
Gline. Mike je roen u Kanadi, a u Kalifor-
niju je doao na studij. Upoznali smo se u
katolikoj crkvi St. Anthony u Los Ange-
lesu, bila je to ljubav na prvi pogled. Bila
sam u stranjem dijelu crkve i on mi se
obratio pitanjem jesam li ja ona koja je
napravila film Freedom from Despair, a
ja sam odgovorila potvrdno, na to je on
ispriao koliko ga se film dojmio. Preko
mise nismo mogli dugo razgovarati, ali
nas je sudbina brzo spojila nedugo nakon
toga na jo jednom hrvatskom dogaa-
nju.
to radite kada ne snimate?
-Imamo svoj bazen i teren za balote u
vrtu. Mike i ja volimo plesati, dugo etati,
plivati i igrati na boe. Slobodno vrijeme
volim provoditi i s majkom, putovati s
njom ili samo sjediti kod kue. Mike i ja
volimo ii na hrvatske veere, piknike i
koncerte u SAD-u, a volontiram i kod pri-
kupljanja pomoi za Hrvatsku, lani sam
bila voditeljica programa fondacije Liber-
tas, koja prikuplja sredstva za edukacijske
programe u Dubrovniku, bila sam doma-
in i za Los Angeles Area Emmy Awards
Omiljeno hrvatsko jelo?
-Mamine palainke, trudel, gula,
tjestenina i ala od pomidora, pa onda
kiseli kupus, riba na gradelama, evapi.
Mislim da nema hrvatskog jela koje ja ne
volim, ha ha. Mama je najbolja kuharica
na svijetu, a kad smo doma, a njoj se ne
kuha, onda obavezno idemo u 'Denis', na
omiljeni restoran u Jezerima. U Zagrebu
obavezno idem u 'Vinodol' na janjetinu
ispod peke i zapeene trukle.
24 bora
ibenskilist
Coded Edge, mladi hrvatski brend i
jedan od najurbanijih na domaoj mod-
noj sceni,zajednikim su snagama stvo-
rili dizajner Silvio Ivki i modni fotograf
Jure Perii. Potonji, Splianin podrije-
tlom, odrastao u Podstrani, zahvaljujui
iskustvima fotografiranja na razliitim
modnim dogaanjima dobro je znao za
im ude domai modni insajderi koji se
ne libe biti drugaiji od drugih, tako da
je Coded Edge proizaao iz oblikovanja
minimalistikog i geometriziranog naki-
ta, a danas iza sebe ima dvije kolekcije
predstavljene na Fashion.hr-u, nekoliko
kolekcija nakita, dvije kolekcije torba,
kao i nekoliko manjih capsule kolekcija.
S obzirom na to da su poeli kao brend
za nakit, koji je bio izraen od crnog
pleksiglasa sa otrim rubovima, Juri je
palo na pamet da bi ba taj kodirani, o-
tri rub, preveden na engleski bio sjajno
ime za brend i rodio se Coded Edge.
-Prvi uspjeli komad koji je iziao iz
nae radionice bila je predimenzioni-
rana crna ogrlica, koju smo izradili za
moju tadanju glavnu urednicu Anu
Pavi, danas glavnu urednicu lifestyle
portala Bro 24/7, koja nam je od po-
etka bila kritika i potpora u stvaranju
brenda. Vjerujemo da jo uvijek uva taj
primjerak - govori Jure.
Panja se pridaje oglavljima
Zanimljivost njihovih kolekcija je i to
da veliku panju pridaju oglavljima, koja
su vrlo esto avangardna i na taj nain
zaokruuju cijeli outfit. Primjerice, ta-
ko je na njihovoj posljednjoj reviji cijelo
oglavlje bilo veliko i dosta teko, zbog
Splianin JURE PERII, modni fotograf, koji s modnim dizajnerom Silviom Ivkiem stoji iza brenda Coded Edge:
Oboavamo ljepotu
crne, tek smo ovo
ljeto iskoraili
prema bijeloj!
ega samostalno nije moglo stajati na
glavama manekenki. No, tu im je usko-
ila stilistica za kosu Katica Topi, koja
ih je posebnom Kevin Murphy tehnikom
uplela i doslovno uila u kosu modela,
bez ega ne bi ni mogle izii na pistu.
Osim oglavljima, veliku panju momci
pridaju i cipelama pa se nemojte izne-
naditi ako uskoro izbace i vlastitu liniju
obue. Teko im je, govori Perii, izdvo-
jiti najbolje to su do sada napravili, ali
su obojica jako ponosni na posljednju
ljetnu capsule kolekciju modernih crop
topova, koja je nedavno izala, a u kojoj
su prvi put, osim crne, koristili print na
svili u kombinaciji crne i bijele.
-Ovo smo ljeto napravili taj iskorak
prema bijeloj, dodali smo je u svoj opus,
a u posljednjoj jesensko-zimskoj kolek-
ciji s Fashion.hr-a predstavili smo i neke
zanimljive komade s umjetnim krznom
i mat crnom ekokoom. A kako su se u
posljednje vrijeme godinja doba potpu-
no promijenila, pa vie nema ni prave zi-
me, ni pravog ljeta, u novoj kolekciji pri-
premamo zanimljive komade koji nee
potpuno pratiti zadanu sezonu proljee i
ljeto, ve e ih biti lako kombinirati i ove
zime - govori Jure, koji studira novinar-
stvo na zagrebakom Fakultetu politi-
kih znanosti, a poznavatelji drutvenih
prilika znaju ga kao sjajnog fotografa,
kojem rado i bespogovorno poziraju.
-Ljubav prema fotografiji otkrio sam
vrlo rano, a to od kada se njome slube-
no bavim brojim od trenutka kada je iz
hobija prerasla u posao i ivotnu radost.
To je bilo jo u srednjoj koli, u knjinici
IV. gimnazije Marka Marulia u Splitu,
koju sam pohaao. Otkako sam se zbog
studija preselio u Zagreb, bio sam najpri-
je asistent fotografkinji Mari Milin, od
koje sam puno nauio, a ve tri godine
radim za Fashion.hr Style Community,
a napravio sam i nekoliko naslovnica
za asopis Diva, kao i modne kampa-
nje naeg brenda, one Marije Kului,
Anamarije Ricov, koja nam pomae ako
imamo dvojbe oko krojeva, potom Zora-
na Aragovia i brojne druge. Nedavno su
neki moji editorijali objavljeni i u nekim
inozemnim asopisima i na portalima.
Osim fotografije, na fakultetu sam se
uz profesoricu Tenu Periin zaljubio i u
snimanje, pa s novinarkama Svjetlanom
Mati i Suzanom Arslani trenutno sni-
mam prvi hrvatski modni dokumenta-
rac. Sretan sam jer sam pohvalu za svoj
rad dobio i od Branke Donassy, koja je
institucija hrvatske mode.
Crna je zakon
I modeli kojima se Coded Edge pred-
stavlja u javnosti uvijek su pomno oda-
brani, rije je o djevojkama sa snanom
-Jako volimo stil modne agentice Tihane Harapin Zalepugin, koja je na posljednjem Cro-a-Porteru nosila na jedan cijeli look
s piste. Ona je savreni primjer ene koja godinama njeguje isti, pomalo eklektian, prepoznatljiv i elegantan stil. Oboavamo
i estetiku Josipe Lisac i njeno pomicanje granica jo od vremena dok mi nismo bili niti u planu. Jedna od najdraih svjetskih
modnih ikona nam je supruga Ricka Owensa, Michelle Lamy, a oboavamo u modnu insajdericu Diane Pernet - otkrio nam je
OMILJENO:
>> Haljina...
-Zanimljivo je kako sam ja u Coded Edge
uglavnom zaduen za printeve, manje capsule
kolekcije, kampanje, lookbookove, vizuale
i PR. U svakoj kolekciji Coded Edgea ima
jedna haljina koja je napravljena po mojim
zamislima pa mi upravo ta bude najdraa. A
sve ostale dizajnira Silvio Ivki.
>> Majica...
-Jedna koju je za mene izradila mlada
talentirana dizajnerica Maria Kului. Stavila je
uitke na prava mjesta pa izgledam mravije,
he he he. Ovo ljeto nosim i majice koje su
izale iz Coded Edge radionice, kao najava da
emo na sljedeem Fashion.hr-u imati UNISEX
kolekciju. Oboavam i majice brenda Dioralop,
imam dvije i ovo proljee nisam izlazio iz njih.
>> Cipele...
-Ve godinama nosim samo Vans tenisice
za sve prigode. Postale su na neki nain moj
zatitni znak.
>> Torba...
-Nedavno sam otkrio minimalistike ruksake
stranog brenda Solid Gray, oni su trenutno top
na mojoj wishlisti.
Jure
Perii
ibenskilist bora 25
Oboavamo ljepotu
crne, tek smo ovo
ljeto iskoraili
prema bijeloj!
i posebnom energijom, koje se ne ukla-
paju u uvrijeene kalupe, a jedna od ta-
kvih i njima, kae, najdraih svakako je
Splianka Korina Ana Buljevi, koja tre-
nutno radi za najvee svjetske dizajne-
re dananjice, a koja je bila zatitno lice
jedne od prvih kampanja Jure i Silvija.
Istie i predivne i fiziki vrlo razliite se-
stre Mariju i Josipu Jankovi, pri emu je
posljednja zatitno lice zadnje kampanje
s kratkim topovima, dok je mlaa Mari-
ja krasila kolekciju imena 'Anagogik', a
vole i mlade nade hrvatskog modelinga
Anju Poli i Ivanu Solar. A od ljudi koji
sjajno nose njihov dizajn istie:
-Jako volimo stil modne agentice
Tihane Harapin Zalepugin, koja je na
posljednjem Cro-a-Porteru nosila na
jedan cijeli look s piste. Ona je savre-
ni primjer ene koja godinama njeguje
isti, pomalo eklektian, prepoznatljiv
i elegantan stil. Oboavamo i estetiku
Josipe Lisac i njeno pomicanje granica
jo od vremena dok mi nismo bili niti
u planu. Jedna od najdraih svjetskih
modnih ikona nam je supruga Ricka
Owensa, Michelle Lamy, a oboavamo
u modnu insajdericu Diane Pernet.
Deki vole crnu, to je jasno, i njihov
brend se od poetaka oslanja na mo i
snagu ove ne-boje, tako da i privatno
uglavnom, veli, nose iskljuivo crno i
to je jedno od glavnih modnih pravila
koje potuju.
-A zato ba crno?! Ovdje bih se po-
sluio citatom jedne od, usudio bih se
rei, najinspirativnijih ivuih dizajneri-
ca Ann Demeulemeester: 'Crna nije tu-
na. Jarke boje su ono to me deprimira.
One su tako... prazne. Crna je poetina.
Kako zamiljate pjesnike?! U jarko utoj
jakni sigurni?! Vjerojatno ne!' To najbo-
lje objanjava nau strast prema crnoj
- zakljuuje Perii, iji se Coded Edge
komadi mogu nabaviti u sklopu sajmo-
va Zona 45, na facebooku, lani su radili
kolekciju kapa za trgovinu Vemaina, a
uskoro e se moi nai i u nekim drugim
concept storeovima, dok najzagrieniji
fanovi njihovog rada ve dolaze u njiho-
vu radionicu koju e uskoro pretvoriti u
showroom. NEVENABANIBILAN
Tihana
Harapin
Zalepugin
Jako
volim Vogue
Hommes. Volim i tu
neku novu scenu modnih
magazina kao to je Kaltblut-
Magazine, Interview i slino.
Od domaih volim Story Book
i Graziu, a zanimljivo je da
strane Grazie ne volim, ali kod
nas glavna urednica Selma
Terlevi radi odlian
posao. Volim i srpski
Elle!
26 feljton
ibenskilist
U susret suncu i toplini to je
kroz skrivene kanjone stizala
s mora, urno smo se sputali
niz krevite padine junog
Velebita isto kao i Sunevi
ratnici gotovo tisuu godina
prije. Iza nas, u magli i oblacima,
ostao je skriven i od ljudi
zaboravljen jedan predivan
svijet, obitavalite velebitskih
zmajeva, svijet kojem emo se
ponovo vratiti
tekst i foto: Joso Gracin
Petorica brae i dvije sestre, jo u pra-
domovini, odijelili su se od ostalih i poveli
dio svog plemena na opasan put do obala
nepoznatog mora na jugu. Kad su braa
Klukas, Lobol, Muhlo, Kosjenac i Hrvat,
te sestre Tuga i Buga s krevitih visova pla-
nine prvi put ugledali najljepe more na
svijetu, zaljubili se u njega na prvi pogled
i odluili ostati tu zauvijek. Ali, to nije bilo
tako lako ostvariti. Trebalo je osvojiti tu
udesnu zemlju. Njome su vladali Avari
koji je nisu htjeli prepustiti nikome. Najbo-
lji ratnici na svijetu, Hrvati, tada ih pokore,
pa udesna zemlja uz obalu modroga mo-
ra postane njihova zemlja. Novu domovi-
nu, potpuno drugaiju od one iz koje su
doli, morali su kroz stoljea koja su slijedi-
la braniti maem od mnogih osvajaa. Svi
su im je htjeli oduzeti, no nisu uspijevali.
Borba Sunevih ratnika za svoju zemlju
rastegnula se od vremena njihovog dola-
ska na more, pa sve do dananjih dana i
izgleda da njihovoj borbi nikada nee biti
kraja... Nakon svih tih stoljea sad im no-
vo-vremenski osvajai planiraju oduzeti
zemlju na sasvim drugaiji nain, tiho i bez
maa, na nain na koji je Sunevi ratnici
Na obroncima junog Velebita, obitavalita zmajeva (4)
Sklonite od pljuska u etnikoj
nastambi iz Domovinskog rata
ne znaju braniti. Ako im oduzmu obiaje
i tradiciju, ako im oduzmu ume, izvore,
hranu na koju su navikli i sve najvrjednije
to su stoljeima gradili i potovali, plakat
e tada srca Sunevih ratnika u nemoi,
jer izgubili su sebe na najgori nain, tiho
i bez borbe.
aj od bilja i vode iz Cijepala
Skuhavi aj od bilja i vode uzete iz Ci-
jepala, uivajui u udnom smiraju pred
kiu, promatrali smo nebo s kojeg je sunce
sve bre nestajalo. Tamni oblaci stizali su
sa svih strana. Raspremili smo bivak, spa-
kirali opremu, pa okrenuvi lea istoku,
krenuli natrag. Imali smo hrane za jo dan-
dva, ali ipak odluismo napustiti taj predi-
van svijet. Negdje oko Mamutove stijene
uhvatile su nas prve kapi kie. Preli smo
preko malog prijevoja i uli u usamljeni
pastirski stan, a onda se odjednom sruio
strani pljusak i zatvorio cijelu dolinu. Za
vrijeme Domovinskog rata, u toj pastirskoj
nastambi boravili su etnici. Mada je pro-
lo gotovo dvadeset godina od tada, sve je
jo bilo puno njihove prljavtine, odbaene
odjee, raskidanih najlon-vrea, polupa-
nog plastinog posua i unitenih dijelova
vojne opreme. U prostoriji su stajali i ostaci
polomljenih kreveta na jednoj, te ognjita
na drugoj strani, a da dojam prljavtine
bude potpun, jedan veliki takor iz hrpe
smea u kutu, uznemireno je pobjegao u
rupu u zidu.
Skriven i zaboravljen
predivni svijet
Izali smo iz tog sumornog prostora na
kiu koja nije prestajala. Gazei po mokroj
travi, diui predivni planinski zrak, naili
smo na stazu to nas je vodila ravno prema
izlasku iz obitavalita velebitskih zmaje-
va. Proavi pored jo dva pastirska stana
zavirismo i unutra te ponovo ugledasmo
jad, pusto i odbaene kutije s municijom.
U susret suncu i toplini to je kroz skri-
vene kanjone stizala s mora, urno smo se
sputali niz krevite padine junog Velebi-
ta isto kao i Sunevi ratnici gotovo tisuu
godina prije. Iza nas, u magli i oblacima,
ostao je skriven i od ljudi zaboravljen je-
dan predivan svijet, obitavalite velebitskih
zmajeva, svijet kojem emo se ponovo vra-
titi.
Ostaci etnikog
boravljenja u jednom
od pastirskih stanova
Prouavanje
zemljovida
U utrobi
okamenjenog
zmaja
Ostaci iz
Domovinskog
rata
ibenskilist bora 27
SKANDI
28 bora
ibenskilist
SUBOTA 9. KOLOVOZA 2014.
NEDJELJA 10. KOLOVOZA 2014. PONEDJELJAK 11. KOLOVOZA 2014.
HRT 2 9. 8. @ 20.05 NOVA TV 10. 8. @ 22.25
BUBNJEVI
POBJEDE
RAMBO 4
(2008)
Devon Miles (N. Cannon) iz siromane obitelji
u njujorkom Harlemu zahvaljujui iznimnom
talentu dobiva stipendiju za prestini koled u
Atlanti gdje bi trebao nastupati za tamonju lime-
nu glazbu. Orkestri, potpomognuti plesaicama,
svojim spektakularnim koreografiranim nastupima
u poluvremenima utakmica svojih koleda se me-
usobno natjeu, a njihovi rezultati bitno utjeu na
status, pa i financiranje koleda koje predstavljaju.
John Rambo (S. Stallone) preivio je mnoge po-
tresne dogaaje u svojem ivotu te se povukao
u jednostavan ivot u izolaciju na Tajlandu, gdje
provodi vrijeme prevozei mjetane u starom gli-
seru. Iako nastoji izbjei nevolje, one uvijek pro-
nau njega. Skupina kranskih misionara, koji se
bore za ljudska prava, predvoeni Michaelom Bur-
nettom (Paul Schulze) i Sarah Miller (Julie Benz),
dou k Rambu u elji da unajme njegov amac...
tv
raspored
OD 9. DO 15. KOLOVOZA 2014.
BABYLON A.D.
PONEDJELJAK, 11. kolovoza
RTL | 21.00
HRT 1
06:02 Ljubavuzaleu, serija
06:55 Ekozona
07:27 TVkalendar
07:40 SMOKESIGNAL, ameriki flm
Patrola se vraa u utvrdu i zatekne je pod
indijanskomopsadom. Razlog je oito za-
toeni Brett Halliday koji je u prethodnom
sukobu prebjegao na stranu Indijanaca.
Meutim, Brett imadrukijupriu...
09:05 Normalanivot, emisija
09:50 Vijesti izkulture
10:00 Vijesti
10:15 Draesni pupoljci
svibanjski 1, serija
11:05 Damingambit, emisija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:25 Veliki brodolomi Jadrana,
dokumentarnaserija
13:10 Osnivai crkvenihredova,
dokumentarnaserija
13:45 Prizma, magazin
14:30 Kuni ljubimci
15:05 Sretnaobitelj 1, serija
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Dvorci i palaeEurope,
dokumentarnaserija
18:10 I tojeHrvatska
18:25 Lijepomnaom
19:30 Dnevnik
20:05 Loto7/39
20:12 Afrika, dokumentarnaserija
21:10 SLUTNJA, ameriki flm
Linda (S. Bullock) i Jim(J. McMahon) ive
s dvijekeri udobanobiteljski ivot upred-
grau. U etvrtak ujutro erif dolazi Lindi
navratai obavijesti jedajoj jemudanpri-
jestradaouautomobilskoj nesrei.
22:50 Dnevnik3
23:25 Vladarica1, serija
00:10 NEZAVISNI FILM, ameriki flm
01:35 SMOKESIGNAL, ameriki flm
03:00 JEDANDANUIVOTU, flm
04:35 Damingambit, emisija
05:32 Dokumentarni sadraji
religijsketematike

HRT 2
06:30 Split: More
07:00 Dimdamdum, crti
07:05 Fleks2, crti
07:15 Majstori svirai, serija
07:45 HelloKittyi prijatelji, crti
08:10 ivomirGic, crti
08:20 Campi Campi, crti
08:45 TVvrti: Pazi, posueno
08:57 Krtiprikazuje, emisija
09:00 Vedranovi velikani
09:10 Dotaknuti sunce: Dar, flm
10:40 CityFolk2014., emisija
11:05 Muke(6B): Izlet, serija
12:30 Kuhajmozajedno, emisija
12:35 JEDANDANUIVOTU, flm
14:10 Hotspot
14:15 Glee3, serijazamlade
15:00 Lovci nanatprirodno7, serija
15:40 Dvai pol mukarca9, serija
16:00 PjesmePodravine
i Podravlja2014.
17:25 Veernjakola, show
17:55 Genijalci, serija
18:30 Dobraena3, serija
19:10 Prieoavetnjacima,
dokumentarnaserija
19:35 Slatki svijetCharlyjevih
anela2, dokumentarnaserija
20:05 BUBNJEVI POBJEDE, flm
22:05 SandraBagarii
Zagrebakaflharmonija,
snimka
23:30 Vegas1, serija
01:00 Noni glazbeni program
RTL
06:40 RTLDanas
07:25 Moji depni ljubimci, crti
07:45 Timoni Pumbaa, crti
08:10 Svemogui Spiderman, crti
09:00 Sportskeigremladih, emisija
09:20 ExkluzivTabloidmagazin
10:00 TVprodaja
10:20 Najvei hrvatski misteriji 1,
talkshow
11:25 TVprodaja
11:40 HRABARI BRZ, igrani flm
13:20 TVprodaja
13:30 PLALJIVI DETEKTIV, flm
15:20 BILLYMADISON, igrani flm
16:30 RTLVijesti
16:40 BILLYMADISON, igrani flm
17:20 Najvei hrvatski misteriji 1,
talkshow
18:30 RTLDanas
19:15 Galileo4, emisija
20:00 FANTASTINAETVORKA:
DOLAZAKSREBRNOG
LETAA, igrani flm
22:00 FLED, (12) igrani flm, akcijski
23:55 UBOJICANASLOBODI, flm
02:00 Astroshow, (18) emisijauivo
03:00 RTLDanas
NOVA TV
06:25 TVizlog
06:40 Lalaloopsy, crti
07:05 PeppaPig4, crti
07:10 TraktorTom, crti
07:35 Pac- Man, crti
08:00 Ninjakornjae, crti
08:25 Slugterra, crti
08:45 Miai ja1, crti
09:10 PelicaMaja2, crti
09:35 Zauvijeksusjedi, serija
10:45 Nadlipom35
11:50 DVAJAHAA, flm
13:45 SRCEODTINTE, flm
17:00 Vijesti NoveTV
17:10 inMagazinvikend
17:55 LZN, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Dvasmosvijetarazliita,
serija
21:30 ENAMAKA, flm
Catwoman je pria o stidljivoj Patience
Philips koja radi kao grafki dizajner u
kozmetikoj tvrtci Hedare Beauty. Kada
Patience sluajno otkrije mranu tajnu
koja stoji iza lansiranja novog revolucinar-
nog proizvoda protiv starenja, bude na-
padnutai ubijena.
23:30 SOBASMRTI 2, (18) flm
01:05 CRVENKAPICA: LOVACNA
VUKODLAKE, (15) flm
02:50 RATNAVIJAICA, (12) flm
04:20 Astrosavjetnik, tarot show
05:20 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:02 Prizma, magazin
06:55 Lijepomnaom, emisija
07:57 TVkalendar
08:10 LUCI DELVARIETA, flm
10:00 Vijesti
10:15 UmorstvauMidsomeru15,
serija
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:35 Plodovi zemlje
13:28 Rijeka: More
14:00 Neobinooruje,
dokumentarnaserija
14:55 Miri dobro
15:30 Raj 2, serija
16:23 Vrtlarica
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Kennedyjevi, serija
18:05 Godinjicamature, serija
19:30 Dnevnik
20:05 Loto6/45
20:12 Velomisto, ANTIKRIST
21:30 Takvimsjajemmoe
sjati - Zagrebakakola
ansone, dokumentarnaserija
22:25 Dnevnik3
23:00 Klasikamundi, emisija
23:50 LUCI DELVARIETA, flm
01:30 Godinjicamature, serija
02:50 Damingambit, emsija
03:30 Takvimsjajemmoe
sjati - Zagrebakakola
ansone, dokumentarnaserija
04:20 Miri dobro
04:50 Plodovi zemlje
05:40 Rijeka: More
HRT 2
06:22 Alpe-Dunav-Jadran
06:52 ZvonkouZemlji igraaka,
crti
07:02 VatrogasacSam, crti
08:12 Tajni dnevnikpatke
Matilde
08:27 Laboratorij nakraju
svemira: Letei stolnjak
08:37 Johnnyi Johanna, serija
09:05 Gladijatorskaakademija,
crti
09:30 Briljanteen(759.)
10:10 Pozitivno
10:40 Biblija
10:50 PortretCrkvei mjesta
11:00 Resnik: Misa, prijenos
12:00 MOWGLIJEVAPRVA
PUSTOLOVINA: UPOTRAZIZA
IZGUBLJENIMDIJAMANTOM,
ameriki flm
13:30 NAKONAMY, ameriki flm
15:00 Punkmama, dok. flm
15:30 Dokumentarnaserija
16:00 Odantikogtrgadovrlike
esmekroz60splitskih
ljeta, dokumentarnaemisija
16:30 SandraBagarii
Zagrebakaflharmonija,
snimka
17:55 VLAKUSNIJEGU, flmzadjecu
19:15 Nedjeljomlagano, emisija
20:10 ANGELIQUE- MARKIZA
ANELA: UDESNA
ANGELIQUE, francuski flm
21:55 UBIJIRCA, ameriki flm
23:40 Kruppovi, serija
RTL
07:15 RTLDanas
07:55 Timoni Pumbaa, crti
08:25 Svemogui Spiderman, crti
09:15 TVprodaja
09:30 Mjenjanica1, zabavnaemisija
10:30 Galileo4, emisija
11:30 TVprodaja
11:45 HRABARI BRZ, igrani flm
13:20 TVprodaja
13:45 FANTASTINAETVORKA:
DOLAZAKSREBRNOG
LETAA, igrani flm
15:25 Bibinsvijet3, serija
16:30 RTLVijesti
17:20 Mjenjanica2, zabavnaemisija
18:30 RTLDanas
19:20 SulejmanVelianstveni 4,
povijesnadramskaserija
22:00 SLOBODNI PAD, igrani flm
23:50 CSI: Miami 7, serija
02:35 RTLDanas
NOVA TV
06:05 inMagazin
06:40 TVizlog
06:55 Lalaloopsy, crti
07:20 PeppaPig4, crti
07:50 Pac- Man, crti
08:15 Ninjakornjae, crti
08:40 Slugterra, crti
09:00 Miai ja1, crti
11:00 Nadlipom35
12:00 SILVERADO, flm
14:20 IGRAKA, flm
17:40 Dvasmosvijetarazliita,
serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 LZN, serija
20:45 POLICIJSKAAKADEMIJA2:
NAPRVOMZADATKU, flm
Nakon uspjeno zavrene Policijska aka-
demije u klasi pukovnika Erica Lassarda (G.
Gaynes), estoro najotkvaenijih polaznika
predvoenih simpatinimi dosjetljivimCa-
reyem Mahoneyem (S. Guttenberg) spre-
mnojezasvoj prvi zadatak. Kadsepukovni-
kuzapomo obrati njegov mlai brat Peter
PeteLassard (H. Hesseman), zapovjednik
16. policijske postaje, Eric mu kao ispomo
odlui poslati upravomladepolicajce.
22:25 RAMBO4, (16) flm
00:05 ENAMAKA, flm
01:55 NAJBOLJI FILM2, (12) flm
03:25 LegendaoHispaniji 1, serija
04:40 Divinonovoruho3, serija
HRT 1

06:10 Vrtlarica
06:40 Najava
06:42 TVkalendar
06:55 DobrojutroHrvatska
09:05 Sveebiti dobro1, telenovela
10:00 Vijesti
10:12 Pustolovineubalonu,
dokumentarnaserija
11:05 Dr. Oz3, talkshow
11:45 TVkalendar
12:00 Dnevnik1
12:20 Jezikzasvakoga
12:35 Znaj datevolim, telenovela
13:20 Roditelji i djeca4, serija
14:30 Vijesti
15:35 Punomparom1, serija
16:35 Manjinski mozaik
16:50 Eurovijesti
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:05 Veerna8. katu, emisija
18:55 Stipeugostima1, serija
19:30 Dnevnik
20:07 TVBingo
20:30 Fokus
21:35 Prijatelji - ljubavnici
- drame2, serija
22:30 Dnevnik3
23:05 DONATOR, flm
00:50 Fokus
02:50 Jezikzasvakoga
03:00 domai Dokumentarni flm
03:45 Drugi format
04:25 Veerna8. katu, emisija
05:10 Hrvatskauivo
05:55 Ljubavuzaleu, serija
HRT 2
06:05 Prkosnaljubav, telenovela
06:47 Prkosnaljubav, telenovela
08:30 TVvrti: Dep
08:42 arobnaploa
08:55 Papreni detektivi 2, serija
09:20 ivotsDerekom3, serija
09:45 H2O! Uzmalovode2, serija
10:10 Merlin4, serijazamlade
10:55 Muke, humoristinaserija
12:10 NordijskakuhinjaTareqa
Taylora1, dokumentarnaserija
12:45 VIRTUALNELAI, kanadski flm
15:00 Lovci nanatprirodno7, serija
16:25 Kuhajmozajedno, emisija
16:30 Regionalni dnevnik
16:55 Veernjakola
17:25 Genijalci, serija
17:55 Dobraena3, serija
18:40 Prieoavetnjacima,
dokumentarnaserija
19:05 dokumentarnaserija
19:55 Hotspot, emisija
19:58 I TOJETO, crti
20:10 uti marker: Stereotipi oko
nas, talkshow
20:40 Zakon!, humoristinaserija
21:20 UBOLJEMSVIJETU, flm
23:20 Zakoni red: Odjel za
rtve13, serija
00:05 Krvavi svibanj 1, serija
01:00 SestraJackie4, serija
01:30 LudnicauClevelandu3,
humoristinaserija

RTL
06:20 RTLDanas
07:20 Virusattack, crti
07:40 VillaMaria1, dramskaserija
08:30 TVprodaja
10:35 TVprodaja
11:40 Tkoegaznati! 2, gameshow
12:35 TVprodaja
12:50 Togsenitkonijesjetio! 3,
gameshow
13:45 JAG4, akcijskaserija
14:40 JAG4, akcijskaserija
15:35 InspektorAlex1, serija
16:30 RTLVijesti
16:45 Voljeni dr. Martini 7, serija
18:30 RTLDanas
19:15 Tkoegaznati! 2, gameshow
20:00 Togsenitkonijesjetio, show
21:00 BABYLONA.D., igrani flm
22:50 RTLVijesti
23:10 Dr. House1, dramskaserija
00:00 Southland2, drama
00:50 Igrestrasti 1, serija
01:40 Dr. House1, dramskaserija
03:25 RTLDanas
NOVA TV
06:30 SutkinjaMarijaLopez, serija
07:25 PelicaMaja, crti
07:50 TVizlog
08:05 Ninjaratnici, serija
08:35 TVizlog
09:55 inMagazin
10:40 Draguljarevaki, serija
12:20 Toscana, serija
13:30 NavyCIS1, AWeakLink
14:25 NavyCIS1, Reveille
17:25 inMagazin
18:10 Ljubav- vjera- nada1, serija
19:15 DnevnikNoveTV
20:05 Draguljarevaki 1, serija
21:35 Toscana1, serija
22:45 Veernjevijesti
23:05 PLANOSVETE, (12) flm
01:10 POLICIJSKAAKADEMIJA2:
NAPRVOMZADATKU, flm
02:40 Ratnabolnica1, serija
03:25 Astrosavjetnik, tarot show
04:25 LegendaoHispaniji, serija
05:40 DnevnikNoveTV
ibenskilist bora 29
UTORAK 12. KOLOVOZA 2014. SRIJEDA 13. KOLOVOZA 2014.
ETVRTAK 14. KOLOVOZA 2014. PETAK 15. kolovoza 2014.
HRT 1

06:10 Znanstvenapetica
06:45 TVKalendar
09:03 Gorski lijenik3, serija
09:55 Glamurozneslastice2,
dokumentarnaserija
10:19 Zaleeni planet,
dokumentarnaserija
11:11 DragaGenevieve... 3,
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
12:35 NasljednicasVendavala,
telenovela
13:25 Dr. Oz3, talk-show
14:05 Jelovnici izgubljenog
vremena
14:30 Vijesti
14:45 OPSIMAI IVOTNOM
KLADU, ameriki flm
Tom(M. Caulfeld) je odvjetnik. Jedan od
sluajeva na kojima je radio jest i mladi
Jerry (J. Bernstein), koji je bio osuen za
posjedovanje manje koliine droge i pu-
ten je na uvjetnu slobodu. Tom trai od
suca da mu prepusti brigu nad Jerryjem
na est mjeseci, jer ima osjeaj da je mla-
di dobar ovjek, samo mu treba pomoi
da nae posao i bude podalje od drutva
kojebi gavratilosonestranezakona.
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
18:15 Heartland2, serija
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 Odmori se
zasluiosi 5, serija
20:40 Dokumentarni flm
21:35 DowntonAbbey1, serija
22:50 Dnevnik3
23:30 PLAENIK, flm
01:05 Dr. Oz(2b), (12) talk-show
01:50 VEGAS(12), norveki flm
03:40 Braai sestre5, Call Mom
05:05 Skicazaportret
05:25 8. kat, talk-show
HRT 2

07:00 MalaTV
07:30 Moomini, crti
07:55 Teletubbies, crti
08:45 H2OUzmalovode! 3, serija
09:10 PoglednaZemlju1: Egipat,
dokumentarnaserija
10:02 Dolinasunca, serija
10:45 Globalnosijelo
11:15 Split: More
11:45 Vrtlarica
12:10 aptapsima6, dok. serija
13:00 Glazba
13:15 DoktorWho4, serija
14:45 Degrassi 5, serijazamlade
15:10 Lovnaantikvitete: Ikona
15:41 Glazba
18:05 Svirci moji (6): VinkoCoce,
glazbenaemisija
18:50 Buomuglavu, emisija
19:00 Krikesira4, dok. serija
19:25 Uvrtupodzvijezdama, crti
20:42 Glazba
20:50 Konzerva, emisija
21:00 MLADI REVOLVERAI, flm
22:45 Braai sestre5, Call Mom
23:55 Ubojstvo1, (12) serija
00:55 LudnicauClevelandu, serija
01:20 Zakoni red: Zloinake
nakane6, (12) serija

RTL
06:45 RTLDanas
07:45 Ben10: UltimateAlien, crti
08:55 TVprodaja
09:10 Krvnijevoda1, serija
10:05 TVprodaja
10:20 Mijeani brak1, serija
11:10 Divljarua1, serija
12:05 TVprodaja
12:20 Obitelj Rey1, telenovela
13:10 AvenidaBrasil, serija
14:10 Mijeani brak1, serija
15:00 Heroji izstrasti 4,serija
16:55 RTL5do5
17:10 Krvnijevoda1, serija
18:30 RTLDanas
20:00 BARRYMUNDAY,
(12) igrani flm, komedija
21:50 Uvoduanatomiju8, serija
22:50 Uvoduanatomiju8, serija
23:50 RTLVijesti
00:10 Zaboravljeni sluaj 7, serija
01:00 PRISILNOSLIJETANJE, flm
02:40 Astroshow, emisijauivo
03:40 RTLDanas
NOVA TV
06:15 DnevnikNoveTV
07:05 FunwithFlupe, crti
07:15 trumpfovi, crti
07:35 Tvizlog
07:50 Kakovrijemeprolazi, serija
08:50 Tvizlog
09:05 DjevojkaimenaFeriha, serija
11:25 InspektorRex, serija
13:50 Inmagazin
14:30 InspektorRex12, serija
17:25 Inmagazin
18:05 Kakovrijemeprolazi 3, serija
19:15 DnevnikNoveTV
21:05 LIDL- MinutauEuropi
22:40 VARALICE, flm
00:15 NAJTRAENIJI, flm
02:00 SestraHawthorne2, serija
02:50 Mukarci ihvoleglupe, serija
03:40 EzoTV(18), tarot show
04:40 SestraHawthorne, serija
05:30 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:05 Meunama, emisija
06:45 TVKalendar
dokumentarnaserija
10:19 Zaleeni planet, dok. serija
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 MOLITVEZABOBBYJA, flm
16:10 Popuna
16:25 RazgovorsDamonjom,
dokumentarni flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 LOTO7/39
20:10 Odmori se, zasluiosi 5, serija
20:45 Ekstremni gradovi,
dokumentarnaserija
22:40 Dnevnik3
23:20 VALHALASEBUDI, flm
01:35 MOLITVEZABOBBYJA, flm
03:00 Braai sestre5, serija
04:40 Reprizni program
HRT 2
telenovela
07:00 MalaTV
07:30 Moomini, crti
09:10 PoglednaZemlju1,
dokumentarnaserija
11:15 Dokumentarnaserija/flm
13:00 Glazba
15:10 Putujmosvijetom: Benin
15:20 kolamora: Bra-Hvar
15:33 Glazba
18:05 Zasrcei duu- popi rock,
glazbenaemisija
18:50 Buomuglavu
19:55 Veeras
20:42 Glazba
21:00 MUKARCI KOJI BULJEU
KOZE, ameriki flm
22:30 Braai sestre5, serija
telenovela
05:15 Zagreb: Ramazanski
bajram, prijenos
RTL
06:45 RTLDanas
08:55 TVprodaja
09:10 Krvnijevoda, serija
10:05 TVprodaja
10:20 Mijeani brak, serija
11:10 Divljarua, serija
12:05 TVprodaja
12:20 Obitelj Rey, telenovela
15:00 Heroji izstrasti, serija
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
20:00 ODBROJAVANJE, igrani flm
22:30 Kosti, kriminalistikaserija
00:20 RTLVijesti
00:40 Zaboravljeni sluaj, serija
01:35 Vratiteserode, drama
03:30 Vratiteserode, drama
04:25 RTLDanas
NOVA TV
06:20 Inmagazin
07:35 Tvizlog
08:50 Tvizlog
13:50 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:30 DESETI KRUG, flm
00:35 VARALICE, flm
05:35 DnevnikNoveTV
HRT 1
06:10 Rijei ivot, emisija
06:45 TVKalendar
10:19 Zaleeni planet: Jesen,
dokumentarnaserija
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 BIOSAMFAUSTTINEJDER,
ameriko-kanadski flm
16:15 Popuna
16:25 Ki?, dokumentarnaserija
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 Odmori se
zasluiosi 5, serija
20:40 Turistikaklasa
21:10 Suvremenici: BorisBuan,
dokumentarni flm
22:40 Dnevnik3
23:15 AMERIKAPROTIVJOHNA
LENNONA, ameriki flm
Jo prije Iraka, prije Busheve administracije,
prije prosvjeda Dixie Chicks, Brucea Spring-
steenai PearlJamapostojaojeJohnLennon,
slavni glazbenik koji je svoju slavu i bogat-
stvo uloio u prosvjed protiv Vijetnamskog
ratatezagovaranjesvjetskogmira.
01:40 IZLAZ, flm
03:10 Braai sestre5, Resolved

HRT 2
07:00 MalaTV
07:30 Moomini, crti
09:10 PoglednaZemlju1:
Kostarika, dok. serija
11:10 ni DAni NE: Globalizacija
12:00 Sportskeigremladih, serija
15:15 Osobatjedna: KioSlabinac
15:24 Modernavremena
15:31 Fenomeni: Kontrolamase
15:38 Glazba
18:05 Sevdah, dokumentarni flm
19:16 Glazba
20:42 Glazba
20:48 Najava
21:00 MUNICH(12), ameriki flm
23:40 Braai sestre5, Resolved
RTL
06:45 RTLDanas
08:55 TVprodaja
10:05 TVprodaja
12:05 TVprodaja
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
20:00 Gol 2: Ostvarenjesna, flm
22:20 CSI, kriminalistikaserija
23:20 CSI, kriminalistikaserija
00:15 RTLVijesti
00:35 Zaboravljeni sluaj, serija
04:15 RTLDanas
NOVA TV
06:25 Inmagazin
07:45 Tvizlog
09:00 Tvizlog
13:50 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:25 KOBRA, flm
23:55 DESETI KRUG, (12) flm
HRT 1
06:10 Trenutakspoznaje
06:45 TVKalendar
dokumentarnaserija
10:19 Zaleeni planet: Zima,
dokumentarnaserija
12:00 Dnevnik1
12:20 TVKalendar
telenovela
vremena
14:30 Vijesti
14:45 PALI ANEO, ameriki flm
17:00 Vijesti
17:15 Hrvatskauivo
19:10 Temadana
19:30 Dnevnik
20:05 Odmori se
zasluiosi 5, serija
20:40 Tajnesvjetskihmuzeja2,
dokumentarnaserija
21:30 PutovanjeuVujak, serija
22:35 Dnevnik3
23:15 FILMSKI MARATON
00:50 PALI ANEO, ameriki flm
02:25 Upotrazi zaistinom, serija
HRT 2

07:00 MalaTV
07:30 Moomini, crti
09:10 PoglednaZemlju1,
dokumentarnaserija
11:15 Kratki susreti
11:45 Traumatologija, emisija
15:10 Dnevnikjedneplavue,
serija
15:17 Mukaposla, emisija
15:23 Superena: Plavua
15:31 Poetnica: Speleologija
15:37 Glazba
18:05 Novi klinci sBeverlyHillsa4,
serija
20:42 Glazba
21:00 VolimHrvatsku(7.), serija
22:15 Upotrazi zaistinom, (12)
mini-serija
01:00 LudnicauClevelandu2, (15)
serija
RTL
06:45 RTLDanas
10:05 TVprodaja
12:05 TVprodaja
16:55 RTL5do5
18:30 RTLDanas
20:00 ao, komedija
21:50 FAKTORKAOSA, igrani flm
23:05 Eurojackpot
23:10 FAKTORKAOSA, igrani flm
00:00 BRZINABIJEGA, igrani flm
01:50 RTLDanas

NOVA TV
06:00 DnevnikNoveTV
06:50 Inmagazin
07:50 Tvizlog
09:05 Tvizlog
13:50 Inmagazin
17:25 Inmagazin
19:15 DnevnikNoveTV
22:10 PREDIGRAZABRAK, flm
Kao desetogodinji djeak, Chuck (Dane
Cook) je prekrio glavno pravilo igre Boca
istine kad je odbio poljubiti poremeenu
darkericu. Slomljena njegovim obeshra-
brujuim odbijanjem i odluna u tome
da uniti bilo kakvu priliku da Chuck ikad
nae pravu ljubav, osvetoljubiva djevojka
bacakletvunakukavikogkriteljapravila
koja ga prati i kao odraslog ovjeka. Dva-
desetak godina kasnije Chuck je uspjean
zubar koji jednostavno ne moe odrati
stabilnuvezu.
23:55 SVETETAJNESESTRINSTVA
YA- YA, flm
01:50 KOBRA(12), flm
30 bora
ibenskilist
KLASINA
VODORAVNO: 1. Kratica za France Football Press - Pokretne stepenice, 2. Ime ekog
pisca Haeka Mitski kralj sa magareim uima, 3. Osvetoljubivi Agamemnonov i Kli-
temnestrin sin iz grkog mita Kratica za Tvornica autobusa Zagreb - Kratica za vojni
ekspedit, 4. Blagajnik na kasi Nauka, 5. Prvi nastup, debi (izvor.) Brojem izraena
matematika veliina, 6. Okruglo slovo Domet Kratica za Long Range Inhibition Au-
toznak Austrije, 7. vrsto miljenje Mjesto u Sloveniji kod Kopra Kratica za plemeniti,
8. Ruina bodlja epovi na kopakama, 9. Kratica za All Attitude Indicator Grad u
Italiji poznat po pjevakom festivalu Oznaka za kruna, 10. Inicijali glumca Neesona Pi-
smeni podnesak, 11. Osutak po koi Naziv od milja za maminog sina (mno.) - Oznaka za
rizma, 12. Svehrvatstvo, 13. Pojedinana pjevaka dionica Maknuti iznosei, 14. Voa
pandura, barun Franjo Znak za nobelij Ime pjevaa Slavice, 15. Iznoenost, izlizanost
- Ana u Dalmaciji, 16. Rimska pedesetica Djeak koji pomae sveeniku pri bogosluju,
17. Vulkan na filipinskom otoku Mindanao Kratica za datum - Biljka goruica (hardal),
18. Znak za kobalt Legendarni kralj Lidije, pripisivano mu je da je imao prsten koji ga je
inio nevidljivim (!) - Stara mjera za itarice (mno.) Znak za tantal, 19. Planina ponad
Drnia Znak zaustavljanja, 20. Naprave za vaporizaciju, 21. Stih u pjesmici Ukrasna
biljka iz porodice sunovrata.
OKOMITO: 1. Vrpca vezana u manu Drugo, ino Tronoga stoliica (puki) Rimska
petica 2. Jedinica za el. kapacitet kondenzatora Prijevoz Malo previe po sinjski, 3.
Izuzetni sluaj koji slui kao primjer iduim (slinim) sluajevima (mno.) Grad na Siciliji
Zavareno mjesto na kovini, 4. Bivi nogometa Hajduka, Mario Ljudi iz Panonije
Nadimak Ante Kostelia, 5. Poveani spolni nagon u enki sisavaca, tjeranje - Kosor bez
vokala Znak za kalij Visea posuda sa ikom u ai, daje mistian ugoaj u crkvi, 6.
Kratica za slino etverostrana prizma (mno.) Rijeka na granici Kanade i SAD poznata
po slapovima, 7. Njemaki skladatelj i muzikolog, Erich Velianstvenost, uzvienost Ime
komiara Carreya, 8. Predujam Satrvenost, razmrskanost Plodno mjesto u pustinji, 9.
Oznaka autokole Zapoeti s klepetanjem Nit konca Sto metara etvornih, 10. Znak
za americij Ovisnost o drogama Srani zastoji, 11. Ljubljanski zabavni park Zemlja
kiwija Kupolasta graevina (tolos), 12. Grad u Ukrajini Ludolfov broj Oznaka za
kelvin Izvrioci atentata, 13. Stroj za crtanje rastera Obredna gozba nakon sprovoda,
sedmina tapiasti srebrni nitrat, slui za spaljivanje bradavica.
Tee odgonetke: DEBUT, DIKANI, ESTRUS, GIG, KATZ, LAPIS, OSPA.
VODORAVNO: 1. Kolumna glavnog urednika ibenskog lista ujedno
i naslov njegove knjige, 2. Ploica u hokeju na ledu Opreka pozitivu
Kratica za vojna sluba, 3. Povlaiti, potezati Ljetovalite kod Omia, 4.
Morski greben (mno.) Luki peljar Teak rad, kuluk, 5. Znak za duik
Brat Michaela Scumachera Neko skijaica Fleiss Spremite za novac
i dragocjenosti, 6. Znak za americij Rimska stotica Bolivijski dravnik
Morales Sudionik, 7. Diplomatski kiks Mjesto u Istri s termoelektranom
Ocrt, 8. Barometar bez ive Patvoreni, falsificirani Autoznak Austri-
je, 9. Ime i prezime glavnog urednika ibenskog lista, autora kolumne i
knjige pod 1. vodoravno Inicijali glumca Levaja, 10. Starogrki uenjak iz
Kirene Popis, spisak, 11. Kemijski element (znak: Li) Lijekovi za bolesti
uha - Jedinica za snagu, 12. Rijeni ribari Katarina, Katica odmila (Kata)
Kovra u Dalmaciji.
OKOMITO: 1. Znak za kalij Nadimak uvene amerike tamnopute trka-
ice Wilme Rudolph, 2. Pitanje Krupni afriki majmun, veliki babun, 3.
amorenje, agor Vlak u Splitu, 4. ivjek koji govori ikavicom Indijska
mjera za kakvou zlata i dijamanata (anagram: STARI), 5. Oznaka za north
Mreasta tkanina Trake tkanine za povijanje beba, 6. Amerika ptica
kukavica Strano muko ime (Felix), 7. Znak za berilij Rimska pede-
setica Vodeni tok, 8. Poljoprivredni strunjak Stranji dio stopala, 9.
Zastraujue prikaze, sablasti Kemijski element (znak: Il), 10. Kratica za
European Transport Service Umjetni plovni put Autoznak Karlov-
ca, 11. Onomatopeja kucanja sata Dio krvotoka ili korijena stabla, 12.
Elipsasti posluavnik Antonio u Dalmaciji (Toni) Oznaka za radijus,
13. Oznaka za neutron Strunjaci za masau Koliko god ih ima, 14.
Kranska vjerska sljedba rairena u Pennsylvaniji u SAD (quakers) Muki
roditelj, 15. Obrtnika udruga u balkanskim zemljama srednjeg vijeka
Zeleni prilog jelu.
Tee odgonetke: ANEROID, BAUCI, OTIKA, RATIS.
TALIJANKA
RJEENJA NASLOVNA SKANDINAVKA: makadam, ivanica, lararij, elam, du, y,
vir, r, cvatovi, lyon, aparatura, lat, kabul, amarilis, temerin, latas, nano, m, a, realist,
psi, treska, plotuni, arijan, justin bieber, jelinek, eter, aorta, esesovac, makarska, t,
tkati, eve, itat, noka, ir, narita, i, ironi, tk, ac, vasas, cib, ska, dim, te, alekto, m, psi,
ta, blanka, oho, air, karakter, marotti, katy perry, ok, rea, aslan, aul, rihanna, stanar, ba,
aristid, tost, amin, carioca, ari, tand; KLASINA: ffp, eskalator, jaroslav, mida, orest,
taz, ves, kasir, znanost, debut, skalar, o, doseg, lri, a, stav, trsek, pl, trn, kramponi, aai,
san remo, k, ln, predstavka, ospa, dikani, r, pankroatizam, solo, iznijeti, trenk, no, alen,
otrcanost, ane, l, ministrant, apo, dat, ardal, co, gig, oke, ta, svilaja, stop, vaporizatori,
vers, amarilis; TALIJANKA: kuina babe tonke, pak, negativ, vs, cimati, ruskamen,
rtovi, loc, tlaka, n, ralf, nika, sef, am, c, evo, akter, gaf, plomin, oris, aneroid, lani, a,
zdravko pili, ol, eratosten, lista, litrij, otika, vat, alasi, kaja, rica;
ibenskilist bora 31
B
O
K
O
F
R
O
P
arhitekt
i fotoamater
prve klase
A
T
E
L
J
E

Pie: Marija Lonar
Vodianin Boko Frop arhitekt je po stuci, a fotografi-
jom se pak bavi punih pet desetljea. Sve je poelo 1963.
godine kada je diplomirao arhitekturu u Zagrebu, iste
godine aktivno se poeo baviti fotografijom. lan je Fo-
tokluba ibenik ve godinama te je izlagao na mnogim
skupnim i samostalnim izlobama. To mu je 1980. godine
osiguralo zvanje fotoamatera prve klase koje mu je dodi-
jelio tadanji Fotosavez Hrvatske. Zanimljivo je da nakon
zavrene srednje kole, Frop odmah nije iao na studij, ve
je nekoliko godina ivio i radio kao poljoprivrednik. I danas
zna rei da je imao dovoljno zemlje i da je ona bila kvalitet-
na da nikada ne bi ni iao na studij, a ta ljubav prema zemlji
i podneblju utjecalo je i na teme njegovih izloaba: Masline
u poaru (1984.), Zidovi i bunje (2012.) i Masline i ulje
(2013.).
Ovih dana pak Vodiani i njihovi gosti imali su priliku
vidjeti njegovu najnoviju izlobu o gradnji svetita Gospe
od Karmela na brdu Okit koju je Frop pedantno i marljivo
pratio i biljeio svojih fotoaparatom. Izlobu je, istie, pos-
vetio don Frani imatu koji je vodio taj projekt. Izloene
fotografije pak otkrivaju jo jednom koliko se sve ono ime
se u ivotu bavio odraava i na njegov fotografski svijet.
Frop je naime svoj radni vijek proveo u graditeljstvu, a
posljednjih desetak godina vodio je i svoj projektni studio.
Graditeljska tematika, rad i radnici takoer su ga inspirirali,
pa je tako prije tri godine u ibenskom muzeju imao izlobu
Graditeljstvo u oku fotoamatera. Osim tih tema Frop je
snimao i Jajce. Taj je grad esto posjeivao, budui da je
njegova supruga iz Jajca, pa su fotografije uma, snijega
i stanovnika Jajca osvanule na Fropovoj izlobi pod na-
zivom Jajce 1965. - 1997.
-Teko je rei koliko sam tijekom svih ovih godina nap-
ravio fotografija. Nedavno sam sve svoje crno-bijele foto-
grafije, odnosno filmove digitalizirao, a njihov broj popeo
se na 64 000. A tu su i kolor fotografije, to jest one raene
u digitalnoj tehnici. Nekada ste jako pazili kako ete neto
snimiti, a danas kada u trenu ispucate na tisue fotografi-
ja kazuje Frop koji u svojoj arhivi ima i niz fotografija sn-
imljenih u Skopju u obnovi u kojoj je i on sudjelovao nakon
velikog potresa 1963. godine.
Pet desetljea ljubavi
prema fotografji
32 bora
ibenskilist
Nakon 2002. godine, 24. Primoten-
ske uance proteklog su vikenda ponov-
no odrane u Podgrebenu. Do tog sela
primotenskog zalea nedavno je dola
i moderna prometnica punog profila,
pa su se organizatori potrudili da ba
u Podgrebenu 'Uance' zasjaju starim
sjajem. Prvog je dana najupeatljiviji
prizor, koji se svake godine iznova po-
navlja u nekom od sela ivopisnog pri-
motenskog zalea, primopredaja za-
stave 'Uanci' i susret svih domaina u
izvornim narodnim nonjama.
Na filmu i uivo
Meutim, ovogodinju manifesta-
ciju obiljeila je ambicija organizatora
da glavninu sadraja posveti starim
obiajima i zanatima, a posjetitelji su u
zanimljivom izletu u prolost obilazili
stare kamene kue ureene kao izlo-
beni prostor. Sve je u njima bilo isto kao
i prije sto i vie godina: dvori, kuine,
konobe... Upoznali su tako iskonsku
strogost i surovost kra i stroga pravila
ondanjeg ivljenja koja su bila nuna
da bi se ostalo i opstalo na tom kamenu.
Najzanimljiviji je pak bio dokumentar-
ni film kojim su domaini eljeli oivjeli
stare obiaje i pokazati ih mlaim ge-
neracijama. Prvi put je primotenska
mladost te brojni domai i strani turisti
mogli vidjeti na filmu i uivo kako su se
u primotenskom zaleu nekada djeca
PRIMOTENSKE UANCE nakon 12 godina ponovno odrane u Podgrebenu
Stari su priali, a mladi
sluali: Kako se igrala
hlencavica, a kako okavica...
Prvi put je primotenska mladost te brojni domai i strani turisti
mogli vidjeti na filmu i uivo kako su se u primotenskom zaleu
nekada djeca igrala okavice, konia,kako se trkaljalo kolo,
gaalo iz prake ili se igralo na konop, hlencavicu, muru, kako su
pravili lopte-krpenjae za graniare... U snimanje zaboravljenih
igara i obiaja sudjelovala su 63 glumca-amatera, svi iz
Podgrebena ili su povezani s Podgrebenom
igrala okavice, konia, kako se trka-
ljalo kolo, gaalo iz prake ili se igralo
na konop, hlencavicu, muru, kako su
pravili lopte-krpenjae za graniare... U
snimanje zaboravljenih igara i obiaja
sudjelovala su 63 glumca-amatera, svi
iz Podgrebena ili su povezani s Podgre-
benom.
Na 'Uancama' je ve tradicionalno
svirao Puhaki orkestar 'Primoten',
odran je i susret dalmatinskih klapa,
a manifestacija je zavrena koncertom
poznate primotensko-zagrebake klape
'Kampanel'.
Zasluni Zdravko Gracin
i Ivo Furi
Inae ideja o ovoj, u primotenskom
kraju kultnoj manifestaciji rodila se kra-
jem osamdesetih prolog stoljea u Spli-
tu. Primotenski intelektualci okupljeni
oko poznatog novinarskog pera Zdravka
Gracina odluili su da kulturna i obiaj-
na dogaanja iz turistiki atraktivnog
Primotena prebace u sela njegova za-
lea i na taj nain skrenu pozornost sve-
kolike javnosti na bogatu osam stoljea
staru batinu, bogatu tradicijsku kulturu
i puko graditeljstvo. Imali su i dobru
podlogu: sakuplja narodnih obiaja,
etnomuzikolog pokojni prof. Ivo Furi
u knjigama je zapisao bogatu obiajnu
batinu s tog podruja, a organizatori
Primotenskih uanci to blago nasto-
je prezentirati i ouvati. Svake godine
iznova folkloristi Udruge 'Kr' oive sta-
ro primotensko vinanje.
AsfAlt vie nije problem Autorima ideje Primotenskih uanci jedan od glavnih ciljeva
bio je do zaputenih sela dovesti koji kilometar asfalta ili koji stup javne rasvjete... Organizatori
vie nemaju takvih briga, primotensko zalee komunalno je opremljeno gotovo jednako
kao turistiko sredite Primoten. Stoga se opina i organizatori moraju dodatno potruditi da
kulturni program bude to bogatiji i da jo dublje posegnu u riznicu bogate obiajne batine.
VEDRANA STOI
PRIMOTEN
Svatovske obiaje u primotenskom kraju
doarali su i ovaj put lanovi udruge Kr
Replika kamene
kuice u kakvoj se
nekad ivjelo,
a danas je
efektni suvenir
C
R
O
P
IX
ibenskilist bora 33
LITNJI IR U primotenskoj Aurori kraljica estrade na Balkanu potvrdila svoj status
Seve predstavila novi
seksi imid i pjevala da
je subota dan za alkohol
Da je najvea zvijezda na Balkanu, pokaza-
la je Severina spektaklom ljeta broj jedan za
sve one sretnike koji su se dokopali ulaznica
za primotensku Auroru. etrdesetdvogo-
dinja pjevaica pred ijim bi se izgledom i
utreniranim tijelom mogle sakriti i dvostru-
ko mlae, pokazala je tom prilikom i novu
frizuru, ravno oiane ike koje joj savreno
pristaju, a one su samo dodatno pojaale
seksepil kojim je zraila u uskom i kratkom
crnom kombinezonu, tiklama i ukrasnim
mreastim arapama.
Uz stare i vjene hitove publika je jedva
doekala novi Uno momento u kojem po-
ruuje da je subota dan za alkohol u emu
su se mnogi prepoznali.
-Uno momento jedna je od onih pjesama
koja osvaja na prvu. Da ju ujem u klubu, pr-
va bih ustala i plesala - napisala je Severina is-
pod provokativnog video spota za istoimenu
pjesmu koji je iziao ovih dana. Inae, pjesmu
je snimila sa zgodnim curama iz beogradskog
enskog benda Ministarke, a napisali su je
Filip Mileti i Milo Roganovi, koji rade i na
Sevinom iduem albumu. N.B.B.
34 bora
ibenskilist
Udruili snage i zablistali
ibenskilist
upani j ski tj edni k
Imate meu maturantima svoje favorite? Netko vam je posebno drag,
poznajete ga ili je lan vae obitelji? I ove godine imate priliku izabrati naj-par
maturalnih plesova. A ako fotografije vaih favorita jo nisu objavljene, nita
zato, bit e u jednom od sljedeih brojeva. Zato izrezujte i uvajte kupone za
glasovanje i kad fotografija vaih naj-maturanata bude objavljena, sve ih
zajedno u kuverti poaljite na nau adresu:
ibenski list (za naj-par), Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
I ne zaboravite, ne biramo najljepi par, nego naj u svakom smislu!
IME I PREZIME
ADRESA
KONTAKT TELEFON GLASUJEM ZA PAR
KUPON NAJ-PAR
416
419 421 420
418 417
Uenici Srednje kole Lovre Montija i Srednje strukov-
ne kole iz Knina zadrali su tradiciju maturalnih plesova
na kraju kolske godine, to u ibeniku nije sluaj, budui
da su zbog turistike sezone svi pomaknuti za sijeanj i
veljau. Zato u Kninu prava zabava poinje kad zazvoni
posljednje kolsko zvono, a lokalni obrtnici, frizeri, viza-
isti i cvjeari tada imaju posla preko glave. Jer djevojke
ne ele nita prepustiti sluaju, a tako je bilo i ove godine.
Po haljine se putovalo u Zagreb i Split, oni kreativniji su
ivali po mjeri, a ni momci nisu bili za bacanje. Mladi
Kninjani fetali su u restoranu Ivan, a za glazbenu se
podlogu pobrinuo odlian bend Deni. NEVENABANI
MATURANTI SREDNJIH KOLA KNIN (3)
ibenskilist bora 35
422
425
428 430 429
424
427
423
426
FOTO: NEVEN MIJAKOVAC
36 oglasi
ibenskilist
Ne propustite filmske hitove
CineStar - ibenik Velimira korpika 23 - Dalmare Centar Rezervacije kino ulaznica: 060 32 32 33 - Cijena 1,74kn/min za pozive iz fiksne mree sa PDV-om Cijena 2,96kn/min za pozive iz mobilne mree sa PDV-om
Blitz-CineStar Adria d.o.o., Lanite 32, 10000 Zagreb, OIB 97409654703; kontakt info 01/4686602
Uskoro
Vam predstavlja
CineStar daruje:
www.blitz-cinestar.hr,
potraite nas i na facebook.com/CineStarMultiplexi
Vam daruju ulaznicu za
film po Vaem izboru
i
5 NAJBRIH ITATELJA ovaj kupon mogu promijeniti za
kinoulaznicu na blagajnama multipleksa CineStar ibenik
u ponedjeljak 11. 8. 2014. Kupon vrijedi iskljuivo za jednu
osobu, za sve filmove (osim 3D i eXtreme) po izboru
za navedeni datum. Vidimo se u CineStaru!
KINA S PET ZVJEZDICA www.blitz-cinestar.hr
Uskoro
Samo u CineStaru:
4IZVORNI NASLOV: The Young and Prodigious Spivet
4REDATELJ: Jean-Pierre Jeunet
4GLUMCI: Helena Bonham Carter, Robert Maillet
4ANR: obiteljski, avaturistiki
4TRAJANJE FILMA: 105 min
12-GODINJI genijalni kartograf tajno naputa
obiteljsko imanje u Montani na kojem ivi s ocem kaubojem
i majkom znanstvenicom. Njegov je cilj stii u Washington
gdje ga na najpoznatijem institutu na svijetu, Smithsonian,
eka vano priznanje. No, nitko od kolega znanstvenika ne
zna tko je laureat koji treba stii vlakom
MALI GENIJALAC
4IZVORNI NASLOV: Sex Tape
4REDATELJ: Jake Kasdan
4GLUMCI: Cameron Diaz, Jason Segel
4ANR: romantina komedija
KADA SU SE JAY (Jason Segel) i Annie (Cameron
Diaz) poeli viati njihova romantina veza bila je poprilino
intenzivna; ali deset godina kasnije s dvoje djece, aru
njihove ljubavi potrebna je nova iskra. Kako bi ponovno
probudili strast, njih dvoje odlue snimiti se dok isprobavaju
svaki mogui poloaj tijekom trosatnog maratonskog seksa.
SNIMKA SEKSA
4SINKRONIZIRANO
4IZVORNI NASLOV: Legend of Oz: Dorothys Return
4REDATELJ: Will Finn
4GLASOVI: Dunja Fajdi, Draen Bratuli
4ANR: animacija
NASTAVAK jedne od najpoznatijih djejih avantura,
Povratak u Oz, animirani je film snimljen prema romanu
Rogera S. Bauma, prapraunuka L. Franka Bauma.
U njemu se Dorothy vraa u arobnu zemlju preko duge...
POVRATAK U OZ
U kinima
od 14. 8.
4IZVORNI NASLOV: The Expendables 3
4REDATELJ: Patrick Hughes
4GLUMCI: Sylvester Stallone
4ANR: akcija
U TREEM NASTAVKU dugooekivanih Plaenika
ovi vrhunski operativci krenut e u potragu za svojim
nasljednicima. Smatrajui da je dolo vrijeme da unovae
bre, okretnije, jae i, naravno, mlae od sebe, upustit e
se u zadatak koji nee biti nimalo lako izvriti
PLAENICI 3
U kinima
od 14. 8.

Sibenski List, 7. Kolovoza 2014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 7. Kolovoza 2014

Uploaded by

Copyright:

u p a n i j s k i t j e d n i k

You might also like